PLANOVI · 2016-05-13 · okanuo pa neću da kupim ni prase, ni bi-ka. Bavim se samo ratarstvom, a...
Transcript of PLANOVI · 2016-05-13 · okanuo pa neću da kupim ni prase, ni bi-ka. Bavim se samo ratarstvom, a...
U OVOM BROJUODJECI PROTESTA POLJOPRIVREDNIKA:
Strana 2.
KAKO POMOĆI SOCIJALNO UGROŽENIMA NA SELU:
Solidarnost, pre svega Strane 6 – 7.
SMS MALI OGLASI 063/8526-021
"Produktna berza"AD, Novi Sad, Bulevar oslobođenja 5Tel: 021/442-935, fax: 021/442-931, 443-457, 442-932
E-mail:[email protected], www.proberza.co.rs
SREMSKA
POLJOPRIVREDAGodina V • Broj 86 • 29. april 2016. • cena 40 dinara
od 18.4. do 22.4. 2016.
Rast ce ne ku ku ru za
Rast ce na na svet skim ber za ma
PLANOVI Fo to
: M
. M
ileu
snić
Po ljo pri vred nik Vo jin Stepаnčević iz Šidа ima pe de se tak ju ta ra svo je ze-mlje i to vi vi še od 20 go ve da. Nje-
go vi plаnovi su dа do đe do sto hektаrа vlаstite ze mlje i stotinаk govedа, jer smаtrа dа sa mo u tаkvim okolnostimа jednа porodicа mo že dа ži vi sаsvim so lid no.
Zа to mu je, tvr di, neophodnа po-moć držаve i dodаje dа se plаši dа bi, nа nаčin kаko je uništenа industrijа, isto tаko moglа bi ti uništenа i poljoprivredа.
Stra na 20.
LA ĆA RAK LA ĆA RAK
Lacarak, Zeleznicka 40, Tel/Fax: 022/671-006Lacarak, Zeleznicka 40, Tel/Fax: 022/671-006www. jankovic-mes.co.rs
TRA GOM ZA NI MLJI VOG EKO – PRO JEK TA
Strana 11.
Eko-bašteNe traže preko hleba pogače
SMS MALI OGLASI 063/8526-021
Честитамо ускршње и првомаjске празнике!
2 29. april 2016.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Osnivač i izdavač: NIPD "Sremske novine" d.o.o. Sremska Mitrovica • Trg vojvođanskih brigada broj 14/II • direktOr: Dragan Đorđević
• Glavni i OdGOvOrni urednik: Živan Negovanović • direktOr MarketinGa: Zlatko Zrilić tehnički urednik: Marko Zrilić • re dak Ci Ja: Sve tla na Đa ko vić, Miroslav Ninković, Marija Balabanović, Sa nja Mi haj lo vić, Stevo Lapčević, Mi lan Mi le u snić (fo to re por ter), Gordana Majstorović • MarketinG: 063/8526-021 • ŠtaMpariJa: DOO MAGYAR SZO KFT OJ Štamparije "Forum" Novi Sad • e-mail: [email protected]/fax: 022/610-144 • Registarski broj NV000659
SREMSKA
POLJOPRIVREDACIP - Каталогизација у публикацијиБиблиотека Матице српске, Нови Сад
63(497.113)
Sremska poljoprivreda / glavni i odgovorni urednik Živan Negovanović. - God. 1, br. 1 (okt. 2012) - . - Sremska Mitrovica: Sremske novine, 2012-. - Ilustr. ; 46 cm
Dva puta mesečno.ISSN 2217-9895COBISS.SR-ID 273701127
Kad ne ko pla ti PIK ,,Be čej’’ 45,5 mi li o na evra, a (ne ko, či taj Ki ne-zi) za Že le za ru da 46 mi li o na evra
lo gič no se na met ne pi ta nje u če mu je trik. Da li je mo gu će da če li ča na vre-di kao pro pa li po ljo pri vred ni kom bi nat? Od go vor se ne kri je u lo gi ci već u eko-no mi ji. U ovom tre nut ku u ovoj ze mlji vre de isto i PIK i Že le za ra, a čak bi se mo glo re ći da su Ki ne zi če li ča nu pre pla-ti li. Mi o drag Ko stić i nje go va MK gru-pa, ku pu ju ći ne ka da šnji po ljo pri vred ni gi gant, be čej ski PIK, ku pi li su imo vi nu, to jest nji ve, (do bi li na ob ra du i ve li ke dr žav ne po vr ši ne) a Ki ne zi će mo ra ti da ulo že no vac, zna nje, tr ži šte i ogrom-
ne mar ke tin ške re sur se ka ko bi Že le-za ru uči ni li ren ta bil nom. Uz to mo ra će da da ju naj ma nje 300 mi li o na evra da bi kom pa ni ja po sta la kon ku rent na jer, ja sno je, cilj ki ne ske kom pa ni je je da pre ko pe ri fe ri je pro dru na tr ži šte Evro-pe. PIK ,,Be čej’’ je pro dat sa 2.908 hek ta ra ze mlji šta sa cen trom za do ra du se me na, me ša o ni com stoč ne hra ne, si lo si ma skla di šnog ka pa ci te ta 44.500 to na, krup nom i sit nom me ha ni za-ci jom. Rad na je di ni ca “Svi njar stvo” ima šest obje ka ta na far mi ka pa ci te ta 4.600 kr ma ča i 4.390 naz¬imi ca, što omo gu ću je pro iz vod nju do 100.000 to vlje ni ka go di šnje dok rad na je di ni ca
“Go ve dar stvo” ras po la že sa dve far me ka pa ci te ta 1.950 kra va i pro iz vod njom mle ka do 12 mi li o na li ta ra go di šnje. Pro da ta je i “Flo ra”, fa bri ka za pre ra du po vr ća, rib njak od 666 hek ta ra, kao i re sto ran “Rib njak” i po slov ni pro stor u “Ma ster cen tru” No vo sad skog saj ma. Sve to je oti šlo za 45,5 mi li o na. Da je ku pio sa mo nji ve, is pa lo bi da je Ko-stić hek tar pla tio oko 15.000 evra, a da je si lo se, ,,Flo ru’’, sta je i po slov ni pro stor u Mas¬ter cen tru Sa jam do-bio fraj. Pa ko je bo lje pro šao, Ko stić ili Ki ne zi? Te ško je pro su di ti. Te ško je za pra vo i po re di ti ova dva pri me ra, ali pro sto, in te re sant no je to što je jed-
no po sr nu lo po ljo pri vred no pred u ze će uz ra me že le za ri sa pre ko pet hi lja da rad ni ka i pred vi đe nom pro iz vod njom te škom dva mi li o na to na. Da je po ljo-pri vre da u Sr bi ji, ba rem za do ma će taj-ku ne, je di ni is pla tiv bi znis ja sno je ako se osvr ne mo ma lo una zad. Ku po va li su na ši bi zni sme ni i rud ni ke i fa bri ke i bro-do gra di li šta i he mij ske i tek stil ne i raz ne dru ge in du stri je ali su na čvr stim no ga-ma sa mo oni ko ji su ušli u po ljo pri vre du. Raz li ka je u to me što su Ki ne zi obe ća li da svi rad ni ci, njih vi še od 5.000 osta ju na svo jim rad nim me sti ma, dok je od 1.300 rad ni ka u ,,Be če ju” njih 600 osta lo na uli ci! To se već ose ti u Be če ju, ti rad ni ci
ne ma ju pri ho da, pa je znat no ma nji pa-zar u ma lo pro da ji. Čak se is ti če da će Be-čej, usko ro bi ti grad glad nih i si ro ma šnih, a na la zi se u sr cu voj vo đan ske žit ni ce. I to je re zul tat jed ne od po sled njih ve li kih pri va ti za ci ja u agra ru (pre o sta lo je još da se pro da PKB…). Sa PKB to ne bi tre ba lo či ni ti jer, on je gra đen da bi po ro i zvo dio hra nu za Be o grad, ko ji je da nas tr ži šte od dva mi li o na po tro ša ča! Kom bi nat bi mo gao do bro da po slu je kroz snab de-va nje tog tr ži šta i da osta ne dr žav no pred u ze će. Uosta lom, u Izra e lu sva ze-mlja je u dr žav nom vla sni štvu i ta kva pred u ze ća, pa svi do bro po slu ju i ži ve!
B. Gu lan
Uče stvu ju ći na ne dav nom pro test-nom oku plja nju po ljo pri vred ni ka u Srem skoj Mi tro vi ci Go ran ču pić
iz Sa la ša No ćaj skog, hteo je da do pri-ne se da se po ljo pri vred ni pro iz vo đa či ogla se i dig nu svoj glas zbog sve ga što se do ga đa u Sr bi ji, a ve za no je sa po ljo-pri vre dom.
- Ho će mo da se ogla si mo zbog ce ne ot ku pa sto ke, jer je ce na go ve da sa da 1,9 evra, a bi lo je 2,10 evra, pa la je i ce na te la di. Ka da za tva raš ne znaš ni šta: ni ko me ćeš pro da ti, ni po ko joj ce ni, ni ka da će to bi ti, a ni da li će bi ti sub ven-ci ja za sto ku? Ja ih pro šle go di ne ni sam imao, jer sam tek uba cio sto ku u tov. Sa da kad sam je pre dao, pod neo sam zah tev za sdo bi ja nje ub ven ci je i če kam no vac. Do kle? Ne znam - ka že Go ran Ču-pić, mla di po ljo pri vred nik, do da ju ći ka ko je bit no zna ti od go vo re na ova pi ta nja jer ako mu uslo vi ne od go va ra ju opre de li će se za ne što dru go.
Bo ško kom ne no vić, po ljo pri vred nik iz Mar ti na ca do da je ka ko ga pla ši ak tu-el no sta nje u sto čar stvu i po ljo pri vre di uop šte.
- Ne vo di se uop šte bri ga o toj pri-vred noj gra ni ko ja nas hra ni i do bar deo pro iz vo da iz vo zi. Ra dim, a ne is pla ti nam se. Hra nio sam 300 ko ma da svi nja, imao sam 30 bi ko va, a sa da sam se tog po sla
oka nuo pa ne ću da ku pim ni pra se, ni bi-ka. Ba vim se sa mo ra tar stvom, a tek od to ga ne ću ima ti ni šta. Mno go je onih ko ji su se od re kli ba vlje nja sto čar stvom zbog uslo va ko ji ga pra te – ka že Kom ne no vić.
Pro test no oku plja nje zbog zbog ka ta-stro fal no lo še si tu a ci je u agra ru na ro či to sto čar stvu, zbog lo ših po te za re sor nog mi ni star stva i pre pu šta nja se lja ka sa mih se bi or ga ni zo va la je Uni ja po ljo pri vred nih pro iz vo đa ča srem ske Mi tro vi ce. zla tan Đu rić, pred sed nik ove Uni je do da je ka-ko je lo šoj si tu a ci ji u po ljo pri ve di naj vi še
ku mo va lo ne kom pe tent no Mi ni star stvo po ljo pri vre de jer je svo jim lo šim po te zi ma i me ra ma do ve lo do ogrom-nog ne za do volj stva po ljo pri-vred ni ka ko ji su do ve de ni na rub eg zi sten ci je.
- Od Vla de Sr bi je zah te-va mo da hit no uve de pri vre-me nu me ru za bra na uvo za do kra ja 2016.go di ne za ži-vu sto ku za kla nje, me so i me sne pre ra đe vi ne, mle ko i mleč ne pro iz vo de, vo će i po vr će, iz u zev ju žnog vo ća; da po vu če pred log pre po-ru ke lo kal nim sa mo u pra va-ma da uzu r pa to ri ma po ljo-pri vred nog ze mlji šta u dr žav noj svo ji ni omo gu će nje go vo iz da va nje na osno vu van sud skog po rav na nja i da ih po za ko-nu ka zne; da hit no sme ni sve na čel ni ke Upra ve za ve te ri nu ko ji su naj vi še ku mo-va li ne kon tro li sa nom uvo zu i do ve li na še sto čar stvo u ko laps – na veo je zah te ve Zla tan Đu rić.
Da je se ljak po seb no onaj sit ni ji pro iz-vo đač do ve den do ivi ce op stan ka sma tra i po ljo pri vred nik iz Mar ti na ca Mi len ko vuč ko vić. - Ga si mo se zbog po gre šnog si ste ma u dr ža vi ka da je po ljo pri vred au pi ta nju. U dr ža vi je to kom 2015. go di-ne uve že no 2,2 mi li o na ži vih svi nja, sto-ti ne hi lja da to na me sa ko me je pro šao
rok tra ja nja i pi tam ko me to od go va ra i da li je ne ko za to od go va rao.Ce na svi-nja je 105 a nas oni ko šta ju do 140 di na ra. Sve je ja sno kao dan – ka že Vuč ko vić i na sta vlja ka ko od ga ji 350 svi nja u svom to vi li štu, a sa ovim ot kup nim ce na ma je na či stom gu bit ku. Ra-ču ni ca po ka zu je da će sa-mo ove go di ne iz gu bi ti oko de vet hi lja da evra. Ali, Vuč-ko vić ima i dru gi pro blem. Uz svo jih pet hek ta ra ze mlje ko je ob ra đu je, na li ci ta ci ju je po pra vu pre čeg od gra-da do bio 16 hek ta ra dr žav-
ne ze mlje na za kup od go di nu da na: za de set hek ta ra pr ve kla se ka že pla tio je 4.400 evra, ali kad je do šlo do de o be dru gi su pr vo kla snu ze mlju ko ja je tre-ba lo da Vuč ko vić ob ra đu je, a nje mu je do de lje na pe ta kla sa ze mlje. On oče ku je da se ova ne prav da hit no is pra vi jer je za ot pla tu za ku pa po di gao kre dit i sta vio hi po te ku na ku ću.
Ne za do vo ljan je i Mom či lo haj du ko-vić iz Ku zmi na, ko ji ima far mu sa 150 kra va mu za ra, a zbog ni ske ot kup ne ce ne mle ka raz mi šlja da kra ve pro da i pre sta ne sa mle kar stvom. Da je mla đi, oti šao bi iz ze mlje jer ov de ne ma ži vo ta za se lja ka, ka že Ovaj Ku zmi nac.
Oku plje nji ma se na tr gu u Srem-skoj Mi tro vi ci obra tio prof. dr Mi la din Še var lić, ko ji je iz neo pod ta ke da je u pe ri o du iz me đu dva po pi sa po ljo pri vre-de, onom iz me đu 2002. i 2012.go di ne, u Sr bi ji ne sta lo čak 150.000 po ro dič-nih po ljo pri vred nih ga zdin sta va, a ova-kva ’’euta na zi ja” se o skih do ma ćin sta va u ova ko krat kom ro ku ni je za be le že na nig de u sve tu.
- Ima mo 500 pra znih se la u ze mlji, a Vla da ne či ni ni šta da una pre di po-lo žaj se lja ka. Šta vi še, naj pre su sma-nji li sub ven ci je sa 100 na 20 hek ta ra, pa sma nji li sub ven ci je sa 12.000 di na ra na 4.000 po hek ta ru. Vla da se lja ci ma ne da je re gres na di zel go ri vo, po ma že stra nim in ve sti to ri ma, a mla di po ljo pri-vred ni ci osta ju bez po mo ći, dok 4.000 ne za po sle nih agro no ma če ka po sao – re kao je uz osta lo, dr Še var lić.
s.Đ. - sl.n.
kad po ljo pri vred ni kom bi nat i že le za ra vre de isto
pO Gle di
SREM SKA MI TRO VI CA • Od Je Ci prO te sta pO lJO pri vred ni ka
ne tra že pre ko hle ba po ga čepo ljo pri vred ni ci sa sku pa upu ti li tri zah te va vla di sr bi je sa ci ljem raz re še nja ne kih ne po zna ni ca u po ljo pri vred noj pro iz vod nji
Od go vorOku plje ni na mi tro vač kom glav-
nom tr gu ni su od go vo re na tri po-sta vlje na pi ta nja do bi li u ro ku od 48 sa ti, ali će ih or ga ni za to ri sku pa do bi ti ma kar na knad no. Ka ko nam je po tvr-dio pred sed nik Uni je po ljo pri vred nih pro iz vo đa ča Srem ske Mi tro vi ce Zla-tan Đu rić, usko ro se mo že oče ki va-ti sa sta nak i raz go vor na ak tu el ne te me sa naj po zva ni ji ma za po ljo pri-vre du u dr ža vi. Bar ta ko je, po sle sku pa, na go ve šte no iz Be o gra da.
Oku plja nje u Srem skoj Mi tro vi ci
Dr Mi la din Še var lić
Zla tan Đu rić, pred sed nik Uni je
Bo ško Kom ne no vić iz Mar ti na ca
Mi len ko Vuč ko vić iz Mar ti na ca Go ran Ču pić iz Sa la ša No ćaj skog
329. april 2016.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Da sti žu bo lja vre me na za sto ča re na ja vlju ju iz Mi nistar stva po ljo pri vre de. Po
sle sko ro go di nu da na od po čet ka ra da Na ci o nal ne re fe rent ne la bora to ri je usko ro će sa ra dom po četi La bo ra to ri ja za ana li zu kva li te ta mle ka.
Sa is pi ti va nji ma je naj pre poče la fi to sa ni tar na la bo ra to ri ja, a sa ra dom bi, usko ro, tre ba lo da poč ne i la bo ra to ri ja za is pi ti va nje kva li teta si ro vog mle ka.To je ve o ma va žna stvar za sve na še sto ča re, ali i nas u mi ni star stvu, ka že Da ni lo Go lu bo vić dr žav ni se kre tar za po ljo pri vre du.
Na ši sto ča ri ve o ma do bro zna ju šta zna či ka da im mle ka re ili po jedi ne la bo ra to ri je ura de ana li zu. Počet kom ra da ove la bo ra to ri je tačno će se zna ti kva li tet mle ka ko je is po ru ču ju i ni u kom slu ča ju ne će bi ti ošte će ni. Bi lo je pri me ra da se mle ka re i la bo ra to ri je do go vo re i to uvek ide na šte tu pro iz vo đa ča, i vre me je da se ta prak sa pre ki ne. To će bi ti vr lo br zo jer na ba vlje na je i no va opre ma, struč ne ka dro ve ima mo i pi ta nje je da na otva ra nja te la bo ra to ri je tvr di Go lu bo vić.
U vi še go di šnjim pla no vi ma razvo ja sto čar stva sva ka ko je i uki danje pre mi ja za mle ko.
Ono što sto ča re oče ku je je poste pe no uki da nje pre mi ja ko je će bi ti is pla ći va ne sa mo za pr vu i ekstra ka te go ri ju mle ka, da bi ka da se stek nu uslo vi za to one u pot pu nosti uki nu le. To ne zna či da će no vac ko ji je bio na me njen pre mi ja ma za mle ko bi ti utro šen za ne što dru go. Ula skom na še ze mlje u Evrop sku uni ju pre mi je će bi ti is pla će ne po gr lu. Sve to će se de ša va ti po ste peno i otva ra nje La bo ra to ri je za ana lizu kva li te ta mle ka u to me ima ve li ki zna čaj ka že Da ni lo Go lu bo vić.
Broj ne su pred no sti otva ra nja La bo ra to ri je za ana li zu kva li te ta mle ka, a jed na od njih je sva ka ko i ana li za pa to ge na i vi ru sa i to na naj vi šem struč nom ni vou.
Po red to ga u toj la bo ra to riji oba vlja će se i kon tro la afla tok sina što je ve o ma zna čaj no, ako se pri se ti mo si tu a ci je od pre ne ko li ko go di na ka da smo svi bi li u pro blemu. Ta kve stva ri se vi še ne sme ju do ga đa ti, jer ve li ki broj na ših po ljopri vred ni ka ži vi is klju či vo od sto čarstva i pro iz vod nje mle ka i mleč nih pro iz vo da ka že Go lu bo vić. On doda je da će ce ne ana li za u La bo ra tori ji bi ti da le ko pri stu pač ni je od onih ko je nu de dru gi i to će bi ti još jed na po volj nost za sto ča re.
Ne do sta tak Na ci o nal ne re fe rentne la bo ra to ri je bi lo je kost u gr lu nad le žnim in sti tu ci ja ma pro te klih de set i vi še go di na. Tek pro šle go dine otvo re na je Di rek ci ja, a sa is pi tiva nji ma je pr vo po če la fi to sa ni tar na la bo ra to ri ja. Pre sko ro go di nu da na go vo re no je ka ko je to isto rij ski tre nu tak za Sr bi ju, a po hva le su napo kon sti gle i iz Evrop ske uni je ko ja je u otva ra nje Na ci o nal ne re fe rentne la bo ra to ri je ulo ži la bli zu de vet mi li o na evra.
Z. M.
Mi ni star po ljo pri vre de i za štite ži vot ne sre di ne prof. dr Snežana Bogosavljević
Bošković na ja vi la je na bav ku 30 no vih me te o ro lo ških sta ni ca i anga žo va nje do dat nih asi ste na ta save to da va ca u ci lju još efi ka sni jeg funk ci o ni sa nja prog no zno iz ve štajne slu žbe (PIS).
Ka ko je sa op šti lo Mi ni star stvo po ljo pri vre de, mi ni star ka Bo gosa vlje vić Bo ško vić je pod se ti la da PIS, či je uslu ge po ljo pri vred ni proiz vo đa či mo gu da ko ri ste bes plat no pu tem SMS po ru ka, ob u hva ta dva seg men ta – prog no zu po ja ve bilj nih bo le sti i pra će nje bilj nih šte to či na, a Mi ni star stvo po ljo pri vre de i za šti te ži vot ne sre di ne pri da je ve li ki zna čaj raz vo ju te slu žbe iz vi še raz lo ga.
Ko ri šće njem in for ma ci ja PISa i pra vo vre me nom za šti tom bi lja pove ća va se efe kat tre ti ra nja, smanju je broj pro ho da pr ska li ce, po veća va pri nos što do vo di do sni ža va nja tro ško va po ljo pri vred ne pro iz vod nje i po ve ća nja pro fi ta ob ja sni la je mini star pri li kom obi la ska po ljo pri vrednog do bra Hra sto va ča u Kli čev cu.
Dru gi efe kat je da pra vo vre me na za šti ta u ve li koj me ri sma nju je koli či nu he mi ka li ja ko jom se tre ti ra ju bilj ke što ima ne pro ce njiv uti caj na zdra vlje po tro ša ča, is ta kla je Bo gosa vlje vić Bo ško vić.
Zbog to ga je pla ni ra no da u ovoj go di ni bu de na ba vlje no 30 no vih me te o ro lo ških sta ni ca koje će bi ti po ve re ne na upra vlja nje i ko ri šće nje po ljo pri vred nim sa ve to
dav nim struč nim slu žba ma. U tom smi slu će mo u na red nom pe ri o du an ga žo va ti i po dva asi sten ta save to dav ca u sva koj po ljo pri vrednojsa ve to dav noj slu žbi za po slo ve PISa na ja vi la je Sne ža na Bo go savlje vić Bo ško vić.
Ona je uka za la na va žnost i prakti čan zna čaj me te o ro lo ških sta ni ca, jer po ljo pri vred ni ci za hva lju ju ći njiho vom ko ri šće nju, bla go vre me no do bi ja ju po dat ke o prog no zi ra noj po ja vi bilj nih bo le sti i šte to či na.
Bo go sa vlje vić Bo ško vić je do da la da je va žno da po ljo pri vred ne save to dav ne struč ne slu žbe na vre me
in for mi šu po ljo pri vred ni ke ka da je op ti mal no da iz vr še za šti tu, od nosno tret man za se ja nih use va, jer štet ni or ga ni zmi ima ju sta di ju me u svom raz vo ju u ko ji ma su raz li či to ose tlji vi na sred stva za za šti tu.
Zbog to ga sma tram da je nabav ka no vih me te o ro lo ških sta ni ca iz u zet no va žna in ve sti ci ja Mi ni starstva po ljo pri vre de i za šti te ži vot ne sre di ne ko jom će mo po kri ti zna čajan deo te ri to ri je Re pu bli ke Sr bi je. Cilj nam je da po mog ne mo po ljo privred ni ci ma da sma nje broj tret mana, po ve ća ju efi ka snost upo tre bljenih tret ma na, pri no se i sa mim tim
pri ho de od kul tu ra ko je ga je i da ne ma mo bes po treb na tre ti ra nja jer ona zna če ve ći sa dr žaj he mij skih sred sta va u plo do vi ma za klju či la je Bo go sa vlje vić Bo ško vić.
Di rek tor Upra ve za za šti tu bi lja NebojšaMilosavljević uka zao je da su agro me te o ro lo ške ili automat ske me te o ro lo ške sta ni ce možda naj va žni ji alat u ade kvat noj prog no zi i pra će nju štet nih or gani za ma, na po me nuv ši da su dru gi ala ti fe ro mon ske ili lov ne klop ke i sve tlo sne lam pe.
Za hva lju ju ći tim ala ti ma, obezbe đu je mo pra vu in for ma ci ju poljo pri vred ni ci ma o po ja vi štet nog or ga ni za ma i vre me nu tre ti ra nja ka zao je Mi lo sa vlje vić i do dao da je bit no ne sa mo pra vo vre me no ko risti ti ade kvat no sred stvo, već i na čin nje go vog ko ri šće nja.
Da je mo pre po ru ku ko jim sredstvi ma tre ba da tre ti ra ju od re đe ni štet ni or ga ni zam. Cilj nam je ne sa mo da sma nji mo broj tre ta mana, već da obez be di mo i kva li tet i bez bed nost pro iz vo da u ra tar stvu,
ali i vo ćar stvu, po vr tar stvu i ostaloj bilj noj pro iz vod nji na gla sio je Mi lo sa vlje vić.
Sva ki pro iz vo đač ko ji je za in tere so van za ova kvo pra će nje štet nih or ga ni zma, mo že pu tem SMS po ruke da do bi je in for ma ci ju ko ja je njemu bit na s ob zi rom na kul tu ru ko ju uz ga ja, i to ne sa mo o po ja vi štetnog or ga ni zma, već i sred stvu ko je tre ba ko ri sti ti za nje go vo su zbi ja nje re kao je Mi lo sa vlje vić.
Di rek tor po ljo pri vred ne sa ve todav ne i struč ne slu žbe Po ža re vac Aleksandar Stojanović ka zao je da je ta slu žba jed na od 34 slu žbe na te re nu ko je ra de sa me teo stani ca ma.
Pra ti mo po ja vu i prog no zu bole sti i šte to či na, za in te re so va ni poljo pri vred ni ci mo gu se ja vi ti slu žbi i do bi ja ti na vre me pre po ru ku o poja vi i na či nu i vre me nu tre i ta nja i su zbi ja nju na veo je Sto ja no vić, po no viv ši da je po me nu ta uslu ga bes plat na za sva re gi stro va na poljo pri vred na ga zdin stva.
S. P.
Po če la je pre sa da ra ne sor te pa pri ka na ora ni ca ma u Sremu. Vre men ske pri li ke po go
du ju ovim ra do vi ma, na kon če ga sle di za li va nje. Za vr še tak ra do va se oče ku je u na red nim da ni ma što je od ve o ma va žnog zna ča ja ka ko bi se do bio do bar pri nos.
Ra ni ra sad iz no si se u po lje kad vre me do volj no oto pli i pre sta ne opa snost od po ja ve ka snih pro lećnih mra ze va. Naj bo lje je da se papri ka ra sa đu je po ti hom i oblač nom vre me nu. Pi ki ra ni ra sad ne tre ba ču pa ti već ga lo pa ti com ili ru kom pri hva ti ti ta ko da na ko re nu osta ne što vi še ze mlje kao što su to uči ni li pro iz vo đa či iz Ku ku je va ca. Zbog toga se je dan dan pre ra sa đi va nja le ja sa ra sa dom do bro za li je.
Za ma šin sku sad nju ne mo že se upo tre bi ti i pre ra sli ra sad. U zavisnso ti od na či na na vod nja va nja i pri pre ma raz li či tih na či na ne ge papri ka se sa di u tzv. bra zde ili na ravnu po vr ši nu. Bilj ke se sa de na razma ku 40 x 30 cm ili 30 x 30 cm. Pri ta kvoj gu sti ni sad nje mo gu ća je sa mo ruč na ne ga use va. Sad nja u bra zde je znat no po god ni ja ka da se pa pri ka ga ji na ve ćoj po vr ši ni.
Na kon pre sa de pa pri ke ono što sle di je na vod nja va nje si ste mom kap po kap što se či ni pri li kom ra sađi va nja. Sle de će za li va nje je pre ma po tre bi što se od re đu je pre ma vremen skim pri li ka ma ka da su tem pera tu re ve će ka ko bi se do bi la do voljna ko li či na ro da pa pri ka.
RTV – Ta njug
KU KU JEV CI•NAPOLJIMAUSREMU
Presadaranesortepaprika
Za do bar rod po treb na do bra agro teh ni ka
DANILOGOLUBOVIĆDRŽAVNISEKRETARZAPOLJOPRIVREDU
SigurankvalitetmlekaTačnoćeseznatikvalitetmlekakojeisporučujuiniukomslučajustočarinećebitioštećeni.Bilojeprimeradasemlekareilaboratorijedogovoreitouvekidenaštetuproizvođača,ivremejedasetapraksaprekine
DaniloGolubović
BE O GRAD•NABAVKANOVIH30METEOROLOŠKIHSTANICA
EfikasnijesuzbijanjebiljnihbolestiištetočinaAutomatskemeteorološkestanicesumoždanajvažnijialatuadekvatnojprognoziipraćenjuštetnihorganizama
MinistarkaBogosavljeivćBošković:Nabavkanmeteorološkihstanicaizuzetnovažnainvesticija
Di rek tor Upra ve za za šti tu bi lja Ne boj ša Mi lo sa vlje vić je na po menuo da se svi po da ci pri ku plje ni pu tem agro me te o ro lo ških sta nica, kao i ko ri šće njem osta lih ala ta
– fe ro mon skih klop ki, hva ta ča spora i sve tlo snih lam pi ob ra đu ju u cen tru za PIS u No vom Sa du, pu tem po seb nog in for ma ci nog si ste ma.
ObradauNovomSadu
4 29. april 2016.
SUD BI NA OD U ZE TE IMO VI NE (24)
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Za dru gar stvo na ne ka da šnjim jugo slo ven skim pro sto ri ma ima tra di ci ju du gu vi še od 160 go di
na i za to vre me pro la zi lo je kroz različitefazerazvoja.TosedanasmožerećiizaRepublikuSrbiju.Zadrugesudelilesudbinunjenihseljakaiprivrednika.ProcenjujesedauSrbijiidanasimaoko1.300zemljoradničkihzadrugaukojimajezaposlenooko10.000radnika. Sa njima je povezano i oko100.000 zadrugara i više stotina hiljada sitnijih kooperanata. Poslednjihpo la ve ka, ide o lo gi ja ko ja je vla da la u Srbiji kreirala je i zadružnu politiku,pasemožekonstatovatidajeonoimalovišepadovanegouspona.Tonajboljepokazuje i slikadana
šnjeg sela Srbije. Imamo oko 4.600se la, ko ja su na ni vou raz vo ja od 1910. godine! Jer selo je staro, pastotinehiljadahektaranjivaostajeuparlogu,višeod30.000kućauSrbijije danas prazno, a isto toliko i oborazatovsvinja.GotovosvakočetvrtoselouSrbijijeufazinestajanja,odnosnozakojugodinunestaćečak1.200njih, pa ćeu timselimaostati samospo me ni ci kao do kaz da je tu ne kadabiloživota.Istovremeno,Srbijadabi prehranila stanovništvo, godišnjeuvozi prehrambenih artikala u vrednostiodpreko1,3milijardidolara,aisto vre me no iz vo zi pro iz vo de za sko ro dvemilijardedolara.Međutim, čak 62,5 odsto tog iz
voza idena tržištabivše Jugoslavije.U2009.godinijeostvarentrgovinskisuficitodblizu700milionadolara.Uno vi je vre me ni smo se vra ti li ni na nekadašnja tržišta niti smopak osvojilinova!Jer,prilikomraspadaSFRJ,s
prostoraSrbijehranaseizvozilau40tržišta na svim kontinentima. U odno su na to vre me, re kor dan iz voz u 2009. godini od dvemilijarde dolarai suficit od blizu 700miliona dolara,ipak pred sta vlja ju sa mo „kap vo de u moru”.Iakojezadrugarstvonaovimpro
storima pre jednog veka bilo veomarazvijeno, ono je danas u zapećku.Već deceniju i po se čeka inoviranjeZakonaozadrugamaivraćanjeoduzeteimovine.Međutim,itajnovibudući zakon „krčka” se uMinistarstvueko no mi je, a na nje go vo do no še nje se idalječeka.Zadrugarisuzaproteklihpolave
kanaovimprostorimadoživeli ipreživeličetiripljačkesopstveneimovinepa danas čekaju da im demokratskavlast vra ti tu ne za ko ni tuoduzetuimovinu.Aliitajprocesse
ve o ma spo ro od vi ja, pa se ni da nas, poslenizobećanjanevidikrajovomproblemu.Tako,zadrugarstvouSrbijistagnira, bolje reći nazaduje, dok jeono u svetu komemi težimo veomarazvijenokaževišegodišnjipredsednikZadružnogsavezaVojvodineĐorđeBugarin(danassekretarUdruženjaza poljoprivredu Privredne komoreVojvodine).Zadružnaimovinakojajeuposle
ratnomperiodu„utopljena”udržavnui dru štve nu svo ji nu, po Za ko nu o zadrugamaiz1996.godinetrebadasevratizadrugarimanaupravljanje.Međutim,zaposlednjihdecenijuipogotovoseništanijeuradilojersubrojnizahtevi zadruga za vraćanje imovine„zamrznuti”ufiokamaopštinskihslužbi za imovinskopravne odnose. Za
poslednjih pola veka, zemljoradničkeza dru ge su u „mi raz” no si le ze mljište, mlinove, farme, klanice, a prilikom „razvoda braka” ta imovina imnije vraćena. U novi život morali sudastartujuodnule, tačnijesnekoliko hektara seoskih utrina. Seljaci suu svim tim uspo ni ma i pa do vi ma, a u Srbiji danas ima 628.000 gazdinstava, uspeli da opstanu, čak i dauvećajusvojuimovinu,jersuzatoimaliinteresa.Ovosupodacidopopisapoljoprivredeu2012.godini.
U vre me ka da se pri vo di kra ju privatizacija društvene svojine u Srbiji,trebaodvojiti šta jezadružno,aonoštojekasnijeuloženourazneprerađivačke kapacitete, treba proceniti iizdvojiti zadrugama u vidu akcija. Umeđuvremenu, veliki deo zadružneimovinepretvorenjeupreduzeća,pajeionaprivatizovana.Tojesuprotnozakonu, je je ona već imala titulara,odnosnovlasnika.Takoseprivatizovaloonoštojevećbiloprivatno!PoznavaocizadrugarstvauSrbijitvrdedajeono za proteklih pola veka pretrpeločakčetiripljačke,adaimimovinanijevraćenaniuvremedanašnjeprivatizacije koja seprivodi kraju. I tako,dok se vo de sud ski spo ro vi, u to ku je je dan no vi pro ces, a to je pri va ti za ci ja privatne(zadružne)imovine.
Početakvelikihpljački
Kroz du gu isto ri ju za dru gar stva na našim prostorima nužno je napomenutidasezaposlovanjevojvođanskihza dru ga, sve do do no še nja Za ko na o privrednim zadrugama 1937. godine, tadašnje Kraljevine Jugoslavije, na ovim pro sto ri ma pri me nji va lo austro u gar sko za ko no dav stvo, što je tim za dru ga ma, po red so ci jal ne, omogućavalo i ostvarivanje ekonomske,odnosno profitne funkcije. U ostalimkrajevima Srbije primenjivani su takozvaniMiloševizakoni,kojisuzabranjivalizadrugamasticanjeprofita.Kao rezultat tih razlikaupoložaju
zadruga, za vojvođanske zadruge jekarakteristično da su u prvoj polovini XX veka stekle značajnu imovinu,kojajepredstavljalaosnovunjihovogdaljegekonomskogpoložajaiprivrednogdelovanja.ItojejedanodrazlogaštojeVojvodinabilaiostalarazvijenijideoSrbije.Tokom Drugog svetskog rata, za
dru ge su mi ni mi zi ra le svo je ak tiv no sti, amnogesuprestalesradom.Okončanjemrata,ipobedomKomunističkepartije Jugoslavije, radikalno semenja odnos države prema zadrugamai počinjeprvavelikapljačka zadrugaodstranedržave.UstavDFJiOsnovnizakonozadrugamaiz1946.godinepred sta vlja ju sa mo pre la zno re še nje u izgradnjinovihdruštvenoekonomskihodnosa. Već 1949. godine, donošenjemOsnovnog zakonao zemljoradničkim zadrugama i Opšteg zakonaozanatstvu,trasirasespecifičandalji put jugoslovenskog zadrugarstva.
Za dru gar stvo, kao po kret, do dat no je iskompromitovano zahtevima nove vlasti da seljaštvo „na dobrovoljnoj osnovi” obaveznouđeu seljačkeradnezadrugeformiranepougledunasovjetskekolhoze.
Privatizacijaprivatneimovine!Zadržava se postojanje zadružne
imo vi ne, ko ja se na zi va „imo vi nom narodnih zadružnih organizacija”, dabiseUstavnimzakonom1953.godinezadružna imovinaprevelau takozva nu dru štve nu svo ji nu kao „osno vu socijalističkogpreobražaja”.Odnosiuseljačkimradnimzadrugamautičudadržava donosi Uredbu o imovinskimodnosima i reorganizaciji paorskihradnihzadruga.Državanadaljeafirmišezemljorad
ničkuzadruguinastavljanamanjedirektannačindaostvarujeisticilj–takozvanopodruštvljavanjeproizvodnje.Iporedtoga,ovezadrugepostajusveznačajnijisubjektiprivrednestrukturetadašnjeJugoslavije.„Druga velika pljačka zadruga i
zadrugara od strane države počinjeZakonom o obrazovanju jedinstvenihprivrednihkomora,1962.godine.Bezna kna de za dru ga ma uki da ju se za družnisaveziinjihovaimovinaseprenosinovimprivrednimkomorama.Tako zadruge nastavljaju da oba
vljaju privrednu delatnost bez svojihaso ci ja ci ja ko je po sta ju deo ko morskog sistema. Ustavom iz 1963. godine iamandmanimanaustav1972.godine, pa Ustavom 1974. godine iZakonom o udruženom radu 1976.godine zadrugepostajudeo ‘udruženograda’iutapajuseudržavna,odnosno‘društvena’preduzeća.Pronalaze se novi oblici zadru
žnogorganizovanjauviduOOURazakooperacijuiosnovnihorganizacijakooperanatakojimajeprethodnoorganizacionimpromenamabezna kna de od u ze ta naj kva li tet ni ja zadružna imovina. Tada je samo uVoj vo di ni u dru štve ni sek tor pre neto 200.000 hektara zadružnog zemljišta (oduzetog od seljaka), deset kla ni ca, šest mle ka ra, 19 mlinova,dvefabrikezapreraduvoćaipovrća, jedanaestmešaona stočnehrane, četiri kudeljare, 17 građe
vinskih pogona, 27 pogona za trgovinuindustrijskomrobom.Svetostvorilesuzadruge.Selimajeostavljenaminimalnaimovina,načijimosnovama je trebalo sticati novuimo vi nu kroz pri vred nu ak tiv nost sa sitnimrobnimproizvođačima.Iako bi ta imovina trebalo da se
vratizadrugama,tosenedešava.Javljajuseraznepravničkedilemekojesledbenik te imovine do zaštite društvene, odnosno državne svojine, sciljemdabisetaimovinautokuprivatizacije kupila za ‘tepsiju ribe’. Zapovraćajoveimovineutokusumnogisud ski spo ro vi, ali re še nja u prak si još uveknema”,navodiBugarin.Oni koji su na razne načine do
šli do zadružne imovine i uknjižili jekao svoju (državnu), još se žestokosuprotstavljaju vraćanju te imovine.Tačnojedajeveomasloženopitanjerazgraničenja šta je stvarno zadružna, odnosno imovina zadrugara.Naosnovusadašnjihvlasničkosvojinskihod no sa u za dru ga ma pro iz la zi da se Za kon o pri va ti za ci ji od no si sa mo na zadruge koje raspolažu sa državnomsvojinom.To jeuglavnom ili isključivozemljištekojejestečenopoosnovuZakonaoagrarnojreformiikolonizacijipoljoprivrednogzemljišta.Ostalaimovinauzadrugamapred
stavlja zadružnusvojinu,koja jenastala udelom zadrugara, članarinom,poslovanjemzadrugainadrugenačine.Toje,ustvari,svojinazadrugaraionanepodležeprivatizaciji.Konkretno,nemogućejeprivatizovatiprivatnuimo vi nu, a to je u za dru gar stvu su štinasvega.Imapokušajapojedinacakojibida
seolakodokopajuteimovine.Takoseza dru ge ko je ima ju ti tu la re pre tva ra ju upreduzećadabikasnijebileprivatizovane.Topredstavljapljačku jer seod ne kog vla sni ka od u zi ma nje go va imovina. (Nastavićese)
(De lo vi iz knji ge Bra ni sla va Gu la na „Sudbinaoduzeteimovine˝.Knjigasemoženaručiti(cena2.000,00dinara)kodizdavačabanatskikulturnicentar,JNA 35, Novo Miloševo, e-mail:ba-natskikulturni centar@gmail.com ilinatel023/783-155 ilikodautoranae-mail:gulan@nscable.net ili na tel.063/8-666-527).
ZA DRU GE DE LE SUD BI NU SR BI JE
ČetiripljačkezapolavekaZadrugarstvojeposlednjihvekipodelilosudbinuSrbije.Zahvaljujućiideologijikojajekreiralaizadružnupolitiku,onojeimalovišeusponanegopadova.Zadrugarimajeoduzetovišestotinahiljadahektaraoranicainadesetineobjekata,štoimnidodanasnijevraćeno.USrbijidanasumiresvakočetvrtoselo
U Vojvodini je posle Drugogsvet skog ra ta ukup no na ci o na lizovano668.412hektarapoljoprivrednogzemljištaitood87.000vlasnika.Najvišejeuzetoodpodunavskih Švaba, i to 389.250hektara,od1.193veleposednikaje oduzeto 84.000 hektara, odcrkava34.522hektara,odnezemljoradnika42.000hektara,aodtakozvanihneprijatelja,kojimajeimovinakonfiskovanapopresudi,
22.951hektara…Kako je u državnoj svojini do
danas ostalo samo još 240.000hektara, to znači da će bivšimvla sni ci ma mo ra ti da se is pla ti pravična novčana nadoknada zaneštomanjeod430.000hektara.Ako bi se nadoknada isplaćivalapominimalnojceniod1.000evrapo hektaru, onda je jasno da jezaobeštećenjepotrebno430.000milionaevra.
Već tri decenije se obećava vraćanje oduzete zadružneimovine,višeod200.000hektara i nekoliko hiljada zgrada.SamouVojvodinizadruge trenutnoimajuoko75.000hektara takozvanih zadružnih njiva.Međutim, zadrugari tvrde daje njihovih oranica daleko više, jer su ne ka po ljo pri vred na preduzeća zadružnu imovinuprodavalakaodruštvenu.Pre početka privatizacije pro
ce nje no je da po ljo pri vred na preduzeća i zadruge u Vojvodini koriste 575.115 hektara zemlje.Udruštvenojsvojinijebilo135.000 hektara, ali kombinatisu koristili 230.000 hektara jersu obrađivali zadružne oranice.SamouVojvodinizadružnihoranica jebilooko200.000hektara, ali za dru ge su ko ri sti le sa mo 75.000hektara.NjivesuimoduzeteposleDrugogsvetskogrataidodanasnisuvraćene.
Nestaliposedi
Oteto668.000hektara
529. april 2016.
PU TE VI MA PRI VAT NOG BI ZNI SA
GA ZDIN STVA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
PorodicaBogojevićizGolubinacaprivatnimposlompočelajedasebavi1992.godine.Kre
nulisusmešaonomstočnehraneikakosebiznisrazvijao,2007.godinenapravili suobjektezamatičnojatoiinkubatorskustanicuzaproizvodnjujednodnevnihpilića.Ovufirmu vodi vlasnicaMa ri ca Bo go jević sasinomOli ve rom, dokkćerkaSo njaradiuNovomSadu.Sanjimajoššeststalnozaposlenih radnikabrinu o roditeljskim jatima petlova i kokošaka i proizvodnji jednodnevnihpilića.Svakegodinepreko3.000pilićazaroditeljskajataraseRos308uvezuizMađarskeodkojihsedobijajujajazaproizvodnjujednodnevnihpilićakojise,kakorečekomercijalistauovojfirmiSa va Jova no vić,plasirajuširomSrbije.UinkubatorskojstaniciBogojević,
odaklesesnabdevajupoljoprivredne apoteke i tovljači živine, svakegodineproizvedeoko700.000jednodnevnihpilića.Proizvodnju,kakokaževlasnica,pratiNaučni institutzaveterinarstvo„NoviSad“iPoljoprivredna stručna služba iz SremskeMitrovice.– Kad je zastala proizvodnja
stočnehrane,tražilismoneki izlazunečemuštobisepovezaloshranom koju proizvodimo. Došli smona ideju da uvezemo roditeljskojato i da se bavimo proizvodnjomtovnihpilića.Ievodevetgodinakakosetimebavimo–pričaMaricainastavlja:Vrlojeteškoinijebogznaka
koisplativo.Jedinojedobrotoštosenaovomnašemtržištuodržavamo. Još uvek smo na tržištu, doksuseneki,recimokojisubilistarijii veći od nas, povukli s tržišta.Miimamotržište,alikupovnamoćseizgodineugodinumenja, takodasenikadanemože znati kakav ćeplasman biti. Na našu proizvodnju
utičeiniskacenautovljenogpiletaiuvozkojekakvogmesa.PiletinaizArgentine,Brazila,Everopskeunijegdejeistekaorok,stavljaseunašesamouslugeimarkete,ljudikupujuneznajućištaje,doknašiproizvođačikojitovepilićekojemiproizvodimonemogudaprodajuinemajunikakvuzaraduizatopropadaju,azajednosanjimaimikojiproizvodimopilićezatov.Maricadodajedataproizvodnja
nimalonijenijednostavna,nilaka.Svakegodineujunusekupujeroditeljskojato injegovaeksploatacijapočinjeodjanuaranarednegodine.Tridesetnjedeljatrebadaprođedokse od njega ne dobiju prve pare.Kokeimajudobrunosivostiodličnojeizlegnućepilića.Štosetičeproizvodnje,svejeu
redu.Nematuproblema.Međutim,na cenu našeg pileta utiče i način
nakojidrugiprodajupiliće.Recimo,ako ga prodaju uz vrećicu hrane,njegova je cenadinarpokomadu,atoobaracenunašegpileta–kaževlasnicainkubatorskestanice.Ova firma hranu za roditeljsko
jato sama proizvodi s imanja vlasnika.–Danemamonašuzemlju,bilo
bijakoteško.Ovakosetoprelivaizjednogudrugoitakosepokrivamo–objašnjavaMarica.Kad bi kupovali habričku hra
nu, bilo bi jošmnogo teže. Kukuruzisojuproizvodeštojeosnovno,aostalekomponentekupujuikoristepostojećumešaonu,takodaimtonanekinačinolakšavaproizvodnju.–Težakjeovajposaoinaporan,
alipričinjavami i zadovoljstvo.Nestižemdaodemnagodišnjiodmor.Zadnji put sa porodicom sam bila1991.godine,aupenzijisamdevet
godina.Radilasamu„Centrosremu“i„Gradnji“,aliod1992.godinesambilaosnivačidirektorovefirmeiiznjesamotišlaupenziju,asadajevodimojsin–sećaseMaricaiističeznačajstabilnostifirmeiredovneisplatezarada.Iporedsvihteškoća
kojeprateekonomijuzemlje,uzsveprilikeineprilikekojejepritiskaju,naprimeruFirme„Bogojević“izGolubinacavidisedauporniisnalažljiviopstaju.Samojošdajemalovišeredanatržištu.
G. Maj sto ro vić
Više od deset godina Jo van Rat ko vićizMaradikauspešnose bavi voćarstvom, odnosno
proizvodnjom šljive koja je najzastupljenija, zatim kruške, trešnje ikajsije. Imajući u vidu činjenicu dajemaradičkazemljaitekakozahvalna za ovupoljoprivrednudelatnost,urazgovorusanjimsaznalismodaje jedan od retkih poljoprivrednikakojisenežalinadržavuikojijezadovoljansvojimposlom.Zemljeimadosta, negde oko 20 hektara, te uvreme sezoneunjegovimvoćnjacimabudeangažovanoido300radnika.Kakokaže,nijelakonaćisezonceuMardiku,pasunaovimposlovimačestoangažovaniljudiizdrugihsela.Nedavnojenabavionovuproizvodnuliniju za pravljenje drvenih gajbica,paočekujedaćeposaoićiuzlaznomlinijomineskrivaoptimizam. Proizvodnja je pri kraju i veru
jemdaćemoupredstojećusezonuućiosavremenjeniisakompletnimproizvodomkojićebitiuodgovarajućojambalažipočinjepričuJovanikaže:
Rečjeoproizvodnjitokomkojesenapravi25.000komadagajbicaza24sata, jerse radioautomatskojproizvodnjiimislimdajetobilopotrebnonašemtržištu.
Pored duvana, po kojem je poznat ovaj kraj Srema i koji se uzgaja u dvadesetak domaćinstava,voćarska proizvodnja je poslednjihgodinaveomazastupljena,asvemutome pogoduje odličan geografskipoložaj,odnosnoplodnafruškogorskazemlja.Zaistaimamoodličneusloveza
bavljenje voćarstvom, a poslednjakiša koja je pala je više nego dobrodošlakaževoćarizMaradikainavodidasadamogudaseokrenuzaštitivoća.Voće jedobrocvetaloovego
dine, dobro je podnelo vremenskeprilike,samojošdanasposluživreme i dalje kaže Ratković i ograđujesedajeipakranoprognoziratikakvićeprinosibiti,alidasesvakakonadadobromrodu.Većinusvojihproizvoda,kakois
tiče,plasiranatržišteRusije,Austrije i Nemačke i to je dobra praksakojunemenjagodinama.Imamsigurnotržišteidosada
nisam imao problema sa plasma
nom,tesenadamdaćetakoiostati kaže on i tvrdi da uMaradikuuspeva voće koje daje i kvalitet ikvantitet. Kada govorimo o ulaganjima,
sigurno da su daleko veća nego uostalim poljoprivrednim granama,alizatokadaseceoproceszaokružiimamodobitidobruračunicu.
UMaradikusevelikibrojljudibavivoćarstvom,mnogiodnjihimajuihladnjače,pogotovoonikojiuzgajajujabuke.Napitanjekakvucenuočekujeuodnosunaprošlugodinu,Ratkovićkažedajeranogovoritiotome.Najvažnijejedarodbudedobar
ikavlitetan,aondaćevoćenaćiputdokupaca.Postoji jedanmaliproblemsakojimsesusrećem,atojenedovoljanbrojsezonskih radnika.Samotokomjednogdananeophodnojeod250do300radnika,jerjerečoobimnomposlu.Maradiknemakapaciteteuljudstvu,sobziromdajeuvremebranjavoćaaktuelaniduvan,pamoramdatražimljudeizdrugihmestatvrdiovajvoćarikaženakraju:Mismopijacapodvedrimne
bom, samo zavisimo od vremena,dokjesveostalonanama.Jasamuvekoptimista, takoda senadamdobromiovegodinezavršavaon.
M. Ba la ba no vić
MARADIK • JO VAN RAT KO VIĆ, ZA DO VO LJAN RE ZUL TA TI MA U VO ĆAR STVU
Do bar rod uz vr hun ski kva li tet- Ka da go vo ri mo o ula ga nji ma u vo ćar stvu, si gur no da su da le ko ve ća ne go u osta lim po ljo pri vred nim gra na ma, ali za to, ka da se ceo pro ces za o kru ži, ima mo do bit i do bru ra ču ni cu – pri ča Jo van
JovanRatković,voćar
Šlji va naj za stu plje ni ja
GOLUBINCI • FIR MA „BO GO JE VIĆ“ BA VI SE PRO IZ VOD NJOM JED NO DNEV NIH PI LI ĆA
Snab de va ju tr ži šte Sr bi jeU sa vre me no opre mlje noj in ku ba tor skoj sta ni ci pro iz ve du oko 700.000 jed no dnev nih pi li ća go di šnje - Ro di telj ska ja ta ra se Ros 308 uvo ze iz Ma đar ske
Inkubatorskastanica„Bogojević“
SavaJovanovićporedinkubatora
Roditeljskojato
6 29. april 2016.
TE MA BRO JA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Tur bu lent ne go di ne u ko ji ma je, stičeseutisak,jedinafunkcijadržavebilostavljanjekatanaca
na ne ka da šnje in du strij ske gi gan te, naživotnuscenudovele suarmijunezaposlenih, koja se, kada je rečo se o skim be ze mlja ši ma i sit no posednicima, postepeno pretvarala usocijalno ugroženo stanovništvo.Ratovi za jugoslovensko nasleđedoveli suu fruškogorskasela iSrbeizgotovosvihdelovanekadašnjezajedničkedržave.Udruženisanezaposlenima,sastaračkimstarosedelačkim domaćinstvima o kojimaviše niko nije vodio računa, kao isaonimakojisuneodgovornostprihvatili kao stvar ličnog izbora, postalisuzavisniodpomoćidržave ilokalne samouprave koje ih jedinedržeuživotu.Natajnačin,životnajugroženijih
je po ste pe no pre me štan na mar ginesvebržesvakodnevice,anjihovemukepostale sudeo surove statistike koje se dotiče samokada seželi ukazati na težinu problema ukojemsekaodruštvonalazimo.Prema podacima Centra za so
cijalni rad „Sava“, u mitrovačkimselimaukupnoima2.616socijalnougroženih stanovnika koji primajustalnunovčanupomoć.Tometrebapritodati podatak da preko polovinestanovništvagradskogpodručjaživi na selima, čime ovaj podatak
do dat no uka zu je ne sa mo na re alnopostojećiproblem,negoinasveizraženijinedostatakempatije.Iakobi za očekivati bilo da je veći brojkorisnikaovevrstepomoćiuurbanomdelu grada, redovnunovčanuna dok na du u grad skim me snim zajednicamaprima1.469stanovika.Misetrudimodasvenašeuslu
ge bu du do stup ne i se o skom stanovništvu. Socijalni i drugi stručniradniciivolonteriredovnoizlazenate ren ka ko u grad ske ta ko i u se oskemesnezajednice,ulaziseuporodice,asarađujemoisaradnicimaizmesnih zajednica imesnih kanclearija sa kojima imamo odličnukomunikaciju i od kojih dobijamoznačajnu podršku i podatke, pričadirektoricaCentraSnežanaStanisavljevići do da je: Porodice su prilično šarolike.
Postojepojedinemesnezajedniceuko ji ma do mi ni ra ju Ro mi, ali što se tiče recimo fruškogorskih sela, tuimamo dosta domicilnog stanovništva,dakleneizbeglogilibivšegizbeglogstanovništva.Tusuonikojimoždanikadanisudobili šansudarade,ilisuizgubiliposloveutranziciji.UŠišatovcuimamostarosedeoce,aliiizbegličkostanovništvo;uManđelosudomicilnostaro stanovništvoionikojisudošliposleDrugogsvetskogratačinenajvećideokorisnika,dokuLežimirudominirajustarosedeoci.Sličnojeiudrugimse li ma u ko ji ma pod jed na ko sprovodimočitavnizakcija,odnabavkeogreva,prekobrigeostaračkimisamačkimdomaćinstvimaislično.
Pomoćmesnihzajednica
Život u selima, kažu oni koji unjimaprovode svoje dane, sve višeličinaživotugradovima.Živisebrzo, ljudi nemaju mnogo vremena ni za se be, a po seb no ne za one kojima jepomoćnajpotrebnija,patako najugroženiji neretko ostajuneprimećeni.Životuselimajesvedinamičniji i sve je manje vremenazaporodiceikomšiluk.Nesamoda komšije nemaju vremena jednizadruge,većganemajuničlanoviužeišireporodicekojisvojesrodnikesvečešćeostavljajudasesamibrinuosebi.
Dobrosusedski odnosi kojisunekadabilinaročitonegovani,postajusvemanjevidljivi.Toje,verujem, dug koji plaćamo vreme nu, ali za to na sto ji mo da kroz saradnjusamesnimzajednicama
rešimonajakutnijeprobleme.Tako smonedavno rešavali pitanjastam be nog pro sto ra za jed nu izbegličku porodicu u Grgurevcima ipomoglidruguuŠuljmu.UGrgurevcima sređujemo krov nakući, pa jeporodica zahvaljujućiSavetu smeštena u seosku kućuodaklećebitivraćenausvojdomka da se po sao re a li zu je do kraja, kaže Snežana Stanisavljevićuz na po me nu da su me sne za jednice posebno aktivne kada je upi ta nju bri ga o sta ri jim oso ba ma, staračkimdomaćinstvima,kaoioonim licima koja izraze želju zastaračkimdomovima.Da su seoske mesne zajedni
ce prilično ograničene kada je upitanju mogućnost pomaganjasocijalno ugroženom stanovništvu smatra i predsednikSavetaMZDivošMladenMalešević koji na po mi nje da se rad sa nji ma najčešće svodi na jednokratnupomoć i saradnjusaCentromzasocijalnirad.Miuseluimamodveslobod
nekućeukojesmoobičnosmeštalisocijalnougroženostanovništvo.Međutim,makoliko tobilohu ma no mo ra li smo pre ki nu ti sa tom prak som, jer su nam ti na ši meštani obično ostavljali velikedugove koje nismomogli pokritipa pi ro lo ški, ne go smo ih mo rali plaćati. Trenutno razmišljamoo rušenju tih kuća jer suuz sve
toujakološemstanju.Sadrugestrane,mismouvektudapodržimoonekojimajeteško,akonekoodDivošanadođeunelagodnusituaciju.Umeriukojojjenamato moguće, siromašnijim licima,presvegadeci,dajemobesplatnemesečnekartezaprevozislično,kažeMalešević.Skromnemogućnostidapomog
ne svojimsiromašnimmeštanimaimaiMesnazajednicaŠuljam,čijiprvi čovek Goran Ostojić na pominjedaselanemajudovoljnobudžetskih sredstava koja bi mogladaiskoristeutesvrhe. Sa druge strane, ako ćemo
pravo,menikaopredsednikuSavetanikoseuskorijevremenijeni obraćao za pomoć. U par navrata jesmo pomagali, ali to jebila skromnija pomoć koju možemo da organizujemo. Ono štojesmo sakupljali bila je pomoćza Jamenu, pa smo tako za ovoselo poslali oko 100.000 dinarašto u novcu, što u poljoprivrednim proizvodima, kaže Ostojić idodaje: Što se tiče samihmeštanaŠuljma,najvećibrojnjihilijeuMitrovicigderadiilijezauzetsvakodnevnimsvojimposlovima,brine svoje probleme i verujemdaninemajusvidovoljnovremena da se bave socijalno ugroženim porodicama. Međutim, kaopredsednikSavetailičnousvojeimemogudakažemdaću,ukoli ko se ne ko sa ozbilj nim pro blemomobratizapomoćučinitisve
KAKOPOMOĆISOCIJALNOUGROŽENOMSTANOVNIŠTVUNASELU
Solidarnost,presvegaPremapodacimaCentrazasocijalnirad„Sava“,umitrovačkimselimaukupnoima2.616socijalnougroženihstanovnikakojiprimajustalnunovčanupomoć.Tometrebapritodatipodatakdaprekopolovinestanovništvagradskogpodručjaživinaselima,čimeovajpodatakdodatnoukazujenesamonarealnopostojećiproblem,negoinasveizraženijinedostatakempatije
JovanKuzmančević
Svejevišezapuštenihdomova
Socijalnapomoćsvepotrebnija
SnežanaStanisavljević
MladenMalešević
Dasuseoskemesnezajedni
cepriličnoograničenekadajeupitanjumogućnostpomaganjasocijalnougroženomstanovništvusmatraipredsednikSavetaMZDivošMladenMaleševićkojinapominjedaseradsanjimanajčešćesvodinajednokratnupomoćisaradnjusaCentromzasocijalnirad
"
729. april 2016.
TE MA BRO JA IZ LO KAL NIH SA MO U PRA VA
GA ZDIN STVA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Osmočlanaporodica,trigeneracije,složni,posvećenijedni drugima, i ljubavi prema
zemlji.To jedomaćinstvokojevodiMilošMalenković, koji je, kaoisvojipreci,nastaviodajedeonajtežački, seljački hleb, koji rađa odzrna koje sam zaseje.Ovaj uzornizemljoradnik,na12hektaravlastitogposedai4hektarakojeobrađujeuzakupu,sejekukuruz,pšenicu,ječam,tritikale,alisebaviistočarstvom.Zarazlikuodmnogih,Milošneodustajeodgajenjastoke,negonaprotiv,širisvojestado.Tojetradicijaumojojporodici.
Sadasmo tomaloproširili sakravarstvom, i od nekoliko krava nekada, danasuzgajam27grla rasecrveniicrniholštajn.Makakozvučalo,jošuvekmislimdauzgojkravadajenekakvusigurnost.Nijedanposaoupoljoprivredinijelak,aliuzljubavimarljivrad,svesemože.Ranoseustaje,stokamoradasenamiri,štaleočiste,padaljenaposlovekojičekajunanjivi,pričaMiloš,dokdomaćicanudisremačkušarenumesnupradlu,ivrućugibanicu.Uložio jerad,znanje, isredstva
kako bi obezbedio što optimalnijeuslovezauzgojstoke,iosavremenioproizvodnjumleka.Imamovakumvodovezamužu
krava, pojilice, sve je automatski.Ulog nije bio mali, ali spram trudakojibimoraodaseuloži,isplatise.Uzavisnostiod laktacije,brojamuznihkrava,dnevnodobijamood100do150litaramleka,kojepredajem„Imleku“.Imamotusrećudasarađujemo sa ovomkompanijom,kojajedobroorganizovana,stabilna, i rekaobih, i najjača.Onoštojeinajbitnijezaproivođačamleka,plaćanje jeuredno inavreme,a icenajenajbolja.Krećesedo40dinara,arećićuvamdamnogeprivatnemlekaredaju25do30dinara,štojenikakvacena.Nežalimse,
alivoleobihidagrađanimamlekouprodavnicinebudeskupo.Acenateladi je jakoniska.Do
maćinkaže,daseonitrudedateladutoveiprodaju,dokjuniceostavljajuzapodmladak,novagrla.Uprkossvimproblemima,upornisuuželjidaizdrže,kaoidrugistočariuselu,mada ima i onih koji su od svegadigli ruke. Smatra da nije rešenjeu subvencijama, nego u ceni. Dobra, realna cena,pokrenulabi svenabolje.Redovnosarađujesapoljoprivrednom stručnom službom,prati savete, a pokušava da budeinformisan iosvimnovinamakojeseprimenjujuu stočarstvu,u razvijenim zapadnim zemljama. Ipak,kažedasmomidalekoispod,jersutamostočariorganizovani,udruženi,imajusistemkojiimomogućavajeftinijuproizvodnju.Sveovosapažnjomslušamlađisinkojipokazuje ljubav prema poljoprivredi, dokjestarijisinnastudijama.MiloševikorenisuuŠašincima,ionsenadada će ipak, što višemladih ostati,i raditiusvomselu,obrađivatizemlju.Ali,ističedaškolamoradase
završi,azemljajetu,ostaje,ičekaih. Poseduje solidnumehanizaciju,auposlednjihpargodina,kreditomjezanoviopriključnemašine.Ovu setvu finansiram iz ličnih
sredstava, kada je reč o semenu.Mineralno đubrivo je na dug. Teškasetvajeprednama,alimimoramosvojedauradimo.Kadasambiomladićiozbiljnoseposvetiopoljoprivredi,moglojedasezaradi,iu stočarstvu, proizvodnjimleka.Uposlednjih20godina,svese,nažalost,promenilo. Ispadadasmomiseljaci neki matematičari, i da sesamobavimoračunicom.Kakavračun,kadajestalnorezultatnula,ilijošgoreminus.Recitemi,imalibilokogakoradi,adaodtogradanemaništa,negojestalnonanekakvompočetku.Esada,znajusvito,seljakvolizemlju,iostajenanjoj,dokraja...pakakogoddabude.Kada je reč o porodici Malen
ković, dileme nema. Generacijskakopčajeneraskidivovezanazazemlju, njivu, i nebo nad krovovimaŠašinaca.Jednom,zasvagda.
M. N.
Polovinom aprila predstavniciAgencijezaruralnirazvojopštineInđijapotpisalisu uzgradiopšti
ne Inđija 39 ugovora poljoprivrednicima sapodručja opštine Inđija.Rečje o poljoprivrednim proizvođačimakoji su ostvarili pravo na podsticajeiz opštinskog fonda za poljoprivredunamenjenenabavci priključnemehanizacije. Nemanja Čorak, direktorAgencije je tom prilikom istakao daje podneto 39 zahteva za priključnumehanizaciju kao i za veštačko osemenjavanjeipčelarstvo.Nakonprvogkruga, ovih dana se vrši presek stanja,tepoljoprivrednikeočekujunovasredstva. Prvi presek je urađen na osno
vuopštinskihkonkursa7.aprilakadasuodobrena32zahtevazapriključnu
mehaniѕaciju,petzahtevazaosemenjavanjeidvazahtevazapčelarstvo.Rečjeosredstvimauukupnomiznosuod5,9milionadinarakažedirektor ipodsećadasusredstvauplaćenapoljoprivrednicimananjihoveračune.Mismoobaviliterenskukontrolui
obišlipoljoprivrednikedavidimodalisuzadovoljni.Drugipreseksmoobavili26.Aprila,stimštojekodkonkursazanabavkupriključnemehanizacijedošlodoutroškasredstava.Utrošenoje ukupno 6,5miliona dinara, kolikoje ibiloplaniranonaosnovukonkursa, tako da će nažalost biti nekolikoprijava koje nećemo moći prihvatiti.U svakom slučaju njih ćemo odmahuputitinaUpravuzaagrarnaplaćanja,sobziromdajepoznatodasukodnjihotvoreni takođe konkursi za priključ
numehanizacijuimoćićedapodnesuzahteve.Najvećeinteresovanjesadavlada
zakonkursekojiseodnosenaosemenjavanje, imamo puno zahteva i sigurnojedaćeihbiti između15i20ističeNemanjaČorakidodajedajezacelugodinuuskladusaProgramompodrške sprovođenju poljoprivrednepolitike i politike ruralnog razvojaopštine Inđija i raspisanih konkursapredviđeno iz budžetskog fonda 20milionadinara.Vidimodasunašipoljoprivrednici
veomazadovoljni,jernjimasvakavrstapomoćidobrodođeikolikoimamoinformacijesaterenaveomasuzainteresovani i raspitujusezakonkursekažedirektornakrajurazgovora. M.Balabanović
ŠAŠINCI•UPOSETIRATARUISTOČARUMILOŠUMALENKOVIĆU
Ljubavbezračunice
� Sto�čar�Mi�loš�Ma�len�ko�vić�
INĐIJA•NASTAVLJAJUSEKONKURSIZAPOLJOPRIVREDNIKE
Drugikrugdodelesredstava
Ne�ma�nja�Čo�rak,�di�rek�tor�Agen�ci�jeSa�pr�vog�pot�pi�si�va�nja�ugo�vo�ra
Brojkorisnikastalnenovčanepomoćiponaseljenimmestima
Se lo Brojporodica Brojkorisnika
Laćarak 230 596
Kuzmin 59 151
Martinci 87 212
MačvanskaMitrovica 167 441
Bešenovo 10 19
Bosut 22 42
VelikiRadinci 35 89
Grgurevci 27 59
Divioš 27 69
Zasavica 54 138
Jarak 63 190
Noćaj 46 106
Ravnje 42 86
Radenković 31 79
SalašNoćajski 23 44
SremskaRača 20 50
StaraBingula 5 5
Šašinci 33 76
Šuljam 14 26
Čalma 26 47
Ležimir 27 52
Manđelos 14 30
Šišatovac 7 14
štomogudapomognem.Dalićuutomeuspeti,neznam,alidaćusepotruditi,tosigurnohoću.
Zajedništvokaopreventiva
Izgradnja osećanja solidarnostisadrugimaje,smatraSnežanaStanisavljević najbitniji aspekt borbeprotiv siromaštva. Izgradnja svestiotomedatrebabitihuman,dodajeona, značilobida će se i situacijakodnajnemoćnijihpoboljšati.Jakojevažanstalniradnapodizanjuporodičnesolidarnostinavišinivo.Onogmomentakadanemoćniroditeljpadneismestiseubolnicu,kanamaiduhitnizahtevizasmeštanjeudomove,kaodadecaželedaseštopreoslobodesvojihbližihidaljihsrodnika.Takođebibilokorisnoiodvelike pomoći kako Centru, tako iugroženimdaseproblemi,kolikojemoguće,rešavajuiusamimselima.Naravno, to ne znači da sela moguukorenudasasekuproblem,alimogudaukažunaistiilidapripremeterenkakobidržavibilolakše,kažedirektorica. Mesne zajednice nemaju svo
jasredstvaizkojihbimogledapo
mognu, ali se trudimo da budemood koristi Centru za socijalni rad idasvalicakojimajepomoćpotrebnaomogućimodastupeukontaktsa nadležnima. Ono što treba rećijestedamiprepoznajemoteljude,daoninisunevidljivizanasidaćemopodržatisvakogakobuderešiodakonkretnopomognekadajenajpotrebnije, kaže Jo van Ku zmančević, predsednik Saveza MesnezajedniceLežimir.Važno jeda shvatimoda smo
svideojednezajedniceidaćezajednici biti bolje samo ukoliko budemočinili nešto što ćebiti dobroza sve. Vremena su teška, živi sebrzo,namomentečakiprebrzo,alipotrebnojeusporitimalo,osvrnutiseokosebeipogledatisvojebližnjekojima je pomoć najpotrebnija.Moguće je,alinijedobrodastarijii socijalno ugroženi stanovnici našihselaneprimećeničekajupomoćuhrani, kada znamoda sebaremzdravahranajošuvekmožepronaćiugotovosvakomseoskom,apogotovofruškogorskomdomaćinstvukojemakarmaloprivređuje,zaključujeiSnežanaStanisavljević.
S.Lapčević
Po�moć�je�uvek�do�bro�do�šla
Pre�po�zna�je�mo�te�lju�de,�oni�ni�su�ne�vi�dlji�vi�za�nas�i�po�dr�ža�ćemo�sva�ko�ga�ko�bu�de�re�šio�
da�kon�kret�no�po�mog�ne�ka�da�je�naj�po�treb�ni�je"
8 29. april 2016.
DRŽAVAISELO
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Imajućisveovouvidu,postavljasepitanještanamječiniti.Raspoloživepoljoprivredneiobradivepo
vršine,posebnooranične,moguseracionalno koristiti povećanjem stočarskeproizvodnjeiizmenomproizvodnestrukture u biljnoj proizvodnji. Da biracionalno koristi te postojeće resurse,iostvariliovoštosepredlaže,potrebnojaobavitiregionalizacijupoljoprivredneproizvodnje.Poljoprivrednozemljište predstavlja osnovni uslovzauspešnoobavljanjepoljoprivredneproizvodnje. Relativno povoljan odnosizmeđupoljoprivrednihiobradivihpovršina,premabrojustanovnika,uzpovoljne klimatske i druge prirodneuslovezapoljoprivrednuproizvodnju,osnovsuzauspešnoorganizovanje irealizacijuplaniranograzvojapoljoprivredneproizvodnjezadeceniju,dve,tri... Relativno čista zemljišta, kojanisu zagađena hemijskim sredstvima, raspoloživa radnasnaga, stručnikadroviidostignućauoblastigenetike i selekcije, uz povećanje domaćepotrošnje i povećanje izvoza, osnovsuuspešneorganizacijepoljoprivredne proizvodnje. Raspoložive poljoprivredne i obradive površine, posebnooranične površine, mogu se racionalno koristiti povećanjem stočarskeproizvodnje i izmenom proizvodnestruktureubiljnojproizvodnjiupravcu veće zastupljenosti industrijskogbilja,kvalitetnekabastestočnehrane,voća i povrća.Direktna veza izmeđustočarskeproizvodnjeizemljišta,krozkorišćenjekabastestočnehraneipovraćajhumusauvidustajnjaka,preduslovsuočuvanjapostojećihfizičkih,hemijskih i bioloških osobina poljoprivrednogzemljišta.Uciljuracionalnogkorišćenjaraspoloživihzemljišnihpovršina i radno stvorenih uslova zaobavljanje poljoprivredne proizvodnje, u narednom periodu neophodnojezapočetisaregionalizacijompoljoprivredneproizvodnje.
Organizovatitriregiona
GlobalnoposmatranopoljoprivrednuproizvodnjunateritorijiRepublikeSrbije treba organizovati u okviru trivelikaregiona,ito:
Ravničarskiregionsaintenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom,koja bi obuhvatala područja do 250metara nadmorske visine, a činila bigateritorijaAPVojvodine,Mačve,Pomoravlja,StigaiPosavine;-Brdskiregionkogabičinilopod
ručjecentralnogdelaRepublikeSrbije sa poljoprivrednim površinama nanadmorskojvisiniod250do600metara,i- Brdsko-planinski region koga
bičinilepoljoprivrednepovršineiznad600metaranadmorskevisine.
Radiracionalnogkorišćenjaraspoloživihprirodnihpotencijalaunarednomperioduneophodnojeregionalizovati poljoprivrednu proizvodnju nasledećinačin:Ravničarskiregion–uovomre
gionubi se obavljala intenzivnaproizvodnja:žita;industrijskogbilja;povrća,izuzevkrompira;semenskaproizvodnjažitaiindu
strijskogbilja;intenzivna proizvodnja u svinjar
stvi;intenzivna proizvodnja u živinar
stvu;Brdskiregion–uovomregionubi
seobavljalasledećaproizvodnja:poluintenzivnaproizvodnjažitaza
govedarskuiovčarskuproizvodnju;
ograničenaproizvodnjaindustrijskogbilja; intenzivna proizvodnja u gove
darstvu–meso,mleko; intenzivna proizvodnja u ovčar
stvu–meso; intenzivna proizvodnja u voćar
stvu,aposebno:•šljive•maline•jagode•kupine,
•višnje•jabukei•kruške.Brdsko – planinski region – u
ovom regionu prvenstveno treba iskoristiti raspoložive prirodne resurse– pašnjake i livade, poluintenzivnomproizvodnjomu ovčarstvu, kozarstvuigovedarstvu,uzplantažnuproizvodnju i sakupljanje i doradu lekovitogbiljaišumskihplodova,akaoalternativnudelatnostorganizovatikorišćenjeieksploatacijušumskogbogatstva,uzistovremenoinjegovuobnovu;
Saradnjaregiona
Prikazan model predstavlja grubupodelu koja treba da omogući racionalno korišćenje raspoloživih resursaza obavljanje poljoprivredne proizvodnje. Istovremeno, neophodna jeintenzivna saradnja i dopuna proizvodnihprogramaizmeđuregiona,posebno u delu racionalnog korišćenjakoncentrovane i kabaste stočne hranenamenjenerazvojustočarstva,presvega govedarske i ovčarske proizvodnje.Topodrazumevasaradnju izmeđuravničarskog ibrdskogregionaupodeliradautovujunadiiproizvodnjijunećegmesanamenjenogizvozu,kaoieventualnusaradnjuuproizvodnjiovčijegmesanamenjenog izvozu,zaštapostojepotencijaliuzemljamaBliskogIstoka.Dabiseoviprocesizaustaviliikre
nuliputeknapreka,postavljasepitanještanamječiniti,paipredlažemmogućarešenja:
1.Decentralizacijadržavneuprave(dekoncentracija „odozgo prema dole'');2. Oživljavanje narodne samou
prave(maleseoskeopštine–„odozdopremagore'');
3. Nova samoodrživa nacionalnaekonomija(„useiusvojekljuse'')4.Novaagrarnareforma;
Evropskaiskustva
U proteklih četvrt veka Evropska ekonomska zajednica, a kasnijei Evropska unija sve više se u svomrazvoju okreću ruralnim sredinama,pajetoipostalaosnovanjihovepolitike ruralnog razvoja. Jer, evropskikontinent nema zemljišnih teritorijau izobiljukaonaprimer,NoviZeland,Australija,Kanada,SAD,anijegusto ni naseljen kao Japan, Kina,Indija...Zbogtogasvevišemoradavodibriguopravilnomkorišćenjusvojeteritorije.NaDrugojkonferencijioruralnomrazvoju,održanojuSalzburgu,2003.godine,zaključenojedaseza realizaciju projekata nove ruralnerazvojnepolitike,posle2006.godine,povećavajusredstvapodršketomrazvoju izEvropskogagrarnog fondaza ruralni razvoj. Cilj je pomeranjefokusaaktivnostisapodršketržištu, kapodršciufinansijskojpolitici,ruralnom i održivom razvoju. Poredtoga, što ruralna područja nude tržištu poljoprivredno prehrambeneproizvode, šumske plodove, proizvodeoddrveta,ovosumestazaodmor,turizam i život.Ove funkcije ruralnihpodručjasvevišedobijajunaznačaju.Evropskakomisijaprepoznajepotrebuzanoviminvesticijamaudinamiziranjururalnograzvojačimebipoboljšalaefikasnostruralnepolitike.Semprimarnepoljoprivredneproizvodnječijiznačajururalnojekonomijisvevišeopadaotvarajusemogućnostizanove,vanpoljoprivredne aktivnosti, uslužni sektor...Zatosečakističe:moždanasubudućeočekujeurbaniegzoduspremaruralnimpodručjima?! Premaprojekciji EU selakarakterišumogućnosti:organizovanjaraznovrsneproizvodnje,permanentnogboravkaistanovanjaipovremenoguživanjauprirodnimlepotamaipejzažima.Ovosuosnovni trendovi razvojaruralneEvropeubudućnosti,što je iputokazzaruralnuSrbiju,akoželidabudedeocivilizovanogsveta.
Jer, uSrbiji se godišnje održi oko3.000 različitih turističkih manifestacija.Ona nemamore, ali je šansa urazvoju ruralnog, odnosno seoskogturizma. Ako bi jedno seosko domaćinstvoimalodvesobesapodvakreveta i izdavalo ih strancima 200 danagodišnje,po20evrazajedanpunpansion,tojeprihodod16.000evragodišnje. Kada bi se samo 10 odstostanovništva Srbije bavilo turizmom,tobizanjuznačilododatniprihodod1,6milijardievragodišnje(prihododturizmau2014.godinije1,1milijardudolara).Tonijemalozasiromašnuzemljuukojoj jeprosečnaplataoko400 evra. To najbolje potvrđuju primeri zemalja gde je razvijen seoski–ruralniturizam.Jer,učešćeseoskogturizma u ukupnom turističkom prometuzemaljakrećeseod10odstouŠpanijiiItalijido23odsto.Srbijaje,upoređenjuisazemljamaregiona,naveomaniskojrazini.LošijeodnjeplasiranajesamoAlbanija.Primeraradi,u slovenačkom seoskom – ruralnomturizmu zaposleno je 40 odsto viškaradnesnage.UHrvatskojsezaposlenost viška radne snageuovomsektorukrećeod17do19odsto,dokseovajprocenatuBugarskojiRumunijikrećeodšestdo12odsto.PremapodacimaTurističkogsavezaSrbije,predve i podecenijeunjoj seovim turizmombavilo tekpedesetak sela sa3.000krevetaipreko800gazdinstava.Poslednjipodaciukazujudajeprepoladecenijebiloupisano6.000ležajeva,atajbrojnidanasneprelazibrojod10.000.
PrepoznatimogućnostirazvojasvakesredineDa bi svaka zemlja ili region po
većali nacionalni dohodak i domaćiproizvod poljoprivrede potrebni suimmakroekonomska ipolitička stabilnost, povećanje produktivnostiprimenomnovihtehnologija,rastrealnogdohotkauvanpoljoprivrednomsektoru,većipodsticajiproizvodnji...Stimuvezipostavljajuseisledećarazmišljanja: može li poljoprivredabitimotorruralnograzvoja,mogu limanjefarmeopstati(moguakobuduudružene)imoželiruralnanepoljoprivredna ekonomija znatno doprineti razvojusela?Dabi sprečilipojavu „tužnih'' trendova na srpskomselutrebalobiunarednomperiodu:ujednačiti stope rađanja iumiranja,odnosno stabilizovati broj ruralnihstanovnika, poboljšati saobraćajnui telekomunikacionu infrastrukturuna selu, podići zdravstveni, kulturni,
obrazovninivoseoskogstanovništva,smanjiti zavisnost od vlasništva nadzemljom i omogućiti zapošljavanjeu drugim sektorima, povećati izvoredohotka iz nepoljoprivrednih aktivnosti,sitnagazdinstvaorganizovatiuzemljoradničke zadruge. Na osnovusvegaovogodređenojeipetprinciparuralnog razvoja. To je da se prepoznajumogućnosti razvoja svake sredine,utvrditiodgovornostzapromeneuprošlosti ibudućnosti,voditikonzistentnupolitikuredukcijesiromaštva,ubrzatiprocesdecentralizacijevlastiijačatiuloguiodgovornostlokalnesamouprave,izgraditiproduktivansektorururalnomrazvojukojićedoprinositimaksimalizaciji rasta i redukciji siromaštva.Natajnačinćedoćidoboljevalorizacijeruralnihresursa,njihovomdoprinosupovećanjubogatstva iblagostanja,posebnoruralnihstanovnikaidruštvaucelini.
Zaključak
Naosnovusvegadolazi sedozaključka da se srpsko selo nalazi naraskršćuizmeđunestankaiopstanka.Procesdevastiranjaruralnihpodručjaje veoma intenzivan. Manifestuje seuraznimformama.Dabisezaustavilinegativnitrendovinasrpskomselupotrebna jenova i ofanzivnapolitikaruralnog razvoja. Dakle, potrebna jenovasocijalnaiagrarnareforma.Jer,selanisusamoproizvodniregioni,većimestazaživot,boravak,odmorirekreaciju. Evropska iskustva treba danam budu pouka u politici ruralnograzvoja,kojamorabitiprilagođenalokalnimresursima i inicijativama.Akose nešto ne učini preti opasnost daveć Srbija bude agrarna zemlja, alibezselaiseljaka! (Kraj)
Li te ra tu ra: 1. Vi ćen ti je vić,D., Vujo vić,N., (2004): ,,Agrar na po li ti ka EU i bu duć nost po ljo pri vre de Sr bi je'', Eko no mi ka po ljo pri vre de spe ci jal ni broj: Po ljo pri vre da u tran zi ci ji, broj 3 i 4; 2. Gu lan,B., ,,Ne sta nak srp skog se la'', ma ga zin PO LjO PRI VRE DA, septem bar 2003.; 3.Gu lan,B., list PO LI TIKA do da tak PO SAO, 5. ja nu ar 2006. tekst ,,Ve li ka šan sa za za po šlja va nje''; 4.Gu lan,B. knji ga ,,Sud bi na od u ze te imo vi ne'', april 2015.g.; 5.Zbor nik rado va Pr vi me đu na rod ni na uč ni skup ,,Vla sin ski su sre ti 95'' Bal kan sko selo u pro me na ma Pri lo zi Mi tro vić, M., tekst ,,Po pu la ci o noraz voj ni pro ble mi srp skog se la'' i Za kićVu ja to vić Z., tekst ,,Stra te ško pla ni ra nje ru ral nog raz vo ja i za dru gar stvo''; 6.Mi ni starstvo po ljo pri vre de, šu mar stva i vo dopri vre de (2004.): Po ljo pri vre da Sr bi je ka evrop skim in te gra ci ja ma, Be o grad
7.Ma te ri ja li EEZ (1989): Bu duć nost ru ral nih pod ruč ja u Evrop skoj za jedni ci, Gla snik po ljo pri vre de, Be o grad, br. 11 12, str 41 48, pre vod: Vladi mir Cvje ti ća nin; 8. Stra te gi ja poljo pri vre de i ru ral nog raz vo ja Sr bi je, Vla da Sr bi je, 2014.g.; 9.Se la u Sr bi ji, Be o grad, RZS, 2015. go di na, Mi tro vić M.Mi lo van; 10.To mić, D., Gu lan, B., (2004): Mo guć no sti ko ri šće nja ru ralnog ka pi ta la, zbor nik: Ka pi tal u po ljopri vre di IEP, Be o grad, stra na 267 – 275; 11.To mić, D., i Gu lan, B., (1999) knji ga ,,Po ljo pri vre da Ju go sla vi je pre i po sle sank ci ja'', In sti tut za eko no miku po ljo pri vre de Be o grad; 12.To mić, D., Gu lan, B., Ra do je vić V., (2006) : ,,Bu duć nost ru ral nih pod ruč ja u Sr biji'', Po ljo pri vred ni ka len dar, No vi Sad, str. 5457.; 13. Za kon o za dru gar stvu Sr bi je, 2015. go di ne; 14.Froh ber, K. (2005): Spe cial Is sue Ple nary Pa per from XI EAAE Con gress, Ko pen ha gen, Vol. 32. No.3.str. 229300.
RegionalizacijapoljoprivredneproizvodnjeRelativnočistazemljišta,kojanisuzagađenahemijskimsredstvima,raspoloživaradnasnaga,stručnikadroviidostignućauoblastigenetikeiselekcije,uzpovećanjedomaćepotrošnjeipovećanjeizvoza,osnovsuuspešneorganizacijepoljoprivredneproizvodnje
Piše:BranislavGulan,članAkademijskogodborazaseloSANUiNaučnogdruštvaekonomistaSrbije
Rav ni čar ski re gion či ni le bi Voj vo di na, Ma čva, Po mo ra vlje, Stig i Po sa vi na
RuralnaEvropaOsnovna karakteristika rural
ne Evrope jeste ekonomska diverzifikacijaiširenjesekundarnihitercijalnihdelatnostiururalnimpodručjima.ZemljeEU,aposebnomanje razvijenedržave ionekoje teže toj zajednici, kao štojeiSrbija,nisuumogućnostidapreduzimaju konkretne aktivnosti u svakom ruralnom područjui da ponude (daju) odgovore nabrojne probleme koji se javljajuutimsredinama.Merevladapojedinih zemalja,pa iVladeSrbijemorajubitiselektivnesajasnoutvrđenimprioritetima,dopunjavanje,kombinovaneisinhronizovane sa merama i aktivnostimalokalnesamouprave,baziranenanjihovimprirodnim,ekonomskimiljudskimresursima.Uovomprocesuvažnuuloguiznačajimainicijativaodozdo.
929. april 2016.
NA U KA U PRAK SI
AGRO E KO NO MI JA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Mašineioruđazaobradudelujumehanički na zemljištei pri tome potpomažu bio
loške, fizičke i hemijskeproceseunjemu. Svojim delovanjem trebadaomoguće,uzavisnostiodvrsteistanjazemljišta,kaoibiljnevrstekoja se gaji, optimalnu strukturuzemlje i neporemećen prostor zarastirazvojbiljaka,tenatajnačindautičunapovećanjeprinosa.Primenom oruđa/mašina za ob
raduzemljištaostvarujusesledećiciljeviizadaci:
1.Sobziromnazemljište:
• održavanje ili poboljšanjestrukture zemljišta, obezbeđenjenjegoveoptimalnegustine,sobziromnapovećanjezapreminenekapilarnihpora,kojesuispunjenevazduhom,potrebnimzaproceserazgradnje i stvaranjabiljnihhraniva,kao iregulisanjepovoljnogodnosavodeivazduhazbogpoboljšanjatoplotnogrežima,•sprečavanjeerozionihprocesa.
2.Upogledubiljaka:
• ispunjenje potreba biljaka za vazduhom,vodomitoplotomuzemljištu,•održavanjepovoljnihuslovaza
brzo i sigurno klijanje, optimalanrastivisokprinosploda,•mehaničkaborbaprotivkorov
skihbiljaka.
3.Sastanovištamehanizacije:
• postizanje i obnavljanje optimalne strukture zemljišta rahljanjem, mrvljenjem, prevrtanjem imešanjem,narazličitimdubinamaisarazličitimintenzitetomdelovanja,kojujeonoizgubilonakonubiranjaprethodnog useva, zbog sabijanjagaženjem raznim poljoprivrednimmašinama, kao i prirodnim sabijanjem,zbogdelovanjaatmosverskihpadavina, a što odgovara zahtevimagajenebiljnevrste,• unošenje biljnih ostataka, or
ganskog i mineralnog hraniva nakonžetvepredhodnoguseva,• pravovremena i ekonomski
opravdana primena oruđa/mašina,kojaostvarujuvisokpovršinskiučinak, uz mogućnost kombinovanjarazličitihradnihorgana,• smanjenje troškova obrade
primenom maksimalno iskorišćeneiadekvatnemehanizacije.
Postizanjenavedenihciljevaizadatakamogućejeuzprimenurazličitihpostupakairešenjaoruđa/mašinazaobraduzemljišta,kojamogudasepodelepremaoblikuifunkcijiradnih organa, njihovom postupkurada,odnosnouticajunazemljište,Podelasistemazaobradu:
1. Oruđa/mašine za obradu zemljišta prevrtanjem (Conventionaltillage),pričemuseosnovnaobra
da obavlja konvencionalnim oruđima–plugovima).2.Oruđa/mašine zaobradubez
prevrtanja (redukovana obrada –Reduced tillage ili konzervacijskaobrada–Conservationtillage),kojaseobavljaprimenomrazličitihoruđasarazrivačkimradnimorganimauosnovnojobradi)3.Bezobrade–Notill,odnosno
direktnasetva–DirectseedGlavnoiosnovnoobeležjeob
rade zemljišta prevrtanjem jeprimena pluga u osnovnoj obradi, koji svojim radnim organimaprevrće,mrviimešaoraničnislojzemljišta, ostavljajući površinu
bezbiljnihostatakaodpredhodnoguseva.Takvimnačinomradapluga javljaju se neželjeni efekti, kao što su gubitak organskematerije u oraničnom sloju, pojava plužnog đona, narušavanjestrukturezemljišta,kaoifizičkih,odnosnohemijskihsvojstavazemljišta.Posleosnovneobradesledipred
setvena priprema zemljišta oruđima/mašinama sa pasivnim iliaktivnimradnimorganima.Uciljuredukovanjautroškaradakaoi broja prohoda konvencionalnihsistemaobradepopolju,mogućejedaseodvojeneradneoperaci
je predsetvene pripreme i setvespojeujednu.Nalakomirastresitom zemljištu postoji mogućnost da se odgovarajućom kombinacijom pluga, paker valjkai sejalice, čak sve tri operacije,obrada i setva, izveduu jednomprohodu.Redukovanaikonzervacijskaob
rada zemljišta, kao bitno obeležjeimaju odsustvo postupka prevrtanjazemlje,takodasebiljniostaci,odpredhodnoguseva,uzavisnostioddubineradaradnihorganainjihovogdelovanjanazemlju,mešajuupovršinskomslojuiliostajunapo vr ši ni.
Sojajejednaodnajvažnijihnjivskihbiljakaodkojesedobijajuvažniproizvodizaishranuljudi,
domaćihživotinjaizapreraduuindustriji.Uhemijskomsastavuzrnasoje,prosečnosenalazioko40%proteinaioko20%ulja,čime izuzetnodobijanaznačaju.Sojaimaivelikiagrotehničkiznačaj.Svojimmoćnorazvijenimi dubokim korenovim sistemom onapovoljnoutičenesamonaodržavanjeveć ipoboljšavanjeplodnosti i strukturezemljišta.Soja se u svetu gaji na 100mili
onahapovršine (načetvrtommestuiza pšenice, kukuruza i pirinča), štočini¾površinepod industrijskimbiljem. SAD su najveći proizvođač saproizvodnjomod85milionatonaizemlja sa najvećom površinom od 30miliona ha. SAD, Brazil i Argentina(najvećim delom GMO soja) zajedno proizvode 80% ukupne svetskeproizvodnje.Evropajemaliproizvođač soje sa svega 2% svetske proizvodnje,pričemuprednjačeRusijai Ukrajina, a od zemalje EU Italija.Soja se u Srbiji gajila na prosečno160000hektara, saprosečnimprinosomod2,49t/haiukupnomproizvodnjomod399000tona.
Pro iz vod na 2010. go di na
Uslovizaproizvodnjusojesu tokom2010.godinebiliveomapovoljnitakodasupostignutirekordniprinosi i proizvodnja od oko 540859 tvisokogkvaliteta.Prosečniprinosiu2010.godinibilisu3,177t/ha.(RZS)Utokutegodinetokomcelogvegetacionogperiodazabeleženesuoblilne
padavinenaročitotokommajaijunakadajekoličinapadavinabiladuploveća u odnosu na višegodišnji prosek. Ukupna suma padavina za period2010.Godjeiznosila683,6mmštojedvostrukovišeuodnosunavišegodišnjiprosek364,3mm.Žetvajeteklaneometanoacene
kojesuusledilenakonžetvekretalesu se u rasponu od 27,536,0 din/kg.Tokomoktobracenasojebilajeod 2831 din/kg, dok je tokom novembra stagnirala i po kg iznosila31,1din/kg.Tokomdecembraijanuarakgsojebioje3435dinavrhunaccenepostižeseufebruaru3536din/kg. Nakon toga cena počinje linearnodaopadado30din/kgsoje.Ukolikosegledatrendkretanjacenesojeod20102014.godineovojesacenovnog stanovišta bila godina sanajnižomcenom.
Pro iz vod na 2011. go di na
Proizvodnji soje u 2011. godinisu pogodovale padavine i nešto nižetemperaturenapočetkuvegetacionogperioda.U2011.zasejanoje165253ha soje a ostvarena je proizvodnja440847 t. U ovoj godini soja je bilaznatnokonkurentnijauodnosunadruge ratarske kulture. Prosečni prinosisojebilisu2,668t/ha.Nakonžetvecenakgsoje iznosila
34,3 din tokom septembra i oktobramesecadostiže36,5din/kg,unarednom periodu do februara cena stagnira oko 35 din/kg, a nakon toga linearno raste iznad40,din/kgasvojmaksimum postiže u avgustu sa cenom71din/kg.
Pro iz vod na 2012. go di na
Uslovi za proizvodnju soje tokom2012.godinebilisuveomanepovoljni.Osimnasamompočetku,uaprilui maju, tokom čitavog vegetacionogperioda vladala je izuzetno jaka zemljišna ivazdušnasuša, isojajebila u stalnom deficitu vlage. Rezultatovakvih proizvodnih uslova jesu najniži prinosi soje, a obim proizvodnjejeznatnonižiuodnosunapredhodnihnekolikogodina.USrbijijeu2012.godinisojapo
žnjevananaoko162714hauzostvareni prosečan prinos od oko 1,725t/ha i ukupnu proizodnju od oko 280638 tona.Posle dve rekordnegodine,značajanpadprinosau2012. godiniuslovilo jedaprinosuposmatranomperiodu ima slab negativan trend.Zbogniskihprinosa i rekordnomalihukupnih količina soje tokom ove godine postizale su se izuzetno visokecenenatržistupokgsoje.Nakonžetvevrednostkgsojeiznosilajepreko70din/kgiupravouzadnjemkvartalu
2012.godinecenazakgsojejeimalai najveću vrednost, u prvom kvartalubeležisepadcenesojeuintervaluod6355din/kgsvedoaprilamesecakada opet raste i donovog roda cena jesamanjimoscilacijamaoko60din/kg.
Pro iz vod na 2013. go di na
Vremenski uslovi za proizvodnjusoje u 2013. godini naročito tokomvegetacionog perioda nisu pogodovaliovojkulturi.Tojedrugauzastopnagodinaukojoj je ostvarenprinosznatnoniži odvišegodišnjegprosekaza našu zemllju. Prema podatcimaRZS2013.godineposejanoje159724hapodovomkulturomaprosečniprinosi na nivou Srbije bili su 2,412 t/hadokjeukupnaproizvodnjaiznosila385214tona.Zboglošihuslovaproizvodnjeusledsuše i lošihproizvodnihrezultata 2012. godine, loš rezultatuposmatranoj2013.godini semožeprepisatidelomilošijemkvalitetusemenainedovoljnimkoličinamakvalitetnogsemena.
Pro iz vod na 2014. go di na
Zahvaljujući čestim i obilnimpadavinamatokomcelogvegetacionogperioda,2014.godinajebilaizuzetnopovoljnagodinazasoju.Naoko154249haostvarenjeprosečanprinosodoko3,539t/ha.Ovagodinajebilarekordnaupoglleduprinosakojijeza30%većiuodnosunavišegodišnjiprosek(2,5t/ha)iupogleduukupneproizvodnjeunašojzemlji 545898 tona. Uspešnost gajenjaovekulturenetrebagledatisamosaaspektapovoljnihvremenskihuslovavećisastanovištasortimentaipremeneagrotehnike.Većaulaganjauagrotehničkemereikvalitetansortimentnadomaćem tržištudoprineli suovakvimrezultatima.Gledano sa cenovnog aspekta soja
se2014.Pokazalakaonajekonomičnijaratarskakultura.Trendkretanjacenezarodsoje2013/2014nijeimaovelikaodstupanja.Nakonžetvecenasekretalaurasponuod3941din/kgamaksimumi su postignuti u prvom tromesečju2015.Godinesacenomdo43,8din/kg.Analizirajući posmatrani vremenski
perioduočavaju sedrastične razlikeuproizvodnji soje iz godine u godinu.Uposmatranomperioduimalismočaktriekstremnegodine.IpakupoređujućisesaostalimzemljamaSrbija imedobrepreduslovezaovuratarskukulturu.Srbijasesvrstavauredznačajnijihproizvođačasojeuevropskimrazmerama.Naovosuuticalatričiniocapresvegauvođenjenje sorti visokog geneckogpotencijala, bolja prilagođenost agrotehničkimuslovimagajenjasojeivećaulaganjauproizvodnjusoje.
Pri no si i ce na so je od 2010. do 2014. go di nePiše: Emi li ja Ba jac, dipl.ing., PSS Vr bas
Statističkiprikazprinosasojeuposlednjihpetgodina
Ci lje vi i za da ci ob ra de ze mlji štaPiše: Bra ni slav Ogri zo vić, dipl.ing. PSS Som bor
Smanjenjetroškovaobradeprimenommaksimalnoiskorišćeneiadekvatnemehanizacije
Glav no i osnov no obe lež je ob ra de ze mlji šta pre vr ta njem je pri me na plu ga u osnov noj ob ra di, ko ji svo jim rad nim or ga ni ma pre vrće, mr vi i me ša ora nič ni sloj ze mlji šta, ostavlja ju ći po vr ši nu bez bilj nih osta ta kaod pred hod nog use va
Nestabilnost tržišta, kao i slabazarada od ratrstva mogla bi, apremarečimaprofesoradrJor
dana Aleksića predsednika SavetaFakultetazaprimenjenuekologiju„Futura“ imorala dabude razlog više zaokretanjesremskihratarakaenergetskim kulturama koje, kako kaže,mogudaobezbedenesamodobruzaradunegoienergetskusamostalnostsvojimproizvođačima.Shodno tome,većgodinamaune
posrednoj blizini i u saradnji sa SRP„Zasavica“ dr Aleksić i njegovi stundenti,na20oglednihhektarauzgajaju energetske kulture, pre svih dobropoznatuiblagorodnutrskumiskantus,ali idrugekojesuse,napominje,pokazalemnogoboljeodvećineratarskihipovrtarskih. Naš miskantus je više nego za
hvalan, tako da smo na deset hektara prešli u fazu punog plantažiranja iimamo fenomenalan rod. Pre pet godina smo krenuli u ovaj posao i sadamožemogovoriti,nesamoopozitivnimrezultatima,negoipovećanojambiciji.Imamo20tonapohektaruijasapunimpravomističemda„Futura“nemaplantažu,negopravirudnik,samopovršinskog tipa.Nemislim tu samonakoličinuposlakojuradsamiskantusomtraži,negoinačinjenicudajeovakulturaduplokaloričnijaodmrkogugljaitonijezapotcenjivati,kažedrAleksićuz napomenu da se miskantus možekoristitiiudrugevrlounosneisastanovištaekologijeopravdanesvrhe:Onoštoimamouplanunanašim
oglednimpoljimajedaunarednihpetgodina krenemo i sa prooizvodnjompeleta od miskantusa, odnosno dapokažemo da umemo da napravimo ilaki građevinski materijal. Pokušava
li smodamešamomlevenimiskantussa hidrauličnim krečom i peskom i tose pokazalo loše jer je materijal biotežak,auEvropisedanasinsistiranašto lakšimmaterijalima, takodasadapokušavamodamiskantusspojimosazeolitom i peletom.Miskantus je naš,pelet za sada imamo izZrenjanina, azeolit iz Zvornika. Ukoliko dobijemoželjenirezultat,planiramodasaovominovacijomdođemoipredMinistarstvonaukekakobi itupokazalidakulturekojimanašipoljoprivrednicijošuvekneposvećujudovoljnopažnjemogubiti itekakokorisnezasvenas.Da su energetske kulture višena
menske i da daju dobru zaradu, srpskipoljoprivrednici,napominjedrJor
danAleksićvećznaju.Međutimsporomenjanje starih navika, podvođenjeagraraiekonomijepodpitanjementaliteta i teško otvaranje ka novojpraksi glavni su razlog zbog kojegsu kulture poput miskantusa jošuveknezapaženjeuSrbiji.Kodnassesvepodvodipodmen
talitet,paiekonomija.Jaličnonemamništaprotivonogaštonasčinionimštojesmo.Sveštojeosnovidentitetatrebaljubiti,poštovati,razvijati,alitakođesmatramdagatrebaiunapređivati,atomožemopostićisamopoduslovomdaprihvatimoznanjasavremenogsveta i da shvatimo da se ekonomija nesme podvoditi pod mentalitet ukolikoželimo da uradimo nešto za sebe. Jastalnogovorimoekonomiji, jerpoljoprivredanijesamokupovinasocijalnogmira,onajepresvegaprofitikaotakvujetrebaposmatrati.Zelenaekonomijajeekonomijakojajeprednama.Ekonomija na bazi resursa je nešto očemućemomoratidavodimoračuna.Primeraradi,vrednostfizičkogkapitalaSRP „Zasavice“, je preko 350milionaevra. Vi ovde imate 300 hektara pašnjaka!Zamislitekolikojetoprostranstvo.Takođe,netrebazaboravitidamiovdeimamojednoodključnihmatičnihstada mangulica, podolca, magaradi.Tosuozbiljnereference,tosuozbiljniresuriikonkretnepare.Takvajestvari samiskantusom. Kada ja sa jednoghektaraskinem20tona,računicajeustartu i jasna, dobra i što je najboljedostupnajesvima.Uvremenuukojemsmoopoljoprivredi senesme razmišljatisamokratkoročnoimoraseotićiidaljeodonogaštosesaoranicaskida.Zemljasamaposebipredstavlja iekološkikapitalionasemožeiskoristitinamnogonačina,objašnjavadrAleksić.Akoimamošansudarazvijemoproizvodnju energitskih kultura, zaštoto ne iskoristiti? Biti energetski nezavisan,glavnijeciljsavaremeneekonomije i politike.Garantujemdabi ovajdeoMačvemogaodabudeenergetskisamoodrživ,akobi imalibioenerganedo kojihmožemo doći samo po uslovomdapočnemodaproizvodimobioenergetske kulture. U krajnjem, istušansuimačitavaVojvodinakojanemahidro potencijal. Nešto se radi sa vetromisuncem,alibioenergijajestvarbudućnosti.Pritomenemislimnabiootpad ili šumski otpad već mislim nagenerisanjerobenanačinnakojimitočinimonanašimoglednimpoljima.Upravokrozradnaoglednimpolji
ma,drAleksićinjegovisaradniciina
stoje da ukažu poljoprivrednicima namogućnosti koje nudi uzgajanje bioenergetskih kultura. Ovoj ideji, ističeon, na ruku ide i činjenica da su poljoprivrednici,uzgajanjemvoća,tokomproteklihgodinavećnapraviliotklonodstarih,ratarskihnavika.Prvikoraknasmenikulturajeveć
učinjen.Krenulosesvevišesavoćnjacimaitojedobrojersuupitanjuvišegodišnjizasadi.Ranijesmoimalikratkoročnuilinearnupoljoprivreduukojojdominiraratarstvoitojebioijošuvekjestedeoproblema.Teškosekodnasprihvataidejakumulativnerenteiutose sumnja. Naši proizvođači još uveknemajudovoljnopoverenjaupromenekulturanaoranicama,jošmanjeveruju u ideju jedne setve i višegodišnjihžetvi,alitosadrugestraneipaktrebarazumeti, jer za razlikuodproizvođačaizZapadneEvropeonijošuveknisuprošli onu fazustabilnostiuproizvodnjiiplasmanudabisemogliokrenutiikanekimdrugimkulturama.Međutim,istinajeitodabiupravonestabilnostsaratarstvomtrebala imoralababudepokretačnoveproizvodnje, smatraAleksić.Onanapominjedadeoproblemaje
ste i činjenica da Sremska Mitrovica,kaouostalominajvećideoSremajošuveknisuudovoljnojmeriokrenutikaFruškojgorištoće,napominjeon,moratidaseučiniuskorijevreme. Zaleđe Fruške gore je još jedan
prostorkojinasčekaikakojemćemosemoratiotvoriti.Tamoimamobogato zemljište, imamo Nacionalni parksasvojimlepotama,kapitalomiprednostima, vinogorje i u krajnjem Šuljamačkuglavicukaomestonakojemje prvi put vam Italije rimska imperijadopustilada se zasadi vinova loza.Sve to treba koristiti na korist našegagrara.Ne treba smetnuti sa umada
velikustvarusvemutomeigraimarketing i tusetrebajoš jednomvratitiSRP„Zasavici“kaosistemukojijesvojeprvekorakenapravioupravozahvaljujući odličnom marketingu. UkolikobiserecimopričaNacionalnogparkaiProbaeksploatisalanapravinačin,poljoprivrednicinaFruškojgoribiitekako osetili korist od svog rada, dodajeAleksićinastavlja:Pritomepotrebnasuinovaulaganja,apotrebnojeiraditineštonovo,jersuinovacijetekojesistemčinenaprednim.Primeraradi,usaradnji sa SRP „Zasavica“ mi, izmeđuostalog,nastojimodauspostavimoi genetskoreproduktivni centar toplihdivljihriba,presvihkarašailinjaka,čimebidodatnoobogatilizasavičkifond.Usvajanjenovihznanja,smenakulturai spremnost da se kreneunepoznatoglavni su preduslovi razvoja naše poljoprivredekojabisajednestranebilaprofitabilnija,asadrugebiupotpunosti zadovoljavalaekološke standarde idoprinosilaodrživomrazvoju.Šta imavrednijeivažnijeodtoga?
S.Lapčević M.Mileusnić
10 29. april 2016.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
STRU KA
KorišćenjeMiskantusa-Brzorastući hibrid Miskantus (sinensis)giganteus, poznat i kao kineska trska ili kineska trava odn. slonovatrava, zahvaljujući snažnom prirastuuzminimalnoangažovanjeineznatnomtrošenjuhranljivihsastojaka (C 4biljka), predstavlja idealnupretpostavkudasekoristikaovisokokvalitetniobnovljiviresurs,npr.uautomobilskoj ili građevinskoj industriji.OsimtogajeMiskantuszbogogromnog površinskog učinka praktična zamena zadrvo ili ložulje (1hektar zamenjuje lagano 4.000 –9.000litaraložulja!)Uzgojmiskantusa-Vremesad
nje: aprilmaj: preporučuje se sadnjaprepravljenommašinomzasadnju krompira (sprovodna cev 15– 20 cm!), male površine mogućeručnozasaditi. Rizomena4cmdubine (na lakom zemljištu) do 8 cm(nateškomzemljištu)zasaditi izatimdobroprevaljati/sabiti1x1me
tar razmak sadnje vodoprovodljivopoljoprivredno zemljište koje omogućava i dobropuštanje korenja, uidealnom slučaju kao i za sadnju(žitarica) kukuruza preko 7 stepeni prosečne godišnje temperature inajmanje600mmdobroraspoređenihpadavinauperioduvegetacije.Primena biljne zaštita kod
miskantusa-Uprvoj.godinisadnje po mogućstvu očistiti od korova (važno!). Čestim efektivnimmehaničkim metodama suzbijanjakorova (npr. motikom, drljačom),hemijskimsredstvimakojasekoristeizakukuruz(uAustrijiodobreniCallisto,Harmony).Đubrenje-potrebaveomama
la,moguće je i kompletno bez đubrenja.nNeđubritiugodinisađenja! Ponovnokorišćenjepepelajemoguće i korisnoosoka i stajsko đubrivosamo umalim količinama. Žetva -kombajnomzakukuruz(saadapterom/kederombezredova)ilipresom
zabaliranjeuperioduodjanuaradokraja aprila godišni prinos se uvekžanje u narednoj godini, nakon štose odmrzne i osuši vlažnost bi trebalodabudeispod20postoidealno8–15posto. Dužinaiverki2–3cm, visina košenja 10 – 15 cm. Učinakpopovršini:1sat/hakodoptimalnogoblikapovršine.Uklanjanjeposle20–25 (30)godinakorišćenjazaorati,popotrebidodatnoprećikultivatorom/frezom,zasadititravnjak,višestrukokošenjeilisledećivisokoiscrpljujućizasad(npr.slačica).
Pri no si 10 do 25 tona/ha suvemase (=atro tona)kaoprosečniprinospovršinetokomsvih20do25godinanadobrovodopropustljivom,humusnom zemljištu tipa „gajnjače“. nakon prve godine nema prinosa(visina0,75–1,5m),nakondruge godine prvi delimični prinos,oko30%(visina1,5–2,5m)nakontrećegodineprvipunprinos(visina3–4m)
DRJORDANALEKSIĆ,PREDSEDNIKSAVETAFAKULTETAZAPRIMENJENUEKOLOGIJU„FUTURA“
BudućnostjeuenergetskibogatimkulturamaDasuenergetskekulturevišenamenskeidadajudobruzaradu,srpskipoljoprivrednici,napominjedrJordanAlek-sićvećznaju.Međutimsporomenjanjestarihnavika,podvođenjeagraraiekonomijepodpitanjementalitetaiteškootvaranjekanovojpraksiglavnisurazlogzbogkojegsukulturepoputmiskantusajošuveknezapaženjeuSrbiji
KarakteristikeMiskantusa
Dr Jor dan Alek sićU po lju Mi skan tu sa
SRP „Za sa vi ca“ kao pri mer do bre prak se
Ski da nje ro da Mi skan tu sa
Na kra ju La ćar ka, kad se kre ne ka Martin ci ma, na la zi se na se lje „Kli nji ne rupe“. U nje mu ži ve, uglav nom, pri pad ni
ci rom ske po pu la ci je, a do bi lo je ime u dav na vre me na, ka že jed na pri ča, po ne kom čo ve ku s na dim kom Kli nja, ko ji je tu pra vio ćer pič. Od to ga je ži veo, tu je sta no vao i nje go va kući ca je bi la pr va sa zi da na od ćer pi ča na kra ju ovog se la. A, ta lo ka ci ja – Kli nji ne ru pe, bi la je u pra vom smi slu pu na ru pa, jer je iz ra đivač ne pe če ne ci gle stal no ko pao ze mlju da bi imao ma te ri ja la, da u ka lu pi ma, pra vi ćer pič za zi da nje ku ća.
Ko pa no je u ovom la ća rač kom na se lju od 40–ak ku ća mi nu lih april skih da na jer su „Kli nji ne ru pe” do bi le svo ju pr vu ekoba štu. Za sa đe no je vo će, po vr će cve će, a ekoba šta je deo za ni mlji ve ma ni fe sta ci je, eko pro jek ta kog su re a li zo va la tri me sna udru že nja – „De ka lend”, Ak tiv že na La ćarka, „Par no Ro mo ro", uz po dr šku me sne zajed ni ce i lo kal ne sa mo u pra ve. Pro je kat je na zvan „Ba šta, ma šta i još sva šta“, a podra zu me va ure đe nje ukup no če ti ri eko lo ške
ba šte u se lu od ko jih je jed na upra vo u tom kra ju gde ži ve Ro mi.
Sve je po če lo „u ma šti” autor ke pro jek ta i osni va ča „De ka len da” OlivereJelkić. Ona ne kri je da i u svo jim zre lim go di na ma stalno ma šta, da iz mi šlja „igre” ko ji ma se pridru žu ju dru gi i svi ma to či ni za do volj stvo, do no si ko rist.
Stal no imam ne ke no ve ide je, vo lim da se igra, da ma štam, da iz mi slim igru, a ona se dru gi ma svi di i pri klju či mi se. Mi se i sa da u stva ri igra mo, a ba vi mo se ozbilj nim po slom, to je za sni va nje eko lo ških ba šti. U eko lo ške ba šte smo kre nu li, jer sam vi de la da je to po treb no pa smo po sta vi li dve u se di štu „De ka len da” u cen tru se la. To imamo na me ru da po ka zu je mo ka ko se o nji ma tre ba bri nu ti, još jed nu ba štu smo po sta vili u kom ši lu ku, a če tvr tu u rom skom na selju. Obez be di li smo ra sad cve ća, po vr ća za sad nju, a ne ka se me na sam do ne la iz inostran stva. Od njih je ra sa du od ga ji la u svom pla ste ni ku jed na že na iz Ra den ko vi ća, na ša sa rad ni ca – pri ča Oli ve ra Jel kić.
Ro mi su se le po uklju či li u ak ci ju, kao da su ima li tu istu ide ju, a kao da im je fa li la ini ci jal na ka pi sla da poč nu da sa de. Idu će go di ne mo gu da ima ju ba šte u svim svo jim dvo ri šti ma.
U ak ci ji uče stvu je i uče nik Ne ša Fe ratović, sta nov nik ovog na se lja. Ne str pljiv je da poč ne da se sa di bi lje. Ovaj ta len to va ni re ci ta tor, uče nik me sne osnov ne ško le, redov ni je uče snik tak mi če nja u re ci to va nju i po sti že ve o ma do bre re zul ta te. Ho će da sve što pre poč ne, jer za kraj ak ci je je pred viđe na utak mi ca i po de la dre so va ko je je samo za ovu pri li ku ura di la po zna ta di zaj ner ka Mil va Du gan iz Ni ša.
Naš tim se zo ve „Lo li Pa baj” ili u prevo du „Cr ve na ja bu ka”. For mi ra li smo ga za ovu utak mi cu, a igra mo je sa pod mlat kom eki pom LSK. Ima mo u na se lju igra li šte, jer ga je ure di la me sna za jed ni ca ko ja je tu posta vi la go lo ve – ka že ovaj de čak.
Ro mi vo le cve će, ali ne ma ju na vi ku da ga ga je. To je mo žda stil nji ho vog ži vo ta da se, i kad ima ju ku ću, če sto ne za dr ža va ju sve
vre me u njoj. Ali, na vi ku ga je nja ko ri snog bi lja će ste ći. Gle da će ka ko ra de jed ni od dru gih, oči sti će pr vo svo ja dvo ri šta od trave, na ći zgod no me sto za sad nju...
Eko lo ške ba šte se sa de bez pr ska nja, ra di se sa mo sa sla mom i ze mljom od ređe nih svoj sta va. Po sa đe no je po vr će, sa da će mo ga pre sa di ti u pro stor ko ji je, za te bašti ce, pri pre mljen na ade kva tan na čin. Posa di li smo 20 sad ni ca vi šnje, njih je do neo je dan mi tro vač ki pi ljar. Uči će mo sta nov ni ce ovog na se lja ka ko se pra ve so ko vi, dže mo vi
i slič no od vo ća – ka že Be ba Vr saj ko vić iz Ak ti va že na La ća rak.
Or ga ni za to ri pro jek ta pla ni ra ju da „Ba šta ma šta” tra je go di na ma, da ob u hva ti edu kaci ju rom ske po pu la ci je o ure đe nju oko li ne, sad nji, jer ko zna mo žda će već do go di ne za jed no us pe ti da u vi še po ro dič nih rom skih ba šta od ga je i ube ru mlad pa ra dajz, krom pir, kra stav ce.
Tekst: S.Đaković Fo to: M.Mileusnić i pri vat na ar hi va
1129. april 2016.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
PRO JEK TI
LA ĆA RAK•TRAGOMZANIMLJIVOGEKO–PROJEKTA
Ničebaštau„Klinjinimrupama“Projekat„Bašta,maštaijošsvašta”objediniojeaktivnostitrilaćaračkaudruženjasanameromdaedukujuRomeugajenjupovrća,voća,cveća,aliidaimobezbedejošponešto.Prveeko-baštesuposađeneunadidaihdonarednegodinebudedalekoviše
Eko ba šta u “De ka len du”
U Kli nji nim ru pa ma
Dve eki pe pred utak mi cu
NešaFeratovićsadicveće
12 29. april 2016.
LOVAČKEIDRUGEPRIČE
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Kratka lovačka priča iz Jarka,nije ona „lovačka“ u kojojse lovci nadmeću ko je bolji
ispretniji,gdeseužarupričeponekad i pretera. U stih iz poznatepesme Zvonka Bogdana „Kad biljudimoj život znali, svi bi redomlovcipostali,uživanjenasvestranesvud, imal lepše, imal bolje kud“,staje priča krepkog, i otresitog,81godišnjeg lovca,StevanaKošutićaizJarka,kogaisadaulovvodiistastrastiljubav,kaoipremnogogodina. Deda Stevan je prava enciklopedijalovauVojvodini,svedoki učesnikmnogih događaja koji suuticalinarazvojiodržanjelovačkihdruštava,kultureipravilalova.Dobitnik je Zlatne medalje Lovačkogsaveza Srbije, Vojvodine, i opštinskogsaveza.Prebireposećanju,kojegaod
ličnosluži: Lovačkodruštvo „Sremac“ Ja
rak,osnovanoje,ipočelosaradom,1922.godine,aučestvovalo je iuosnivanju Lovačkog saveza Vojvodine, čijeg Upravnog odbora sambio prvi član. U tri mandata sambio i predsednik komisije za polaganjelovačkihispita.Priznajemdasambiostrog,ozbiljan izahtevan,jerdanassejakozačudimkadanekilovcineznajunikadasepari,nikadaseležedivljač.Ulovačkodruštvo,komeidanaspripadam,učlaniosamse1960.godine.Iakosam
sadapočasničlan,hoćudaplaćamčlanarinu, jer smatramda i na tajnačin mogu, i moram, svom društvudapomognem,makardaimajuzaodređenetroškove.Društvo „Sremac“ iz Jarka, ima
svojDomukomeseokupljairadioko 60 članova. Dom je sagrađenzakratkovremeiotvoren1981.godine,velikimentuzijazmom,dobrovoljnim radom, prilozima u građi,novcu,lovacaizsela,meštana,prijatelja,uzenergijuiinicijativudedaStevana.
Ističe da društvo ima dobrogpredsednika,aliipriznajedajeatmosferaopuštenijailagodnija,negoštobitopopravilamabilounjegovovreme.Urednoiredovno,voderačunaoprihranjivanjudivljači,solištima.Sastajusegotovosvakogponedeljka,praveplanove,dogovore,uživajuudruženju,pripremanjui kuvanju lovačkih specijaliteta, inaravno,lovačkimpričama.Lovnijebašjeftinsport.Uvekjelovbioskup.Oprema,
oružje,municija.Paopet,kadačo
vekneštovoli,ondatonemacenu.Čovekulažesebeulov,azauzvratdobija uživanje da ugleda divljač,dakrozsnegpratitragoveulovištu,dabudeuprirodiidišesaprirodom.Naše lovište jedobilonagradukaonajuređenijelovišteuVojvodini.Karakteristična divljač za ovo
područje,jesuzec isrnećadivljač,adedaStevansebenazivalovcemnazeca.Išaojesvuda,odSemberije, Hrvatske, gde sve ne, vođensvojomlovačkomstrašću.Otkriva nam šta je najvažnije,
padaselovacvratisaulovljenimzecom.
Najvažnije je da bude vredani da bušira, što znači da menjapravac kretanja, levodesno, grm,žbun,Ne ići kaovojnik,pravolinijski, pa dokle stigneš. Zec se takone lovi. Za dobrog lovca je dovoljan jedanhitac.Ali i sadželimdaistaknem,dajeodsveganajvažnijepravilno rukovanje oružjem. Uvekprelovaseoružjepregleda,puškamora biti prelomljena, otvorena, aoružjesepunisamonaštandukadaseulaziulovište,naglašavaiopominjestrogimglasom,iskusnilovacStevanKošutić. M.Ninković
Manđelošanin Vi to mir Malbašić (65) jedan jeodnajstarijihaktivnihlo
vaca Lovačkog društva “BoškoTopalov”.Ulovujeod1983.godine,nekolikoputajezbogdrugihobavezaikakokaže,ozbiljnog shvatanja lova, prekidaotraganjezadivljači,alisečak itadadružiosaprijateljimalovcimaiinteresovaozanjihovrad. Relativno kasno sam po
staolovac,u33.godini.Kodnasuporodici, kaouostalomšto jeslučajisavećinommanđeloškihporodica, lov je deo porodične tradicijeishvatasevrloozbiljno.Doklegodsammogao,aktivnosamlovio,a kada su došle one teške godineu kojima sam imao dva studenta,moraosammalovišedaradim,takodasamnapravionekolikokraćihpauza. Lovu sam uvek pristupaosavelikimpoštovanjemikadasamprimetiodanemoguupotpunostida mu se posvetim, smatrao samdaječasnijepovućiseičekatiboljevreme.Danassamupenziji,decasupostalisvojiljudi,imamvećiunučad,takodasamopetustrojusasvojimprijateljima,kažeVita.Tokom svoje lovačke karijere,
Malbašićjeimaoprilikudasepokažeukomšijskimatarima,kaoinalovištimabivšeJugoslavije.Loviojesasvimnarodima inarodnostimanekadašnjenamdomovine,asećaseidruženjasaondašnjim“budžama”kojesuseoddanašnjihrazlikovale“jednostavnošću i željomda imajuistitretmankaoiostalilovci”.Unajlepšemsećanjuostalasu
mi druženja iz Kalesije, odnosno
njenih sela. Manđelošani su ranijeodržavalidobrevezesaOsmacima,kalesijskimselomukojemjetokomDrugogsvetskogratapalonekolikonašihboraca.Družile susemesnezajednice, KUDovi, fudbaleri, a iztedružberodilesuseivezemeđulovcima.Tamosmoobičnolovilisrneću divljač koje je u Kalesiji bilovišenegokodnas fazana.Odličnosmosedružili,čašćavali,panamjelovbio samododatnapotvrdaprijateljstva,nastavljapričuMalbašićidodaje:Bilajetobašpravadružbaukojojnijebilopovlašćenih.Svisubili ravnopravni. Tako sam jednomprilikomnaMajevici lovio sa tadašnjimministromunutrašnjihposlovaJugoslavijeFranjomHerljevićemiCvijetinomMijatovićempredsednikomPredsedništvaSFRJsakojimasampešačiorameuzrame.Sećamsedasmo imali i zajednički lovčkidoručak,štojedanasretkost.Raširilismoprostirku,izvadiliizrančevasveštosmoimali itopodelili.Bilo
namjetomaločudno,jersmoočekivali da će se funkcioneridržati po strani, ali je Herljevićrečimadaće“bititamogdega stavimo” odagnao sve našeslutnjeinedoumice.Doživeo je Vita da bude i
branilac na „lovačkom suđenju” tada početniku Vo ji sla vu Grabiću.Nažalostilinasreću,makolikosetrudio,popularnog“Belog” nije uspeo da sačuva,pasuga,kakotolovačkiobičajnalaže, pored lekcije o potrebi
čuvanja divljači i prirode, čekale idobrebatine–tektolikodazapamtikadajeprviputustreliodivljač.Ma imatusvaštadasepriča!
Išlismojednomulovimojprijatelji komšijaŽika uhvati zečiju kožu,napuni jeslamom ipostaviuatar,uoranje, tamannamestokojeminemožemodapreskočimo.Ištadakažem, naišli smo na zeca, jedankolega jepovikao izsvegglasadagajevideo,akadajeopalioslamaserazletelanasvestrane.Prvonamnijebilojasnoočemuseradi,akadasmoshvatilitolikosmoseglasnosmejalidasmo,siguransamu to,rasteraliionepravekojihjeokonasbilo,pričakrozsmešakVita.Bilojeslučajeva,iliboljerečeno
priča,dasusemeđumanđeloškimlovcimamoglinaći ionikojiupotraguzadivljačiidubezpatrona,anenedostajuimnionikojiseizlovavratene samobezdivljači, nego ibezpasa.Imanasiveselih,aimaionih
kojivoledaustrelevišeodsvega.Meniličnosamulovnijenikadabiopreteranobitan.Voleosamidanas
volimdruženja, lovačkepriče, šetnjukojamiuovimgodinamaiprija,asvedrugo...akobude,bude,kažeVitainastavlja:Mismokorektnodruštvo. Poštujemo pravila, propiseipreporuke,a sveštoustrelimomiredovnoprijavljujemo.Nedavnosmoobaviliprebrojavanjezečevainaotprilike kilometru kvadratnombilo ihje 29, štonije loše. Imamo i dostafazana,staramoseonjima,aaktivnismoizimikadanikoganema.Tadaiznosimohranu,pregledamo teren ipomažemodivljačiakozatreba.Pre nekoliko godina, stariman
đeloškilovacbiojeikumsvomdruštvunalovačkojslaviSvetomJevstatiju.Zanjega, kako sam ističe,bilajetovelikačastimoždanajboljidokazdastari lovci imajusvojemestouDruštvu“BoškoTopalov”.
Dokle god budem mogao dakoračam, ja ću biti lovac, a svomLovačkom društvu pomagaću kolikogodjetoumojojmoći.Dalićeto biti direktno u lovu ili kroz pripremanjeparikaša,uređenjenašegDoma i slično, videćemo. Ono štosigurnoznamto jedaću i ja,kaoiHerljevićiMijatovićbititamogdememojimlađipriajtelji rasporede.Vreme koje dolazi pripadamlađimlovcima, bolje opremljenim negoštosmomistarijiikadabiliijedinošto bih želeo da im poručim jestedasedržezajedno,dapoštujudivljačivoleprirodu,jerdružba,ljubavipoštovanjejesuononajlepšeštolovstvonudičoveku,zaključujerazgovorVitaMalbašić.
S. L.
JARAK•81-GODIŠNJISTEVANKOŠUTIĆ,ULOVAČKOMDRUŠTVUOD1960.GODINE
Bio i ostao strog i pra ve dan-Iakosamsadapočasničlan,hoćudaplaćamčlanarinu,jersmatramdainatajnačinmogu,imoram,svomdruštvudapomognem,makardaimajuzaodređenetroškove–pričaveteranlovstva
LovacStevanKošutić
LovačkidomuJarku
Lov–deoporodičnetradicijeBilojepričadasusemeđumanđeloškimlovcimamoglinaćiionikojiupotraguzadivljačiidubezpatrona,anenedostajuimnionikojiseizlovavratenesamobezdivljači,negoibezpasa
VitomirMalbašić:Dokkoračam,bićulovac!
MANĐELOS•VITOMIRMALBAŠIĆ,LOVACSTAROGKOVA
Vitakaokumnalovačkojslavi
1329. april 2016.
PROGNOZNOIZVEŠTAJNASLUŽBAZAŠTITEBILJAVOJVODINE
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Ja bu ka se na te re nu RC Ruma na la zi u fe no fa zi plo do vi do sti gli di men zi je do 10 mm,
opa da nje plo do va po sle cve ta nja (71 BBCH).Pregledomprezimeloglišćapret
hodnenedeljeutvrđenajedozrelostpse u do te ci ja na ni vou od 92% do 97%, dok je njihova ispražnjenostbi la na ni vou od 47% do 51%.
Pa da vi ne u pro te klih ne ko li ko dana su do ve le do in ten ziv nog oslo bađanjaaskosporaiostvarenjauslovaza ja ku in fek ci ju prouzrokovačemčađavepegavostilistaikrastavostiplo do va ja bu ke (Ven tu ria ina e qua lis). Ukoliko nije urađen tretmanpre ovih pa da vi na ili je od pret hodnog pro šlo 5 da na, a s ob zi rom da se do kra ja ne de lje na ja vlju ju nesta bil ne vre men ske pri li ke sa padavinama,preporučuje se tretmankom bi na ci jom pre ven tiv nih i ku rativ nih fun gi ci da.
Pre ven tiv ni: (a.m. di ti a non) De lan 700WG
(0,07%) ili Fi e sta (0,0750,1%) ili (a.m. kap tan) Mer pan 50WP ili
Cap tan 50WP (0,3%)Ku ra tiv ni: (a.m.di fe no ko na zol) Sco re 250
EC, He mo ko na zol 250 EC, Di fe rent 250 EC, Sco o ter 250 EC ili Se kvenca u kon cen tra ci ji od 0,03%
Na te re nu RC Srem ska Mi tro vi ca, ja bu ka se na la zi u fe no fa zi 71 plodo vi do sti gli di men zi je do 10 mm, opa da nje plo do va po sle cve ta nja.
Na svim lo ka li te ti ma ga je nja jabu ke i kru ške RC Srem ska Mi tro vica, ostva re ni su uslo vi za ja ku infekcijufitopatogenimgljivamaVenturiainequalisiVenturiapirina.
Ja bu ka se na la zi u ve o ma osetlji voj fe no fa zi za in fek ci ju i li sta i naročito ploda, dozrelost peritecijaje na ni vou pre ko 90 %. Pre po ru ka proizvođačimajedauradetretmankom bi na ci jom pre ven tiv nih pre para ta(ob zi rom na na ja vu ki šnog peri o da na red nih da na) i ku ra tiv nih pre pa ra ta.
a.m.di ti a non pre pa ra ti: De lan 700 WG ili Fi e sta u konc.0,1% (ima i ku ra tiv ni efe kat)
a.m.cap tan pre pa ra ti :Mer pan 50WP, Cap tan 50WP u konc.0,3%
ku ra tiv ni tret man :a.m.di fe no ko na zol pre pa ra ti:
Sco re 250 EC, Se kven ca, He mo kona zol 250 EC, Si gu ra u konc.0,04%
Za su zbi ja nje pe pel ni ce po treb no
je do da ti pre pa ra te na ba zi ele mentar nog sum po ra, u konc 0,0350,04%.
Za šti ta bre skve
NalokalitetuČerevićzasadibreskve na la ze se u fa zi dru go opa danje plo do va (BBCH 73).
U pro te klim vi zu en lim pre gle dima re gi stro va no je pri su stvo ja ja I ge ne ra ci je bre skvi nog smo tav ca (Cydia mo le sta). U to ku je pi lje nje lar vi. Lar ve se ubu šu ju u mla de lasta re pri vr hu, bu še hod ni ke kroz sre di nu, a na ula zni otvor iz ba cu ju crvotočinu.Nakonnapadadolazidosušenja lastara.Kakobi sesprečilo ubu ši va nje lar vi u la sta re, na kon stabilizacijevremena,preporučujese he mij ski tret man sa in sek ti ci dom na ba zi ak tiv ne ma te ri je hlor pi ri fos (Pyri nex 25 SC) 0,025%.
Zaštitaozimogječma
Na te re nu RC Ru ma use vi ozimogječmasenalazeufaziodpočetkaklasanjadopočetkacvetanja(5161 BBCH).
S ob zi rom na na ja vlje ne značajnije padavine u narednim danima,zauseveječmakojisuušliuose tlji vu fa zu cve ta nja po sto ji opasnost od in fek ci je glji vom pro u zrokovačemfuzariozeklasa(Fusariumgraminearum),štoutičenaprinosikva li tet zr na (štu ra zr na). Osim to
ga, ova glji va ima spo sob nost sin teze mi ko tok si na štet nih po zdra vlje ljudiiživotinja.
U use vi ma ko ji su ušli u fa zu cveta nja (naj ma nje 5% kla so va iz ba ciloprašnike)proizvođačimasepreporučuje preventivni tretman predki šu ne kim od re gi stro va nih fun gici da:
Pro sa ro 250EC (te bu ko na zol + pro pi ko na zol) 0,751 l/ha
Za mir 400 EW (pro hlo raz+tebu ko na zol) 0,751 l/ha
Bum per P (pro hlo raz + pro piko na zol) 0,75 – 1 l/ha
Cel lo (te bu ko na zol + pro ti o kona zol + spi rok sa min) 1,25 l/ha
Ka ri ka (hlo ro ta lo nil + pro pi kona zol) 2 l/ha
Osi ris (epok si ko na zol + met kona zol) 1,5 – 2,5 l/ha
An tre plus (te bu ko na zol+ti o fanatme til) 1,5 l/ha
Za šti ta vi no ve lo ze
Vizuelnim pregledima je utvrđeno da se vinova loza/sorta Lizana la zi u fe no fa zi raz vo ja li sto va od BBCH 16–6 li sta raz vi je na, cvast je ja sno vi dlji vaBBCH 53.Predviđaju se obilnije padavine,
spore–konidijeprouzrokovačacrne pe ga vo sti (Pho mop sis vi ti co la) se raz no se ki šnim ka pi ma, ri zik od in fek ci je pe pel ni ce vi no ve lo ze (Unci nu la ne ca tor) ko ja je pri sut na u vi no gra di ma ra ste .Preporučuje se ponovljena pre
ven tiv na za šti ta pro tiv oba pa to ge na me ša vi nom pre pa ra ta na ba zi sumpo ra Ku mu lus DF/Kos san WG/Mic rothiol Spe cial Di per se/We be san WG/Wet sul 0,30,5 % i ma ko ze ba Manko gal 80/Be ve san 45 M 0,20,25%.NapodručjuRCNegotin,KONe
go tin , u za sa di ma vi no ve lo ze, prili kom vi zu el nog pre gle da utvr dje no je da se, u za vi sno sti od vre me na zre nja, vin ske sor te na la ze u fenofazi po BBCH skali 1416 (četirili sta raz vi je no – šest li sto va raz vije no). Ob zi rom da se, po na ja va ma me te o ro lo ga, u na red nom pe ri o du očekuju padavine, potrebno je zaštititivinovulozuodprouzrokovačape pel ni ce (Un ci nu la ne ca tor) i crne pe ga vo sti (Pho mop sis vi ti co la) kom bi na ci jom pre pa ra ta:
Ku mu lus (a.m. sum por) 0,30,5% i
Man ko gal 80 (a.m. man ko zeb) 0,25%
Pri li kom pre gle da za sa da pri mećenoje iprisustvo lozine lisnegrinje (Eryophyes vi tis) na 10 % biljakačijisusimptomividljivina15% li sto va.Radisuzbijanjaoveštetočinena
ve de nim pre pa ra ti ma tre ba do da ti i nekiodsledećihakaricida:
Eli sa(a.m. bu pro fe zin) 0,06% iliEn vi dor (a.m.spi ro di klo fen) 0,6
l/ha
Za šti ta ma li ne
Na širem području Zlatiborskogokru ga za sa di ma li ne se na la ze u fa zi pot pu no raz vi je nih cvet nih pupolj ka (fa za 57 do 59 po BBCH skali).Porastrodnihgrančicajeuglavnozadovoljavajućiosimnapupoljci ma na ko ji ma je vi so ka broj nost pre zi me lih ima ga ma li ni ne gri nje (Phylo cop tes gra ci lis).
Za sa di ma li ne se na la ze u fa zi ko ja je ne po sred no pred otva ta ranje pr vih cve to va, ko ja je i naj važnija sa aspekta zaštite. Ova fazaraz vo ja ma li ne je ra ni ja za 20 i više da na u od no su na pro šlu go dinu.Vremenskeprilikenisupovoljneza pri mar ne in fek ci je glji vom Dydimel la ap pla na ta, pa se tre nut no ne preporučujumerezaštiteprotivovebo le sti.
Ma li ni na gri nja je u fa zi in ten zivnog po la ga nja ja ja i pi lje nja pr vih lar vi. Za nje no su zbi ja nje u ovoj fazisepreporučujeprimenaakaricidasaproduženimdelovanjem,kaoštosu: En vi dor (spi ro di klo fen) 0,4 l/ha, Nis so run (hek si ti a zoks) 0,05 %, Ortus (fen pi rok si mat) 0,1% ili San mite (pi ri ba den) 0,05%.
Pregledomzasadanijeutvrđenapo ja va li snih va ši ju. Na sto pre gledanihrodnihgrančica(na10mestapo 10 grančica) ustanovljena su 3ima ga ma li ni nog cve to je da.
Ob zi rom da se za sa di ma li ne nalaze neposredno pred početakcvetanja preporučuje se zaštita in sek ti ci di ma, jer u na red nom pe ri o du to kom cve ta nja ni je dozvo lje na pri me na in sek ti ci da, ni ti aka ri ci da.Za ovu namenu se preporuču
je pri me na in sek ti ci da i to: Ka ra te Zeon ili Ko zak (a.m. lamb da ci ha lotrin)ukoncentraciji0,03%. iliAfineks ili To nus (a.m. ace ta mi prid) 0,025%. Primenom preporučenihin sek ti ci da u ovom pe ri o du, re šava se i su zbi ja nje osta lih štet nih in se ka ta, kao što je ma li ni na mu va (Res se li el la the o bal di).
Po treb no je spro ve sti sve me re zaštite pčela i drugih oprašivača,ko je pod ra zu me va ju bla go vre me nu pri me nu in sek ti ci da i aka ri ci da, kao i ko sid bu i ukla nja nje ko ro va kojicvetajuuzasadu(maslačakisl.)Po što va nje ovih nor mi je oba ve za proizvođačamalinezbogzaštiteinsekataoprašivačaipostizanjakvali tet nog ro da ma li ne.
Lo ka li tet Pe riod Pa da vi ne Dužinavlaženjali sta
Sred nja dnev na tem pe ra tu ra
Uslo vi za in fek ci ju
Irig/Ku doš
24.04. (06h) do 26.04.
(10h)21,8 mm/m² 52,58 h 5,92°C ja ka in fek ci ja
No vi Slan kamen(Surdučki
put)
24.04. (00h) do 26.04. (8h) 17 mm/m² 54,33 h 6,68°C ja ka in fek ci ja
No vi Slan kamen(Volarsko
po lje)
24.04. (06h) do 26.04. (9h) 13,2 mm/m² 51,50 h 6,61°C ja ka in fek ci ja
Stanjevoćarskihiratarskihkultura
Pot pu no raz vi je ni cvet ni pu polj ci ma li ne
Bre skva Kal de zi BBCH 73
Početakcvetanjaječma
Ra ste ri zik od in fek ci je pe pel ni ce vi no ve lo ze
Li sne gri nje vi no ve lo ze
14 29. april 2016.
NA U KA U PRAK SI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Žit ni ba u ljar (Za brus te ne bri oi des, Ca ra bi dae, Co le op te ra) je po re ži mu is hra ne oli go fag
na šte to či na. Šte te pri či nja va u stadi ju mu ima ga, ko ji ošte ću je bilj ke u pe ri o du mleč ne zre lo sti do že tve, od se ca kla sje ili se pe nje iz njih i ošte ću je zr no a lar va ko ja je glavna šte to či na ošte ću je usev pše ni ce i ječ ma od ok to bra do kra ja apri la. Lar va žit nog ba u lja ra se hra ni noću li šćem mla dog ži ta ko je is ki da na ka rak te ri sti čan na čin, po je de meke de lo ve a ži li ce osta nu sklup ča ne (2).
Ova ka ra bi da pred sta vlja ekonom ski zna čaj nu šte to či nu ozi mih str nih ži ta. Re dov no se ja vlja u godi na ma ka da u to ku je se ni ima mo vi so ke tem pe ra tu re i sla bi je pa davi ne. Po ja vlju je se na par ce la ma gde je pre du sev pše ni ca i u de lovi ma par ce la gde se no vo po se ja na pše ni ca gra ni či sa par ce lom ko ja je to kom iste go di ne po se ja na pšeni com. Ova vr sta in sek ta ošte ću je tek iz ni kle bilj ke pše ni ce i ječ ma. U za vi sno sti od vre men skih uslo va i broj no sti lar vi šte te mo gu bi ti ve like, a bi lo je i go di na ka da su use vi mo ra li bi ti pre se ja va ni.
Žit ni ba u ljar je da le ko zna čaj ni ji pro blem na pod ruč ju Voj vo di ne, a u ne znat nom obi mu ja vlja se i u central nom
de lu Re pu bli ke Sr bi je (6). Me đutim, nje go va ukup na broj nost znatno je ni ža, ne go pre če ti ri – pet dece ni ja.
Iz gled, bi o lo gi ja i eko lo gi ja žit nog ba u lja ra
Od ra sle je din ke žit nog ba u lja ra su sjaj no cr ne bo je sa leđ ne stra ne i tam no sme đe sa tr bu šne, ve li čine oko 15 mm (2). Lar va je ble do žuć ka sta sa iz du že nim, spljo štenim te lom i tam nim pe ga ma na le đi ma. Ona pro la zi kroz tri lar vena stup nja a tre ći lar ve ni sta di jum mo že da do stig ne du ži nu i do 30 mm.
Žit ni ba u ljar ima jed nu ge ne raci ju go di šnje i pre zi mlja va u sta diju mu lar ve. Obič no po čet kom ma ja one za vr ša va ju svo je raz vi će. Odra sli in sek ti po ja vlju ju se u vre me mleč no vo šta ne zre lo sti str nih žita. Po sle in ten ziv nog le ta i is hra ne po vla če se u ze mlju na du bi nu do 15 – 20 cm gde, 1 – 2 me se ca,
pro vo de let nji pe riod mi ro va nja (2). Obič no u pr voj po lo vi ni av gusta ima go na pu šta let nju di ja pa uzu, hra ni se, ko pu li ra i po či nje sa po la ga njem ja ja. Jed na žen ka polo ži oko 80 – 100 ja ja, kra jem avgu sta i to kom sep tem bra. Na kon dve ne de lje, pi le se lar ve, hra ne se to kom je se ni i pre zi mlja va ju u prvom ili dru gom uz ra stu raz vi ća.
Ma sov no raz mno ža va nje ove šte to či ne na sta je kao po sle di ca na ru ša va nja kom plek sa agro tehnič kih me ra pri uz ga ja nju str nih ži ta (se tva ozi mih ži ta na str ni ne, ka sna že tva ži ta uz ve li ko osi pa nje zr na, ka sno od no še nje ba la slame sa po lja, iz o sta ja nje ili ka sno lju šte nja str ni ke, za ka šnja va nje sa let njim ora njem, ma sov no prisu stvo ko ro va i sa mo ni klih ži ta tokom dru ge po lo vi ne le ta).
Štet nost žit nog ba u lja ra
Šte te u je sen i ra no pro le će pra ve lar ve, dok ima go (od ra sli insekt) pra vi šte te u vre me mleč no – vo šta ne zre lo sti pše ni ce. Krat ko vre me se ima ga hra ne zr ni ma ži ta ne na no se ći zna čaj ni ja ošte će nja a po tom se po vla či u ze mlju. Je dan ima go ošte ti ukup no do 50 – 60 zr na. Kra jem av gu sta po čet kom sep tem bra pi le se lar ve ko je se hra ne to kom je se ni. Lar ve po red stru ko va ži ta bu še ver ti kal ni hodnik du bi ne do 40 cm u ko me pro
vo de ve ći deo vre me na. One najče šće to kom no ći iz la ze na po vr šinu, te uvla če i uni šta va ju oskud nu li snu ma su i od ošte će nog li šća osta je sa mo zgu žva na ner va tu ra. In ten ziv na is hra na de ša va se na tem pe ra tu ra ma iz nad 10°C.
Simp to mi se la ko uoča va ju u vi du „ne sta ja nja“ mla dih bi lja ka od no sno mo že se uoči ti na par ce li pro re đi va nje
use va.Mla de bilj ke su sa uni šte nom li
snom ma som ko ja se uoča va kao iz gri že ni osta ci me kog de la tki va. Ži li ce su sklup ča ne i ta kve bilj ke uglav nom ne mo gu da se opo ra ve ili da ju kr žlja ve iz dan ke sa sla bim ili ni ka kvim pri no som.
Mo guć nost su zbi ja nja žit nog ba u lja ra
Fak to ri ko ji ogra ni ča va ju re produk ci ju žit nog ba u lja ra su ni ska tem pe ra tu ra i su sa to kom po la ganja ja ja.
Osnov na me ra su zbi ja nja je pridr ža va nje plo do re da, od no sno izbe ga va nje po no vlje ne se tve, blago vre me na že tva sa sa što ma njim ras tu rom zr na, iz no še nje sla me od mah sa par ce le, ra no lju šte nje str ni šta ili ta nji ra nje, uni šta va nje sa mo ni klih bi lja ka i iz be ga va nje ra ne se tve.
Ako se str ni ne ipak ga je u pono vlje noj se tvi, pre ven tiv no su zbi
ja nje ima ga oba vlja se kra jem avgu sta i to kom pr ve po lo vi ne septem bra, na kon što ima go na pu sti let nju di ja pa u zu. U tom tre nut ku pre gle da ju se sve po vr ši ne gde se pla ni ra po no vlje na se tva, utvr di se broj nost od ra slih in se ka ta i ta mo gde je neo p hod no, vr ši se su zbi janje pre ne go što žen ka od lo ži ja ja (5) sa pra ško vi tim pre pa ra ti ma ili u tra ke ili po ce loj po vr ši ni u ko li čini pre ma pre po ru ci pro iz vo đa ča.
Utvr đi va nje broj no sti ima ga vrši se:
1. Ot kri va njem ima ga na sa moni klim bilj ka ma (ako u ve čer njim sa ti ma ima pri sut nih je din ki bau lja ra to je znak da tre ba iz vr ši ti tret man).
2. Po sta vlja njem ba la sla me ko je ima ju funk ci ju lov nog mam ka (po sta vlja se 10 – 15 ba la po di jago na li bez ob zi ra na ve li či nu parce le sa 5 – 10 gra ma pra ško vi tog in sek ti ci da i ako ima u pro se ku 3 i vi še ima ga is pod sva ke ba le, tretman je eko nom ski oprav dan).
3. Pra vlje njem lov nih ka na la po di ja go na li par ce le (pre gle dom kana la u dva da na i to uju tro, ako se nad je je dan ima go ba u lja ra na ra sto ja nju od de set me ta ra u prose ku, bi će neo p hod no spro ve sti me re su zbi ja nja).
Su zbi ja nje lar vi žit nog ba u lja ra pre pa ra ti ma za za šti tu bi lja se izvo di te ti ra njem u je sen ili u pro leće ka da se uoče
pr va ošte će nja na par ce la ma. Od in sek ti ci da se mo gu upo tre biti pre pa ra ti na ba zi sle de ćih ak tivnih ma te ri ja: fen tion (Le baycid EC – 50) u do zi od 1l/ha, hlor pi ri fos
(Pi ri nex 48 – EC), hlor pi ri fos + ciper me trin (Nu rell – D, Kon zul i dr.) u do zi od 1l/ha, bi fen trin (Fo bos – EC, Tal star 10 – EC i dr.) u do zi od 0,5 l/ha.
Za klju čak
Žit ni ba u ljar (Za brus te ne bri o ides) je ve o ma zna čaj na šte to či na str nih ži ta. Sva ke go di ne se iz vo de i he mij ske me re za šti te – pre ventiv no su zbi ja nje ima ga i su zbi janje lar vi. Prog no za ste pe na po ja ve ba u lja ra vr ši se na osno vu utvr điva nja broj no sti uzi ma njem ze mljišnih uzo ra ka to kom
let njih me se ci.Od me ra za šti te naj ve ći zna čaj
ima pra vi lan plo do red, kao i preven tiv no su zbi ja nje ima ga, pre ne go što žen ka od lo ži ja ja (kraj av gu sta – po če tak sep tem bra). He mij sko su zbi ja nje lar vi vr ši se to kom je se ni i pro le ća, pre ne go što pri či ne zna čaj ni je šte te a pri tem pe ra tu ra ma iz nad 10°C.
LI TE RA TU RA: (1) Sta men ković,S. Na uč ni in sti tut za ra tar stvo i po vr tar stvo, No vi Sad (1998): Pri pre mi ti se za za šti tu od žitnog ba u lja ra, Bilj ni le kar, god. XXVI, broj: 4. No vi Sad; (2) Kolek tiv auto ra, Sa vez dru šta va za za šti tu bi lja Ju go sla vi je, Be o grad (1983): Za brus te ne bri o i des (žitni ba u ljar, cr ni ži ta rac, žit ni brzec, cr ni ži ta rec), Pri ruč nik iz veštaj ne i prog no zne slu žbe za šti te po ljo pri vred nih kul tu ra, 1983., 177 – 180. Be o grad; (3) Stamen ko vić,S., Se ku lić, R., Ke re ši, T. Na uč ni in sti tut za ra tar stvo i po vr tar stvo, No vi Sad; Po ljo privred ni fa kul tet, No vi Sad (1995): Žit ni ba u ljar – tra di ci o nal na šteto či na str nih ži ta, Bilj ni le kar, god. XXI II, broj: 5. No vi Sad; (4) Fo to gra fi je pre u ze te sa sajta: http://zastitaratarskihbiljaka.blogspot.rs/2014/06/stetocinepsenicestrnihzita.html; (5) Stamenković,S. Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad (1996): Racionalna zaštita od žitnog bauljara, Biljni lekar, god. XXIV, broj: 4. Novi Sad; (6) Kereši, T., Sekulić, R., Stamenković,S., Pero Štrbac i sar. Poljoprivredni fakultet, Novi Sad; Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad; (2004): Važnije štetočine ratarskih biljaka u Vojvodini – pojava u 2003. i prognoza za 2004. godinu, Biljni lekar, god. XXXII, broj: 1. Novi Sad.
ŽIT NI BA U LJAR
Zna čaj na šte to či na ozi mih str nih ži taOva vr sta in sek ta ošte ću je tek iz ni kle bilj ke pše ni ce i ječ ma. U za vi sno sti od vre men skih uslo va i broj no sti lar vi šte te mo gu bi ti ve li ke, a bi lo je i go di na ka da su use vi mo ra li bi ti pre se ja va ni
Pi še: Ži van ka Špi rić, dipl. ing., PSS Ki kin da
Slika br 1. Imago na klasu
Slika br 2. Imago Zabrus tenebrioides
Slika br 3. Larva Zabrus tenebrioidesSlika br 4. Oštećenja na parceli u usevu strnog žita
Is tra ži va nja nam ka zu ju da je aj-ku la jed na od ret kih vr sta ko je ni ka da ne obo lje va ju od ma lig-
ni te ta. Is tra ži va nja ove ži vo tinj ske vr ste, po ka za la su da je nji ho va hr-ska vi ca spe ci fi č ne struk tu re i da je na čin pre hra nji va nja ove hr ska vi ce bit no dru ga či ji od na či na is hra ne dru gih tki va. Is tra ži va nja su ta ko đe po ka za la da sa dr ži iz ve snih pro te i-na u hr ska vi ca ma aj ku le ko je mo gu igra ti ulo gu spre ča va nja i pro ši re nja me ta sta za.
Pro na đe no je ukup no 18 no vih sup stan ci za ko je se ve ru je da ima-ju zna čaj nu ulo gu u imu no lo škom si ste mu aj ku la. Me đu nji ma je i sup stan ca skva ma lin, ko ja bi mo gla da bu de efi ka sno sre stvo u bor bi pro tiv ra ka.
Ri blje ulje se pre po ru ču je kao pre ven ti va pro tiv ra ka (rak plu ća ili de be log cre va). Odav no je po zna to
da ulje iz je tre ba ka la ra pod ma zu-je zgo bo ve a obo le li od re u mat skog ar tit sa po tvr đu ju da im je re dov na upo tre ba tog ulja sma nji lo upa lu i bo lo ve. Sve ove stu di je po ka zu ju uti caj ome ga-3 na od re đe ne bo le-sti. Zna či tre ba je sti što vi še ri be, žu to vo će (bo ga to be ta-ka ro ti nom) i ze le no li sna to po vr će (po zna to da de lu je an ti kan ce ro ge no), a što ma-nje cr ve nog me sa.
He mi ka li je ko je pro iz vo de sun-đe ri da bi ote ra li školj ke i osta le ne že lje ne ulje ze pri vu kli su pa žnju na uč ni ka ko ji tra ga ju za le kom pro-tiv ra ka. Jed na he mi ka li ja, na zva-na dis ko der mo lid po vr sti sun đe ra, ko ja je stva ra, blo ki ra pro ces ra sta će li ja. Ova he mi ka li ja uti če na za u-sta vlja nje kar ci no ma doj ke. Još ni je raz ja šnje no ka ko do la zi do te po ja-ve, ali po vr ši na kan ce ro ge nih će li-ja mo že da li či na po vr ši nu ne kih or ga ni za ma ko je sun đe ri sma tra ju ne pri ja te lji ma i na pa da ju ih.
Ako sva kog ju tra po pi je te ča šu ob-ra nog mle ka sma nji će te ri zik od ra ka – naj no vi je je ot kri će sa Kan cer In sti-tu ta u Ba fa lu, dr ža va Nju jork. Ob ra no mle ko je di rekt no po ve za no sa sma-nje njem pro cen ta pet vr sta kan ce ra: kan ce ra usta i ždre la, že lu ca, plu ća, cre va i de be log cre va.
Aspi rin mo že da se is ko ri sti u bor bi pro tiv kar ci no ma cre va jer na-vo di će li je ra ka da se sa me uni šte.
Le ka ri već zna ju da re dov no uzi-ma nje aspi ri na sma nju je ri zik od kar ci no ma za 50. od sto.
Is tra ži va či ame rič ke Kom pa ni je za is pi ti va nje kar ci no ma pri Uni ver-zi te tu u Bri sto lu, od lu či li su da is pi-ta ju dej stvo aspi ri na na će li je kar ci-no ma da bi tač no utvr di li šta se de-ša va. Uz ga ja li su će li je kar ci no ma ko lo na na spe ci jal noj vr sti pla sti ke i na njih sta vi li na tri jum sa li ci ta, glav-ni sa sto jak aspi ri na. Ot kri li su da je to iza zva lo sa mo u bi stvo će li ja kar-ci no ma.
Apop to za ili sa mo u bi stvo će li ja je jed no od zna čaj nih funk ci ja će-
li ja i le ka ri da nas ve ru ju da zbog ne u spe ha će li ja kar ci no ma da se sa me uni šte do vo di do nji ho vog ne kon tro li sa nog ra sta. Utvr đe no je isto vre me no da je sa li ci lat us po rio
op šti rast tu mo ra. Ovo je zna ča jan na pre dak u ak ti vi ra nju le ka pro-tiv ra ka u de be lom cr vu, sma tra ju struč nja ci.
(Na sta vi će se)
29. april 2016. 15
ZA NI MLJI VA IZ DA NJA
Prognoza vremena do 15. maja
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Sta ri re cep ti
Sred nja mi ni mal na tem pe ra-tu ra va zdu ha u ma ju ima-će vred no sti u gra ni ca ma
vi še go di šnjeg pro se ka, pri če mu će nje na vred nost u pro se ku bi-ti vi ša za oko 0.3ºS u od no su na vi še go di šnji pro sek. U Be o gra du i ši roj oko li ni pred vi đa se vred-nost maj ske sred nje mi ni mal ne tem pe ra tu re va zdu ha od 13.3ºS. Sred nja mak si mal na tem pe ra tu ra va zdu ha u ma ju bi će u gra ni ca ma vi še go di šnjeg pro se ka, sa vred-
no sti ma u pro se ku vi šim za oko 0.4ºS u od no su na vi še go di šnji pro sek. U Be o gra du i ši roj oko li ni sred nja mak si mal na tem pe ra tu-ra va zdu ha to kom ma ja bi će oko 24.4ºS. Sred nja ko li či na pa da vi-na to kom ma ja bi će u gra ni ca ma vi še go di šnjeg pro se ka sa vred-no sti ma u pro se ku ni žim za oko 6 mm u od no su na vi še go di šnji pro sek. U Be o gra du i ši roj oko li ni sred nja maj ska ko li či na pa da vi na iz no si će oko 44 mm.
VRE MEN SKA PROG NO ZA ZA NA RED NI ME SEC
Maj ske ki še Za pri pre ma nje pre bran ca tra-
di ci o nal no se ko ri sti krup ni be li pa sulj, mo že dru ga sor ta,
ko ja vam je pri ru ci. U do bar pre-bra nac mo ra se do da ti pu no cr nog lu ka i mo ra da “pli va u ulju”. Je lo je uku sno i za sit no bez me sa, ali ne će ško di ti ako mu se dod sla ni na, ko-ba si ce i li su vo me so.
Po treb no je: 500gr krup nog be-log pa su lja, 1,5kg cr nog lu ka (mo že i ma lo pra zi lu ka), 500ml ulja, ka ši-ka ale ve pa pri ka, so, bi ber
Pri pre ma: Pa sulj otre bi ti, pa osta vi ti pre ko no ći po to plje nog u vo-
di. Uju tro vo du oce di ti i pro su ti, pa na li ti no vom vo dom. Do da ti pr sto-hvat so de bi kar bo ne, 3 gla vi ce sit no sec ka nog cr nog lu ka i ku va ti, ot pri-li ke je dan sat. Pa sulj je ku van ka da
vo da po be li. Tre ba lo bi zr na da osta-nu ce la. Pa sulj se po so li na kra ju.
Za to vre me ise ći ki lo gram ipo lu ka na re bar ca, mo že se sta vi ti i po la cr nog lu ka, po la pra zi lu ka, pa du go pr ži ti na ulju, na ume re noj tem pe ra tu ri, dok po sta ne sta klast. Na kra ju za či ni ti ale vom pa pri kom, so lju i bi be rom, ko vo li do da će i lju-tu pa pri ku.
U na u lje nu va tro stal nu po su du ili đu več re đa ti red pa su lja, red lu-ka, od o zgo re tre ba da bu de pa sulj. Sve pre li ti sa do sta ulja (jer pa sulj će upi ti ulje), pa sta vi ti u rer nu da se za pe če. Pre bra nac je pod jed na ko uku san i to pao i hla dan.
Pa sulj pre bra nac
BI LJEM PRO TIV KAR CI NO MA
Hr ska vi ca aj ku le i rakPro na đe no je ukup no 18 no vih sup stan ci za ko je se ve ru je da ima ju zna čaj nu ulo gu u imu no lo škom si ste mu aj-ku la. Me đu nji ma je i sup stan ca skva ma lin, ko ja bi mo gla da bu de efi ka sno sre stvo u bor bi pro tiv ra ka
(Pre no si mo iz vo de iz knji ge “Le ko vi tim bi ljem pro tiv kar ci no ma“, autor Mom či lo Mo ci Sreć ko vić, Slo bo mir 2015.)
Ča ša mle ka sma nju je ri zik od ra ka
Aspi rin mo že da se is ko ri sti u bor bi pro tiv kar ci no ma cre va jer na vo di će li je ra ka da se sa me uni šte. Le ka ri već zna ju da re dov no uzi ma nje aspi ri na sma nju je ri zik od kar ci-no ma za 50. od sto
Za raz li ku od pret hod ne ne de-lje, ka da se ce lo kup no tr go va-
nje od vi ja lo sa mo u pr va dva da na u ne de lji, u pro te klom ne delj nom pe ri o du ce lo kup no tr go va nje se od-i gra lo u po sled nja dva rad na da na. Pr va po lo vi na ne de lje, pro te kla je u pra vom li ci ti ra nju pre sve ga oko ce-ne ku ku ru za, pa po tom i osta lih ro-ba. Ka da se pr vi ku po pro daj ni ugo-vor re a li zo vao, to je bio sig nal da se tr ži šte “otvo ri” , pa je ta ko re a li-zo van ukup ni pro met na ne delj nom ni vou od 1.075 to na, ili za 30,30%
vi še u od no su na pret hod nu ne de-lju, a što je efek tu i ra lo vred no snim pro me tom od 19.986.500 di na ra, što je rast od 25,72% u od no su na upo re đu ju ći po da tak iz pret hod ne ne de lje.
Ce na ku ku ru za je pro te kle ne de-lje do sti gla svoj ovo se zon ski mak-si mum. Ka da je ma lo ko oče ki vao, ce na ku ku ru za je po če la na glo da ra ste. Ključ ni, fun da men tal ni tr ži šni fak to ri sva ka ko ne mo gu zna čaj ni-je da se pro me ne u ta ko krat kom vre men skom pe ri o du, pa ovaj ve li ki
ce nov ni skok tre ba pre sve ga po-tra ži ti u po ve ća noj iz vo znoj tra žnji i to pre sve ga kod onih iz vo zni ka ko ji užur ba no po pu nja va ju bar že ka ko bi iz be gli van red ne tro ško ve zbog ne bla go vre me ne is po ru ke ro be. Ka-ko dru ga či je ob ja sni ti ce nov ni rast ove ro be od 5,28% u ro ku od sa-mo ne de lju da na. Re a li zo va na pro-seč na ce na tr go va nja iz no si 18,59 din/kg (16,90 bez PDV), a ce na od 17,00 din/kg ko ja je re a li zo va na na sa mom kra ju ne de lje, je ap so lut-ni ce nov ni pik ove ro be od po čet ka eko nom ske go di ne, od no sno od ok-to bra pro šle go di ne.
Na tr ži štu pše ni ce je mno go mir-ni je. Me đu tim, či nje ni ca da pre ko ber ze ni je za klju čen ni je dan ugo-vor u ne de lji za na ma, ne zna či da se na ovom tr ži štu ne de ša va ni šta. Na pro tiv, sve po nu de, ali i ko ti ra ni na lo zi ku po vi ne, ta ko đe uka zu ju na rast ce ne ove ro be i to u vr lo pri-
bli žnoj ko re la ci ji sa ra stom ce ne ku ku ru za. Sta ti stič ki po sma tra no, na la zi mo se u pe ri o du ka da je ce na ku ku ru za ve ća od ce ne pše ni ce, ali sve su in di ci je da će po sle pr vog za-klju če nog ku po pro daj nog ugo vo ra ce na pše ni ce u naj ma nju ru ku do-sti ći ce nu ku ku ru za.
16SREMSKA
POLJOPRIVREDA 29. april 2016.
PRODUKTNA BERZA NOVI SAD
Promet roba na Produktnoj berziod 18.4. do 22.4. 2016.
Najva`nije iz protekle nedelje:
Cene poljoprivrednih proizvoda u protekloj nedeljina vode}im robnim berzama su bile slede}e:
E-mail: [email protected],internet sajt: www.proberza.co.rs
INFO SLU@BA021/443-413 od 730 do 1430
21000 Novi Sad, Radni~ka 30a Tel: 021/4750-788; Fax:021/4750-789
[email protected]@limagrain.comwww.limagrain.rs
Francuski hibridikukuruza i suncokreta
SPONZOR
*Objavljeni nedeljni ponderi cena nisu zvani~an podatak, usled ~injenice da su obuhva}eni podaci o trgovanju do trenutka {tampanja informatora.
PRE GLED DNEV NIH PRO ME NA CE NA NA CME GRO UP, MAJSKI FJU ČERS 2016.
po ne de ljak uto rak sre da če tvr tak pe tak
Pše ni ca 168,88 $/t 173,65 $/t 178,65 $/t 185,27 $/t 182,11 $/t
Ku ku ruz 148,97 $/t 149,99 $/t 151,33 $/t 155,35 $/t 151,33 $/t
PRE GLED DNEV NIH PRO ME NA CE NA NA CME GRO UPpo ne de ljak uto rak sre da če tvr tak pe tak
So ja, zr no, maj 16 351,28 $/t 350,62 $/t 362,08 $/t 370,97 $/t 374,28 $/t
So ji na sač ma, maj 16 295,90 $/t 293,00 $/t 305,10 $/t 3118,90 $/t 325,20 $/t
•Rast ce ne ku ku ru za•Rast ce na na svet skim ber za ma
Kao i pret hod ne ne de lje na „Pro dukt noj ber zi“, tr go va lo se sa-mo na tr ži štu ku ku ru za. Is klju či vi raz lo ga po ve ća nog obi ma pro me-ta na ovom tr ži šnom seg men tu je zna čaj ni ji rast ce ne ku ku ru za.
Ce na žu tog zr na je sre di nom ne-de lje pr vo oti šla na 16,80, pa na 16,85, da bi do kra ja ne de lje do sti gla ni vo od 17,00 din/kg, bez PDV-a.
Ova kav iz ra žen rast ce ne ku-ku ru za za ne de lju da na, od 0,80
din/kg, u vre men skom in ter va lu pe tak pro šle – pe tak ove ne de-lje, di rekt no je pru zro ko vao da ak tu el na vred nost PRO DEX-a, od 204,47 in dek snih po e na, bu de za 2,66 in dek snih po e na vi ša ne go pro šlog pet ka. Ujed no da na šnja in dek sna vred nost ovog po ka za te-lja pred sta vlja re kord nu vred nost za 2016.go di nu, što je uslo vlje no re kord nom ak tu el nom ce nom ku-ku ru za pro šlo go di šnjeg ro da.
Pregled zaklju~enih i ponu|enih koli~ina, kao i dijapazon zaklju~enih i ponu|enih cena poljoprivrednih proizvoda tokom protekle nedelje, dati su u slede}oj tabeli:
PRODEX
ROBA PONUĐENA KOLIČINA (t)
CENA PONUDE DIN/KG SA
PDV-OM
ZAKLJUČENA KOLIČINA (t)
ZAKLJUČENA CENA DIN/KG
SA PDV-OM
PROMENA U ODNOSU NA PRETHODNU
NEDELJU
Ku ku ruz, rod 2015. 1.075 18,48-18,70 1.075 18,48-18,70 +5,28%
Pše ni ca, rod 2015. 300 18,70-19,25 - - -
BUDIMPE[TAP[ENICA KUKURUZ
142,76 EUR/t (fu tu res avg 16)
141,79 EUR/t (fu tu res maj 16)
EURONEXT PARIZP[ENICA KUKURUZ
153,25 EUR/t (fu tu res maj 16)
163,00 EUR/t (fu tu res jun 16)
De ša va nja na ame rič kim ber za ma su se od ra zi la i na kre ta nje ce na na evrop skim
ber za ma, do du še u zna čaj no ma njem obi mu, jer su fun da men tal ni ele men ti ipak ima li zna-čaj ni ji uti caj. U Bu dim pe šti je pše ni ca sku-plja za 3,49%, a ku ku ruz za 0,90%. U Pa ri zu je pše ni ca jef ti ni ja u od no su na kraj pro šle ne de lje za 0,32%, dok je ku ku ruz sku plji za 4,32%.
Na tr ži štu ži ta ri ca je u pro te kloj ne de lji bi lo sve žih ve sti. Me đu tim, ce ne sa obe stra ne
Atlan ti ka su be le ži le na gli rast. Fu da men tal-ni fa kr to ri su osta li ne pro me nje ni za te ku ću se zo nu, kao i za na red nu, ali se tre nut no ni-su uzi ma li u ob zir kod tr go va ca. Fi nan sij ski fon do vi su bi li ti ko li su pre sve ga ku po va li
ve li ke ko li či ne i stva ra li pri ti sak na stra ni tra-žnje. Na sa mom kra ju ne de lje su psi ho lo ški i teh nič ki fak to ri, uz uzi ma nje pro fi ta, uti ca li na pad ce ne.
U od no su na kraj pro šle ne de lje ce na pše-ni ce u Či ka gu je ve ća za 7,83%, a ku ku ru za za 2,78%.
Kao i na tr ži štu ži ta ri ca, ro be iz so ja kom plek sa su ta ko đe za be le ži le rast.
Skok ce na je po sle di ca pa da do la ra i za-bri nu to sti oko po pla va u Ar gen ti ni i su še
u ne kim de lo vi ma Bra zi la, što bi mo glo da uma nji pro iz vod nju. So ja sa maj skom is po-ru kom je sku plja za 7,45%, a so ji na sač ma za čak 12,10%.
Ce nov ni skok kukuruza tre ba po tra ži ti u po ve ća noj iz vo znoj tra žnji i to pre sve ga kod onih iz vo zni ka ko ji užur ba no po pu nja-va ju bar že ka ko bi iz be gli van red ne tro ško ve zbog ne bla go vre me ne is po ru ke ro be
STIPS - VOJVODINA
VOĆE 18.4.2016. - 25.4.2016.
POVrĆE 18.4.2016. - 25.4.2016.
REPUBLIKASRBIJA
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,[UMARSTVA
I VODOPRIVREDE
* Kvalitet proizvoda je prema JUS standardima ukoliko druga~ije nije nazna~eno
Mesto prikupljanja cena: Južno-bački okrug klanica
* Kvalitet proizvoda je dobar ukoliko druga~ije nije nazna~eno
GAZDINSTVO Mesto prikupljanja cena: Loznica
MALOPRODAJA Mesto prikupljanja cena: Loznica
PIJACA Mesto prikupljanja cena: Loznica
29. april 2016.
Mesto prikupljanja cena: Beograd - kvantaška pijaca
Mesto prikupljanja cena: Beograd - kvantaška pijaca
CENE ŽIVE STOKE
Mesto prikupljanja cena: Loznica - stočna pijaca
* Kvalitet proizvoda je dobar ukoliko druga~ije nije nazna~eno
17
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1
Kukuruz (okrunjen, prirodno sušen)
džak 50kg Domaće kg 21.00 23.00 22.00 rast prosečna
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 17.00 21.00 19.00 bez promene dobra
R.B Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1Kukuruz (okrun-
jen, prirodno sušen)
džak 50kg Domaće kg 20.00 23.00 21.00 rast dobra
2 Pšenica džak 50kg Domaće kg 25.00 27.00 26.00 bez promene slaba
3 Sojina sačma (44% proteina) džak 33kg Domaće kg 60.00 75.00 65.00 bez promene prosečna
4 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 20.00 23.00 22.00 bez promene dobra
5Suncokretova
sačma (33% pro-teina)
džak 33kg Domaće kg 30.00 43.00 35.00 bez promene prosečna
R.B Proizvod Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Blitva (sve sorte) Domaće veza 7.00 10.00 8.00 bez promene dobra
2 Boranija (žuta) Uvoz(uvoz) kg 230.00 230.00 230.00 pad vrlo slaba
3 Brokola (sve sorte) Domaće kg 140.00 180.00 150.00 rast slaba
4 Celer (sve sorte) Domaće kg 65.00 90.00 70.00 rast dobra
5 Cvekla (sve sorte) Domaće kg 25.00 30.00 30.00 bez promene prosečna
6 Karfiol (sve sorte) Domaće kg 120.00 160.00 150.00 rast slaba
7 Kelj (sve sorte) Domaće kg 90.00 100.00 100.00 bez promene vrlo slaba
8 Krastavac (salatar) Domaće kg 120.00 130.00 120.00 rast prosečna
9 Krastavac (salatar) Uvoz(uvoz) kg 90.00 100.00 100.00 rast dobra
10 Krompir (beli) Domaće kg 35.00 45.00 40.00 bez promene dobra
11 Krompir (crveni) Domaće kg 35.00 40.00 40.00 bez promene dobra
12 Krompir (mladi ) Domaće kg 80.00 120.00 100.00 pad dobra
13 Kupus (mladi) Domaće kg 30.00 35.00 30.00 pad dobra
14 Kupus (sve sorte) Domaće kg 20.00 25.00 25.00 - vrlo slaba
15 Lubenica (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 200.00 200.00 200.00 - vrlo slaba
16 Luk beli (mladi) Domaće veza 25.00 30.00 30.00 bez promene dobra
17 Luk beli (sve sorte) Domaće kg 450.00 600.00 450.00 pad vrlo slaba
18 Luk crni (mladi) Domaće veza 10.00 16.00 12.00 pad dobra
19 Luk crni (sve sorte) Domaće kg 50.00 55.00 55.00 rast dobra
20 Paprika (Babura) Uvoz(uvoz) kg 180.00 330.00 300.00 rast vrlo slaba
21 Paprika (ljuta) Uvoz(uvoz) kg 500.00 500.00 500.00 bez promene vrlo slaba
22 Paprika (ostala) Uvoz(uvoz) kg 300.00 300.00 300.00 pad vrlo slaba
23 Paprika (šilja) Uvoz(uvoz) kg 260.00 300.00 300.00 bez promene slaba
24 Paradajz (chery) Uvoz(uvoz) kg 240.00 280.00 240.00 pad slaba
25 Paradajz (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 180.00 200.00 180.00 pad prosečna
26 Paradajz (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 140.00 170.00 150.00 pad dobra
IZVE[TAJ O CENAMA @IVE I ZAKLANE STOKE U KLANICAMA
SILOS Mesto prikupljanja cena: Loznica
IZVE[TAJ ZA @ITARICE, ULJANE KULTURE I KRMNO BILJE
R.B. Proizvod Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Ananas (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 160.00 200.00 180.00 bez promene prosečna
2 Banana (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 142.00 145.00 145.00 pad dobra
3 Grejpfrut (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 75.00 80.00 75.00 bez promene prosečna
4 Grožđe (belo ostale) Uvoz(uvoz) kg 380.00 380.00 380.00 - vrlo slaba
5 Grožđe (crno ostale) Uvoz(uvoz) kg 360.00 360.00 360.00 pad vrlo slaba
6 Jabuka (Ajdared) Domaće kg 45.00 50.00 50.00 bez promene prosečna
7 Jabuka (Ajdared) Uvoz(uvoz) kg 65.00 65.00 65.00 bez promene prosečna
8 Jabuka (Delišes ruž.) Uvoz(uvoz) kg 90.00 110.00 110.00 rast slaba
9 Jabuka (Delišes zlatni) Uvoz(uvoz) kg 75.00 85.00 85.00 bez promene prosečna
10 Jabuka (Greni Smit) Uvoz(uvoz) kg 85.00 85.00 85.00 bez promene slaba
11 Jabuka (Jonagold) Uvoz(uvoz) kg 65.00 65.00 65.00 bez promene prosečna
12 Jabuka (ostale) Domaće kg 55.00 65.00 65.00 - slaba
13 Jagoda (sve sorte) Uvoz(Turska) kg 160.00 170.00 170.00 pad slaba
14 Jagoda (sve sorte) Uvoz(Grčka) kg 210.00 230.00 220.00 bez promene prosečna
15 Kivi (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 85.00 90.00 85.00 - slaba
16 Kivi (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 115.00 140.00 140.00 rast slaba
17 Kruška (Viljamovka) Uvoz(uvoz) kg 210.00 235.00 210.00 bez promene vrlo slaba
18 Kruška (ostale) Uvoz(uvoz) kg 170.00 210.00 190.00 rast slaba
19 Lešnik (očišćen) Domaće kg 1000.00 1100.00 1000.00 bez promene prosečna
20 Limun (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 125.00 160.00 160.00 rast dobra
21 Limun (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 200.00 210.00 210.00 rast vrlo slaba
22 Mandarina (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 90.00 95.00 90.00 pad vrlo slaba
23 Orah (očišćen) Domaće kg 600.00 700.00 600.00 bez promene dobra
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
R.B. Naziv živ. Težina/uzrast RasaCena (din)
Trend Ponuda,broj grlamin max dom
1 Jagnjad sve težine sve rase 280.00 300.00 290.00 bez promene 11-15
2 Jarad sve težine sve rase 210.00 230.00 220.00 bez promene 0-5
3 Koze sve težine sve rase 140.00 160.00 150.00 bez promene 0-5
4 Krmače za klanje >130kg sve rase 90.00 110.00 100.00 bez promene 0-5
5 Ovca sve težine sve rase 130.00 170.00 150.00 rast 6-10
6 Prasad 16-25kg sve rase 160.00 180.00 170.00 rast 51-80
7 Prasad <=15kg sve rase 170.00 190.00 180.00 rast 21-25
8 Tovljenici 80-120kg sve rase 100.00 120.00 110.00 pad 0-5
R.B. Naziv živ. Težina/uzrast RasaCena (din)
Trend Ponuda,broj grlamin max dom
1 Junad >480kg sve rase 220.00 230.00 220.00 bez promene prosečna
2 Prasad 16-25kg sve rase 180.00 200.00 180.00 bez promene prosečna
3 Tovljenici 80-120kg sve rase 110.00 120.00 120.00 bez promene prosečna
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Kukuruz (okrunjen, prirodno sušen) džak 50kg Domaće kg 19.00 22.00 20.00 bez
promene dobra
2 Lucerka (seno u bala-ma) bala 12-25kg Domaće kg 20.00 22.00 21.00 - dobra
3 Pšenica džak 50kg Domaće kg 22.00 26.00 24.00 pad slaba
4 Sojino zrno džak 50kg Domaće kg 40.00 60.00 50.00 bez promene slaba
5 Stočni ječam džak 50kg Domaće kg 22.00 25.00 24.00 bez promene slaba
6 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 20.00 22.00 21.00 bez promene dobra
PO LJO PRI VRED NA ME HA NI ZA CI JA
• Po volj no dvo red ni be rač Zmaj K2 u od lič nom sta nju ge ne ral no i de talj no re mon to van no vo sve sta vlje no ka i še vi ,le že ji, ta rup ku či šta i le že je vi i no že-vi no vi ta ru pa sa mo o štre ći, ko mu šač ki sto nov i osta le sve gu me ne lo pa ti ce na kra ju ofar ban i ura đe na elek tro in sta la-ci ja... Tel: 061/200-32-17.
• Na pro da ju trak tor IMT 577 u do-brom sta nju. Tel: 064/178-31-54.
• Na pro da ju mo ro kul ti va tor, mo tor La 250 na me nja ču od Hon de f600, ma lo tro ši kao Hon da a sna žni ji. Mo tor pa li na pr vu i me njač ide la ga no. Uz fre zu ide i pri ko li ca. Tel: 064/128-10-72 i 064/233-8322.
• Pro da jem trak tor IMT 577 u do brom sta nju. Jo van. Tel: 064/178-31-54.
• Na pro da ju Fendt 312 lsa tur bo-ma tik pred nji hi dra u lik i kar dan, sve no ve gu me, ehr, od li čan trak tor. Tel: 065/250-66-25.
• Pro da jem trak tor sku fre zu IMT. Tel: 064/161-55-09
• Pro da jem se ja li cu za ku ku ruz Be ke-ri cu če ti ri re da pot pu no is pravn. Ce na 1.000 evra. Tel:060/6703660
• Pro da jem trak tor 577 no vi tip sa dva pa ra zad njih toč ko va.Tel: 069/668-206.
• Pro da jem Vla di mir ca, no vi tip sa jed nim me nja čem u do brom sta nju. Mo že za me na za Fer gu so na 533 ili 539. Pro da jem se tvo spre mač u do-brom sta nju. Tel: 467-717.
• Pro da jem kru njač ve li ki Ča ko vec, 20 to na na kar dan sa ele va to rom za še-pu ri ke.Sve u rad nom sta nju, ce na po do go vo ru. Tel: 064/277-13-05.
• Pro da jem kru njač pre kru pač, Po ljo-stroj Odža ci i va gu Li be la Ce lje 300 kg. Tel: 063/193-9-707.
• Pro da jem pre su Kveč, Ko leč ke, plug, dr lja ču, bra nu sve za Sa la še i Et no ku-će. Tel063/193-97-07.
• Pro da jem kom bajn žit ni Džon Dir 950. Tel: 060/067-01-45.
• Pro da jem kom bajn Zmaj 143, 2004 go di šte sa seč kom za sla mu i ku ku-ru znim adap te rom. Tel:064/063-24-34
• Pro da jem trak tor Ma sej Fer gu son 8160 od 200ks i kom bajn Now ho-land 8070 sa ku ku ru znim adap te rom. Tel:062/451-252.
OPRE MA
• Plug rav njak če ški, če tvo ro brazd-ni, 4x30 12 co li, sta nje od lič no. Tel: 061/200-3217.
• Boč na ko sa či ca Du bra va za IMT 539. Is prav na. Ce na do go vor. Tel: 063/404-930 i 022/662-07.
• Na pro da ju pr ska li ca Mo ra va 100l, cre vo 30m, u rad nom sta nju.Po volj no. Tel: 065/543-54-27.
• Pro da jem no ve mu zi li ce, po su da 20 li ta ra ga ran ci ja, mo no fa zna stru ja, do-sta va na adre su. Tel: 062/836-6731
• Na pro da ju hi dra u lic na po lu ga za trak tor u is prav nom sta nju. Tel: 064/215-8234.
• Na pro da ju Tro brazd ni plug Le o-pard sa toč kom. Tel: 066/208-498 I 022/736-066.
• Na pro da ju Se tvo spre mač ši ri ne 2,80, u do brom sta nju. Tel: 066/208-498 I 022/736-066.
• Na pro da ju u do brom sta nju, no va si ta, no vi ve tar kom plet, sa bir na no va, no va la đa, jed na gu ma ve li ka no va, dru ga do bra. Kom bajn ima sec ku, žit-ni adap ter. Ima i ku ku ru zni adap ter, ali je sa njim dru ga ci ja ce na. Tel: 060/322-04-05.
• Na pro da ju ko sač za se no Pa no ni ja. Tel: 063/882-5104
• Na pro da ju boč na ko sa Du bra va za Ur su sa 335, kom plet na. Tel: 063/882-51-04.
• Pro da jem pri ko li cu sa 40 ko šni ca AŽ Stan dard, 800 oži če nih ra mo va, 4 nu-kle u sa. Tel:061/174-21-46.
• Na pro da ju ro to ri za dr lja ču u do-brom sta nju, mo žda 2-3 le ža ja za me-nu ti. Ku plje ni zbog na do grad nje i ta ko osta li. Tel: 064/249-17-02.
• Na pro da ju pre sa Wel ger AP63 u od-lic nom sta nju. Tel: 064/136-75-46.
• Pro da jem pr ska li cu za pre mi ne 880 L, gra ne 18m (26 re do va ku ku ru za). Po gon 2 Ko met pum pe po 105 L. Mo-guć nost po di za nja gra na do 2m. Uve-ze na iz Ne mač ke. Tel: 063/767-7492.
• Pro da jem pri ko li cu Ki kin da. No si vost 2.5-3t. Me tal na. Ki per. Va zdu šna koč-ni ca. Tel: 063/767-74-92
- Na pro da ju trak tor ska pri ko li ca.U od lič nom sta nju vre di po gle da ti. Tel: 063/733-24-49.
- Na pro da ju va ljak, ruč ni rad. Tel: 063/714-9859
• Na pro da ju ma li po tro šač, vla snik, no ve ta bli ce. Dajc de utz Tor pe do 4506. Tel: 069/161-7738.
• Pro da jem pri ko li cu Zma jev ku, 7 to na i sta do ova ca. Tel: 063/8009362
• Pro da jem pri ko li cu mar ke Po be da, no si vo sti 5 to na. Pe ri ca. Tel: 064/289-77-84.
• Pro da jem Vla di mir ca no vi tip sa jed-nim me nja čem u do brom sta nju i se-tvo spre mač. Tel:467-717
• Pro da jem pre su Wel ger 71 u do brom sta nju. Tel: 064/516-97-10.
• Pro da jem kru njač, pre kru pač Odžač-ki, va gu Li be la Ce lje, me ri 300 kg u od lič nom sta nju, po ljo pri vred nu et no i dru gu an ti ku za sa la še i et no ku će. Tel: 063/19-39-707
• Pro da jem hlad nja ču za mle ko od 13 -1600 li tar, pri ko li cu Doj čfar sa 23 no-ža i se ja či cu za ži to od 2,5 me tra. Tel: 00-385-915-10-54-61.
• Na pro da ju Cr ta lo IMT i LE O PARD. Tel: 022/742-808 I 062/129-01-84.
• Na pro da ju pre sa John De e re 336A u od lič nom sta nju, ga ra ži ra na. Bez ula ga nja. Pro le tos ura đe ni kom plet pe tlja ci. Sa ta nji ri ma, no sa či ma (sve no vo) i re mon to van klip sta vlje ni no vi le ža je vi i ši ne za vo đe nje kli pa. Pre-su pro da jem zbog pr stan ka ba vlje nja sto čar stvom. Tel: 069/557-00-41 i 064/136-20-90.
• Na pro da ju pri ko li ca IMT jed no o so-vin ka ki per 4 to ne, 1989. god. Tel: 063/531-155.
• Na pro da ju ras tu ri vač dju bri va kom-plet sa kar da nom i je dan to cak za le o-pard plug- 3. Tel: 064/586-75-54.
• Pro da jem plug pre vr tač sa te go vi ma za fre zu 506. Tel: 064/579-33-57.
• Na pro da ju Te ška dr lja ča 5,5 me-ta ra. No va, ne ko ri šće na dr lja ča 2016 god, me njam za trak tor 70-100 ko nja. Hi dra u li ka. Tel: 065/250-66-25.
• Pro da jem pr ska li cu 440li ta ra is prav-na. Tel: 064/240-64-79.
• Na pro da ju plug 1 bra zda za voć njak ili pa ri ce du bi na 50cm , du gac ka da-ska Tel: 064/586-75-54.
• Na pro da ju do bro oču va na pri ko li ca za raz ba ci va nje staj skog đu bri va. Mar-ka: Gi li bert. Tel: 063/575-040.
• Ko sa či ca sa gnje či li com SIP 165G sa gnje či li com 2003 go di šte Pr vi vla snik. Ko ri šće na za sop stve ne po tre be. U is prav nom sta nju. Ce na po do go vo ru. Tel: 065/514-20-55 i 022/489-508.
• Na pro da ju V ta nji ra če, se tvo spre ma-či. Tel: 022/301-751 i 062/101-68-60.
• Na pro da ju Po be da pri ko li ca 5.5t, me tal ne stra ni ce i pa tos, rin fu za sa le ve stra ne, is pust na pa to su, tu be les gu me. Tel: 065/517-92-95.
• Na pro da ju ko si li ca za tra vu sa dža-kom za sku plja nje tra ve, ko sa či ca je sa mo hod na. U is prav nom sta nju. Tel: +633-701-50.
• Na pro da ju ro ta ci o na ko sa či ca mar-ke De utz-Fa hr, rad nog za hva ta 1.85 sa kar da nom, no vim no že vi ma, od lič no oču va na. Tel: 063/886-97-17.
• Pro da jem be rač Zmaj 214, jed-no red ni, u is prav nom sta nju. Tel: 064/159-35-76.
• Na pro da ju Al ko mo tor na gre be na-sta ko sa či ca, od 4KS, ben zi nac, po gon na pred i na zad, od lič na i do bra za ko-še nje ve ćih trav na tih po vr ši na, li va da, par ko va, igra li šta, golf te re na...ot ko sa 70 cm ! Vla da. Tel: 064/218-74-00.
• Na pro da ju pri ko li ca dju bre tar ka,po-god na za ma li ne i osta le vo car ske po-slo ve,pro da jem is klju ci vo ra di po tre be za ve com,mo ze za me na za ve cu uz mo ju do pla tu. Tel: 065/350-47-11.
• Na pro da ju Uni ver zal 445, 91. go-di šte, pr vi vla snik, 3960 rad nih sa ti, traj no re gi stro van, za vi še in for ma-ci ja po zo vi te. Mi len ko Va si lje vić. Tel: 064/305-6781 I 063/738-01-95.
• Na pro da ju Me ša o na za stoč nu hra-nu-Ko sa, 250kg. Me ša o na je u do brom sta nju, mo že da ide sa mo to rom i bez. Tel: 062/899-28-85 i 022/688-183.
• - Na pro da ju ma ši na be ke ri ca se ja-nje ku ku ru za. Ma ši na je u od lič nom sta nju, pr vi vla snik. Tel: 022/664-596 i 060/066-45-96.
• Na pro da ju be rač 221 sa bun ke rom i ru dom na hi dra u lič no ukr šta nje, u do brom sta nju. Tel: 022/664-596 i 060/066-45-96.
• Na pro da ju pr ska li ca Kranj ska 330l, gra ne 8m, pr vi vla snik. Tel: 022/664-596 i 060/066-45-96.
• Na pro da ju kru njač Be če jac 12t na 1h, kar dan plus mo tor 21kW u od lič nom sta nju, pr vi vla snik. Tel: 022/664-596 i 060/066-45-96.
• Kru njač za ku ku ruz, tro fa zni 3kW, bu banj ši ri ne 400mm. Tel: 022/476-092
• Na pro da ju tro bra zni IMT 757 plug. Plug je u od lic nom sta nju ku pljen nov 2007 go di ne. Tel: 069/147-1265.
• Ta nji ra ča pi pa li ca Spe do, uvoz iz Ita-li je, re mon to va na, ga ran ci ja, kar dan, pre voz do kup ca. Tel: 069/607-700 i 063/606-789.
ZE MLJA, PLA CE VI, KU ĆE, STA NO VI, LO KA LI
• Pro da jemm u jed noj ce li ni dve nji ve po red glav nog pu ta u Bre sta ču, uknji-že no, vla snik 5h. ce na 12.000 evra. Tel:064/430-23-16.
• Pro da jem ku ću u Srem skoj Ra či. Kom plet no re no vi ra na. Lo kal. Ogro-man plac. Po volj no. Tel: 065/391-19-14.
• Pro da jem ku ću u uli ci Mak si ma Gor-kog 6 u Srem skoj Mi tro vi ciod 120m2 i po drum . Tel: 064/429-47-85 i 061/209-20-36.
• Pro da jem ku ću 220m2 vi kend na se-lje Le ži mir na pla cu 1470m2 sa dva iz vo ra vo de. Tel: 064/173-97-16.
• Pro da jem ku ću u Srem skoj Mi tro vi ci 200m2 sa ga ra žom i po moć nim objek-ti ma, Cr ve na Če sma, ce na 25.000 evra.Tel: 064/173-97-16.
• Ku ća na pro da ju u Ti ca no voj. Tel: 069/640-123 Zo ri ca
• Pro da jem jed no ju tro ze mlje na iz-la sku La ćar ka sa le ve stra ne pre ma Mar tin ci ma. Tel: 062/877-83-80.
• Vr lo po volj no pro da jem dve ku će na istom pla cu sa CG ce na 61.000 evra ni je fi k sna, uli ca Bu le var Kon stan ti na Ve li kog 16. Tel: 610-210 i 061/18-55-740.
• Pro da jem ju tro ze mlje u Ša šin ci ma po tes Đe le po vac i 10 ari po te su Ku-doš i kom pi ju ter. Tel:064/414-6416.
• Pro da jem ku će u Srem skoj Mi tro vi ci uli ca Pr vog No vem bra i uli ca Ste fa na La sta vi ce. Tel: 063/702-58-78 i 618-430.
• Na pro da ju ku ća sa pla cem od 28 ari i 6 hek ta ra ob ra di ve ze mlje u se lu Be še no vo. Tel: 060/643-19-30.
• Pro da jem ku ću u cen tru uli ca Sta ri šor, mo že za me na. Tel: 061/635-05-18.
• Pro da jem 75 ari ze mlje u No ća ju. Tel: 063/248-011.
• Pro da jem ku ću u Pla nin skoj uli-ci 100m2 na pla cu 8ari, kom plet no adap ti ra na. Tel: 065/321-12-55.
• Pro da jem no vu ku ću u Ma loj Sla-vo ni ji, 70m2, ma ga cin ski pro stor od 150m2. Tel: 626-025.
• Pro da jem ne iz gra đe no gra đe vin sko ze mlji šte, ora ni ca, Vla di mi ra Na zo ra u Ši du, 26,34 ara. Tel: 063/853-25-70.
• Pro da jem ku će u Ša šin ci ma, Sa ve Zde la ra 38, dru ga ku ća Sve to za ra Mi-le ti ća 92a, 28 ari ba šte i ju tro ze mlje.Za in te re so va ni do ći lič no na adre su Sa ve Zde la ra 38 Ša šin ci.
• Pro da jem ku ću 100m2 u Ri vi ci sa pra te ćim objek ti ma na 10 ari pla ca. Tel: 022/21-00-369.
• Pro da jem dve nji ve od 8 i od 6 ari bli zu se la u Kra ljev ci ma po god ne za sve vr ste vo ća i vi no gra da. Tel: 063/193-97-07.
• Pro da jem ku ću u Sta roj Pa zo vi od 150m2 sa pra te ćim objek ti ma na pla-cu od 18 ari. Stru ja, vo da, te le fon, plin. Po volj no za ba vlje nje po ljo pri-vred nom i za nat skom rad njom. Tel 022/312-914 i 062/1127090.
• Pro da jem le po oču va nu ku ću od 120m2 sa ba štom od 1000 m2 u Ni-kin ci ma. Tel: 063/766-43-20.
• Pro da jem Jar ku kod Srem ske Mi tro-vi ce 4,5 ha ob ra di ve ze mlje u ko ma-du. Tel:061/165-89-98.
• Pro da jem ba štu po vr ši ne 0,75 ju ta ra kod Va ša ri šta u Ša šin ci ma 300 m od as fal ta. Tel: 022/684-607 i 060/505-19-99.
• Pro da jem ze mlju od 8 i 6 ari bli zu se la po god no za vo ce, vi no grad ili ba-štu. Tel: 063/19-39-707.
PO LJO PRI VRED NI PRO IZ VO DI
• Pro da jem ra sad pa pri ke ba bu re Blon di i Bo bi ta. Tel: 063/510-868.
• Na pro da ju 1.000 ba la sla me. Tel: 060/334-20-53.
• Na pro da ju le šnik je zgra, 1. kla sa, osu šen u su ša ri, bez lo ma, sme žu-ra nih i tru lih plo do va. Sop stve na pro iz vod nja. Na ras po la ga nju ve li ke ko li či ne ujed na če nog kva li te ta. Tel: 063/693-073.
• Na pro da ju luk Vla šac na pro da ju, oži lje ne bilj ke. Ša lje mo br zom po-štom. Tel: 064/198-7615.
• Pro da jem du nje, bra ne u gaj ba ma od lic nog kva li te ta. Ma ra dik-In dji ja. Oko 3 to ne. Tel:063/107-29-05.
• Pro da jem mak ruč no ra djen. Tel: 062/135-79-16L
• Pro da jem oči šćen le šnik 1.00 di na ra ki lo gram. Tel: 062/466-220.
• Pro da jem ra sa du kra stav ca Ajaks. Tel: 063/510-868.
• Zr no helj de na pro da ju. Se lek-to va na, ima mo oko 1200 kg. Tel: 064/211-45-17.
• Pro da jem to plo ce đe no so ji no ulje. Tel: 061/194-4942.
• Na pro da ju sad ni ce pa u lov ni je. Na ve će ko li ci ne ce na po do go vo ru. Kva-li tet sad nog ma te ri ja la za ga ran to van. Tel: 022/382-519 i 062/221-898.
• Na pro da ju ja ja za na sad od pa tu-lja stih ko kin ki na. Ce na po ko ma du 90 din. Mo gu ća za me na za ja ja dru ge ukra sne ži vi ne. Lo ka ci ja Srem ska Mi-tro vi ca. Ša ljem br zom po štom. Tel: 061/215-45-94.
• Ku pu jem se me lu be ni ce Ma u zer ke 100 ko ma da . Tel: 062/514-005.
• Pro da jem tu je za ži vu ogra du. Tel: 022/557-630 i 063/70-344-54.
Prodajem vikendicu sa {ljivikom u Kr~edinu sa pogledom na Dunav (vikend zona). Plac 42 ara, 220 stabala {ljiva 12 godina stare, asfaltni put, trofazna struja. Cena 20.000 evra.
Mob: 063/592-235
Pro da jem plac (8.005 m2) sa ku ćom, • objek ti ma i is pu stom za ko ze, vi no gra dom, voć nja kom i li va dom na Li po va či kod Ši da (pri laz sa 3 stra ne), ili me njam za ku ću u Er de vi ku. Do go vor. SMS/Tel: 064/1629-737
BESPLATNI MALI OGLASI 063/8526-021
MALI OGLASI
Prodajem krunja~ ru~ni, tu~ani. Tel: 022/685-081,
064/4615-799
Pr od ajem John D e ere ko mbajn 1075 H4; š ir ina h ed era 4,9 m et-ara, bu nker 5 t ona, 5 sl am otr esa, h idr op ogon, se čka, kl ima. C ena: d og ovor. Tel: 064/700-58-75
18 29. april 2016.
Prodajemo univerzalni selektor za ~i{}enje zrna i semena svih poljoprivrednih kultura,
cve}a i ukrasnog bilja. Tel: 063/8334-064 i 063/589-780
PRETPLATITE SE!!!Svakog drugog petka na Vašu adresuNovine za savremenu poljoprivredu
Godišnja pretplata 1.500,00 dinara
Nazovite smesta 1.500,00 dinara 1.500,00 dinara
615-200
VOĐENJE KNJIGOVODSTVA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA
KNJIGOVODSTVENA AGENCIJA"BILANS VM"
Trg Vojvođanskih brigada BBSremska Mitrovica, Tel: 064/06-06-450
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
• Pro da jem čist hu mus od ova ca i ko za ura đe na ana li za. Tel: 060/443-20-66 i 022/443-206.
• Pro da jem ra ki ju šlji vo vi cu. Tel: 022/661-312.
• Pro da jem ko zi je mle ko, sir i su rut ku, kuć na do sta va. Tel:661-312.
• Pro da jem se me gra o ri ce, me ša na gra o ri ca i zob, stoč ni gra šak An ge la. Tel: 063/808-61-79.
• Pro da jem ka vez za ko ke no si lje tac-naš, auto mat ske po ji li ce, ce na 240 evra. Tel: 063/771-68-64.
• Pro da jem ba li ra nu de te li nu sla di šte-na is pod kro va. Tel: 063/7338855.
• Pro da jem ko zi je mle ko sir i su rut ku. Tel. 022/661-312.
• Pro da jem do ma ću ra ki ju šlji vo vi cu, po-volj no. Tel: 661-312 i 069/388-83-99.
• Pro da jem sad ni ce ma li ne glen (bez tr na), sad ni ce su eks tra kva li te ta, iz re dov no odr ža va nog za sa da sta rog 2 go di ne. Ga je ne is pod pla ni ne Cer. Ce-na 20 din. ko mad. Tel: 064/001-6627.
USLU GE, PO SLO VI
• Po tre ban rad nik za rad na po ljo pri-vred nom ima nju. Ozbi ljan, da ni je kri vič no ka žnja van i da zna ru ko va ti sa po ljo pri vred nim ma ši na ma. Ta ko đe po treb na i slo bod na že na. Bes pla tan stan i hra na. Pla ta po do go vo ru. Tel: 065/300-39-57.
• Ča so vi ma te ma ti ke. Di plo mi ra ni ma-te ma ti čar da je ča so ve svim uz ra sti ma. Pri pre me za pri jem ni is pit za sred nje ško le i fa kul te te. Tel: 022/617-525 i 611-622.
• Ča so vi ma te ma ti ke za osnov ce i sred njo škol ce. Ne boj ša. Tel: 065/39-11-914.
• Po tre ban rad nik sa is ku stvom, auto-me ha ni čar. Tel: 064/171-00-47 i 060/517-10-04.
• Ča so vi ma te ma ti ke di plo mi ra ni ma-te ma ti čar da je ča so ve svim uz ra sti ma, pri pre me za pri jem ni is pit za sred nje ško le i fa kul te te. Tel:617-525 i 611-622.
• U srem skom se lu, rad no spo sob nom brač nom pa ru da je mo na ko ri šće nje ku ću sa okuć ni com. Tel: 065/387-86-92.
• Po tre ban rad nik sa is ku stvom, auto-me ha ni čar. Tel: 064/171-00-47 i 060/517-10-04.
• Vo do in sta la ter ski ra do vi, kva li tet no i po volj no. Tel: 064/22-42-197.
DO MA ĆE ŽI VO TI NJE
• Na pro da ju Te xel ov no vi sa pe di gre-om oko 7 me se ci sta ri u top kon di ci ji. Tel:066/453-081.
• Pro da jem mla de mu zne ko ze sa ja ri ći ma ili bez. Tel: 069/650-594 I 060/355-10-23.
• Pro da jem jar ca 2 god, sa pe di gre om, či sto krv ni al pi nac, bez ro go va i mu ško ja re 10 me se ci, uma ti če no, sa ro go-vi ma, mo gu ća za me na za sjag nje ne ov ce. Tel: 064/319-7246.
• Na pro da ju ko bi la, ra se li pi ca ner, uz-ra sta 6 go di na i žen sko ždre be, uz ra-sta 7 me se ci. Mo že i za me na za ov ce. Tel: 063/892-92-46.
• Pro da jem 13 ko za sta ro sti od 1-3 go di ne da ju do 3 li tre mle ka. Tel: 064/123-96-41.
• Pro da jem dva jar ca. Tel: 661-312
• Pro da jem kra vu cr no be li hol štajn, ste o na. Tel: 069/668-206.
• Pro da jem 20 ja ri ća sta re me sec da-na. Tel: 064/123-96-41.
• Pro da jem tri kra ve uma ti če ne fri-ške mu za re idu u pa šu, Su sek. Tel: 021/878-025.
• Zbog ne mo guć no sti dr ža nja na pro-da ju vo ma kru pan ja rac star 2 go di ne. Tel: 064/175-29-76.
• Na pro da ju Alp ski Ustro jen ja rac pre 6 me se ci. Star go di nu i po Da na . te za je 80 kg. Tel: 064/239-46-62.
• Na pro da ju or gan ski hra nje ne svi nje bez he mi je i kon cen tra ta, 5 svi nja, od 100 do 200 ki la ži ve va ge sta re oko 8 me se ci, or gan ski hra nje ne, bez kon-cen tra ta adi ti va i he mi je. Hra nje ne ko-pri vom, jec mom, ova som, ku ku ru zom i tri ti ka lom. Tel: 062/177-32-37.
• Pro da jem pet ko za i osam ja ri ća.Ce-na po do go vo ru. Tel: 063/703-80-76.
PLA STE NI CI, STA KLE NI CI
• Pro da jem pla ste nik di men zi ja 31,5x7,5 (mo guć nost pro du ža va nja 1.5m). Ram pa, mač ka, vo di li ce, ko-sa či ca - idu za jed no sa pla ste ni kom (ura ču na to u ce nu). Tel: 063/767-74-92.
• Pro da jem pla ste nik 10h40, vi si na 4,5 me ta ra po volj no. Tel: 065/20-190-27.
• Pro da ja go to vih pla ste ni ka ši ri ne 6m, 8m i 10m, a du ži ne ko ja va ma od go va ra. Do go vor oko mon ta že, kon-struk ci je, spo lja šnje i unu tra šnje fo li-je. Tel: 064/065-08-58.
PČE LAR STVO
• Pro da jem 10 pče li njih dru šta va uAŽ- stan dard ko šni ca ma, sme šte nih u de-mon ta žni pa vi ljon. Ce na po do go vo ru. Tel: 064/227-28-71 I 064/490-59-69.
• Pro da jem ro je ve na ra mo vi ma za ko šni cu. Ro je vi su na šest ra mo va, od ko jih če ti ri le glo dva hra na. Ce na pre ba gre ma 60 EUR, po sle ba gre ma 40 EUR. Dru štva su na dva na stav ka od-no sno dva de set ra mo va.Ce na dru štva bez ko šni ce je 150 EUR. Tel: 062/503-023.
• Na pro da ju ko šni ce sa pče la ma, me-ra djer zon ram 40x25cm. U od lič nom sta nju, kao no vi. Tel: 063/760-1015 I 022/752-236.
KUĆ NI LJU BIM CI
• Na pro da ju či sto krv ni haj kom ku ni ći svih uz ra sta od me sec da na pa do od-ra slih muž ja ka i žen ki za pri plod. Tel: 063/564-166.
• Na pro da ju pro šlo go di šnje ko kin ki ne. Tel: 061/215-45-94.
• Leg horn. Pe tao i 4 ko ke. Tel: 064/128-10-72.
• Haj kom i pa non be li ku ni ći, sta ro sti me sec da na, ce na je po me se cu sta-ro sti. Tel: 064/128-10-72 i 061/623-90-24.
MO TOR NA VO ZI LA
• Ku pu jem auto mo bi le is prav ne, ne is-prav ne ha va ri sa ne do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32.
• Pro da jem la du li mu zi nu 1300 is prav-na, ce na 200 evra. Tel.022/553-570 i 060/553-35-70.
• Pro da jem Re no Se nik 1,9 TD, go di na pro iz vod nje 2005. Tel: 063/800-32-75.
• Pro da jem Fi at Pun to go di na pro-iz vod nje 2002, ben zi nac 4-oro vra-ta , ra đen za Ne mač ko tr ži šte. Tel: 063/529-672.
• BMW ben zin 2004. go di šte, re gi stro-van 3.800 evra mo že za me na za jef ti-ni ji. Tel: 063/531-620.
• Ku pu jem auto mo bi le is prav ne, ne is-prav ne ha va ri sa ne do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32.
• Pro da jem Ju go Ko ral In , go di na pro-iz vod nje 2007, sa pli nom, ce na 900 evra. Tel: 060/080-53-31.
• Pro da jem Fi at Kro ma 2005. go di šte 1900 ku bi ka, 150 KS, auto ma tik u od-lič nom sta nju. Tel: 063/852-60-21
RA ZNO
• Pro da jem dve dr ve ne ka ce za ko mi-nu (šlji vu) jed no od 1200l i jed no od 1300l.Ta ko đe pro da jem pet hra sto vih i jed no du do vo bu re ukup ne za pre mi-ne 1500 li ta ra. TeL: 064/496-3140 i 022/458-087.
• Krc ka li ca za le šnik, ruč na ili na elek tro mo tor. Tel: 022/455-489 i 063/580-819.
• Elek trič na pum pa za pre ta ka nje go ri va de ri va ta pum pa je be šum na, mo no fa zna i pro fe si o nal na, kao no va je, uvoz Ne mač ka T.I.P. Mul ti oil 35M pum pen teh nick 74919 hel ma stadt-Ger many Rp28500max2100l-h Hmah 35m, uz pum pu ide i kor pa i pi štolj za to če nje sa si gur no snim ven ti li ma. Tel: 061/200-32-17.
• Na pro da ju me tal na kon struk ci ja pa-vi ljo na sa ele men ti ma za sa sta vlja nje. Na la zi se u Do njim Pe trov ci ma.Po sto je sa lo nit plo će za krov i dr ve no le so nit-na kon struk ci ja za stra ni ce. Tel: 064 5169703, 022/441-326 i 064/686-06-70
• Pro da jem vr calj ku za med, li me na, sa tri ra ma. Tel: 063/101-37-48.
• Na pro da ju svinj ska cre va uso lje-na 92m uvo zna od 1450 din, svinj ska cre va uso lje na 10m uvo zna od 170din, ov či ja cre va uso lje na 92m uvo zna od 1450 din, ju ne ća rav na cre va uso lje-na ø 50-55 uvo zna pak. 10m od 1100 din. Tel:064/232-25-77 i 064/128-60-22.
• Na pro da ju Mi ne ral For te mi ne ral no đu bri vo:Sa stav: CaO 48.44%, Mgo 5.36%, Pb 50mg/kg, Cd 1mg/kg, Cr 70mg/kg, Ni 70mg/kg, Hg 0.5mg/kg, Tel: 063/662-336.
• Na pro da ju ke de ri za ugrad nju sta-kla i dih to va nje vra ta na trak to ri ma, pri ko li ca ma ka mi o ni ma, auto bu si ma, cam ci ma, pre kru pa ci ma, sta ri jim mo-de li ma auta la da, za sta va i raz ne na-me ne. Tel: 064/183-06-36.
• Na pro da ju fl a še sa kr sti ći ma 4c, kr sti ći su od du da spa ja ni fal com bez lep ka bez ci vi ja. Tel:065/860-26-26.
- Pro da jem ka me nje za mlin, no vo, ne ko ri šće no, me nje ku ku ruz u kli pu i zr nu, ži to, je čam itd, Tel: 064/568-1600 I 063/859-84-61
• Pro da jem 3 sta kle na ba lo na od po 54 l. Neo šte će ni, ma lo ko ri šće ni, od de be log sta kla sa či nje ni. Ba lon od 54 l je 3000 din. Ma nji ba lo ni su od 25 l i 20 l, ce na je 2000 din. Tel: 064/198-7615.
• Na pro da ju dve du van ske su ša re, sva ka po 60 ra ma na gas, sa di li ca 4 re da za du van (obič na) i pla ste nik du-ži ne 30m x 8m. Tel: 063/832-35-70.
• Pro da jem ter mo peć 4,5 ki lo va ti. Tel: 063/535-542.
• Ku pu jem raz ne elek tro mo to re, ruč ni i elek trič ni alat, ra znu gra đe vin sku i po ljo opre mu, ta nji ra če, pre kru pa če, kru nja če, šraf štu ke, vin te, po ljo pri-vred nu, et no i dru gu an ti ku, bu tan bo ce i pro da ja alu mi ni jum ske lam pe ri-je i li mo va za po kri va nje. Tel: 061/11-38-356.
• Pro da jem no vi je ko lor te le vi zo re E 37,55,72 LCD LED,ga ran ci ja 12 me se-ci, do sta vljam na kuć nu adre su. Tel: 021/421-516 i 064/157-25-14.
• Ku pu jem kla vir ne har mo ni ke svih ve li či na Dal la pe, Scan dal li, sve ita li-jan ske har mo ni ke, do la zim na kuć nu adre su. Tel: 021/421-516 i 064/157-25-14.
• Iz najm lju jem ka zan za ra ki ju. Tel: 064/125-30-66.
• Pro da jem ter mo peć 4,5 ki lo va ti. Tel: 063/535-542
• Ku pu jem is prav ne, ne is prav ne ko lor te le vi zo re LCD LED, do la zim na adre su , non stop, Mla den. Tel: 021/421-516 i 064/157-25-14.
• Pro da jem sad ni ce, re zni ce šved skog ener get skog dr ve ta,se če se po sle tri go di ne, Goj ko. Tel: 063/109-88-99.
• Pro da jem Euro ku ku za Astru G. Tel: 060/661-21-81.
• Po ljo me ha ni za ci ja- po cin ko va ni si lo-si, ele va to riod 10-60 to na- CAS, ro to i vi bro se lek tor. Tel: 062/848-81-08.
• Pro da jem sad ni ce, re zni ce šved skog ener get skog dr ve ta. Se če se po sle tri go di ne. Goj ko: Tel: 063/109-88-99.
• Bilj ne ka pi di vljeg kra stav ca Ec bal-li um ela te ri um, po moć no sred stvo za či šće nje si nu sa. Tel: 061/289-11-56
• Pro da jem fri ži der na bu tan, pre-kru pač nel ure đaj za kon tro lu sve tla. Tel.631-320.
• Pro da jem 500kg pla vog ka me na Zor ka Ša bac kri stal, ce na 330 di na ra/kg za po vr tla re i vi no gra da re. Za Po-ljo a po te ke po pust 10 po sto na ce lu ko li či nu. Tel: 063/611-257 i 015/77-41-586 Lju ban.
• Pro da jem ba gre mo ve stu bo ve re za-ne, po lov ne, ce na 250 di na ra, Ku zmin. Tel;063/779-90-66.
• Pro da jem ti fon fi 110du ži na cre va 300m. Tel: 063/212-399.
• Pro da jem po lov ne de lo ve IMT 539 star osam go di na i dvo red ni Ol tov špar tač ku ku ru za. Tel: 062/112-70-90.
• Pro da jem po lov ne de lo ve sa trak to ra IMT533 star 9 go di na i dvo red ni Ol to špar tač za ku ku riz. Tel: 022/312-314 i 062/112-70-90.
• Pro da jem dva ruč no ra đe na in ku ba-to ra ka pa ci te ta 60 i 120 ja ja, vr lo po-volj no. Tel064/214-64-59.
• Na pro da ju be la srp ska bron za. Vi še di men zi ja, ce na po ko ma du je 3500 di na ra. Tel: 064/232-18-80
• Pro da jem tvr do cre vo oki ten fi 14 sa dve ka palj ke na 1, 2 me ta ra. Du ži na 8000m. Tel: 066/312-736
• Pro da jem po cin ko va ni pla ste nik 30x5m. Tel: 066/312-736
• Pro me na fre kven ci ja od 10 do 30 KHz u ne pra vil nim vre men skim raz-ma ci ma spre ča va na vi ka va nje pa co-va na zvuk i re zul tat je na pu šta nje do ma ći na na obo stra nu ra dost. Tel: 022/310-545
• Pro iz vo di mo i pro da je mo kon tej ne re za ra sad po vr ća i cve ća, sa 35 ru pa, 60, 66, 73, 104 i usko ro sa 240. Mi lo-rad Đu rić. Tel: 062/200-678
• Pro da jem pla stič ne ci ster ne od 1000l. ce na 75 eura, za ve ce ko li či ne do go vor. Tel: 062/851-88-99.
• Po volj no, cre va za pe ska re nje sa di zna ma 8 i 10mm, kon denz bo ce i pe ska re. Tel: 022/673-526 i 063/854-1638
LIČ NI OGLA SI
• Udru že nje „Mo ja sre ća“ iz Gor njeg Mi la nov ca mo že da upri li či da se de-voj ke iz Ru si je uda ju u Sr bi ju. Za in te-re so va ni ja vi te se na 065/552-43-11.
• Mu ška rac 49 go di na sam, bez ro di-te lja tra ži že nuod 33-40 go di na ra di bra ka i po ro di ce. Tel: 064/36-55-896
• Fa kul tet ski obra zo van mu ška rac, si tu i ran sa ima njem, ne pu šač iz Srem-ske Mi tro vi ce, tra ži že nu ko ja mo že da ima po ro di cu. Tel: 064/542-12-77.
• Tra žim ozbilj nu že nu za brak od 25 do 40 go di na. Pe kar. Tel: 064/41-386-43
• Tra žim že nu za po moć u ku ći ili za uda ju do 70 go di na. Tel: 064/55-19-159.
• Tra žim že nu za že nid bu ko ja mo že da ima po ro di cu. Tel: 022/618-031, 064/504-03-02 i 064/542-12-77.
• Si tu i ran slo bo dan mu ška rac tra ži slo-bod nu že nu do 45 go di na za dru že nje i even tu al ni brak. Tel: 064/944-12-95.
• Si tu i ra ni mu ška rac sred njih go di na tra ži žen sku oso bu do 45 go di na ra-di dru že nja i even tu al nog bra ka. Tel: 065/368-22-21 i 064/400-38-70.
• Ože njen mu ska rac dis kret no bi se dru žio sa da mom 50+ SMS.Tel:O62/145-43-90.
• Tra žim ozbilj nu de voj ku ra-di dru že nja i bra ka, pr vo sms. Tel: +38163/893-32-08.
• Že leo bih da upo znam žen sku oso bu oko 45 go di na sta ro sti, ozbilj na ve za mo guć brak, vre di po ku ša ti Srem, Ba-nat i Bač ka. Tel: 061/668-43-79.
BESPLATNI MALI OGLASI 063/8526-021
1929. april 2016.
VOĐENJE KNJIGOVODSTVA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA
KNJIGOVODSTVENA AGENCIJA"KURIR-2"
Trg Vojvođanskih brigada BBSremska Mitrovica, Tel: 063/404-950
OSI GU RAJ TE VA ŠE USE VE I PLO DO VE
u kom pa ni ji sa tra di ci jom du gom 200 go di na!Tel: 064/4615-799
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDASREMSKA
POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA
• Sa “Sremskom poljoprivredom“ na sremskim poljima, farmama i vašim gazdinstvima
• „Sremska poljoprivreda“ svakog drugog petka na kioscima i u pretplati na vašu adresu
• Kako da unapredite sopstveni agrobiznis – kako do boljih prinosa na vašim poljima, kako do profi tabilnog uzgoja na vašim farmama...
• Dragoceni saveti eminentnih stručnjaka, samo u vašoj „Sremskoj poljoprivredi“
MARKETINGTel/fax 022/610-496
Mob:063/8526-021E-mail:[email protected]
OGREVNO DRVO"Sto posto metar"
BATIKA• Prodaja • Sečenje i cepanje po meri• Donošenje na kućnu adresu
NOVO U SREMU!Uslugu sečenja i cepanja vršimonajnovijom mašinom, posle Vašeg odabira željenog drveta i uz Vaše prisustvo po želji.
Planinska 16(preko puta Doma učenika)
064/642-96-21 i 022/615-955
MARKETING 063/8526-021MARKETING 063/8526-021
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
20 29. april 2016.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
GA ZDIN STVA
Iаko je po stru ci veterinаrski tehničаr, Jelenа Erić iz Mаrtinаcа nemа ni jed nog dаnа
rаdnog iskustvа u svo joj stru ci, jer se zаjedno sа svo jim su pru gom Zorаnom već 15 godinа bаvi uzgo jem svinjа. Tre nut no imаju 16 krmаčа, а po tur nu su hrаne 20
komаdа. Obrаđuju 32 hektаrа zemlje, nа ko joj pro iz vo de svu potreb nu hrаnu zа svi nje, tаko dа su “zаtvorili” ceo ci klus pro iz vod nje. Jelenа i Zorаn kаžu dа se od tog poslа do sаdа mo glo do bro ži ve ti, s ob zi rom dа je svinjаrstvo kаtegorijа gde se nаjbrže mo že oplo di ti kаpitаl,
а i uvek su imаli sigurаn plаsmаn, kod klаnice “Đur đe vić”.
U ovom po slu sаm se nаšlа sаsvim slučаjno, kаdа smo od brаtа iz Pećinаcа do bi li prаsice zа uslužni tov. Nаkon što smo mu is poru či li tu pr vu tu ru, kre nu li smo sа krmаčаmа. Držаli smo ih onаko nа primitivаn nаčin, nа slаmi, pod sijаlicom i pod čаrdаkom, nаjpre jed nu, pа dve, tri, sve dok nаm to nije “ušlo u krv”. Srećа pа su te 2000te bi le do bre go di ne zа svinjаrstvo ta ko da smo mo gli dа nаprаvimo obo re i sve objek te ko ji nаm zа ovаj posаo trebаju, od prаsilištа
pа do renovirаnjа tovilištа. Sаdа je situаcijа u svinjаrstvu postаlа težа ne go rаnije, аli nemа povrаtkа, rаdićemo ovo i dаlje, jer smo mnogo ulo ži li u ovаj posаo i nemаmo u plаnu dа se bаvimo ni jed nom drugom delаtnošću – kаže Jelenа Erić iz Mаrtinаcа i dodаje dа ovаj posаo zаhtevа neprekidаn rаd dаn i noć.
A dа bi zаštitili mаle i sred nje po ljo pri vred ne proizvođаče, kojimа pre ti opаsnost dа u nаrednom pe ri o du, uko li ko i dаlje ostаnu neorgаnizovаni, bu du ugаšeni, Zorаn je zаjedno sа ostаlim uzgаjivаčimа svinjа nedаvno osnovаo Asocijаciju stočаrа Sremа i Mаčve.
Pri dru ži li su nаm se i po ljo privred ni ci iz Fruškogorjа, iz Divošа, Čаlme, Bin gu le, Erdevikа. Mi svi imаmo zаjednički cilj, а to je dа opstаnemo nа tr ži štu i dа se i dаlje bаvimo ovom pro iz vod njom. Osim togа, že li mo dа edu ku je mo nаše člаnove, po seb no mla de, ka ko bi oni osta ja li na se lu i ba vi li se ovim poslom. Ima mo u pla nu dа nаprаvimo do go vor oko zаjedničkog nаstupа nа tr ži štu i dа se upoznаmo sа no vim merаmа ko je nаs oče ku ju nа pu tu kа Evrop skoj uni ji. Mi slim dа sаmo kroz zаjedničko delovаnje mo že mo dа bu de mo pаrtner u pregovorimа sа vlаdom, а u ve zi ce ne nаših po ljo pri vred nih proizvodа. U tom prаvcu nedаvno smo nаprаvili i pred log merа ko je smo pro sle di li po moć ni ku ministrа po ljo pri vre de. Trаžili smo dа se kаo merа zаštite domаćeg tržištа uve du prelevmаni
ko je trebа povećаti nа 50 dinаrа po kilogrаmu nа uvoz ži vih svinjа, mesа i prerаđevinа od mesа i produ ži ti im trаjаnje do krаjа 2016. go di ne. Osim togа trаžimo, tаkođe, i do no še nje nаcionаlnog zаkonа o si gur no sti hrаne, kаo i dа se rаd veterinаrskoin spek cij skih slu žbi podig ne nа vi ši ni vo, te dа se u rаdnjаmа vid no obe le ži domаće i uvo zno me so – kаže Zorаn Erić, uzgаjivаč svinjа iz Mаrtinаcа, pred sed nik Asocijаcije stočаrа Sremа i Mаčve.
S. Mihаjlović fo to: M. Mi le u snić
Po ljo pri vred ni proizođаč iz Šidа Vo jin Stepаnčević obrаđuje tre nut no pre ko 100 jutаrа ze
mlje, od čegа je polа u nje go vom vlаsništvu, dok po lo vi nu uzimа u аrendu. Ze mlju je nаsledio od roditeljа, kаo i po ljo pri vred ne mаšine, а uzgаjа ži to, so ju, ku kuruz i lu cer ku. Pre ne ko li ko godinа sejаo je i re pu i sun co kret, аli – kаko kаže, od re pe je odustаo jer je pri hod nesigurаn.
Uvek se jem kul tu re ko je dаju nаjveći pri hod, а ko ri stim kvаlitetne he mij ske prepаrаte i semenа. Ništа ne žаlim, sve ulаžem i finаnsirаm sa svim sаm, jer su mo je nji ve i pri no si mo je ogledаlo. Ipаk, kаdа nа krаju pod vu čem cr tu me ni ne ostаne go to vo ništа. Unаpred znаm štа me čekа, ro di lo ne ro dilo, me ni se isto pi še. A ulаgаnjа u po ljo pri vre du uvek po sto je, re cimo, sаdа bih trebаo dа ob no vim mehаnizаciju, а nemаm s či me. Kаmаte nа kre di te su ve li ke, pа se ne isplаti ni dа ih uzimаm, а i nisаm pristаlicа zаduživаnjа. Mi seljаci smo do šli u tаkvu situаciju dа bu de mo sreć ni аko uspe mo dа vrаtimo ono što ulo ži mo, jer vi še ne mo že mo bi ti čаk ni nа po zi tivnoj nu li. Re ci mo, lаne je bilа dobrа godinа zа pše ni cu, uljаnu re pi cu i sun co kret, dok je sojа podbаcilа, а ku ku ruz je bio u ne kim pro sečnim okvirimа. Držаvа je prepustilа dа ce ne po ljo pri vred nih proizvodа formirаju ve li ki ze mljo po sed ni ci, а trebаlo bi dа bu de obr nu to. Jer, 90 po sto seljаkа obrаđuje u pro se ku 30 hektаrа orаnicа, sа mehаnizаcijom stаrom 25 i vi še go di na. A ti “sit ni” po ljo pri vred ni ci uprаvo i či ne te melj ove držаve, а ne ovi ve li ki ze mljopo sed ni ci. Kod nаs se sаmo pričа o to me kаko je nа Zаpаdu, а ne
gledа se kаkvo je sta nje kod nаs. Ministаrstvo po ljo pri vre de nа sve to ću ti, аli nаm je du bo ko zаvuklo ru ke u dže po ve, jer smo mi posled njih ne ko li ko godinа bukvаlno osiromаšili i u ve li koj me ri postаli socijаlni slučаjevi u ovoj ze mlji. Zаto sаm sve vi še rаzočаrаn, jer sve plаnove ko je imаm u ovаkvim okolnostimа ne mo gu dа ostvаrim. Osim togа, rаzočаrаn sаm i kаd vidim ko je sve došаo u po sed ze mlje i nа ko ji nаčin i kаko obrаđuje tu zemlju – sа ogor če njem komentаriše Vo jin uslo ve u kojimа rаde po ljo privred ni ci.
Premа nje go vom mi šlje nju, držаvа bi trebаlа dа imа tаkvu strаtegiju dа ogrаnični mаksimum zemljištа, te dа okosnicа po ljo privre de bu de po ro dič no gаzdinstvo od ne ko li ko člаnovа. Kаže dа je trgovаčko iz vo znič ki lo bi veomа jаk i dа rаdi sve nа šte tu poljoprivrednikа,
iаko su seljаci izgrаdili ovu ze mlju. Cenа kilogrаmа svinj skog mesа
ne sme bi ti is pod dvа evrа, а svi znаmo ko li ko ni sko je pаlа u po slednjih ne ko li ko godinа, Zаto je me ni svinjаc prаzаn već tre ću go di nu zа re dom. Dr žim sаmo govedа, tre nutno imаm 24 komаdа, аli se ni to više ne isplаti, je di no je još rаtаrstvo nа grаnici rentаbilnosti. Ako držаvа ne pre du zme ne ke hit ni je me re, mi slim dа će situаcijа usko ro zа nаs bi ti jаko teškа. Po pri ro di sаm optimistа, jer dа nisаm tаkаv ne bih ovo ni rаdio, аli mi slim dа jаko mаlo vremenа ostаje zа optimizаm. Go re od ovogа kаko je sаdа zа poljo pri vre du nemа. Mi ne mo že mo pаrirаti Evro pi i Zаpаdu, jer su oni pitаnje po ljo pri vre de re ši li pre skoro dvа vekа, а mi još uvek nemаmo ni kon cep ci ju štа i kаko trebа dа se je mo, ne go rаdimo sve to sti hijski. Držаvа bi trebаlo minimаlno
dаti svimа 500 evrа po hektаru, jer ovo što sаd dаje ni su sub ven ci je, ne go socijаlnа po moć. Po mom mišlje nju, trebаju dа se nаprаve ne ke skаle ko jih bi se držаlа pridržаvаlа pri li kom isplаtа subvencijа, jer je ovаko ispаlo neprаvedno. Trebаli su dа po mog nu onim seljаcimа ko ji imаju do 50 hektаrа ze mlje, zаtim onimа ko ji obrаđuju od 50 do 100 hektаrа, dok zа one ko ji bi se nаšli u tre ćoj kаtegoriji, а to su ze mljopo sed ni ci sа vi še od 100 hektаrа zemlje, ne bi trebаlo dа bu de nikаkvih subvencijа. A po ovo me kаko su oni urаdili, ispаdа dа su nаjviše nа subvencijаmа profitirаli oni ko ji su imаli nаjveći broj hektаrа – is ti če Vo jin Stepаnčević iz Šidа.
Nje go vi plаnovi su dа do đe do sto hektаrа vlаstite ze mlje i stotinаk govedа, jer smаtrа dа u tаkvim okolnostimа jednа porodicа mo že dа ži vi sаsvim so lid no. Me đu tim, zа to
je, tvr di, neophodnа po moć držаve i dodаje dа se plаši dа bi nа nаčin kаko je uništenа industrijа isto tаko moglа bi ti uništenа i poljoprivredа.
S. Mihаjlović fo to: M. Mi le u snić
ŠID • VO JIN STE PAN ČE VIĆ, RA TAR I STO ČAR
Zа optimizаm preostаlo mаlo vremenа- Mi slim dа ne ma go reg sta nja zа po ljo pri vre du od ovo ga ka kvo je sa da. Mi ne mo že mo pаrirаti Evro pi i Zаpаdu, oni su pitаnje po ljo pri vre de re ši li pre sko ro dvа vekа, а mi još uvek nemаmo ni kon cep ci ju štа i kаko trebа dа se je mo, ne go rаdimo sve sti hij ski – kаže po ljo pri vred nik iz Šidа Vo jin Stepаnčević
U štаli imа 24 krаveVo jin Stepаnčević, po ljo pri vred nik iz Šidа
MAR TIN CI • JE LE NA ERIĆ, VLA SNI CA FAR ME SVI NJA
Već 15 godinа u po ro dič nom bi zni su
Jelenа nа svаkodnevnom po slu
Zorаn Erić iz Mаrtinаcа
Jelenа Erić, vla sni ca far me iz Mаrtinаcа
- U ovom po slu sаm se nаšlа sаsvim slučаjno, kаdа smo od brаtа iz Pećinаcа do bi li prаsice zа uslu žni tov. Nаkon što smo mu is po ru či li tu pr vu tu ru, kre nu li smo sа krmаčаmа