20130425 SUO Luka Porec

Urbis 72 d.d., Sv. Teodora 2, HR-52100 Pula Tel: +385 52 591200, 591 301 Fax: +385 52 591397 E-mail: [email protected] www.urbis72.hr

Pula,2012.

STUDIJAOUTJECAJUNAOKOLILukaotvorenazajavniprometijunidiolukePore

3

StudijaoutjecajunaokoliLukaotvorenazajavniprometijunidiolukePore Brojugovora:6365/12Godina:2012.

4


5


6


7


SADRAJ:0. UVOD 101.OPISZAHVATA 101.1.SVRHAPODUZIMANJAZAHVATA 101.2.OBILJEJAZAHVATA 111.2.1.OPISPOSTOJEEGSTANJE 111.2.2.OPISPLANIRANOGZAHVATA 191.3.POKAZATELJIUTJECAJANAOKOLI 272.VARIJANTNARJEENJAZAHVATA 283.OPISOKOLIALOKACIJEZAHVATA 333.1.PROSTORNOPLANSKADOKUMENTACIJA 333.1.1. PROSTORNIPLANISTARSKEUPANIJE 333.1.2.PROSTORNIPLANUREENJAGRADAPOREA 343.1.3. GENERALNIURBANISTIKIPLANUREENJAGRADAPOREA 363.2.OPISOKOLIALOKACIJEIPODRUJAUTJECAJAZAHVATA 383.2.1.KLIMATOLOKEZNAAJKE 383.2.2.GEORAZNOLIKOST 413.2.2.1.Prikazgeolokegrae 413.2.2.2.Strukturnotektonskeznaajkepodruja 423.2.2.3.Morfolokiizgled,ininjerskogeolokeisedimentolokeznaajke 423.2.3.HIDROLOKEIHIDROGEOLOKEZNAAJKE 463.2.3.1.Hidrogeolokeznaajke 463.2.3.2.Hidrolokeznaajke 463.2.3.3.Osnovnislivoviistarskogpoluotoka 463.2.3.4.Povrinskeipodzemnevode 463.2.5.OCEANOLOKIPODACI 473.2.5.1.Ralanjenostmorskeobaleibatimetrijskeodlike 473.2.5.2.Hidrografskasvojstva 483.2.5.3.Vjetrovalnekarakteristike 483.2.5.4.Morskestruje 583.2.5.5.Morskerazi 633.2.5.6.Dinamikamorskihmasaiprocjenaizmjenevoda 643.2.5.7.Sedimentiiivotnezajednicemorskogdna 813.2.7.BIORAZNOLIKOST 853.2.6.1.Zatienapodrujaprirode 853.2.6.2. Stanita 873.2.6.3. Divljesvojte 883.2.6.4. Ekolokamrea 893.2.7.KULTURNABATINA 933.2.8. KRAJOBRAZNEZNAAJKE 983.2.9.KVALITETAZRAKA 1043.2.10.SANITARNAKVALITETAMORA 1053.2.11.BUKA 1093.2.12.OTPAD 110

8


3.3.GOSPODARSKEZNAAJKE 1133.3.1.ENERGETSKAINFRASTRUKTURA 1133.3.2.VODOOPSKRBAIODVODNJAOTPADNIHVODA 1133.3.3.PROMETNAINFRASTRUKTURA 1183.3.4.TURIZAM 1223.4.URBANISTIKIISOCIOLOKIPODACI 1243.5.ODNOSNOSITELJAZAHVATASLOKALNOMZAJEDNICOM 1254.OPISUTJECAJAZAHVATANAOKOLI 1264.1.TIJEKOMPRIPREMEIGRAENJA 1264.2.TIJEKOMKORITENJA 1284.3.EKOLOKANESREAIRIZIKNJEZINANASTANKA 1354.4.UTJECAJINAOKOLINAKONPRESTANKAKORITENJA 1354.5.OBILJEJAUTJECAJA 1365.MJEREZATITEOKOLIAIPROGRAMPRAENJASTANJAOKOLIA 1375.1.MJEREZATITEOKOLIATIJEKOMPRIPREMEIGRAENJA 1375.2.MJEREZATITEOKOLIATIJEKOMKORITENJA 1405.3.MJEREZASPRJEAVANJEEKOLOKENESREE 1415.4.PRIJEDLOGPROGRAMAPRAENJASTANJAOKOLIA 1425.5.PRIJEDLOGOCJENEPRIHVATLJIVOSTIZAHVATAZAOKOLI 1426.OCJENAPRIHVATLJIVOSTIZAHVATAZAOKOLI 1436.1.COSTBENEFITANALIZA 1436.2.OCJENANEMJERLJIVIHTROKOVAIKORISTIUTJECAJAZAHVATANAOKOLI 1457.SAETAKSTUDIJE 1467.1.OPISZAHVATA 1467.2.OPISUTJECAJAZAHVATANAOKOLI 1477.2.1.Utjecajitijekompripremeigraenja 1477.2.2.Utjecajitijekomkoritenja 1497.3.MJEREZATITEOKOLIA 1527.3.1.Mjerezatitetijekompripremeigraenja 1527.3.2.Mjerezatiteokoliakodkoritenja 1557.4.PROGRAMPRAENJASTANJAOKOLIA 1577.5.PRIJEDLOGOCJENEPRIHVATLJIVOSTIZAHVATAZAOKOLI 1578.NAZNAKABILOKAKVIHPOTEKOA 1599.POPISLITERATURE 16010.POPISPROPISA 16210.1.OPENITO 16210.2.ZAKONI 16210.3.UREDBE 16210.4.PRAVILNICI 16210.5.MEUNARODNIUGOVORIIEUROPSKEDIREKTIVE 163

9


11.OSTALIPODACIIINFORMACIJE 16411.1.POPISSLIKA 16411.2.POPISTABLICA 16511.3.POPISGRAFOVA 16611.4.POPISPRILOGA 166

10


0.UVODStudijaoutjecajunaokoli Lukaotvorena za javnipromet i junidio lukePore izraena jenatemeljuugovorabr.6365,potpisanog izmeunositeljazahvata(i investitora)LukaupravaPore izPoreaiovlatenikatvrtkeUrbis72ddizPule.Zahvat koji se analizira u ovoj Studiji utjecaja na okoli je zahvat djelomine rekonstrukcije idogradnjelukobranaimolovaujunomdijelupostojeelukePore,sciljemomoguavanjarealizacijenovih zahvata unutar prostora luke s obzirom na konstantan porast prometa broja putnika iuplovljavanja.Studija predstavlja strunu podlogu za provedbu postupka procjene utjecaja na okoli planiranogzahvata,sukladnoodredbamaUredbeoprocjeniutjecajanaokoli(NN64/08,67/09),PrilogItoka18.,zakojijepotrebnoprovestiprocjenuutjecajazahvatanaokoli.StudijomoutjecajunaokoliLukaotvorenaza javnipromet i junidio lukePore bitiedefiniranimoguiutjecajinaokoli te sukladno tomeutvrdit e sepotrebnemjere za spreavanjanepovoljnihutjecajateprogrampraenjastanjaokolia.

11


1.OPISZAHVATA1.1.SVRHAPODUZIMANJAZAHVATAS obzirom na konstantan porast prometa broja putnika i uplovljavanja u luci Pore tijekomposljednjih desetak godina, 2012.g. izraena je Prostorno programska osnova junog dijela lukePore,sciljemomoguavanjarealizacijenovihzahvataunutarprostoraluke.Prostornoprogramskaosnova izraenajetemeljemrazliitihstrunihpodloga(MasterplanturizmaIstarske upanije 2003.,Maritimna studija luke Pore/Marecon 2006., Natjeaj za izradu idejnogurbanistikogrjeenjaureenjagradskeriveuPoreu2006.,StudijadugoronograzvojalukePore/Institut za turizam Zagreb, 2008., Studija vjetrovalnih karakteristika akvatorija grada Porea/GraevinskifakultetuZagrebu,2008.),kao iusuradnjispredstavnicima lokalneupraveuPoreu iLukomkapetanijomPore.Na temeljuprovedenih kvantitativnihanaliza i kvalitativnihprosudbi, izdvojeni suglavniproblemiufunkcioniranjupostojee lukePorespomorskoprometnog iorganizacijskogaspekta, a kojisu unajveojmjeriposljedicanedovoljnihilineodgovarajuihmorskihikopnenihkapacitetalukePore.UprvomredunedostacilukePoresesvodena:mijeanje/preplitanjesvihvrstapomorskogprometa(javnog/masovnog i individualnog); nedovoljan broj tranzitnih vezova; nedovoljan broj vezova zaribarske brodove; nedovoljan broj tranzitnih i drugih vezova te ogranienamogunost prihvaanjamegajahti. Programska koncepcija junog dijela luke Pore uvaila je sadanje nedostatke i potekoefunkcioniranja u Luci Pore, usklaena je s referentnom prostorno planskom dokumentacijom, apostavljena je na nain da uvaava ustanovljene potrebe lokalne zajednice te ih planira u smislunajfunkcionalnijegnainakoritenjaprostora.

12


1.2.OBILJEJAZAHVATA1.2.1.OPISPOSTOJEEGSTANJE1.2.1.1.Obuhvatzahvata,geografskipoloajGradPoresmjetenjenasredinjemdijeluzapadneobaleIstarskogpoluotoka.Slika1. PoloajlokacijeplaniranogzahvatauodnosunairiprostorPodrujeobuhvatajejunidiolukogpodrujagradaPorea,kojeobuhvaairepodrujeizmeukopnenogdijelagradateotokaSvetiNikolasjevernoijunoodgradskejezgre.

Slika2. PoloajlokacijeplaniranogzahvataiobuhvatjunogdijelalukePore

13


Obuhvaenopodrujeodnosisenajunidiolukogpodruja(slika15.),usklopukojegsenalaze:- lukaotvorenazajavniprometPore(upravljaLukaupravaPore)- marinaPore(ukoncesiji)- sportskalukaPore(ukoncesiji)

Predmetno podruje obuhvaamorski akvatorij te priobalni dio koji se u cijelosti nalazi unutarzatienogobalnogpodrujamora.Podrujeobuhvatajepomorskodobro.Podruje jeodreeno jeProstornimplanom Istarskeupanije,ProstornimplanomGradaPorea teGeneralnimurbanistikimplanomGradaPorea,oemuevierijeibitiupoglavlju2.3.1.2.1.2.OpisuelokacijeiopispostojeihsadrajaJunidiolukePoresazapadnestranezatiujeotokSv.Nikolatelukobranikojisenanjeganastavljajuna sjevernoj i jugoistonoj strani.Od sjevernog rta otoka Sv.Nikola prema sjeveroistoku prua sezatitnilukobranuduljiniodpriblino175m.

Slika3.Sjevernilukobran Slika4.HridBarbaranSjunestraneluke,izmeuotokaSv.NikolaikopnanalazisehridSarafelodkojesepremaotokuSv.Nikolaiobrnuto,svakiuduljiniodpriblino75m.irinaulazaizmeuglavaovihdvajulukobranaiznosipriblino30m.

Slika5.Junilukobran Slika6.HridSafarel

14


IzgraenaobalanasjevernomdijeluispredHotelaPalazzo(exHotelRiviera),imadubinekojesekreuizmeu4,5mi5,5m.Ovajdioobalejezaprivezizletnikihbrodovaibrodovautranzitu.NasjevernojstranioveobalenalaziseobalnarampazamanjirorobrodkojiprometujepremaotokuSv.Nikola.

Slika7.a,b,cidIzgraenaobalanasjevernomdijeluispredHotelaPalazzo,(exHotelRiviera)NaobaluispredhotelaPalazzo(exHotelRiviera),nastavljaseobaladocarinskoggata.Privezbrodovamogujesobjestrane,adubineuzgatiznoseod4mdopriblino4,5m.Dubinenadijeluobalebliecarinskomgatuiznoseoko4m,doksenazadnjih55mobaledubinesmanjujunamanjeod1m.

Slika8.ObalauzCarinskigat Slika9.Carinskigat

15


Obalaodcarinskoggatapremajugunamijenjenajeprivezuturistikoizletnikihbrodovaiprivezuribarskihbrodovasvedogatazaprivezbrodovaibrodicalokalnihlinijaipomorskogtaksija.

Slika10.aibObalazaprivezturistikihiribarskihbrodovaNa istonom kraju luke nalazi se sportska luka Pore (u koncesiji) i slui kao privezite za plovilalokalnogstanovnitva.UsportskojluciPorenastalnomjevezuoko330plovila,tojeujednoiukupnikapacitetsportskeluke.Udijeluprivezitasportskeluke,smjetenajeistanicazaopskrbuplovilagorivom.Ukorijenumolazaprivezlokalnogstanovnitvaudijelusportskeluke,nalazisedizalicazabrodicedo5tkojaomoguavalokalnomstanovnitvuizvlaenjabrodica.U tom dijelu lokalno stanovnitvo povremeno obavlja radove pranja brodica, skidanje obrataja,frbanjaipremazivanjaprotuobratajnimsredstvimateostalihsitnepopravakenabrodicama.Nalokacijnepostojiodvodnjaiproiavanjetakvihvoda.

Slika11.aibSportskalukaPorePrivezitezaplovilalokalnogstanovnitvaUz sportsku lukunalazi se i Lukanautikog turimaPoremarina (ukoncesiji). UmariniPorenastalnomvezujeoko90jahtiibrodica,odmaksimalnoraspoloivih130vezova.Dubineunutarsportskelukeimarinekreuseizmeu1mi3m.Strukturavezovausporskojluciimariniprikazanajeutablici1.

16


Slika12.aibLukanautikogturizmaMarinaPoreOdmarinepremajuguobalajeneizgraena.

Slika13.aibNeizgraenaobalaujunomdijelulukeOtokSv.Nikolakoristiseusvrhuturizma.Nasjeveroistonojstraniotokaizgraenajeobala,asluizaprihvatputnikihbrodicaitrajektazaopskrbuhotela.

Slika14.aibObalaotokaSv.Nikola

17


Kapacitetidananje lukePore,ugranicamaobuhvaenimovom Studijom,odreeni sumorskim ikopnenimprostoromlukeotvorenezajavniprometipripadajuimprostoromlukaposebnenamjenemarinePoreisportskelukePore.Iakouformalnopravnompogledu,temeljemZakonaopomorskomdobruimorskimlukama,ovelukeimajurazliititretman,zasvrhuiciljeveoveStudijepotrebnojeakvatorijiteritorijbazenalukePore sagledavati kao cjelinu zbog funkcionalne isprepletenosti i zajednikog zalea gradskogpodrujagradaPorea.Ukupnapovrinaovogbazena iznosioko 0,4 km2 ,pod kojim sepodrazumijevaprostor koji je sazapadnestrane omeenotokom SvetiNikolaspripadajuim lukobranima,sasjevernestranehridiBarbaran,sistonestraneobalompoluotokanakojemjestaridioPoreaisjunestranehridiSerafelspripadajuimlukobranom.Obalnalinijanastranipoluotokakojasekoristizavezivanjeplovilaimaukupnuduinuod1125msasljedeomraspodjelom(zaokruenevrijednosti):

698mnadijeluodHotelaPalazzo,(exHotelRiviera),dogataza lokalne linije(ukljuujuicarinskigat)

97mgatzalokalnelinije330mnadijelusportskelukeimarine(iskljuujuigatoveilukobran).

ZahvaljujuiraznolikojpomorskoputnikojpotranjiuluciPoreseupostojeimuvjetimaobavljajuoperacije pristajanja i sidrenja razliitih brodova tonae do 500BT i najveimdoputenimgazomod4m teukrcaj i iskrcajputnika i robe.Prema funkcionalnojpodjeli, lukaPoreosiguravakapacitetezaprivezisidrenje:

brodovaredovitihmeunarodnihlinija,brodovaredovitihlokalnihlinija,turistikoizletnikihbrodova,ribarskihbrodova,plovilanautikogturizma(jahti,brzihbrodicaijedrilica),brodicalokalnogstanovnitva,brodovanakrunimputovanjima,jednogmalogtrajekta.

Brodovis tonaomveomod500BT,ukljuujuibrodovezakrunaputovanja,uovomse asunemogu vezati u luci Pore ve je za njih predvieno sidrenje zapadno i sjeverozapadno od hridiBarbaran.Prostorna ogranienja, prije svega na kopnenom dijelu bazena, uvjetovala su raspodjelukoritenjaraspoloiveoperativneobalezapojedinekategorijekorisnika,odnosnoplovila.Cilj takveraspodjele povrina je to uinkovitije iskoritenje ogranienih prostornih resursa luke, kao ifunkcionalnogrupiranjelukihoperacija.Premavaeemplanukoritenjadijelova lukePore,gledajuiodsjeverozapada (HotelPalazzo,exHotelRiviera),premajugoistoku(marina)obalaiakvatorijsupodijeljeninasljedeinain:1. obalauzHotelPalazzo,(exHotelRiviera),zaprivezveihbrodova,megajahtiijahtitetrajekta2. obalaodHotelaPalazzo,(exHotelRiviera),docarinskoggatazaprivezjahti

18


3. carinski gat za privez brodova umeunarodnom prometu, ukljuujui imeunarodnu linijskuplovidbu

4. obala od carinskog gata do prvog loma pravca obalne linije za privez turistiko izletnikihbrodova

5. obalaodprvog lomapravcaobalne linijedodrugog lomapravcaobalne linijezaprivezribarskihbrodova

6. gatzaprivezbrodovaibrodicalokalnihlinijaipomorskogtaksija7. obalaodgatalokalnihlinijadomarinezaprivezbrodicalokalnogstanovnitva(330vezova)8. obalakojapripadamarini(130vezova)zaplovilanautikogturizma9. pristanitezalokalnipromet10. trajektnopristanitePotojeafuncionalnadispozicijaprikazanajenaslici15.Imajuinaumudanasprevladavajuedimenzijeplovila kojauplovljavajuu lukuPore,okvirno semoeprocijenitidaistovremenolukanavezu/sidrumoeimati:

2vrlobrzabrodazameunarodnelinije(duljine4050m)1veiputnikibrodilimegajahtu(6080m)2025jahtinatranzitnomvezuuluciotvorenojzajavnipromet15turistikoizletnikihbrodova1520ribarskihbrodova34brodazalokalnilinijskiprijevozitaksiprijevoz330brodicalokalnogstanovnitva120130plovilanautikogturizmaumarini1malitrajektufunkcijiopskrbeotokaSv.Nikola.

Gorenavedenaprocjenapodrazumijevaprosjenedimenzijeplovilaimoevariratiovisnoomoguojpromjeninjihovihdimenzija,kao ioprenamjeniplanakoritenjaoperativneobale. Isto tako, valjanapomenutidaudanimasnajveompotranjomuljetnojsezonilukauiznimnimokolnostimamoepodnijetiinetoveibrojplovila,alitasituacijanijeodrivanaduljiroknitisaspektakomforaniti sigurnosti. Takoer treba naglasiti da ovako prikazani kapacitet luke podrazumijeva gotovostopostotnuzauzetostsvihdijelovaoperativneobale,priemujeiznimkasamodiooperativneobale(cca55m)ispredkojesenalazipliinanepogodnazavezivanjeplovila.U zoniobuhvatau sklopu sportske luke,nalazi se ipostojeabenzinska crpka zaopskrbuplovila.Objekt benzinske crpke nalazi se uz samu obalu, a ine ga dva agregata za toenje goriva i dvapodzemnaspremnikazaskladitenjenaftnihderivata,kapaciteta2x25000lit.Postojeacrpkadodaljnjegaesezbogogranienedubine igazaplovilakoristitizaopskrbumanjihplovila (za potrebe sportske luke imarine), dok e se ostali brodovi opskrbljivati na lokacijamapredvienimzatusvrhu,izvanobuhvataplaniranogzahvata.

19StudijaoutjecajunaokoliLukaotvorenazajavniprometijunidiolukePore Brojugovora:6365/12Godina:2012.

Slika15.FunkcionalnapodjelaakvatorijajunogdijelaLukePorepostojeestanje

20


1.2.2.OPISPLANIRANOGZAHVATANa temelju analize postojeeg stanja i smjernica razvoja luke Pore, ustanovljen je nedostatakvezova,prvenstvenoonihzaputnike,izletnikeiribarskebrodove.Stogase,sobziromnaizraenestudije,pristupiloplaniranjukoritenjaakvatorijasaspektapotrebedodatnihvezovatemaritimnesigurnosti,kakojetozakljuenoprijeizraenimstudijama.Upodrujuobuhvataplaniranijeslijedeizahvati:

1. IzgradnjalukobrananahridiBarbaran2. Produenjecarinskoggata3. Produenjegatazaprivezplovilalokalnihlinija4. Izgradnjaobalezatranzitnivezjahtisavanjskestranelukobranamarine5. Izgradnjapristaninoggataokomitonalukobranmarine6. IzgradnjazatitnoglukobrananahridiSarafel

Sika16.Prizakplaniranihzahvata

21


Slika17.Prikazlokacijeprijepoduzimanjazahvata

Slika18.Prikazstanjalokacijenakonzahvata

22


1. IzgradnjalukobrananahridiBarbaranIzgradnja zatitnog lukobrana na hridiBarbaran duine 75m i irinom 10m u smjeru postojeeglukobrananaotokuSvetiNikolatitipodrujeoperativneobaleispredhotelaRivijeraodvalovaizWiliNWsmjera.PlaniranilukobrannahridiBarbaranzauzetepovrinuakvatorijaodcca750m2.Maksimalnaduljinaplaniranajena75mjerbiizvedbalukobranauduljinamaveimod75m,otealaulaznoizlaznemanipulativneoperacijesbrodom.

Slika19.IzgradnjalukobrananahridiBarbaran2. ProduenjecarinskoggataCarinski gatdo2013. godine ima funkcijumeunarodnog graninogprijelaza II. kategorije.NakonulaskaHrvatskeu Europskuuniju to e sedogoditi sredinom2013. godine, graniniprijelaz gubisvoju funkciju. Ranije spominjane studije i programi predvidjele su potrebu produenja carinskoggatastrenutanih65mnamaksimalnih105,tj.zacca40m.Natajnainproduilabiseobalnalinijazadodatniprivezmegajahtiibrodovaumeunarodnomprometu.

Slika20.ProduenjecarinskoggataSobziromnaKonzervatorskupodlogu izraenu zapotrebenatjeaja zaureenje gradske rive testavove nadlenog Konzervatorskog odjela zakljueno je da se carinski gat moe produiti zamaksimalnotreinupostojeeduineodnosnozaoko22m.

23


Planiranoproduenjecarinskoggatazauzetedodatnupovrinuakvatorijazacca396m2.S aspekta maritimne sigurnosti, produenje Carinskog gata nee bitno utjecati na podruja zaokretanjebrodovau tomdijelu luke.Ako sepromatraprostor zaokretanje brodova, sdubinamaveimod5m,tadaproduljenjeCarinskoggataneeutjecatinanjegovuirinujerjedubinanaglaviproduljenog gatamanja od 5m. Dakle,moe se zakljuiti da e promjer podruja za okretanjebrodovaostatipriblineduljine300m.ProduljenjeCarinskoggatanebiutjecalonaplovniputunutarlukePore,pasestoganebiodreivalanovaogranienja.Zapotrebesigurnostiplovidbenouiliprismanjenojvidljivostibitiepotrebnopremjestitiobalnosvjetlonaglavunovoizgraenogdijelagata.Ovimproduenjemcarinskoggatadobilobiseoko50mnoveobalnelinijetoeomoguitidodatnevezovezabrodoveumeunarodnomprometutemegajahte.3. Produenjegatazaprivezplovilalokalnihlinija

Slika21.ProduenjegatazaprivezplovilalokalnihlinijaPostojeigatza lokalne linije sasjevernestraneulazaumarinu isportsku lukukoristisezaprivezputnikih linijskihplovila.Duljinaobalne linije sa sjeverne strane iznosi52mdok je s june straneduljine46m.Postojeairinaulazaumarinuisportskulukuiznosi48m.Predvienimproduljenjemgataza lokalne linijeza18m,duljinaobalesasjevernestrane iznosilabi70mdokbiduljinasjunestranebila64m.Planiranoproduenjegatazaprivezplovilalokalnihlinijadodatnoezauzetipovrinuakvatorijazacca108m2.Produljenjemobalesmanjilabiseirinaulazaumarinuisportskulukunapriblino34m.Smanjenjeirine ulaza umarinu i sportsku luku s 48m na 34m ne bi bitno utjecala na sigurnost plovidbeprilikomuplovljavanja/isplovljavanjaplovilau/izluke.Nainmanevriranjaplovila zapriveznagat sa sjeverne stranemoe se smatratiuobiajendok eprivezovihplovilanagatsjunestranebitinetooteaniznekolikorazloga:plovilanamalojudaljenostiodsamogulazauluicudomjestaprivezamorajumijenjatismjer,prostorzamanevriranjeizmeugatainasuprotnoggataduljineje32mpabistogabilopoeljnodasenaobalinasuprotgatunedozvoliprivezivanjeplovilamanevriranjeseizvodinasamomulazuuluicunakojempostojiprometostalihplovilanaulazuiizlazuizmarine.Ovimproduenjemgataza lokalne linijedobilobiseoko34mnoveobalne linijeto eomoguitidodatnevezoveza2taxibrodai3brodaulinijskomprometu.

24


4. IzgradnjaobalezatranzitnivezjahtisavanjskestranelukobranamarinePostojeilukobranmarineimaizgraenuoperativnuobalusunutarnjestrane,dokjesvanjskestraneizvedenodkamenihblokova(koljera).Zbogizvedbeuoblikukoljere,trenutnosenemoekoristitizaprivezplovila.Izgradnjom obale na lukobranumarine dobit e se operativna obala duljine priblino 115m odkorijenalukobranadolomalukobranaimebiseomoguilidodatnivezovizatranzitniveznautiaracca35vezovazajahtedo30m.

Slika22.Izgradnjaobalezatranzitnivezjahtisavanjskestranelukobranamarine iIzgradnjapristaninoggataokomitonalukobranmarine5. IzgradnjapristaninoggataokomitonalukobranmarineNakorijenulukobranaizgradiobiseigatduljine110miirine12mkojibisepruaookomitonaobalulukobrana.Izgradnjomgatadobitesepriblinojo180moperativneobale.Planiranaizgradnjapristaninoggatazauzetepovrinuakvatorijaodcca1480m2.Gradnjaovog gatanitiplovila kojabi seuznjegaprivezivalanebiutjecalanaplovniput, nitinanormalnitokodvijanjaprometaunutarluke.Sobziromnatodabinovoplaniranigatdjelominozadirao u plovni put manjih brodica, koja isplovljavaju/uplovljavajuumarinu izjunihsmjerova,preporuljivojeglavugataosvijetliti.S obzirom na poloaj ovako planiranih operativnih obalamoe se zakljuiti da se na istemoguprivezivatiiveaplovila(brodoviilijahte)jerpraktinonemaogranienjauduljiniplovila.Kapacitetovakoformiranogmola iznositedo5brodovaumeunarodnomprometuduinedo40m.Plovilakojabikoristilaoveoperativneobaletrebalabiseprivezivatiuetverovez.Nagatuplovilabisemoglaprivezivatiibonouzobalu.Zaprivezplovilauetverovezpotrebnojepostavitisidrenisustavkojimebiseplovilaprivezalapopramcu.Osimtoga,ovdjeseplaniraveztrajektado12mzaopskrbuotokaSvetiNikola.Zapotrebetrajektapotrebnojeomoguitiikolnipristupnovoplaniranomgatu.

25


6. IzgradnjazatitnoglukobrananahridiSarafelOdhridiSarafelplanira segradnja lukobranaduljine70m i irine4mu smjeru jugoistokapremakopnu.PlaniranilukobrannahridiSarafelzauzetepovrinuakvatorijaodcca280m2.Lukobran e uzrokovati smanjenje znaajnih valnih visina na irem podruju postojee lukeprvenstvenozaincidentnismjervalovaSSW.PridrugimanaliziranimincidentnimsmjerovimaWiNWproduljenjenemapraktinonikakvuulogu.Prema tome, ukoliko se na sredinjem dijelu obale izmeu carinskog gata i gata za lokalne linijeplanirasidrenjemanjihplovila,izvedbatoglukobranadoprinijetiezatitivezovanatimpodrujima.Sasjevernestranenovoplaniranoglukobranaplaniraseprostorzatranzitnivezcca10vezovajahtido15m,tobidoprinijeloukupnomkapacitetulukogpodruja.

Slika23.IzgradnjazatitnoglukobrananahridiSarafelSvimplaniranim izgradnjama(16)teproirenjemobaleuzHotelPalazzo,(exHotelRiviera),koje jeranijeizvedeno,postiieseoko465mdodatneraspoloiveobalnelinije,toeomoguitismjetajinekihnovihvezovausklopulukeotvorenezajavnipromet,naukupno149vezovauzduobalnelinijegatova i lukobrana.Ukupna razmatrana izgradnjaplaniranih lukobrana igatova zauzet edodatnupovrinuakvatorijaodcca3890m2.U postojeoj sportskoj luci imarini nisu planirana poveanja broja vezova, tako da ona zdravajukapacitetsod330plovilausportskojluci,odnosno130vezovaumarini.Ukupnaplaniranastrukturavezovaprikazanajeutablici1.Za planirane objekte postoji mogunost prikljuenja na potrebne infrastrukturne sustave uneposrednom okruenju, s obzirom na to da je podruje zahvata u potpunosti je infrastrukturnoopremljenoitoudijeluprometneinfrastruktureteelektrineenergijeivodovodneinstalacije.Planirani radovi izgradnje zatitnih lukobrana, izgradnje i produenja gatova te izgradnje obaleobuhvaajuradove:

iskopavanjesedimentazbogdobivanjasigurneivrstebazezaplaniranuizgradnjulukobrana,molovaiobalnogzidai

nasipavanjeakvatorijaudijeluizgradnje.


Slika24.FunkcionalnapodjelaakvatorijajunogdijelaLukePoreplaniranostanje


Tablica1.PlaniranastrukturavezovaLOKACIJAULUCI VRSTAPLOVILA

DUINAPLOVILA(m)

BROJVEZOVA %

VELIINAVEZA(duinaxirina)

GAZPLOVILA POVRINEPODVEZOVIMA(ha)NAMOTOR NAJEDRA

LUKAOTVORENAZAJAVNIPROMET

1TRAJEKT do12m 2 1,42 12x5 2,00 0,012MEGAJAHTE do35m 6 4,26 50x10 4,50 4,50 0,300CRUISER do100m 1 0,71 100x15 4,50 4,50 0,150

2 JAHTETRANZITNIVEZ do30m 20 14,18 30x6,5 3,50 3,50 0,3903 BRODOVIUMEUNARODNOMPROMETU* do45m 3 2,12 45x15 3,50 3,50 0,200

MEGAJAHTE do40m 4 2,83 0,270

4BRODOVIZAUPRAVNESVRHE do12m 3 2,12 12x3 2,50 / 0,010RIBARSKIBRODOVI do20m 14 7,80 20x4 3,50 / 0,088TURISTIKIBRODOVI do35m 18 9,21 35x6 2,50 / 0,273

5 TAXIBRODOVI do7m 2 1,42 7x3 2,00 / 0,004BRODOVIZALINIJSKIPROMET do20m 3 2,12 20x5 3,00 / 0,030

6 JAHTETRANZITNIVEZ do30m 35 24,82 30x5 3,50 3,50 0,5207 BRODOVIUMEUNARODNOMPROMETU** do40m 5 3,54 40x15 4,00 4,00 0,300

TRAJEKT8 JAHTETRANZITNIVEZ do15m 18 7,09 15x4 2,50 2,50 0,0609 SIDRITA do20m 23 16,31 20x5 4,00 4,00 0,23010 PRISTANITEZALINIJSKIPROMET do20m 2 1,42 20x5 3,00 / 0,02411 PRISTANITEZATRAJEKT do12m 2 1,42 12x5 2,00 0,012

UKUPNO 149 100,00 2,83

12SPORTSKALUKAdo5m 200 60,20 6.5x2.5 0,40 0,80 0,32556m 110 33,33 8.0x3.0 0,50 1,40 0,26468m 20 6,47 10.0x2.80 0,60 1,50 0,056

UKUPNO 330 100,00 0,645

13MARINA

68m 27 20,76 10.0x2.80 0,60 1,50 0,604810m 29 22,30 10.0x3.0 0,80 1,90 0,0871012m 40 30,76 12.0x3.2 1,20 2,20 0,1531215m 31 23,85 15.0x3.8 1,40 2,50 0,1761518m 3 2,30 18.0x4.50 1,80 2,80 0,024UKUPNO 130 100,00 1,044

*Dosredine2013.godine,**odsredine2013.godine 1OPERATIVNAOBALARIVIERA,2PROSTORIZMEUCARINSKOGGATAIHOTELAPALAZZO,3OPERATIVNAOBALACARINSKIGAT,4KOMUNALNIVEZ,5MOLOZALINIJSKIPROMET,6LUKOBRANMARINE,7NOVOPLANIRANIPRISTANINIGAT,8NOVOPLANIRANILUKOBRANHRIDISARAFEL,9AKVATORIJLUKE,10PRISTANITEZALINIJSKIPROMET,11PRISTANITEZATRAJEKT,12SPORTSKALUKA,13MARINA

28


1.3.POKAZATELJIUTJECAJANAOKOLITablica2.PokazateljiutjecajanaokoliSASTAVNICAOKOLIA POKAZATELJ IZVORONEIENJA/IZVORUTJECAJA

MORESmanjenjepovrinemorskihstanitaOptereenjeakvatorijamineralnimuljima

RadiprisustvotekemehanizacijeIskopavanjemanjegdijelasedimentaNasipavanjeakvatorijakamenom

BIORAZNOLIKOST Smanjenjegustoepopulacijafloreifaunenalokacijizahvata

NasipavanjeakvatorijakamenomRadtekemehanizacijeIskopavanjemanjegdijelasedimenta

KULTURNOPOVIJESNABATINA

Moguinalazinovogarheolokoglokaliteta

RadtekemehanizacijeIskopavanjemanjegdijelasedimentaNasipavanjeakvatorijakamenom

KRAJOBRAZ NaruavanjeslikekrajobrazaPromjenepoznatihvizura

RadiprisustvotekemehanizacijeIzgradnjanovihmolova

OTPAD Nastajanjeneopasnogiopasnogotpada IntenziviranipomorskiprometOtpadsplovilaiotpadkojinastajeuluci

ZRAKEmisijapraineEmisijaplinovaiesticanastalihsagorijevanjempogonskoggoriva

Radikretanjestrojeva,postrojenjaivozila

BUKA Prekoraenjezakonomdozvoljenihintenzitetabuke Radtekemehanizacije

GOSPODARSKEZNAAJKE Promet Naruavanjesigurnostiprometovanjau

iokolicizahvata Radikretanjetekemehanizacije

TurizamPoremeajukomunikacijiiopskrbiuobalnojzoniPrivremenosmanjenjeraspoloivostiprostoraPoveanjeoperativneobale

RadovikojivremenskizadiruuturistikusezonuRadiprisustvotekemehanizacije

STANOVNITVONaruavanjekvaliteteivotaljudiuokolicizahvataPrihodovnakoristzalokalnuzajednicuZapoljavanjestanovnitva

EmisijatetnihtvarizavrijemeizvoenjaradovaRadiprisustvotekemehanizacijeEmisijabukezavrijemeizvoenjaradovaBlizinanovogmolauodnosunaplae

29


2.VARIJANTNARJEENJAZAHVATA2008.g Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu izradio je studiju vjetrovalnih karakteristikaakvatorija grada Porea.Osnovni cilj studije bio je dobivanje realnog uvida u vjetrovalnu klimu ivalnihkarakteristikanairempodrujugradaPorea.Na temelju saznanja o vjetrovnoj klimi, analizirano je vie varijanti rjeenja luke Pore, koje su unekimvarijantamaukljuivaleipodrujesjevernelukePekeru,kojanijepredmetoveStudije,alisenavodiuvarijantnimrjeenjima.Studijom je analiziran proraun valnog polja s numerikim modelom za razne kombinacijeizgraenosti,tesepomouoptimalnerealnekombinacijeiodnosanovihzahvatazadovoljilikriterijeupotrebenovihsadraja(maritinnekarakteristike,plovidbaplovila,mogunostvezaplovilaobziromnavisinuvalova).Za proraun pomou numerikog modela valovanja upotrebljen je modela MIKE 21/BW (DHI,Danska)tejeprimijenjenaspektralnametodavalova(nepravilnivalovitipaJONSWAP)kojajefizikinajbliastvarnomstanjuovogdijelaJadrana.Analiziranasu4varijantnarjeenja: VARIJANTA1 VARIJANTA2 VARIJANTA3A VARIJANTA3BUanaliziranomvarijantnom rjeenjuVARIJANTA1,obalna crta jepomaknutauslijednasipavanja iizvedbezatitekojombisetitilamoguanovalukazadomicilnostanovnitvonapodrujuPekere.Izvedbaobalnecrteuhidraulikomsmislupromatranajekaovertikalnizid.Uovojali isvimdrugimanaliziranimvarijantamaglavnigradskigatproduljenjeza45m.

Slika25.Varijanta1

30


U analiziranom varijantnom rjeenju VARIJANTA 2, obalna crta na podruju Pekere je takoerpomaknutauslijednasipavanjaalinijepredvienaizvedbakonstrukcijekojombisetitilotopodrujeod valova iz smjerovaW i NW. Obalna crta promatrana je kao vertikalni zid. Glavni gradski gatproduljenjeza45manahridiBarbaranpostavljenjelukobranuformivertikalnogzidaduljine75m(dodubine20m)iirine10m.

Slika26.Varijanta2Obalne crte u analiziranom varijantnom rjeenju VARIJANTA 3a i 3b, iste su kao i u varijantnomrjeenju2uzdodatne izvedbe lukobranaduljine50m iirine10mokomitonapostojei lukobranmarine (VARIJANTE3a,3b) te lukobranaduljine65m i irine10modhridiSarafelpremaobali.Tilukobranitakoersuanaliziranikaovertikalnizidsavanjskejuneiunutarnjesjevernestrane.

Slika27.Varijanta3a

31


Slika28.Varijanta3b

Zavarijantnorjeenje1zakljunoizdvojiloseslijedee:UakvatorijumarinezadovoljenjekriterijmaksimalnihdozvoljenihznaajnihvalnihvisinaHsmaks=0,3mprivalovanjusapovratnimperiodomPP=5g.(hrvatskiregistarbrodova)Eventualna izgradnja zatitne konstrukcije nove luke na podruju Pekere rezultira sa znaajnijimlokalnimpoveanjemznaajnihvalnihvisina ispredsamog lukobranaobziromnavrijednostikojesepojavljuju u sadanjem stanju izgraenosti. Ovo poveanje moe se umanjiti ukoliko se zatitnilukobranizvedesanabaajemanekaokonstrukcijauformivertikalnogzida.Produljenjeglavnoggatauzrokujesamolokalneizmjeneuvalnompoljuitouvidublagogpoveanjavalnihvisinasanjegovelijevezapadnestraneismanjenjasadesneistonestrane.Zavarijantnarjeenja2,3ai3bzakljunoizdvojiloseslijedee:Uakvatorijumarinezadovoljen jekriterijmaksimalnihdozvoljenihznaajnihvalnihvisinaHs.maks=0,3mprivalovanjusapovratnimperiodomPP=5g.(hrvatskiregistarbrodova).IzgradnjalukobrananahridiBarbaransaduljinom75miirinom10m(ukljuenouvarijantu2i3)neuzrokuje znaajnije smanjenja znaajnih valnih visinaukoliko je icidentni smjer valova izW iliNWsmjera.Nadalje,izvedbalukobranauduljinamaveimod75mdodatnobiotealaulaznoizlaznemanipulativneoperacijesabrodom.IzgradnjalukobrananahridiSarafelsaduljinom65miirinom10m(ukljuenosamouvarijantu3b)uzrokuje smanjenje znaajnih valnih visina na irem podruju postojee luke ukoliko je icidentnismjer valova SSW. Pri drugim analiziranim incidentnim smjerovima W i NW produljenje nemapraktino nikakvu ulogu. Prema tome, izvedba lukobrana od 65m doprinjeti e zatiti vezova.Nadalje, izvedba lukobrana u duljinama veim od 65m dodatno bi oteala ulaznoizlaznemanipulativneoperacijesaplovilimakojagradskojluciprilazesajunestrane.

32


Izgradnja lukobrana saduljinom 50m i irinom 10mokomitonapostojeu os lukobranamarine(ukljueno u varijante 3a i 3b) rezultira sa vrlo bliskim vrijednostima znaajnih valnih visina ugeometrijskojsjenilukobranakaoiusadanjemstanjuakukolikojeiSSWincidentnismjer.Ukolikoje incidentni smjerNW, zbog refleksije i pravog kuta izumeu linija lukobrana pojavljuje se ak iizraenije poveanje znaajnih valnih visina na sjevernoj strani lukobrana. Prema tome izvedbalukobranakaovertikalnog zidamoeponuditi zatitu za sidrenaplovila sanjegove sjeverne stranesamo ukoliko je SSW incidentni smjer. Smanjenje ovih valnih visina u tom podrujumogue jeostvaritiizvedbomprigunihkomorazasmanjenjerefleksije.Izgradnja lukobranasaduljinom50m iirinom10mokomitonapostojeuos lukobranamarineneuzrokujebitnijeizmjeneznaajnihvalnihvisina.Smjernice prostorno planskog rjeenja junog dijela luke Pore, na kojima se temelji ova Studija,definirane su temeljem ranije izraenih studija s naglaskom na planiranje elemenata pomorskeinfrastrukturekojeukljuujuobalu,gatoveilukobraneunutarpodrujajunogdijelalukePore.Navedenegraevineplanirajuseunutarlukogpodrujalukeotvorenezajavniprometnanainkakojepredvienoranijimstudijamauzmanjemodifikacije:

> produenje carinskog gata za cca 22m, s obzirom na stavove nadlenog Konzervatorskogodjela;(konstrukcijakaoipostojeivertikalnipunizid,Slika29,oznaenos2)

> produenjegatazalokalnelinijeza18m(sa52na70m)mjerenopoduljojstranigata;

(vertikalnipunizid,Slika29,oznaenos3)

> izgradnjanovoggataduine110miirine12mokomitonapostojeilukobranmarine;(vertikalnipunizid,Slika29,oznaenos45)

> izgradnjazatitnoglukobrananahridiSarafelduine70musmjerujugoistokapremakopnu;

(vertikalnipunizid,Slika29,oznaenos6)

> izgradnjazatitnoglukobrananahridiBarbaranduine75miirine10musmjerupostojeeglukobrananaotokuSvetiNikola;(vertikalnipunizid,Slika29,oznaenos1)

> proirenjeobaleuzhotelRiviera(kojejeveranijeizvedeno).

33


Slika29.Navedenegraevineunutarlukogpodrujalukeotvorenezajavnipromet

34


3.OPISOKOLIALOKACIJEZAHVATA3.1.PROSTORNOPLANSKADOKUMENTACIJAZarazmatranopodrujerazmatranajeslijedeaprostornoplanskadokumentacija:

Prostorni plan Istarske upanije (SN Istarske upanije br. 2/02, 1/05, 4/05, 14/05,10/08,7/10,13/12)

ProstorniplanureenjaGradaPorea(SlubeniglasnikGradaPorea,br.14/02,8/06,7/10i8/10proienitekst)

GeneralniurbanistikiplanureenjaGradaPorea(SlubeniglasnikGradaPorea,br.11/01,9/07,7/10i9/10proienitekst)

3.1.1. PROSTORNIPLANISTARSKEUPANIJE (SNIstarskeupanijebr.2/02,1/05,4/05,14/05,10/08,7/10)

PremaProstornomplanuIstarskeupanije,ulanku33.toki3.a.,utvrenesugraevineodvanostizadravu, te sepostojeamarinaPore klasificira kao lukuposebnenamjenepostojeumarinuPore luka dravnog znaaja. U istoj toci utvrena je kategorija postojeeg stalnog graninogpomorskogprijelazapostojeigraniniprijelazPoreII.kategorije.

SlIka30.IzvodIZPPIKoritenjeinamjenaprostora

35


U lanku 34. toki 2.a. PPI utvruje graevine od vanosti za upaniju te postojeu luku Poreklasificira kao lukuotvorenu za javnipromet upanijskog znaaja, a lanku 34. toki2.b.utvrujegraevineodvanostizaupanijutepostojeusportskulukuPoreklasificirakaosportskulukuPoreupanijskogznaaja.PremaZakonuomorskim lukama (NNbr.108/95,6/96,137/99,97/00,158/03,141/06,38/09) lukopodrujelukaotvorenihzajavniprometupanijskogilokalnogznaajaobuhvaapodrujenamijenjenozaobavljanjelinijskogpomorskogprometa,komunalnivezkojiobuhvaavezplovnogobjektaijivlasnikima prebivalite na podruju jedinice lokalne samouprave ili plovni objekt preteito boravi na tompodruju iupisan jeuupisnikbrodovanadlene lukekapetanije ilioevidnikbrodicanadlene lukekapetanijeiliispostave,nautikivezzanautikaplovila,ribarskiveziprivezita.IzvodizOdredbizaprovoenjePPI:

lanak94.

Planomseodreujemreamorskih lukaotvorenihza javnipromet i lukaposebnenamjeneodosobitogdravnog(meunarodnog),upanijskogilokalnogznaenja.

Luke treba razvijati prvenstveno na postojeim lokacijama radi postizanja uinkovitosti icjelovitog prometnog i gospodarskog sustava primjenom Programa ureenja prostora RepublikeHrvatske.

Sidritapremaposebnompropisu,utvrujuseprostornimplanovimaureenjagradovaiopinasukladnoUredbiiodredbamaozatitiokoliaovogPlana.

lanak95.

Luke je potrebno svrsishodno koristiti unutar postojeih prostora, s tendencijomosuvremenjavanja tehnologije transporta inuenjakvalitetnijih idiverzificiranihuslugaskladitenjaroba (skladita i hladnjae) i prijevoza putnika (putniki terminali s agencijskim, ugostiteljskim,trgovakimidrugimsadrajima).

Unutar luka javnog prometa, u skladu sa posebnim zakonom, utvruju se komunalni vezovi,ribarskivezovi,vezovinautikogturizma iprivezita,akapacitetiseutvrujuprostornimplanovimaureenjagradovaiopinasukladnoZakonuiodredbamaozatitiokoliaovogPlana.3.1.2.PROSTORNIPLANUREENJAGRADAPOREA (SlubeniglasnikGradaPorea,br.14/02,8/06,7/10i8/10proienitekst)OvimPlanomutvrena jekoncepcija iorganizacijaprostoranapodrujuGradaPorea,smjernice imjerezaprovoenjePlanaiizraduprostornihplanovauegpodruja,tepravaiobavezesubjekatauplaniranjunapodrujuGradaPorea.PodrujelukePoreplaniranonanivouPPUGakaolukopodrujeusklopukojegasuplaniranelukaotvorenazajavnipromet,lukanautikogturizmamarinaisportskaluka.IzvodizOdredbizaprovoenjePPUGPorea:Pomorskipromet

lanak149.Toka5.15.

(1) Pomorski promet usmjeravat e se na luko podruje Pore i ostale luke posebnenamjene.

36


(2)UskladusvaeimpropisimanapriobalnompodrujuGradaPoreaPlanom je izvrenaklasifikacijaluka:lukopodrujePoreusklopukojegaseplanira:

morskalukazajavniprometosobitogmeunarodnoggospodarskoginteresa, morskaluka(postojea)otvorenazajavniprometupanijskogznaaja, morskaluka(postojea)nautikogturizmadravnogznaaja, stalnigranini(postojei)pomorskiprijelazdravnogznaaja, komunalnivez

Slika31.IzvodizPPUGPoreaKoritenjeinamjenaprostora

37


3.1.3. GENERALNIURBANISTIKIPLANUREENJAGRADAPOREA(SlubeniglasnikGradaPorea,br.11/01,9/07,7/10i9/10proienitekst)

Generalnim urbanistikim planom Grada Porea odreeni su urbanistiki uvjeti gradnje,rekonstrukcijeiliodravanja,koji,kaoioniizprostornogplanairegpodruja,predstavljajuokvirzaizraduprojekata te izdavanjeakatakojima sedozvoljavagradnjazazahvateuprostorukoji su timplanomodreeni.GUPGradaPoreapreuzimaplanskorjeenjaplaniranoPPIiPPUGomteihnerazraujedetaljnije,unastavkuslijedeizvodiizgrafikihprilogaGUPateizOdredbizaprovoenje.IzvodizOdredbizaprovoenjePPUGPorea:

lanak48.Toka1.41.

(1)Morskezonepomorskogprometasu: lukopodrujePore, drugiobalnizahvatizapristajanjeivezplovilaizvanluka, preostalapovrinamorskogakvatorijaudaljenaodmorskeobale300mivie.

(2)Morskiputevisumeunarodni iunutarnji,adefiniranisukoridorimauskladusvaeimpropisima o sigurnosti pomorskog prometa. Plovni putevi su u grafikom dijelu Plana prikazanishematski.

(3)Umorskomakvatorijumogua jegradnja ipostavljanjegraevina,ureaja i instalacijapotrebnihzaodvijanjesigurneplovidbe.

(4) U kopnenim zonama (graevinskim podrujima ili dijelovima graevinskih podruja)lukog podruja i luka iz stavka 1. ove toke, koje su definirane ovim Planom ili e se definiratiprostornimplanomuegpodruja,graevinekoje segrademogubitinamjenjene samoobavljanjudjelatnostiplaniranihzatezone,tezadjelatnostikojesuufunkcijitezone.

lanak49.

Toka1.42.(1)U skladu svaeimpropisimaomorskim lukamaumorskoj zoni lukogpodrujaPore

akvatorijsemoenamijeniti: morskojluciotvorenojzajavniprometosobitogmeunarodnoggospodarskoginteresa, morskojluci(postojeoj)otvorenojzajavniprometupanijskogznaaja, morskojluci(postojeoj)nautikogturizmadravnogznaaja,

2)UlukompodrujuPoremoeseorganiziratikomunalnivezsportskihirekreativnihplovilagraana.

(3)UlukompodrujuPoremogusegraditipotrebnegraevineniskogradnje(nasipi,obalnizidovi, obale,molovi, lukobrani i slini graevni elementi), postavljati naprave i ureaji za privezplovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slini radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke,prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu graevina. U njemu se moe organiziratipomorskigraniniprijelazsasvimpotrebnimgraevinamaiopremom,uskladusposebnimpropisimakojiregulirajutuproblematiku.

(4)Ovopodrujenamjenjeno je iprometuplovilapremaposebnim vaeimpropisima kojiregulirajuproblematikupomorskogprometa.

(10)Planomsepropisujunajveidozvoljenikapacitetilukanautikogturizma: NAZIV GRAEVINSKO

PODRUJEBROJVEZOVA

2 PORELUKA(POSTOJEA) PORE 400

38


lanak55.Toka2.2.

(1)TemeljemvaeihpropisaoodreivanjugraevinaodvanostizaRepublikuHrvatskunapodrujuobuhvataPlanamoguseidentificiratizahvatiuprostoruodvanostizaDravu,zakojeaktekojimasedozvoljavagradnja izdajenadlenoMinistarstvo,odnosnozahvatiuprostoruzakoje jeupostupkuizdavanjaaktakojimsedozvoljavagradnjapotrebnopribavitisuglasnostistogMinistarstva.Planomoguavarealizacijuslijedecihtakvihzahvata:

b)Pomorskegraevine morska luka osobitog (meunarodnog) gospodarskog interesa (luko podrujePore),morskalukaupanijskogznaaja(lukaPore),stalnigraninipomorskiprijelaz.

Slika32.IzvodizGUPagradaPoreaKoritenjeinamjenaprostora

IzvodizdokumenataprostornoplanskedokumentacijepriloenjeuPrilogubr.1

39


3.2.OPISOKOLIALOKACIJEIPODRUJAUTJECAJAZAHVATA3.2.1.KLIMATOLOKEZNAAJKEMeteoroloke iklimatolokeokolnostibitnesuznaajkezarazvojnepredispozicijenekog lokaliteta.Obzirom na planirani zahvat od meteorolokih pokazatelja bitno je imati spoznaje o osnovnimmeteorolokimpokazateljima,atosu:

temperatura oborineivlaga vjetroviivalovi

Podruje zahvata spada na granicu submediteranske i umjereno kontinentalne klime s jakimmaritimnim utjecajem. Klima je blago mediteranska, sa sunim i toplim ljetima, estim i jakimjesenskimiproljetnimkiamapljuskovima,terelativnoblagimzimama,uglavnombezsnijega.Podrujaobuhvata,premaKoppenovoj raspodjeliklima, spadauklimatskopodruje tipaCfsax toznai da je klima umjereno topla i kina subhumidna sa srednjim temperaturama najhladnijegmjesecaugodiniveimod50C,amanjimod220C.Karakteristikaklimejenepostojanjeizrazitosunograzdobljatedajeminimumoborinaljeti.Srednjatemperaturanajtoplijegmjesecaugodiniveajeod250C, a barem etiri uzastopnamjeseca je srednja temperatura vea od 10 0C. Jesen predstavljakiovitorazdobljedokjeglavniminimumoborinazimiijednomanjesuhorazdobljeljeti.Saetakosnovnihklimatskihkarakteristikaprikazanjeutablici3.Tablica3.Saetakosnovnihklimatskihkarakteristika

Jedinica Godina Sij. Vel. Ou. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol. Ruj. Lis. Stu. Pro.Srednjatemperatura

C 13 5 5 8 12 16 20 22 22 20 15 10 6uproteklih19godinaSrednjavisokatemperatura

C 16 6 7 11 14 19 22 25 25 22 17 11 8uproteklih19godinaSrednjaniskatemperatura

C 11 3 3 6 9 13 17 20 20 16 12 7 5uproteklih19godinaTemperaturnimaksimum

C 33 13 20 21 26 27 31 33 33 32 28 21 19uproteklih19godinaTemperaturniminimum

C 8 8 7 6 0 5 8 10 10 7 1 2 5uproteklih19godinaProsjeanbrojdanastemperaturom

dani 1 1 uproteklih19godina Srednjavisinaoborine

cm 104.4 6.3 5.8 6.9 8.1 8.6 9.9 7.4 8.9 11.2 12.7 10.7 8.1uproteklih158godinaProsjenatemperaturaroenja C 7 0 0 2 5 10 13 15 15 13 10 4 1uproteklih19godinaProsjeanbrojolujnihdana

dani 38 2 4 7 7 7 6 3 1 1uproteklih19godina Prosjeanbrojmaglovitihdana

dani 120 15 12 13 7 5 6 9 9 10 10 11 13uproteklih19godinaProsjenajutarnjavlanostzraka % 72 75 71 71 69 71 71 70 68 75 77 75 75u proteklih 17 godinaProsjenaveernjavlanostzraka

% 63 69 62 63 62 59 60 57 56 63 68 68 70uproteklih12godinaProsjenabrzinavjetra

km/h 17.7 19.3 20.9 17.7 19.3 16.1 16.1 14.5 14.5 16.1 19.3 22.5 20.9uproteklih14godinaProsjanbrojdanastemp.ispod1.5C

dani 16 4 6 2 1 3uproteklih19godina Prosjeanbrojdanaspadalinama

dani 132 11 10 13 13 14 12 7 9 8 12 12 11uproteklih12godinaProsjeanbrojdanasasnjenim

dani 2 1 1

padalinama uproteklih15godina Prosjanbrojdanastemp.iznad14.5C

dani 153 1 2 20 28 31 31 28 13 uproteklih19godina

40


Temperatura

Godinjihod temperaturezraka imaoblik jednostrukogvalasamaksimumomusrpnju ikolovozu iminimumom u sijenju i veljai pa je evidentno da se radi o maritimnom godinjem hodutemperature.Nagrafu1.prikazane su srednjemjesene, srednjemaksimalne, srednjeminimalne,maksimalne i minimalne vrijednosti temperatura u devetnaestogodinjem periodu na podrujuPoretine.Graf1.MjesenitemperaturnireimZbogsvogpoloajanaSjevernom Jadranu,podrujePoretine imasrednju temperaturuzasijeanj50C,doku kolovozuona iznosi220C. Srednja godinja temperatura zraka iznosi130C.Mraza imauprosjeku25danaugodini,kadajesrednjatemperaturazrakaniaod00C,dokimauprosjeku33topladanastemperaturomzrakaiznad250C.Srednjamjesenatemperaturauperioduod1990.do1994.bilaje iznad100Ctijekom8mjeseciugodini,topotvrujeinjenicudajepredmetnopodrujepodutjecajemmediteranskog tipa klime, ablizinamora znaajnoutjeenaublaavanje temperaturneamplitude.OborineZa predmetno podruje je karakteristian maritimni tip godinjeg hoda oborina sa izrazitimmaksimumomustudenomiminimumomuljetnimmjesecima.Oborinesunajeeuoblikukie,vrlorijetkouoblikutueisnijega.Najvieoborinapadnetijekommjesecarujna,listopadaistudenog.Unavedenimmjesecimakoliinaoborina je iznad100mm.Najsuiperiodgodine je zima,posebiceveljaa ioujak.U tomperioduprosjenamjesenakoliinaoborinanijeviaod40mm.Zapodruje Istre je karakteristinoda se koliinaoborinapoveavaod jugozapadneobalepremaviimunutranjimpredjelima iprema istoku. Tako jeu Puli zabiljeeno 807mm/godinu,u Pazinu1.084 mm/godinu a u Plominu 1.179 mm/godinu. Poloaj kinih maksimuma i minimuma jenepostojanasezonskirazmjetajjeprikazanutablicibr.4.

41


Tablica4.Poloajkinihmaksimumaiminimuma

Zarazdobljeod1980.godinedo1990.godineprosjenagodinjakoliinaoborinanamjernojpostajiPore iznosilaje925mm.Najkiovitijimjesec,upromatranomperiodubioje listopadsprosjenomvrijednostiod102mm,dokjenajmanjeoborinapaloutravnjumjesecusprosjekomod55mm.Nagrafu2.prikazanajeraspodjelasrednjihmjesenihpadalinazaPore.Graf2.RaspodjelasrednjihmjesenihpadalinazaPoreOstalameteoroloka ioceanolokaobiljeja lukePoreprikazana suupoglavlju3.2.5.Oceanolokipodaci.

Stanica Mjeseci God.I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Pula 67 57 63 68 45 50 49 46 70 97 103 92 807Pore 63 68 81 55 64 69 94 64 77 102 93 95 925Plomin 104 103 95 83 68 67 70 62 95 12 155 165 1.179

42


3.2.2.GEORAZNOLIKOST3.2.2.1.PrikazgeolokegraePodruje Istre izgraeno je preteito od plitkomorskih karbonatnih stijena stratigrafskog rasponagornja jura eocen iodpaleogenskih klastita flia ivapnenakihbrea, tekvartarnih taloina.UzapadnomijunomdijeluIstrenalazesesamogornjojurskeikredneplitkovodnekarbonatnestijene,ausjevernom isjeveroistonomdijelupoluotokakarbonatnisusedimentipokrivenipaleocenskim ieocenskimnaslagamameukojimadominirafli.PodrujeLukePore,koja je smjetena izmeu starogradske jezgrena istoku iotokaSv.Nikolanazapadu, izgraeno jeodmezozoiskih karbonatnih stijena koje supokrivene kvartarnimnaslagamaglina imulja.OtokSv.Nikolauzapadnomdijelu izgraenjeoddolomitadonjekrede(valendis),auistonomdijeluodvapnencagornjejure(titon).

Slika33.PrikazlitolokegraeiregpodrujaPorea,OGK,InstitutzageolokaistraivanjaZagrebNajstarijenaslagekoje izgraujuirepodrujePoreasubjeliastivapnenci titona.Onisuploastodobro uslojeni, gusti i homogeni, a vrlo se rijetkomeu takve slojeve umeu neto dublji slojevidetritinihvapnenaca.Mlaenaslagesudonjokrednivapnenciidolomiti.Ue istraivano podruje Porea izgrauju naslage titona (biancone vapnenci), debeli dodobrouslojeni vapnenci s tintininama. Prema novijim saznanjima istraivano podruje pripadalitostratigrafskoj jediniciZlatniRat,kojukarakterizirajugustivapnencisrijetkimpojavamapeletnogpekstonadogrejnstona.Uzaleusepojavljujuinaslagefliakojepredstavljajuheterogenikompleksnaslaga,asastojeseodpjeenjaka,lapora,konglomerata,glineibrea.

43


3.2.2.2.StrukturnotektonskeznaajkepodrujaTektonska graa srednje Istre kojoj pripada i podruje Poretine (na kojemu se nalazi podrujeobuhvata), relativno je jednostavna. Prisutne su dvije prostrane tektonske jedinice, koje se ugenetskom istrukturnomsmislumeusobnopotpunorazlikuju.Tosu: Zapadnoistarskaantiklinala iPazinskibazen.Podruje Porea, kao i ireg bazena, pripada zapadnoistarsko jurskokrednoj antiklinali s blagopoloenim slojevima.Uprosjeku slojevi sunagnutipod kutom3do5,amaksimalnipad slojevaiznosido15.NajizraenijirasjediproteusesmjeromZSZIJIiSSIJJZ.GeofizikimjeistraivanjimautvrenodasenapodrujuzapadneIstrevidnosmanjujedebljinakompleksakarbonatnihnaslaga.Tijekomkvartarasemorskarazinadizalaisputala,auposljednjemtransgresivnomciklusudolazidoznatnogizdizanjarazinemora,zbogegasemijenjajuuvjetiireimsedimentacije.Lokacija planiranog zahvata nalazi se na podruju zone intenziteta potresa VIoMSC (Mercalli CancaniSieberg)ljestvicezapovratniperiodod100g.3.2.2.3.Morfolokiizgled,ininjerskogeolokeisedimentolokeznaajkeMorfoloki izgled, ininjerskogeoloke i sedimentoloke znaajke opisane suna temeljuelaborataGeolokaistraivanjaakvatorijalukePoreizraeneodstraneHrvatskoghidrografskoginstitutaizSplita,2003.g.Tomprilikomna40postajasuuzetiuzorcimorskogdnaidionjih(27)jeanalizirangranulometrijskommetodomprosijavanjaiaerometriranja.PodrujegeolokihistraivanjaigeomehanikihuzorkovanjauakvatorijuLukePoreprikazanojenaSlici34.

Slika34.PrikazlinijaistraivanjauakvatorijuLukePoreUakvatorijuLukePoreustanovljenajestijenskamasanakopnu,kojaseproduujeiumore,alisamouzveomauskipriobalnipojas.

44


Osnovnu stijensku masu na istranoj lokaciji kopna izgrauju vapnenci gornje krede. Uininjerskogeolokomsmisluvapnencipripadajuvrstimsedimentnimstijenamakarbonatnogtipa.Podmorje akvatorija poreke luke pokriveno je recentnim naslagama i to uz uski obalni pojaspijeskom,aveidioakvatorijapjeskovitimsiltom(prah).Debljinapjeskovitogsiltajeod26m,auzobaluipremaotokuSv.Nikoladebljinaovogslojajesvemanjaiprelaziusiltozni(prainasti)pijesakipijesak.Veinauzorakapripadajupjeskovitomsiltu(prah)itvorenekonsolidiranesedimente.Ispodovihnaslagadolazeuglavnomglinekaonekonsolidirani sedimenti, tekdjelominoovrsli, tevrstapodloga tj. konsolidirani sedimenti. Stvarnadebljinaovihnaslaganemoe seutvrditi jer jegeolokostrukturnidubinomjerogranienusvojojpenetracijipotpovrinskogdijelamorskogdna.Naslage pjeskovitog silta i siltoznog (prainastog) pijeska potvrene su snimkom i uzimanjemuzoraka. Ispod naslaga silta pojavljuju se gline.Uz uski obalni dio djelomino je zapaena stijenapodloge.Zapotrebeprojektiranjaiizgradnjenovoplaniranihobjekatalukeinfrastrukture(operativnogplatoai gata za trajekt kod korjena lukobranaMarine Pore) tijekom svibnja 2012. godine pristupilo seGeotehnikimistranimradovimaiispitivanjimatemeljnogtla/stijeneupodmorjuLukePore,(Geo5doo,Rovinj).Radovisuvreniudvijezone:

- operativniplatoplaniranogjunoglukobranakodkorijenalukobranaMarineLukaPore- dogradnjalukobranaizmeuhridiSarafelikopna

Naosnovuistranihradovanaobjelokacijezaljuenojeisto,dajednomorauuvaliilikamenitoilijetaloen recentniorganskimuljmrkeboje temorskipijesak.Recentniorganskimuljvrlo jemekan ipokrivaveidioprostora.Debljinamuljadoosnovnestijenevariraod0.1do>2.0m irasteod istokapremazapadu(sveomdubinommora).Ispodmuljanalaziseosnovnastijenakompaktnogvapnencagornjejureshorizontalnimslojevimailiblagonagnutim slojevimapod kutomod510.Ponegdje seunjemu javljaju krape zapunjeneorganskimmuljemilizemljomcrvenicom.Laboratorijskimispitivanjemutvrenesuslijedeekarakteristikemorskogmulja:Granulometrijskaanaliza: SFSpjesaksprekomjernopraha MHprahvisokoplastiniSpecifinateina: Ys=25,0926,14kN/m3Vlanost: Wo=38,4154,21%Atterbergovegranice: Wl=45,5454,40% Wp=20,1231,52% lp=22,4425,42% Ic=0,010,29%

45


Na osnovama rezultata terenskih istranih radova i ispitivanja temeljnog tla na lokaciji zahvata,temeljenjesemoeizvestinastijenivapnencakojapokrivadnozaljeva,analaziseispodslojamulja.Zakljueno je da se za sve varijante izgradnje, sloj recentnogmorskogmulja treba odstraniti dokamenepodloge.ProcjenakoliinasedimentazauklanjanjedokamenepodlogeNa temelju izraenih elabora Geoloka istraivanja akvatorija luke Pore (Hrvatski hidrografskiinstitut Split, 2003.g., te Geotehnikim istranim radovima i ispitivanjima temeljnog tla/stijene upodmorju Luke Pore, (Geo5 d.o.o., 2012., Rovinj), te grafikih prikaza profila dna sa geolokimprikazom,procijenjena jekoliinasedimenta(mulja)kojegebitipotrebnouklonitidivrstestijene(kamenepodloge)zaplaniranezahvateizgradnjelukobranaigatova.1. IzgradnjalukobrananahridiBarbaran750m32. Produenjecarinskoggata0m33. Produenjegatazaprivezplovilalokalnihlinija32m34. Izgradnjaobalezatranzitnivezjahtisavanjskestranelukobranamarine0m35. Izgradnjapristaninoggataokomitonalukobranmarine1784m36. IzgradnjazatitnoglukobrananahridiSarafel84m3Ukupnakoliinamuljakojujepotrebnouklonitizbogizgradnjeplaniranihzahvatajecca2650m3.

46


3.2.3.HIDROLOKEIHIDROGEOLOKEZNAAJKE3.2.3.1.HidrogeolokeznaajkeNa osnovu litolokog sastava, geneze, stupnja deformacije stijena na povrini i u podzemlju, napodruju Istarskogpoluotokamoguserazluitidvijeosnovnegrupestijenarazliitihhidrogeolokihznaajki:vodopropusnekarbonatnestijeneivodonepropusneklastinestijene.Zahidrogeolokeodnosekarakteristinesusloeneposljedicekojesurezultantaspregnutihuinakageoloke grae, temorfolokih odnosa koji su posljedica litostratigrafskih i strukturnotektonskihprilika,aupravooveznaajketerenaimajusnanogodrazanahidrogeolokeprilike.Poroznostkvartarnihnaslagajeveimdijelommeuzrnska,apropusnostovisioudjelufinoklastinekomponenteusastavunaslaga,kaoiodebljinisamogkompleksa.Uglavnomtosuslabopropusnodopraktikinepropusnesredine.Crvenica,uvertikalnomsmislu,ovisnoosvojojdebljinispadauslabijepropusnusredinu,analaziseuglavnomnazapadnomdijelupoluotoka.NiskakarbonatnaplatformajuneijugozapadneIstrezauzimairokopodrujeodlabinskihstrukturanaistokudoNovigradanazapadu.Sredinji,najviidioterenajepodrujenajintenzivnijegnapajanjapodzemnihvoda.Ovdjesepojavljujubrojniponoriukojekoncentriranoponiru,kakovodekojeseslivajusflikogpojasa,takoilokalnebujinevode.Niskakarbonatnaplatforma june i jugozapadne Istrenakojojseuspecifinomokrujuodigravajuraznovrsnehidrogeolokekrkepojavnosti.Uregionalnomsmislutrisunajvanije:

- poniranjevodakojesedrenirajusflikogpojasa,- mogunostnapajanjaponiranjempadalinaprekocijelogpodruja- vanjskugranicuovogapodruja inimorskaobala,daklemorskavodakoja jekaokonana

barijera slatkim podzemnim vodama imala u prolosti, a ima i danas presudnu ulogu naoblikovanjevodonosnikaipovrinskopreljevanjepodzemnihvoda.

Najznaajnija hidrogeoloka pojava u priobalnom dijelu niske karbonatne zaravni, ipak je pojavaplitkoga krkog vodonosnika koji je zahvaenbrojnim zdencimaupodruju izmeuUmaga iPule.Podruje jepreteitoprekrivenocrvenicom(crvena Istra)znaajnedebljine,meutimzapaajusebrojnekrkejameiponikverazliiteizraenosti.Njihovasepojavaumnoavaiduidubljeukopno.3.2.3.2.HidrolokeznaajkePodruje Istarskog poluotoka vrlo je heterogeno u pogledu tipa otjecanja na oko 40% povrine(podruje koje je izgraenoodnaslaga flia tedolinskog aluvijalnognanosa)prisutno je pretenopovrinskootjecanje,anaoko60%povrine(podruje izgraenoodkarbonatnihnaslaga)dominirapodzemno otjecanje. No, ne radi se o nezavisnim sustavima otjecanja, jer se zbog regionalnepovezanostikodveegdijelavodnihpojavana irem regionalnompodrujuprostorno ivremenskiizmjenjujupovrinskaipodzemnakomponentaotjecanja.SrednjagodinjaoborinazapodrujeIstarskeupanijeiznosi1159mm,srednjagodinjatemperatura11.7 C, a prosjeni godinji otjecajni koeficijent 0,40. U priobalnom podruju, posebno june izapadne obale Istre, su najmanje godinje koliine oborina, pa tako i najmanje rezultirajuevrijednostiprosjenihspecifinihsrednjihgodinjihprotoka.

47


3.2.3.3.OsnovnislivoviistarskogpoluotokaPodruje zahvata luke Pore nalazi se u slivu june Istre koji zauzima prostor na junom ijugozapadnomdijelu Istarskogpoluotoka.Gledajuiprostorno to jepodrujeodua rijekeMirnedijagonalno preko poluotoka prema uu rijekeRae.Ovom slivu pripada i Limski kanal kao i diodolinevodotokaipri,kojisekaopovremenivodotokulijevauLimskikanal.Temeljnakarakteristikaovog podruja je otvorena obalna zona s brojnim priobalnim izvorima na niem zapadnom dijelusliva.Podzemnevode izvirunacijelomnizupovremeno jakihpriobalnih izvora ilisedisperznomijeajusmoremukrkompodzemlju.Natoupuujeinjenicadanapodrujusliva june Istrepadne ipreko1100mmvodegodinje,anapovrininemaznaajnijihizvora.Sreom,zbogrelativnoniskogreljefamogu jepristuppodzemnojvodi iliprirodnim jamama ilikaptanimobjektima zdencima, i to jedanasglavninainkoritenjapodzemnevodeutomprostoru.Zdencisupreteitimdijelomsmjetenina zapadnoj strani Istarskog poluotoka (na irem podruju SavudrijaBujeNovigrad, na podrujuPorea,tenairempodrujugradaPule).3.2.3.4.PovrinskeipodzemnevodeNapodruju lukePorenemapodzemnih vodanitipovrinskihpotoka. Jedini tokublizini luke jePorekipotok,kojidreniraoborinskevodepremauvaliPekeraikojijepraktikizatvorenbetonskikanal.Porekipotok jeglavninomtokaneureenoprirodnokoritokojimesedrenirajugravitirajueoborinskevode.Obziromdamujenajnizvodnijadionicatokazatvorenainadsvoenaskapacitetommanjimodprojektiranemaksimalne20godinjeprotokeod7.4m3s1,pripojavamajaihoborinskihnepogodajavljajuseproblemisevakuacijomoborinskihvoda.Tajkanalunatkrivenomdijelu,odOsnovnekoledo izlazaumore, imavrlomalipad iunjemusetaloe razni neidentificirani organski otpaci koje donosi bujica. Za osekemulj dolazi u doticaj sazrakomidolazidoraspadanjaorganskihmaterijaikaoposljedica,neugodnogmirisa.

48


3.2.5.OCEANOLOKIPODACI3.2.5.1.RalanjenostmorskeobaleibatimetrijskeodlikeObalnisegmentnakojemgravitira lukaporenalazise usredinjemdijeluzapadneobale Istre,a izbog geomorfolokih karakteristika priobalja predstavklja prelazni dio izmeu sjevernog dijelapriobalnog ruba, koji je karakteriziran izrazito blagim nagibommorskog dna, pokrivenog debljimnaslagamapijeska imulja, smanjimbrojemotoia igrebena za razlikuod junogdijela zapadneIstre,gdjejeobalastrmija,bogatabrakovima,hridinamaiotocima.Uporekomdijeluobalnipojasjekarakteriziran blagim nagibiom morskog dna, ali vrlo bogatim sistemom brakova, podmorskihgrebenaihridi.BATIMETRIJADubineuluciPoresuod5do8metaraitousredinilukenapotezuodcarinskoggatapremaotokuSv.Nikola.UzoperativnuobaluHotelaPalazzo,(exHotelRiviera),dubinesekreuizmeu4,5mi5,5m. Dubineuzcarinskigat suod2do4,50 m sazapadne strane,a s istoneod 3do3,50m. Unastavkupremaistokudubinesuod3dosamo0,70m.Natrajetnompristanitudubinesuod1,5do2,5m.Nagatukojikoristelokalnelinijesuod2do2,50mnaglavigata,nabenzinskojpumpi1,7do2m.Dubineuprivezitusuizmeu1mi3m,aumarinisuod1mdo2,5uzzatitnigat,sredinomakvatorijado5metra.

Slika35.IzvodizpomorskekartePoreasprikazomdubina

49


Dubinenaplovnomputu imjestuprivezakojeodreujunajveidozvoljenigazbrodasudubineuzCarinski gat i uz obalu kod Hotela Palazzo, (ex Hotel Riviera). Najvei gaz broda koji semoeprihvaatinazapadnojstraniCarinskoggataiznosi3,5m,doknaistonojstraniiznosi4m.NaobalikodHotelaPalazzo,(exHotelRiviera),najveigazbrodamoebiti5m. 3.2.5.2.HidrografskasvojstvaHidrografskasvojstvaakvatorijaotvorenihvoda,sezonskepromjenetemperatureisalinitetaidrugihparametara, ovisne su prvenstveno o sezonskim procesima izmjene topline izmeu atmosfere imorskevode,odnosnooizmjenivodenihmasaporijeklomizjunogJadrana.Meutim,vrloznaajanutjecaj imajuponekad ivrlovelikemase slatkih izaslaenihvodakojenastajuduzapadnihobalaVenecijanskogzaljeva,ovisnoointenzitetudotokarijekasjevernojadranskogsliva.Obzirom na raslojavanje vodennog stupca razlikujemo dva karakteristina sezonska razdoblja.Tijekom ljeta i jeseni je izrazito raslojen sdobro razvijenompinoklinom, kojadjelujepoput fizikebarijereizmeutoplihpovrinskihvodaniegsalinitetaihladnihpridnenihvodaviegsaliniteta.Tadajestabilnostvodenogstupcavrlovrsta,avertikalnomijeanjeizmeutadvaslojajeminimalno.Ovisnoohidrografskimuvjetimaiovisinivodenogastupca,dubinepinoklinevariraizmei5i15m.Tijekomzimepovrinskavodapostepenogubitoplinu,postajetea itonepremadubljimslojevimatakodadolazidointenzivnogverikalnogmijeanjaitadanastuparazdobljeizotermije,kadjevodenistupacnestabilan,asamopovremenoilokalnodolazidoraslojavanjapovrinskogslojazbogprodoraslatkih voda iz sjevernojadranskih talijanskih rijeka ili iu istarskog priobalja, koje se zbogmanjespecifineteinerasporeujuupovrinskomsloju. 3.2.5.3.VjetrovalnekarakteristikeZaanalizuvjetrazapromatranopodrujePoretinekoritenisupodacisklimatolokihpostajaRovinjiNovigrad Celeg. Za klimatoloku postaju Rovinj grad dani su podaci iz razdoblja 1951.2000. kojiukljuuju vizualnaopaanja jaine vjetrauBf,u klimatolokim terminima 7 h, 14h i 21h kao i zaklimatolokupostajuNovigradCelegspodacimaizrazdoblja1983.1997.KlimatolokapostajaRovinjurazdoblju1951.2000.ProsjenagodinanaklimatolokojpostajiRovinj(slika38.itablica5)karakteriziranajesnajuestalijimvjetrovimaburaNE14,2% ijugoSE12,8%.Promatra liseuprosjenojgodinijainavjetraneovisnoosmjerumoe se konstatirati da prevladava povjetaracslab vjetar (l3Bf) s 76,7%tnom uestalou.Umjereno jak vjetar (45Bf) imauestalost6,8%,a jak ivieodnjega (6Bf)0,4%. Jak vjetar (6Bf)najeejejugoilibura.Tiineje14,9%.

50


KlimatolokapostajaNovigradCelegurazdoblju1951.1997.Prosjena godina na klimatolokoj postaji NovigradCeleg (slika 36. i tablica 6) karakterizirana je snajuestalijim vjetrovima ENE 20,0% i NNE 15,7%. Promatra li se u prosjenoj godini jaina vjetraneovisno o smjerumoe se konstatirati da prevladava povjetaracslab vjetar ( l3Bf) s 93%tnomuestalou.Umjereno jakvjetar (45Bf) imauestalost6,5%,a jak ivieodnjega (6Bf)0,48%. Jakvjetar(6Bf)najeejeNNE.Tiineje0,22%.

Slika36.GodinjaruavjetrazaRovinj(1951.2000.lijevo)iCeleg(1983.1997.desno)Tablica5.Uestalostistovremenogpojavljivanjarazliitihsmjerovavjetra|0/00|po

klasamajainevjetrazaRovinjzagodinuurazdoblju19512000.

51


Tablica6.Uestalostistovremenogpojavljivanjarazliitihsmjerovavjetra[0/00]poklasamajainevjetrazaCelegzagodinuurazdoblju19831997.

TrajanjepuhanjavjetrovaTablica7.Najuestalijai(najdugotrajnija)trajanja[h]jakihiolujnihvjetrovanaklimatolokojpostajiRovinjurazdoblju1951.2000.temeljemvizualnihopaanja

swsw NNNWjaki67Bf 915(20) 9(14)olujni8Bf 56(6) 6(6)Tablica8.Najuestalijai(najdugotrajnija)trajanja[h]jakihiolujnihvjetrovanaklimatolokojpostajiCelegurazdoblju1983.1997.temeljemvizualnihopaanja

I.kvadrant II.kvadrant III.kvadrant IV.kvadrant6Bf 914(26) 9(29) 615(15) 11(11)

NajveezabiljeenebrzinevjetraTablica9.NajveezabiljeenebrzinevjetranaklimatolokojpostajiRovinjurazdoblju1951.2000.temeljemvizualnihopaanja

I.kvadrant II.kvadrant III.kvadrant IV.kvadrant8Bf 10Bf 8Bf 8Bf

Tablica10.NajveezabiljeenebrzinevjetranaklimatolokojpostajiCelegurazdoblju1983.1997.temeljemvizualnihopaanja

I.kvadrant II.kvadrant III.kvadrant IV.kvadrant7Bf 7Bf 7Bf 7Bf

52


KomparacijavjetrovnihklimanaklimatolokimpostajamaRovinjiCelegKomparacija prosjenih godinjih vjetrovnih reima te dvije postaje pokazuje da Rovinj ima pouestalostiizraenetipinevjetrove:buruNE,jugoSE,1ebiaduSWimaestralNW,aCelegNNE,ENE,ESE. Rovinj ima uestalost jakih vjetrova (6Bf) 0,3%, i vie od toga (6Bf) 0,08%, dok Ce1eg imauestalostjakihvjetrova(6Bf)0,41%,ivieodtoga(7Bf)0,07%.Komparacijatrajanjapuhanjajakihvjetrova(6i7Bf)pokazujedanaklimatolokojpostajiRovinjovisnoo smjeru,prosjena trajanjavjetra su zaSWSW27,5h i zaNNNW3,7h,anaklimatolokojpostajiCeleg ovisno o kvadrantu, prosjena trajanja jakih i vrlo jakih vjetrova su za I. kvadrant 26,8h, II.kvadrant17,1h, III.kvadrant3,7h i IV.kvadrant11h.Olujni(8Bf)naklimatolokojpostajiRovinjbezobziranasmjertraju5,56satiKomparacijanajveihzabiljeenihbrzinavjetrapokazujedaseuRovinjujavljanajjaivjetar10Bfodjuga,anaCelegisamo7Bf.Vjetrovnireimirazmatranedvijepostajedostaserazlikuju.eavjetrovnaklimajenaklimatolokojpostajiRovinj,sekstremimaizsva4kvadranta,dokjenapostajiCelegza3stupnjaBfblaaodRovinjasizraenimsjeveroistonimvjetrovima.PrivjetritaposektorimaAkvatorij Poretine izloen je valovima iz III. i IV. kvadranta koji se razvijaju na relativno velikimprivjetritima.Kut izloenostiakvatorijaPoretinevalovimaproteesepreko III. i IV.kvadranta;tj.odSSWdoNNWsmjera:191.25348.75.Kutizloenostipodjeljenjenatrisektora.Slika37.

SektorI.SW(191.25236.25),SektorII.W(236.25303.75),SektorIII.NW(303.75348.75).

Slika37.PodjelakutaizloenostinasektorePritom su sva tri sektora izloenapuinskimvalovima.Razlikuju seduinomprivjetrita; tj.duinommorskepovrineiznadkojepuevjetarigeneriravalove.ProraunefektivneduljineprivjetritazasvesmjerovejeprovedennanaindaseusvakomododabranihsmjerovapostavicentralnazrakakojakaoishoditeimatokuispredsamogakvatorijagradaPorea.Nakontogasesarotacijomod6usmjerukazaljkenasatu(do+42)isuprotnoodkazaljkenasatu(do42)postavljajupravcikrozistuishodinutoku.Odreuju se duljine svake zrake od ishodita do prve toke obale te se proraunava sumanjihovihprojekcijanacentralnuzraku.

53


Tasumasedijelisasumomsinusakutevacentralnezrake iostalihrotiranihzraka,aimesedobiva ivrijednostduljineefektivnogprivjetrita.Proraunskevrijednostispomenutogpostupkazaodreivanjeefektivneduljineprivjetritazasvakipojedinismjerdanesuutablici11.Tablica11.Proraunskevrijednostizaodreivanjeefektivneduljineprivjetrita

SektorInajduegjeprivjetrita,doksuSektoriIIiSektorIIIkrai.Usvojeneduineprivjetritaigranicesektorasu:SektorISWsmjer,duinaprivjetritaFI=140km,ukljuujevjetroveSWiSSW(191.25236.25)Sektor II W smjer, duina privjetrita FII = 100 km, ukljuuje vjetroveWSW,W iWNW (236.25.303.75)SektorIIINWsmjer,duinaprivjetritaFIII=75km,ukljuujevjetroveNWiNNW(303.75.348.75)ValneprognozezadubokovodnomoreObzirom da na predmetnom podruju nema nikakvih podataka o mjerenim vrijednostimaduboko vodnih valnih parametara, statistika obrada provedena u ovom radu temelji se naindirektnom postupku u kojem se iz vjetrovnih parametara brzina, smjera i trajanja vjetraprimjenomadekvatnemetodologijedobivajuvalniparametriznaajnihvalnihvisinaiperioda.KratkoroneprognozeznaajnihvalnihvisinazadubokovodnomoreNatemeljubrzinaiduinatrajanjavjetraprognoziranesuznaajnevalnevisineHszapojedinevjetrovnesituacijeposektorimametodomGroenDorrenstein.Danasu iprivjetrista i trajanjavjetrapotrebnazaaktiviranjekompletnogprivjetrista.Prikazjedanutablici12.

54


Tablica12.KratktoroneznaajnevalnevisineHsposektorimaprognoziranemetodomGroenDorrenstein

SektorIjainavjetra

privjetrite[km]

trajanjevjetrazaaktivacijuprivjetrista[h]

prosjenotrajanjevjetra[h]

Hs[m]

8Bf 140 8 4 3,57Bf 140 9 9,6 3,26Bf 140 10 9,6 2,65Bf 140 11 9.7 1,74Bf 140 14 9.5 0,9

SektorIIjainavjetra

privjetrite[km]



Hs[m]

8Bf 100 8 2,2 2,47Bf 100 9 3,6 2,36Bf 100 10 4 1.75Bf 100 11 4,1 1,154Bf 100 14 5,5 0,8

SektorIIIjainavjetra

privjetrite[km]



Hs[m]

8Bf 75 8 2,2 2,47Bf 75 9 5 2,16Bf 75 10 3,65 U5Bf 75 11 14Bf 75 14 4,3 0,7

Kaostojevidljivoiztablicezasvesektoresumjerodavnatrajanjavjetra,aneprivjetrista.DugoroneprognozeznaajnihvalnihvisinazadubokovodnomoreNainjene su dugorone prognoze sluajne varijable znaajne valne visineHS za Sektore I, II i III.Rezultatprognoze suekstremne znaajnevalnevisinepovratnih razdobljapo sektorima,oznaenekaoHSPP.

55


UzoraksluajnevarijableznaajnevalnevisineHSzadugoronuprognozupredstavljatablica3.17,afrekvencije pojavljivanja su uzete iz tablice kontigencije. Izraun dugorone empirijske raspodjelevjerojatnostiprovedenjeHazenovomkompromisnomformulom:

vjerovatnostdostizanjailipremaenjavrijednostiHsisluajnevarijable sH

.

sluajnavarijablaznaajnevalnevisine

Hsi itavrijednostsluajnevarijable Fi kumulativnaapsolutnauestalostitevrijednostisluajnevarijable sH

.

n - opseguzorka PodobivanjudugoroneempirijskeLognormalneraspodjelevjerojatnosti,kojasedobroprilagoavapravcu, izvrena je na nju prilagodba teorijske Lognormalne raspodjele vjerojatnosti.Ekstrapolacijom teorijske Lognormalne raspodjele vjerojatnosti (pravac) u podruju malihvjerojatnosti;tj.velikihpovratnihrazdoblja,izvrenajedugoronaprognoza.Naslikama38.a,bic,prikazanesudistribucijevjerojatnostisluajnevarijableznaajnevalnevisineza pojedine sektore, te prognozirane vrijednosti znaajnih valnih visina HSPP m po povratnimperiodimaPP=100,50,20,10,5,2,1i0,5god.

Slika 38.a Dugorona distribucija vjerojatnosti znaajne valne visine HS za Sektor I i prikazprognoziranihvrijednostiznaajnihvalnihvisinaHsmpopovratnimrazdobljimaPPgod

nFHHP isis 2

)12()(

)( sis HHP

sH

56


Slika 38.b Dugorona distribucija vjerojatnosti znaajne valne visine HS za Sektor II i prikazprognoziranihvrijednostiznaajnihvalnihvisinaHsmpopovratnimrazdobljimaPPgod

Slika 38.c Dugorona distribucija vjerojatnosti znaajne valne visine HS za Sektor III i prikazprognoziranihvrijednostiznaajnihvalnihvisinaHsmpopovratnimrazdobljimaPPgod

57


UestalosttrajanjavjetrovaposmjerovimaEkstremne valne visine i duljine koje odgovaraju pojedinim povremenim periodima i analiziranimsmjerovimatakoerimajurazliitevjerojatnostipojavljivanja.Usvojenevjerojatnostipojavljivanjavjetrova izsmjerovaS,SW,WSW,W,NW iWNWurasponu4bf5bf,6bf7bf i>8bfdobivene su za2. vjetrovni kvadrant za godinjadoba i godinu iprikazane suutablicama13.16.Tablica13.UesalostpojavljivanjavjetrovaizsmjerovaS,SW,WiNWurasponu45bf,6bf7bfi>8bf

proljee S sw w NW N45Bf 3,4 6,7 0,0 3,4 6,767Bf 0,0 0,0 0,0 0,0 3,4>8Bf 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Tablica14.UesalostpojavljivanjavjetrovaizsmjerovaS,SW,WiNW\xrasponu45bf,6bf7bfi>8bf

ljeto S sw w NW N45Bf 13,0 3,2 3,2 6,5 9,767Bf 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0>8Bf 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Tablica15.UesalostpojavljivanjavjetrovaizsmjerovaS,SW,WiNWurasponu45bf,6bf7bfi>8bf

jesen S sw w NW N45Bf 16,2 3,2 0,0 12,9 3,267Bf 3,2 0,0 0,0 0,0 0,0>8Bf 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Tablica16UesalostpojavljivanjavjetrovaizsmjerovaS,SW,WiNWurasponu45bf,6bf7bfi>8bf

zima S sw w NW N45Bf 13,0 3,2 3,2 6,5 9,767Bf 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0>8Bf 0,0 0,0 0,0 0,0 0.0

ZakljuakovjetrovalnojklimiOvajelaboratvjetrovalneklimeizraenjezapodrujeakvatorijagradaPorea.ProvedenajeanalizakojomsudobivenevrijednostirelevantnihdubokovodnihparametaravjetrovnihgravitacionihvalovaispredakvatorijagradaPorea.Utablicama17.19.natemeljurezultatanavedenihanalizaprikazanesuzakljunevrijednostidubokovodnihvalnihparametarasektoreIIII(Hmax=1,8*HS;LS=(gTS2)/(2))

58


Tablica17.ZnaajnevalnevisineHSPPpovratnihperiodaPP[god]posektorima,imaksimalnevalnevisineHmaxPPpovratnihperiodaPP[god]posektorima

SEKTORI SEKTORII SEKTORIIIPOVRATNIPERIOD

ZNAAJNAVALNAVISINA

MAX.VALNAVISINA

ZNAAJNAVALNAVISINA

MAX.VALNAVISINA

ZNAAJNAVALNAVISINA

MAX.VALNAVISINA

PP[god] HsPP[m] HmaxPP[m] HsPP[m] Hmaxpp[m] HsPP[m] HmaxPP[m]100 3,6 6.6 2,3 4,2 2,2 3.950 3,4 6,2 2.2 4.0 2,1 3.720 3,2 5,7 2,1 3,8 1,9 3,510 2,9 5,3 2.0 3.6 1,8 3,35 2.7 4,9 1.9 3,4 1,7 3,12 2,5 4,4 1,7 3,1 1,5 2,81 2,3 4,1 1,6 2,9 1,4 2,6

Tablica18.ZnaajnevalnevisineHSPPpovratnihperiodaPP[god]posektorima,iznaajniperiodiTspovratnihperiodaPP[god]posektorima


ZNAAJNAVALNAVISINA

VALNIPERIOD ZNAAJNAVALNAVISINA

VALNIPERIOD ZNAAJNAVALNAVISINA

VALNIPERIOD

PP[god] HsPP[m] Ts[s] HsPP[m] Ts[s] HsPP[m] Ts[s]100 3,6 6.8 2,3 5,6 2,2 5,450 3,4 6,6 2,2 5,5 2.1 5,220 3,2 6,4 2,1 5,3 1,9 5,010 2,9 6,2 2,0 5,2 1.8 4,95 2.7 6.0 1,9 5,1 1,7 4,82 2,5 5.5 1,7 4,8 15 4,61 2,3 5.2 1,6 4,7 1,4 4,5

Tablica19.ZnaajnevalnevisineHSPPpovratnihperiodaPP[god]posektorimaiznaajnevalneduljine

LSPPpovratnihperiodaPP[god]posektorimauovisnostiopriadnimiznaajnimpriadnimperiodamaTspovratnihperiodaPP[god]posektorima


ZNAAJNAVALNAVISINA

VALNADULJINA ZNAAJNAVALNAVISINA

VALNADULJINA

ZNAAJNAVALNAVISINA

VALNADULJINA

PP[god] HsPP[m] Ls[m] HsPP[m] Ls[m] HsPP[m] Ls[m]100 3,6 72.2 2,3 49,0 2,2 45,650 3.4 68,0 2,2 47,3 2,1 42,220 3,2 64,0 2,1 43,9 1.9 39,110 2,9 60,0 2.0 42,2 1.8 37.55 2.7 56,2 1.9 40.6 1,7 36.02 2,5 47,3 1,7 36,0 1,5 33,11 2,3 42,2 1,6 34,5 1,4 31,6

59


3.2.5.4.MorskestrujeMorske strujepredstavljajuusmjerenogibanjevodnemaseunutarvodnog stupcamora.Openitostrujeunekompodrujumoranastajupodutjecajemrazliitihsilauzronica,aine ihgradijentskestrujekojenastaju zboghorizontalnih razlikaugustoimora, strujemorskihdobikojenastajukaoposljedicaplimotvornihsila,teposminestrujekojenastajupodutjecajemvjetranapovrinimora.Osimtoganastrujeuodreenombazenuuznatnojmjeriutjeunjegovedimenzijekaoitopografskeosobineobaleimorskogdna.Opegibanjevodnihmasau Jadranskommoruodvijasesuprotnoodkazaljkenasatu (ciklonalno).Poznavanjeosobinastrujaunekomakvatorijuznaajno jezavelikibrojdjelatnosti,akakosustrujeizravninositeljieventualnihoneienja vano ih jepoznavati kakobi semogaoprocijenitiutjecajprivrednihaktivnostinaekolokostanjemora.Pred Poreom, u cilju istraivanje ekoloke situacijemora, 1976.1978. godine izvrena su izravnamjerenjastrujemoranadvijeglavnepostaje.Rezultatimjerenjapokazujudasubrzine ismjerovipovrinskihvodapromjenjivi ioviseosimoopojcirkulaciji mnogo vie o vjetru, plimi i oseci i potisku vjetra. Brzine im variraju i dosiu najveuvrijednost do 0,64 vora.Na veim dubinama najvee opaene struje imale su brzinu do 0,5 v tekonstantnijismjeritopremaNNWu.Za potrebe izrade Studije o utjecaju na okoli junog dijela luke Pore, u listopadu 2012. godineGraevinskifakultetSveuilitauZagrebu izvrio jemjerenjemorskihstrujana lokaciji junogdijelalukePore.Zadatak je bio obaviti fizikalna istraivanja, tj. mjerenja morskih struja. Smisao mjerenja je bioodreivanje nultog stanja temeljem kojeg je mogue provesti kalibraciju matematikog modelastrujanjazaprocjenuhidrodinamikemoraupostojeemstanju.Uciljudobivanjaprostorneraspodjelebrzinestrujanjavrenasumjerenjaizamcanalokacijiuvale.Sveukupno su nainjena 4mjerenja: po dva za plimu i oseku, a obavljena su 9. listopada 2012.godine.Mjerenja su vrena ultrazvunim strujomjerom s amca koji radi naDopplerovom naeluodbijanjazvukova(ADCP1200kHz,tvrtkeRDIizSAD).Strujomjerjemjeriojainuismjerstrujanjauitavomvodnom stupcuu slojevimadebljine0.2m. "Sirovi"ADCPpodaciobraeni sukoritenjemposebnoizraenograunalnogprogramauMATLABUnaGraevinskomfakultetuuZagrebu.Mjerenje jevrenou4navratauperioduod1000do1830sati:2mjerenja(m11 im12)zavrijemeplime (1010 do 1300) i 2mjerenja (m13 im14) za vrijeme oseke (1600 do 1830). Mjerenja suobuhvaalastacionarnosnimanjeprofilabrzineuvodnomstupcuna11toaka.Podruje snimanja relativno jeotvoren akvatorij, koji je svojimpoloajemotvorenprema zapadu.SnimanjeADCPemsamcaomoguavarelativnolakomjerenjestrujanaviemjernihpozicija.Natajnaindobivaseuviduprostornirasporedstrujaumoru.Svakiizlazaknamoreukojemsuprikupljanipodaciobuhvaaojestacionarnosnimanjeprofilabrzineuvodnomstupcuna11toaka:T1,T2,T3,T4,T5,T6,T7,T8,T9,T10iT11.TokaT1najudaljenijajeodobaleinalazisenanajveojdubini(oko12m).Rasporedstrujanjauvremenudobivaosemjerenjimauuim,trominutnimvremenskimserijama.

60


Slika40.PoloajmjernihtoakaSvakomjerenje trajalo je oko 1.5 sati.Oscilacijamorskih razi u vrijememjerenja izmjerena je zamareografskupostajuRovinj.

Slika41.IzmjereneoscilacijemorskihrazizamareografskupostajuRovinj(snimljenidogaajplimeoznaenjecrvenoaosekezeleno)

61


Namorskestrujemogujeutjecajsilevjetra,kojanastajedjelovanjemtangencijalnenapetostivjetranapovrinumora.Nastrujetakoerutjeucirkularnastrujanjaodvalova.ADCPpodaciostrujamaprikupljenisuzaraspondubinaveiod0.5m.Kakobisedobiovjerodostojnisnimakmorskih struja,odnosnoumanjio eventualniuinak vjetra i valova,uobradu su ukljuenestrujenadubini veojod0.5m.Dakle, vrijednostimorske strujenaodabranimpozicijama toakadobivene su vremenskimosrednjavanjemniza snimaka kroz3minute iosrednjavanjempodubiniveojod0.5m.Statistikomobradomstrujomjernihpodataka izraunatesusrednjeskalarne ivektorskerezultantestruja po cijelom vodnom stupcu te obrade struja po slojevima vodnog stupca debljine 1 m.Osrednjavanjem"sirovih"podatakastrujauvremenu ipodubini,dobivenesuprostornevrijednostimorskestruje.Udaljnjuobraduukljuenajesamohorizontalnakomponentastruje,kaodominantnaveliina."Sirovi"ADCPpodaciobraenisukoritenjemposebno izraenograunalnogprogramanaGraevinskomfakultetu.RezultatistacionarnogsnimanjaprofilabrzineuvodnomstupcuTablino je dan zapis vektora horizontalne struje preko apsolutnog iznosa (vel [cm/s]) i kutnomudaljenouodsjevera(azimut[N]).Tablica20.Tabliniprikazrezultataosrednjenihpovodnomstupcu

Osrednjene vrijednostimorske struje pokazuju da je strujanje naelno izjednaeno po podrujusnimanjau skalarnoj vrijednosti. Jedinoodstupanje vidi sena tokiT9 koja senalaziuakvatorijumarinezatienojlukobranima.Stogajeudaljnjimanalizamaovatokazanemarenapriodreivanjujainemorskestruje.Na3mjerenja(m11,m13im14)najjaastrujaizmjerenajeutokiT1,dokjezamjerenjem12izmjerenautokiT11.Izuzevitoku9kojajezatienaoddirektnogstrujanjavidljivojedajesmjerirasporedstrujanjajednolianucijelojluciPore.MaksimalnaskalarnabrzinastrujanjaizmjerenajeutokiT4primjerenjum14(vel=33.7cm/s,dir=184N),aminimalnatokiT11primjerenjum11(vel=3.9cm/s,dir=160N).Nemaznaajnijerazlikeupoljustrujanjazauvjeteplimeioseke,atakoersepokazalodajeutjecajbatimetrijenarasporedmorskihstrujarelativnoslab.Usporedba dvajumjerenja vrena za vrijeme plime,m11 im12, pokazuje da ne postoje znatnaodstupanja u smjeru i iznosu izmjerenih vektoramorske struje.Najvee odstupanje vidljivo je natokamaT10iT11kojesenalazeupliempodruju.

62


Usporedbadvajumjerenjavrena zavrijemeoseke,m13 im14,pokazujeda seobamjerenjavrlodobropoklapajuposmjeruiiznosuizmjerenihvektoramorskestruje.Unastavkutablinojeprikazanrasporedmorskihstrujaposlojevimadebljine1m(01m,12m,23m,34m,45m,56m,67m,78m,89m,910m,1011mi1112m)zasvakomjerenjeisvakojpozicijistacionarnogmjerenja.Mjerenjem11Usporedbastrujneslikeposlojevimapokazujedaucijelomvodnomstupcunemaznaajnijerazlikeujainiismjerumorskestruje.MaksimalnaskalarnabrzinastrujanjaizmjerenajeutokiT5usloju67mdubine(vel=44.1cm/s,dir=292N),aminimalnatokiT11usloju12mdubine(vel=3.5cm/s,dir=171N).Tablica21.Tabliniprikazrezultatazam11podubini.

Mjerenjem12Usporedbastrujneslikeposlojevimapokazujedaucijelomvodnomstupcunemaznaajnijerazlikeujainiismjerumorskestruje.MaksimalnaskalarnabrzinastrujanjaizmjerenajeutokiT1usloju1112mdubine(vel=34.4cm/s,dir=191N),aminimalnatokiT2usloju45mdubine(vel=25.7cm/s,dir=186N).

Tablica22.Tabliniprikazrezultatazam12podubini.Mjerenjem13Usporedbastrujneslikeposlojevimapokazujedapocijelomvodnomstupcunemaznaajnijerazlikeujainimorskestruje.MaksimalnaskalarnabrzinastrujanjaizmjerenajeutokiT1usloju1112mdubine(vel=39.6cm/s,dir=172N),aminimalnatokiT5usloju34mdubine(vel=28.8cm/s,dir=184N).

63


Tablica23.Tabliniprikazrezultatazam13podubini.

Mjerenjem14Usporedbastrujneslikeposlojevimapokazujedaucijelomvodnomstupcunemaznaajnijerazlikeujainiismjerumorskestruje.MaksimalnaskalarnabrzinastrujanjaizmjerenajeutokiT4usloju78mdubine(vel=41.9cm/s,dir=197N),aminimalnatokiT7usloju34mdubine(vel=28.7cm/s,dir=182N).Tablica24.Tabliniprikazrezultatazam14podubini.

ZakljuakIz prostornog rasporeda morskih struja moe se zakljuiti da je strujanje slabo odreenotopografijompodruja.Maksimalnaskalarnabrzinastrujanja izmjerena jezavrijemeplime(m11)utoki T5 u sloju 67m dubine (vel= 44.1cm/s, dir= 292N).Minimalna skalarna brzina strujanjaizmjerenajetakoerzavrijemeplime(m11)tokiT11usloju12mdubine(vel=3.5cm/s,dir=171N).Mjerenja pokazuju da nema znaajnije fluktuacije brzina s poveanjem dubine te da nije vidljivaznaajnijarazlikausmjeruijainiopaenogpoljastrujanjauvrijemeplimeioseke.Potrebno je napomenuti da prikazani rezultatimjerenja nisu reprezentativni za opis strujanja upredmetnom akvatoriju. Izmjerene brzine struja izrazito su velike obzirom na analiziranipoluzatvoreni akvatorij te se ne mogu objasniti plimnim strujama. Za sticanje boljeg uvida ukarakteristike cirkulacijemora bilo bi potrebno usidriti strujomjere na nekoliko lokacija i obavitimjerenjauvremenskom intervaluodprimjericemjesecdana.Natajnaindobivenirezultatiukazalibinakarakteristikestrujnogpolja,atojetakoervanoizaizraduplanaintervencijakodiznenadnihoneienjamora.

64


3.2.5.5.MorskeraziKolebanjemorske razine seodvijaciklikikao relativno stabilan sluajanproces sdeterministikim(astralnim) i stohastikim (terestikim)elementima.Najoitiji jepoludnevniastralnicikluskad seujednimdanupojavedvijevisoke (plime) idvijeniske (oseke) razinemora.Tijekom ciklusaod29,5dana pojavljuje se takoer dvije zamjetne astralne varijacije veliina amplituda, a godinje iviegodinje varijacije su s inenjerskog stanovita zanemarive. Terestiki utjecaj ogleda se ukolebanju morskih razina uslijed utjecaja vjetra, morskih struja, konfiguracije dna, promjeneatmosferskog tlaka itd. On predstavlja komponentu koja je vremenski nepredvidiva pa uvjetujepotrebuuvoenjamjerenjaistatistikihanalizapodatakaorazinamamora.Na podruju Porea ne postojimareografska stanica. Stoga je nainjena interpretacija temeljemdugoronihprognozamorskihrazinanamareografskimstanicamauKopruiRovinju.Karakteristine veliine koje se upotrebljavaju za opis lokacije glede kolebanjamorskih razina, susrednja via visoka iva razina (SVVR) i srednja nia niska iva razina (SNNR). To su statistikeznaajkekojepredstavljajuviegodinji(baremdvadesetakgodina)prosjekdnevnenajvie,odnosnonajnieregistriranerazinemoraizrazdobljasizigija(ivihmijena).Upraktinomsmislumoesereidasutoredovnovisokednevneplimeiniskeosekepromatranogpodruja.Srednjarazinamora(SR)je takoer statistika znaajka, a dobiva se kao viegodinji (barem dvadesetak godina) prosjekregistriranih satnih razinamora. Ekstremnemorske razine veu se uz povratno razdoblje (PR) adobivajusedugoronimprognozama.Naelnose izraujunatemeljustatistikeekstrema.Ovdjesu,kaozanimljiveveliine,prikazanevisokarazinapovratnogperiodajednegodine(VR1god.)iniskarazinapovratnogperiodajednegodine(NR1god.).Tablica25.ProcjenakarakteristinihmorskihrazinauPoreu

PrikazkarakteristinihmorskihrazinanapodrujuPoreadanugornjojtablici.UnjojsunaznaeneSVVR,SR iSNNRkao redovnadnevna stanja.Hidrografska jenuladaklena0,40mgeneralnognivelmana.IstotakosuprikazaneprognoziraneekstremnejednogodinjerazineVR1god.iNR1god.,kaoekstremni sluajevi za analize funkcionalnosti luke Pore. Razine su dane u kotama Generalnognivelmana(GN).

65


3.2.5.6.DinamikamorskihmasaiprocjenaizmjenevodaGraevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu proveo je istraivanje s numerikim modelom podnaslovom Modeliranjemorskih struja i izmjenamorskihmasa za potrebe izrade SUO June lukePore.Provedbom modeliranja strujanja pri sadanjem i planiranom stanju izgraenosti definirana jevremensko/prostorna raspodjela brzina strujanja na modeliranom podruju. Karakteristikepostojeeg i planiranog stanja obalne crte i sadanje definirane su Prostorno programskomosnovomjunogdijelalukePore.KaoosnovuprovedbibadarenjanumerikogmodelakoritenisuProstornoprogramskomosnovomjunogdijela lukePore,Urbis72,2012.g. iMjerenjemorskihstrujazapotrebeprojekta lukePore,GFZ,2012.Rezultatimjerenjavertikalne raspodjele temperature i salinitetamorau sedam terminima tijekomperioda1.11.2007.1.11.2008.naCTDpostajismjetenojublizinigradaPoreadobivenisuusklopuPrograma praenja stanja Jadranskog mora, GFZ, 2009. i koriteni su pri uspostavi numerikogmodela.Modeliranjehidrodinamikihprocesaumorskomakvatorijuuobiajenojerjeavatinekimodmodela.Sloenuslikustrujanja idoprinosvanjskihutjecajapoputvjetra i izmjene toplinesaatmosferom ilibioloke razgradnje efluenta nastalog usljed ekoloke nesree mogue je rjeavati numerikimmodelima.Kakouanalizamastrujanjamorana fizikalnimmodelimanajeenijemogueostvaritipotpunu interpretaciju svih dominantnih imbenika u mjerilu prirode te nije mogue simuliratidjelovanjavjetra itoplinske izmjenepaprovedbaanalizasaciljemanalizedinamikemora ipronosasedimentanafizikalnimmodelimasenajeedajeuvidsamounajnepovoljnijamoguastanja.Zbogtoga je analiza hidrodinamike predmetnog akvatorija provedena sa numerikimmodelom. Poljebrzinastrujanjanaprostornojdomeniod interesaaobuhvaenojsa rubovimanumerikogmodelaanalizirano je u punoj prostornoj i vremenskoj varijabilnosti hidraulikih parametara (dubina,hrapavost,brzine i smjerovi struja,gustoa/salinitet/temperatura, turbulentnadisperzija)okojimaovisikonanaslikapoljastrujanja.Zanumerikuanalizustrujanjakoritenasudva3DnumerikamodelasainkorporianomSmagorinskyformulacijom turbulencije u hrizontalnom i k formulacijom turbulencije u vertikalnom smjeru.Koriteninumerikimodeliupotrebljavajudvaosnovnamodula,PP iHDmodul.PP jemodulkojisekoristiusvrhupred/postprocesiranja,igrafikuinterpretacijuvrijednostiparametarauprostornojivremenskojdomeni koritenogmodulanumerikogmodela.HDmodel jeosnovnimodul kojidajerjeenja hidrodinamike strujanja na modeliranom podruju sa svim vanjskim utjecajima poputdjelovanja prostorno i vremenski varijabilonog vjetra, temperature i salinitetamora te toplinskeizmjene saatmosferomuz tretman svihvrstaponora i izvora.Prvikoritenimodel zasnovan jenametodologiji konanih diferencija i koristi z vertikalnu koordinatu te strukturiranu ekvidistantnunumeriku proraunskumreu.

20130425 SUO Luka Porec

Documents

Transcript of 20130425 SUO Luka Porec