200 Logopedskih Igara - ILONA POSOKHOVA

7/26/2019 200 Logopedskih Igara - ILONA POSOKHOVA

1/145

1


2/145

2

200

ZABAVNE IGREI AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ GOVORA

PRIREDILA ILONA POSOKHOVAILUSTRIRAO ALEKSEJ BANNIH


3/145

3

Proireno izdanje prirunika ranije tiskanog podnaslovom

"145 logopedskih igara"


4/145

4

Sadraj

Uvod 5

1. Rijei, rijei... 7Igre za proirivanje vokabulara9

2. Od reenice do prie 54Igre za razvoj smislenog govornog izraavanja55

3. Sluamo i upoznajemo glasove 83Igre za razvoj slune panje 85Igre za razvoj fonematskog sluha 96

4. Pripremamo se za itanje 101Igre za razvoj fonoloke svjesnosti 113

5. Vjebamo izgovor 122Igre za poboljanje izgovora glasova 125


5/145

5

U predkolskoj dobi razvoj djetetova govora odvija se osobito brzo:vokabular se popunjava tisuama novih rijei, poboljava se izgovor,

reenice postaju bolje oblikovane i bogatije.Ipak, djeca iste dobi na razliitim su stupnjevima govorno-jezinograzvoja. Neka djeca ve s navrene tri godine isto i ispravno izgovarajurijei. Druga djeca mlae predkolske dobi govore jo uvijek nedovoljnorazgovijetno, pogreno izgovaraju pojedine glasove i rijei (izostavljaju ilizamjenjuju slogove), imaju nestabilan glas. Neki govore vrlo tiho, jedva ih se

moe uti (osobito ako nisu sigurni u to izgovaraju li rijei ispravno), drugigovore preglasno, kao da viu.

U dobi izmeu 3 i 6 godina djetetov vokabular raste nevjerojatnombrzinom. Tako, u dobi od 3 do 4 godine vokabular se od pet stotinjak rijeigotovo utrostruuje. Od etvrte do pete godine vokabular raste od 1,5 do 2tisue rijei. Petogodinjak koristi ak do tri tisue rijei, a do navrene estegodine vokabular se opet udvostruuje do est tisua rijei. Taj se razvojnajveim dijelom dogaa zahvaljujui kvalitetnoj komunikaciji djeteta uobitelji.

No u nekih sedmogodinjaka aktivni fond rijei ostaje katkadogranien. Dijete poznaje mnogo rijei i moe ak objasniti njihovo znaenje,no te rijei esto ostaju u njegovom pasivnom vokabularu - ono ih ne koristiu vlastitom govoru, to poinje predstavljati problem u kolovanju.

Dobro je poznato da mala djeca najvie od svega na svijetu vole igru.Zato u procesu poticanja njihova govorno-jezinog razvoja trebamo koristitiposebno razraene logopedske igre, koje slue razvijanju slune panje,poboljanju izgovora, stabiliziranju glasa, proirivanju vokabulara, ue

povezivanju izgovorenu rije s predmetom ili slikom, ue pravilnomoblikovanju reenica, odgovaranju na pitanja i smislenom govoru. Igre

Uvo


6/145

6

skupljene u ovoj zbirci namijenjene djeci u dobi od 3 do 7 godina. Roditelj i

dijete mogu ih igrati u paru, a odgojitelji i uitelji mogu gotovo sve igreprilagoditi veem broju igraa u djejem vrtiu ili prvom razredu.

Igre su jednostavne i trae malo vremena pa se s djetetom uglavnommogu igrati uvijek i posvuda - dok zajedno ekate u redu u trgovini, ulijenikoj ekaonici, tijekom duge i zamorne vonje u automobilu ili kodkue, tijekom kuhanja i pospremanja, ili u vrtiu prilikom prijelaza s jednednevne aktivnosti na drugu. Ukratko, uvijek kad na raspolaganju imate

nekoliko slobodnih minuta i elite s djetetom kvalitetno komunicirati, apritom se dobro zabaviti.


7/145

7

1

Rijei, rijei...

Igre za proirivanje vokabulara


8/145

8

Prosjena odrasla osoba u svojoj svakodnevnoj komunikaciji koristi

oko 3 tisue rijei. No njezin je vokabular zapravo mnogo vei i ukljuujeoko 20 tisua rijei. Znanstveno je dokazano da osoba s velikimvokabularom mnogo je uspjenija u ivotu od osobe iji je vokabularogranien. Poetak tog uspjeha oituje se ve u prvim godinama kolovanja.Dijete koje poznaje mnogo rijei, bre ovladava itanjem i pisanjem, teopenito znatno lake usvaja gradivo. Kao rezultat, odrasta u osobu visokeinteligencije.

Iako se vokabular obogauje itav ivot, najvanija dob za njegovrazvoj je upravo predkolska dob, jer tada raste najintenzivnije. Vokabularpetogodinjaka uredna govorno-jezinog razvoja sadri vie od tisue rijei.Do navrene este godine vokabular se udvostruuje. U njemu suzastupljene sve vrste rijei. Dijete se aktivno slui tvorbom rijei i govori uproirenim, gramatiki pravilnim reenicama. Sasvim je drukija slika upredkolca iste dobi, ali nedovoljno razvijena govora. Njegov je vokabular unajboljem sluaju upola manji. U njemu su rijei-nazivi predmeta iz

djetetove neposredne okoline i rijei koje oznaavaju svakodnevne uobiajene radnje, uz vrlo siromaan fond zbirnih i opih pojmova, opisnihpridjeva, apstraktnih pojmova (npr. rijei-nazivi osjeaja, stanja i pojava) i si.Dijete esto nepravilno koristi jezina sredstva, poput tvorbe rijei, a to jenajvanije, ne posjeduje takozvani "osjeaj za jezik". Upravo je "osjeaj za

jezik" ono to pomae djetetu predkolske dobi odabrati pravu rije,upotrijebiti odgovarajui gramatiki oblik, nai pravi nain usklaivanjarijei u reenici i dr.

U ovom smo dijelu knjige izdvojili igre namijenjene razvoju leksiko-gramatike strukture govora, proirivanju vokabulara, razvoju zanimanja zarijei i govor openito, kao i proirivanju djetetovih opih znanja i vidika, toe nesumnjivo posluiti kao solidan temelj za kolovanje iuspjean ivot.

Osim toga, igre u ovom odjeljku pomau razvoju djetetovog miljenja,pamenja i panje. Pouavaju ga verbalnom promiljanju, analiziranju ilogikom zakljuivanju. Drugim rijeima, pred vama stoji 71 zabavan nain

da zavirite u beskrajan svijet rijei.


9/145

9

Leti, skae,pliva, hoda!

Cilj: Razvoj sluno-verbalne panje, razumijevanje govora, bogaenjevokabulara (imenice i glagoli).

Igra: Osoba moli dijete da paljivo slua. Kada osoba kae netoistinito, neto to je mogue u stvarnom ivotu, dijete treba izvesti nekudogovorenu radnju (npr. pljesnuti dlanovima ili poskoiti). Kada kaebesmislicu, dijete ne treba nita uiniti. Poslije moete zamijeniti uloge, kao i

uvesti nove glagole (npr. plovi, pue, stoji i dr.). Primjer jednoga "kruga":

Riba pliva.

Pas leti.

Ptica leti.

Maka skae.Zeko leti.

Krevet hoda.

Pas skae.

ovjek hoda.

Kua skae.

Stol pliva.

Jastuk hoda.

Dijete pliva.

Leptir skae.

Avion leti.


10/145

10

Tko te gleda?

Cilj: Razvoj sluno-verbalne panje i razlikovanje imenica koje ozna-avaju ivo i neivo.

Igra:Igra se jednako kao i u prethodnoj igri. Osoba kae: "Gleda te...".Kad se imenuje ivo bie, dijete izvodi dogovorenu radnju (npr. pljesnedlanovima). Kad se kae besmislica "Gleda te (naziv predmeta)", dijete nereagira.

Primjer jednog "kruga":

Gleda te majmun.

Gleda te tepih.

Gleda te pas.

Gleda te gusjenica.

Gleda te cipela.Gleda te riba.

Gleda te auto.

Gleda te knjiga.

Gleda te mama.

Gleda te olovka.

Gleda te djevojica.

Gleda te baka.

Gleda te kutija.

Gleda te policajac.


11/145

11

Nai 5

Cilj:Obogaivanje vokabulara (imenice)Igra: Osoba zadaje glagol kojem dijete treba pripojiti pet (5)

odgovarajuih imenica. Naprimjer: "to moemo otvoriti?" Dijete trebaodgovoriti s pet loginih reenica: "Moemo otvoriti vrata. Moemo otvoritiknjigu. Moemo otvoriti torbu. Moemo otvoriti bocu. Moemo otvoritikutiju."

U poetku se igrajte tako da tih pet predmeta dijete trai i pronae uoblinjem prostoru, npr. u sobi, u kuhinji, u dvoritu. Ako ne uspijeva,moete pokazati taj predmet prstom, tako da se dijete sjeti njegova naziva isloi reenicu. Poslije moete igrati samo prema sjeanju, ne oslanjajui se napredmete iz okoline. Dijete moe na prste odbrojavati pet reenica. Unaprednijoj verziji igre moete poveati broj zadanih predmeta, npr. "Nai7". S mlaom djecom, pak, moete igrati "Nai 3".

Prijedlog moguih zadataka:

to moemo rezati?

to moemo odijevati?

to moemo piti?

to moemo brisati?

to moemo podizati?

to moemo zatvarati?to moemo prati?

to moemo glaati?

to moemo graditi?


12/145

12

Tko tri?

Cilj:Obogaivanje vokabulara (imenice)Igra: Osoba zadaje glagol kojemu dijete treba pripojiti to vei broj

imenica koje se tu smisleno uklapaju. "Tko moe trati?" "Medvjed moetrati." "Tko jo moe trati?" "Djeak moe trati. Vuk moe trati. Kokomoe trati." Djetetu se moe pomagati gestama koje oponaaju kretanjeivotinja ili opisnim pridjevima (kudrav, dugodlak, lajav- pas). Zadaju se

razliiti glagoli kretanja - trati, skakati, hodati, plivati, letjeti, puzati i dr.

arobno smanjivanje

Cilj:Tvorba umanjenica

Igra:Osoba predlae djetetu da zamisli kako ima aroban tapi kojimsvaki predmet moe smanjiti toliko da se njime moe sluiti umski patuljak(ili lutka). Igra se tako da osoba izgovara naziv predmeta (moe gapokazati), a dijete ga pretvara u umanjenicu: lica - liica, kaput - kaputi,kapa - kapica, ormar - ormari, krevet - kreveti, cvijet - cvjeti, list - listi,kocka - kockica, soba - sobica, prozor - prozori, arape - arapice, hlae -hlaice, lonac - loni, stol - stoli, cipele - cipelice, kada - kadica, itd.

Ako je dijete nepravilno umanjilo (npr. hlaike, stoi i dr.), osoba mupredlae dva rjeenja od kojih je jedno ispravno: "sobica ili sobica?" Osoba

sama daje toan odgovor tek ako dijete nije uspjelo pravilno odgovoriti. Utom sluaju moli dijete da glasno ponovi pravilnu rije.

U trgovini

Cilj:Obogaivanje vokabulara (imenice)Igra: Ovu je igru poeljno igrati nakon to ste s djetetom vie puta

zajedno odlazili u kupovinu u velike trgovine. Dijete po uputama odrasle


13/145

13

osobe u mislima posjeuje odreeni odjel i kupuje predmete koji se na tomodjelu prodaju. Osoba kae: "Sad si na odjelu voa. to e kupiti?" Dijete,primjerice, odgovara: "Kupit u ljive, groe, jabuke i breskve." "Dobro. Sad

si na odjelu mlijenih proizvoda. to e tu kupiti?" "Kupit u mlijeko, vonijogurt, svjei sir, maslac." Na isti nain "posjeuju se" odjeli: igraaka, odjee,povra, pekarskih proizvoda, proizvoda za kuanstvo, za vrt i dr.

to sve moe raditi... ?

Cilj:Obogaivanje vokabulara (glagoli)Igra:Osoba zadaje djetetu imenicu koja oznauje ivo bie i predlae

da se prisjeti to veeg broja radnji koje to bie moe izvoditi.Primjer:

to sve moe raditi dijete? (igrati se, jesti, piti, skakati, kupati se,spavati, hodati, slikati, plesati, voziti bicikl, oblikovati figurice od plastelina

itd.)

to sve moe raditi mama? to sve moe raditi djed? to sve moe

raditi djeak? to sve moe raditi maka? to sve moe raditi pas?


14/145

14

Iz ormara

Cilj: Obogaivanje vokabulara (imenice i pridjevi) na temu "Odjea"Igra: Ovu je igru najzanimljivije igrati s pravim odjevnim predmetima i

kostimima. Izvadite iz ormara razliite odjevne predmete i rasporedite ih namjestima gdje su dobro vidljivi u trgovini. Ako nemate za to vremena,

jednostavno otvorite ormar u kojem visi odjea. Kako bi kupio neki odjevnipredmet "kupac" ga treba to bolje opisati: kako se zove, koje je boje i od

kojeg je materijala napravljen, koje detalje ima, u koje se godinje doba nosiitd. U ovoj igri dijete ui razlikovati odjeu za djevojice i djeake; zimsku odljetne odjee, kao i odjeu za svakodoba godine; usvaja nazive razlii-tih dijelova odjee (ovratnik, rukav,dep, nogavica itd.); nazive tkaninaod kojih se izrauju odjevnipredmeti (pamuk - pamuna, svila- svilena, barun - barunasta, vuna- vunena, lan - lanena i dr.). Moeteiskoristiti priliku za usporedbu

razliitih odjevnih predmeta (npr.koulju i majicu, kaput i jaknu i sl.).


15/145

15

Koga i to?

Cilj: Uenje razlike izmeu pitanja i s obzirom napojmove ivog i neivog; obogaivanje vokabulara (imenice) vezanih uzodreenu temu i uenje akuzativa jednine i mnoine u mukom, enskom isrednjem rodu.

Igra: Roditelj i dijete jedno drugome postavljaju dvije vrste pitanja:

"Koga moemo vidjeti u ... ?" i "to moemo vidjeti u... ?" Potrebno je dati to

vie odgovora (najmanje 5).Primjer:Koga moemo vidjeti u umi? (vjevericu, srnu, jea, zeca, lisicu,

djetlia...)to moemo vidjeti u umi? (drvee, lie, potok, umske plodove,

umsko cvijee, gljive...)

Mogua pitanja:

Koga moemo vidjeti u zoolokom vrtu?to moemo vidjeti u zoolokom vrtu?

Koga moemo vidjeti na seoskom imanju?to moemo vidjeti na seoskom imanju?

Koga moemo vidjeti na ulici?

to moemo vidjeti na ulici?

Koga moemo vidjeti kod veterinara?to moemo vidjeti kod veterinara?


16/145

16

Jedan i mnogo

Cilj:tvorba mnoine iz jednineIgra: Recite djetetu: "Igrat emo se ovako: izgovarat u rije koja

oznaava jedan predmet ili jedno ivo bie, a ti je izgovori tako da oznaavavie tih predmeta ili bia. Naprimjer, rei u 'maka', a ti treba rei 'make'.

Primjer rijei:

riba, banana, knjiga;pas, lav, uho, rep;

ime, dijete, ovjek.

Zatim nastavite: "A sada pokuajmo drukije. Izgovarat u rijei kojeoznaavaju vie bia, stvari ili pojava, a ti izgovori rije koja oznaava samo

jedno od tih bia, stvari ili pojava."

Primjer rijei:zastave, olovke, oblaci;

alice, stolnjaci, stolovi;lie, cvijee, drvee.

Pokuajte postavitizamku pa recite npr.hlae i kare.


17/145

17

Ona, onaj, ono

Cilj: Pouavati dijete upotrebi pokazne zamjenice onaj s obzirom narod imenice.

Igra: Najbolje je igrati vani ili u prostoriji u kojoj se nalazi mnogo djetetu

poznatih predmeta. Dijete treba izgovoriti nazive predmeta koje vidi oko

sebe, ali dodajui ispred svakog naziva rije "onaj", "ona" ili "ono". Osobakae: "Sluaj kako razliito govorimo o nekim predmetima: ona cesta, ali onaj

automobil; onajsemafor, ali onazgrada." Zatim predlae djetetu da izgovaranazive samo onih predmeta o kojima je mogue rei onaj. Kada su svipredmeti ispravno imenovani, moenastaviti nabrajati one za koje kaemoona.

Dva ili dvije

Cilj: Pouavati dijete upotrebi brojeva "dva" ili "dvije" s obzirom narod imenice

Igra:Ova se igra provodi nakon to je dijete na slikovnom materijalu iuivo dobro upoznalo dijelove tijela i njihove nazive. Osoba predlae djetetuda se pogleda u zrcalo i razmisli o kojim dijelovima tijela moemo rei "dva"?Dva oka, dva uha, dva obraza, dva lakta, dva koljena, dva stopala.Tek nakon toga

pita dijete: "O kojim dijelovima tijela moemo rei 'dvije'?" Dvije ruke, dvije

noge, dvije usne, dvije nozdrve, dvije obrve, dvije pete. Igrati se poslije moe naplianim ivotinjama, to postaje zanimljivo jer ivotinje imaju drukijedijelove tijela (npr. dva krila, dvije prednje ape, dva roga,itd.)


18/145

18

Povre

Cilj: Obogaivanje vokabulara (imenice i pridjevi) na temu "Povre"Igra:Ovu je igru najzanimljivije igrati u kuhinji ili na trnici. Osoba pokazujedjetetu povre i pita kako se sve te biljke zovu zajedno, jednom rijeju. Zatimse postavljaju sljedea pitanja na koja dijete odgovara u reenicama:

Koje je povre tvrdo? Mekano? Sono? Slatko? Ljuto? Gorko? Trpko?Veliko? Malo? Okruglo? Ovalno? Crveno? uto? Zeleno? Ljubiasto? Bijelo?Smee? Glatko? Hrapavo? Lagano? Teko? Gdje povre raste? Koje povre

raste u tlu? Na tlu? Iznad tla? Kojem povru jedemo korijen? Lie?Plodove? Koje povre trgamo iz tla? Koje skidamo s grana? Reemo sastabljike? Iskapamo iz tla? Koje povre jedemo sirovo? Kuhano? Preno?Peeno? Koje se kiseli? Konzervira?

Svaki djetetu nepoznati pojam pokazujemo i objanjavamo njemupoznatim rijeima.

Kuhano? Preno? Peeno? Koje se kiseli? Konzervira?


19/145

19

Kuharevo povre

Cilj:Obogaivanje vokabulara (opisni pridjevi)Igra: Igra se provodi nakon to je dijete usvojilo nazive povra i zna

kako koje povre izgleda. Osoba predlae djetetu da sebe zamisli kao nekopovre, ali ne smije rei koje dok osoba sama ne pogodi prema djetetovuopisu. Zato dijete treba to preciznije opisati "sebe" i na kraju opisa reiKuharu, pogodi tko sam!"

Naprimjer: Ja sam velika, okrugla, naranasta, tvrda, slatka, ukusnasam peena. Kuharu, pogodi tosam! (Tikva.)

Druga varijanta iste igre je

da osoba zamisli neko povre, adijete pogaa postavljajui

pitanja na koja se smijeodgovarati samo s "da" ili "ne".

Naprimjer: Jesi li zelene

boje? Ne. Jesi li crvene boje? Da.

Jesi li okrugla? Da. Jesi li

mekana? Ne. Stavlja li se tebe u

salatu? Da. Raste li ispodzemlje? Da. Jesi li rotkvica?

Jesam!


20/145

20

Voe

Cilj:Proirivanje vokabulara (imenice i pridjevi) na temu "Voe"Igra: Ovu je igru najzanimljivije igrati u kuhinji ili na trnici. Osoba

djetetu pokazuje voe i pita kako se sve to zove zajedno, jednom rijeju.Zatim dijete prouava svaki plod i u reenicama odgovara na sljedeapitanja:

Kojeg je oblika svaki plod? Koje je boje? Je li boja unutra ista kao i

izvana ili drukija? (Plod se prerezuje napola.) Kakvog je okusa? (Kiseo,

sladak, slatko-kiseo, trpak, gorak i dr.) Veliine? Teine? Je li njegova koraglatka ili hrapava? Je li plod lagan ili teak? Tvrd ili mekan? Je li soan? Imali jednu koticu? Ima li vie sitnih kotica? Kako kotica izgleda? Kako se tajplod jede (treba li guliti koru, rezati na krike i si.)? Koje vrste desertnih jela ipia moemo pripremati od tog voa (sok, kompot, frape, sladoled, puding,voni jogurt, vonu kremu, voni kola, vonu salatu, ele...)?

Pogodi voe

Cilj:Proirivanje vokabulara (opisni pridjevi)Igra:Igra se jednako kao i u igri "Kuhar i povre". Dijete opisuje "sebe".Ovalan, tvrd, ut, kiseo, stavljaju me u aj. Pogodi to sam! (Limun.)

Ovalna, plava, tvrda, glatka, kiselo-slatka, s koticom u sredini. Pogodi tosam! (ljiva.)


21/145

21

Juha ili kompot

Cilj: Aktivizacija vokabulara (imenice) na temu "Voe" i "Povre",razlikovanje voa i povra, razvoj slune panje.

Igra: Recite djetetu: "Kuhat emo zamiljenu juhu i kompot. tostavljamo u juhu? Povre. A od ega se kuha kompot? Od voa." Nasumceizgovarajte nazive voa i povra. Kad uje naziv voa dijete treba rei"Kompoti", a kad uje naziv povra treba rei "Juha!". Nakon jednog krugauloge se mijenjaju i dijete izgovara nazive voa i povra koje poznaje.

Primjer jednog "kruga":

Kruka.

Kompot!

Jabuka.

Kompot!

Luk.Juha!

Borovnica.

Kompot!

Mrkva.

Juha!

Celer.

Juha!


22/145

22

Koranica

Cilj:Aktivizacija i proirivanje vokabulara (sve vrste rijei po izboru)Igra:Ovo je igra za dva ili vie igraa. Moe se igrati s roditeljem, ali bit ezanimljivije kada se vie djece "utrkuje" na stazi. Oznaite liniju "starta" i"cilja" (na udaljenosti od 5 do 10 koraka; to je "cilj" dalj e, to je zadatak zaigrae zahtjevniji). Odaberite temu koraanja, naprimjer "Sve to je okruglo".Kako bi napravio jedan korak prema liniji cilja, igra treba izgovoriti naziv

okruglog predmeta. Prije poetka koraanja recite Priprema!" i tako dajtedjeci minutu-dvije za razmiljanje, da se u sebi prisjete to vieodgovarajuih rijei, a onda najavite "Pozor! Kreni!" Pobjeuje onaj tko prvidoe do cilja. Obavezno unaprijed odredite duinu koraka, kako bi svi igraipravili jednake korake.

Prijedlog tema za "Koranicu": sve to je ravno; sve to je mekano; sveto je tvrdo; sve to je mokro; sve to je slatko; voe; povre; odjea;namjetaj; vozila; posue; zanimanja itd.

Pogodi to je to

Cilj:Aktivizacija i proirivanje vokabulara (imenice i opisni pridjevi)te razvoj logikog miljenja

Igra: Ovo je jednostavna, ali vrlo zabavna igra pogaanja. Zamisliteneki djetetu poznati predmet (ili jednostavno odaberite neki predmet koji se

nalazi u prostoriji, ali nemojte rei djetetu to ste odabrali) i pokuajte gaopisati. Dijete treba pogoditi to je to prema vaem opisu. Kada vie putauspije pogoditi, zamijenite uloge. Recite: "Pokuaj opisati neki predmet, a jau pokuati pogoditi to je to."

Isto kao...

Cilj:Aktivizacija vokabulara (imenice), razvijanje logikog miljenja


23/145

23

Igra:Ovo je igra usporeivanja u kojoj je potrebno sjetiti se predmetakoji se moe karakterizirati istim opisnim pridjevom kao i zadani predmet(npr. bojom, oblikom, okusom i dr.).

Primjeri zadataka:Mlijeko je bijelo. Sjeti se, to jo je bijelo? (Snijeg, jaje, zidna boja, papir,

kreda, polarni medvjed...)

Vrpca je uska. Sjeti se, to jo je usko? (Igla, avao, pribadaa, vijaa,konac, potok...)

Lopta je okrugla. Sjeti se, to jo je okruglo? (Narana, jabuka, breskva,kugla za biljar, teniska loptica, loptica za stolni tenis...)

Od ega je to?

Cilj:Vjebati tvorbu graevnih pridjevaIgra:Osoba pokazuje djetetu neki predmet i primjerice kae: "Ako je

tanjur napravljen od porculana, onda kaemo da je porculanski." Zatim pita:"Kako emo rei za tanjur koji je napravljen od drveta? Od metala? Od

papira? Od keramike? Od plastike? Od kristala?"

Igra usporeivanja

Cilj:Aktivizacija i proirivanje vokabulara (opisni pridjevi) i logikogmiljenja

Igra:Ovo je jednostavna igra usporeivanja razliitih predmeta prema

istoj karakteristici (boji, okusu, vrstoi, irini, duini, visini, obliku itd.). Uprethodnoj igri traile su se imenice za zadani zajedniki opisni pridjev. Uovoj igri traimo obrnuto: pridjeve za zadane imenice.

Primjeri zadataka:

Usporedi:

prema boji - krastavac i rajicu, tratinicu i karanfil, marelicu i ljivu;

prema okusu - limun i med, sol i papar, lijek i bombon,prema vrstoi - konac i konop, kamen i plastelin, staklo i drvo;


24/145

24

prema visini - neboder i kolibu, grm i drvo, planinu i humak;

prema irini - potok i rijeku, puteljak i autocestu, zrakoplovnu pistu i

traku za bicikliste;prema obliku - nogometnu loptu i kutiju za cipele; olovku i papir;

triangl i bubanj.

Primjeri odgovora: Krastavac je zelen, a rajica je crvena. Neboder je

visok, a koliba je niska. Limun je kiseo, a med je sladak...

to je glavni sastojak?

Cilj:Vjebati tvorbu graevnih pridjevaIgra: Igra je slina prethodnoj. Postavljajte djetetu pitanja o glavnom

sastojku namirnica i jela. Potiite da odgovara sintagmama ili reenicama, toje vano zbog usklaivanja pridjeva s imenicom u odgovarajuem rodu.

Kako zovemo brano samljeveno od zrnja kukuruza? (Kukuruzno

brano.)

Kako zovemo krupicu samljevenu od zrnja od penice? (Penina

krupica.)

Kako zovemo kruh napravljen od rai? (Raeni kruh.)

Kako zovemo juhu skuhanu od govedine? (Govea juha.)

Kako zovemo temeljac skuhan od piletine? (Pilei temeljac.)

Kako zovemo kocku od povra koju bacamo u juhu? (Povrtna kocka.)Kako zovemo salatu napravljenu od voa? (Vona salata.)

Kako zovemo kau skuhanu od jema? (Jemena kaa.)

Kako zovemo kekse napravljeni od zobi? (Zobeni keksi.)

Kako zovemo tortu od okolade? (okoladna torta.)

Kako zovemojogurt s dodatkom voa? (Voni jogurt.)

24


25/145

25

ijeje to?

Cilj:Vjebati tvorbu posvojnih pridjeva.Igra:Igra je slina prethodnoj. Postavljajte djetetu pitanja i potiite da

odgovara s nekoliko rijei ili u reenicama.

Primjeri:

Ako haljina pripada mami, ija je haljina? (Mamina haljina.)

Ako kuica pripada psu, ija je kuica? (Psea kuica.)

Ako cipele pripadaju tati, ije su cipele? (Tatine cipele.)

Ako auti pripada bratu, iji je auti? (Bratov auti.)

Pogodi cjelinu prema dijelovima

Cilj:Obogaivanje vokabulara (nazivi pojedinih dijelova predmeta).

Igra: Osoba i dijete naizmjence jedno drugome nabrajaju dijelovepredmeta na temelju kojih treba pogoditi o kojem je predmetu rije. Igrai semogu natjecati tko e nabrojiti vie dijelova. Svaka pravilna rije kojaoznaava dio danog predmeta donosi jedan bod.

Naprimjer: Imam vrata, prtljanik, kotae, motor, svjetla, volan,sjedala, poklopac, ispunu cijev (automobil).


26/145

26

3 i 2

Cilj: Aktivizacija vokabulara (imenice), ponavljanje zbirnih imenica,

razvoj pamenja i panje.Igra: Prvo predlaemo djetetu da se prisjeti pojmova koji jednom

rijeju oznaavaju mnogo predmeta (voe, povre, ive, namjetaj, posue,odjea, obua, ivotinje, ptice, kukci, drvee, cvijee, profesije). Nakon to sedijete prisjetilo zbirnih imenica provodimo igru "3 i 2" u kojoj je zadatak

imenovati, naprimjer:3 ploda voa i 2 povra; 3 odjevna predmeta i 2 predmeta posua; 3

domae ivotinje i 2 divlje; 3 ptice i 2 kukca; 3 vrste drveta i 2 cvijeta; itd.Osim vokabulara, ova igra razvija opa znanja, pamenje i panju.

Nakon to dijete postane iskusan igra, moete zadavati sloenije zadatke,poput "3 umske ivotinje iz naih krajeva i 2 stanovnika dungle; "3zimzelena drveta i 2 listopadna" itd.

26


27/145

27

to tu ne pripada?

Cilj: Aktivizacija vokabulara (imenice i pridjevi), ponavljanje zbirnih

imenica, razvoj logikog miljenja, slune panje i kratkoronog verbalnogpamenja.

Igra:Osoba izgovara tri rijei - pojma, a dijete treba odgovoriti koja jerije suvina. Moe se igrati s imenicama, pridjevima i bilo kojim logiki i

jezino povezanim pojmovima. U svrhu vjebanja pamenja, niz se moe

poveati do 5 i vie rijei.

Primjeri:

breskva - kruka - krevetvrabac - stol - papiga

tikvica - rajica - sanjke

plava - zelena - hladna

gorko - kiselo - ljubiastopravokutan - vru - okrugao

Nai suvino I

Cilj: Vjeba tvorbe rijei pomou sufiksa, aktivizacija i proirivanjevokabulara, razvoj slune panje, pamenja i miljenja, te osjeaja za jezik".

Igra:Igra se na isti nain kao i u prethodnoj igri "to tu ne pripada?'',ali sada izbacujemo rije koja nije stvorena istim sufiksom kao ostale tri (npr.nije umanjenica). etiri rijei trebaju pripadati istoj temi i razlikovati se samopo morfolokom principu.

Primjeri:

mrkvica - krumpir - rotkvica - korabica;

zei - medvjedi - vuk - lavi;

krukica -jabuica - breskvica - ljiva


28/145

28

Idemona put

Cilj: Aktivizacija i proirivanje vokabulara (imenice)Igra: Recite djetetu: "Idemo put i moramo ponijeti sa sobom to je vie

mogue stvari koje su... (zadajte opisni pridjev, npr. stvari koje slatke, kisele,tvrdei dr.). Zatim dijete nabraja nazive odgovarajuih predmeta.

Ovu je igru najzanimljivije igrati s veom skupinom djece mlae dobi,npr. na roendanskoj zabavi ili u djejem vrtiu. Djeca oblikuju veliki krug("kuu"). Ako je zadan pojam slatko, igrai trebaju brzo izgovoriti netoslatko. Dijete koje prvo izgovori naziv slatkog predmeta (npr. okolada)izlazi iz kruga ("ide na put"). Igra se nastavlja s novim zadanim pojmom

("Idemo na put i nosimo sa sobom neto kiselo itd.). Djeca "idu na put" svedok "kod kue" ne ostanu dva igraa koji ostaju "uvati kuu".

Igra pogaanja

Cilj: Aktivizacija vokabulara (imenice i pridjevi), ponavljanje zbirnihimenica, razvoj logikog miljenja

Igra: Predlaemo djetetu da postavljanjem pitanja sazna koji stepredmet zamislili. Naprimjer:

- Je li to jestivo?

- Ne.

- Je li to odjevni predmet?

- Da.

- Ima li rukave?

- Da.

- Jesu li rukavi kratki?

- Ne.

- Je li za hladno vrijeme?

- Da.

- Je li to vuneno?

- Da.- To je demper!


29/145

29

Detektivi

Cilj: Aktivizacija vokabulara pridjeva i imenica, vjebanje vjetineopisivanja predmeta, stjecanja senzornih iskustava i znanja o prirodi.

Igra:Igra se provodi u okviru etnje na otvorenom, u parku ili u umi.Dijete zajedno s roditeljem istrauje drvee, cvijee, grmove i jestive gljive.Zadatak je sastaviti to je mogue precizniji opis biljke. Pritom potiite dijeteda opipava koru, lie, mirie cvijee i plodove.

Primjeri:Breza - listopadno drvo; stablo je tanko, ravno, bijelo; list je irok;

stablo stvara proziran ukusan sok.

Bor - zimzeleno drvo; stablo je debelo, ravno, smee; na granama suiglice i iarke.

Hrast - listopadno drvo; ogromno stablo, pokriveno debelom i

vrstom korom; list je ovalan, valovitog ruba; osim lia hrast ima irovekoje vole jesti divlje svinje.


30/145

30

Divlje ivotinje

Cilj: Obogaivanje vokabulara imenica i pridjeva na temu "Divljeivotinje"

Igra: Osoba predlae djetetu da nabroji sve divlje ivotinje kojepoznaje. Zatim mu postavlja razliita pitanja:

Koje dijelove tijela ima ta ivotinja? Koja od tih ivotinja ima rogove?

Kljove? Ralje? Duge ui? Bodlje? Kratki ili dugi rep? Kakva joj je njuka? Koja je ivotinja malena? Velika? Bodljikava? Snana? Bojaljiva?

Dugouha? Kratkodlaka?

Gdje ivi? (u rupi u zemlji, u brlogu, u duplji na drvetu)Kako se zove mladunad spomenutih ivotinja?ime se pojedine ivotinje hrane? Koja je od njih grabeljivac? Koja je

biljojed?

Sjeti se nekih bajki sa ivotinjskim likovima. Koji se ivotinjski likovi

pojavljuju u bajkama 'Tri praia", "Crvenkapica", "Vuk i sedam kozlia"?Koje basne poznaje i tko su likovi u njima?


31/145

31

Odaberi rijei I (pridjevi)

Cilj:Aktivizacija vokabulara (opisni pridjevi)

Igra: Osoba zadaje imenicu, a dijete se treba za nju prisjetiti to jemogue vie odgovarajuih opisnih pridjeva. Kakav moe biti snijeg? Kakavmoe biti dan? Kakva moe biti no? Kakva moe biti jesen? Kakvo moebiti nebo? Kakva moe biti kosa? Itd.

Primjeri:

Snijeg - bijel, ut, hladan, mekan, suh, zrnat, prljav, blatan, blistav,vlaan, mokar, ljepljiv, umjetan...

More - duboko, plavo, isto, prljavo, otvoreno, slano, oneieno,mirno, olujno, nemirno, valovito...

Dan - sunan, vedar, topao, hladan, kratak, dug, vjetrovit, kiovit,veseo, miran, sretan, dobar, lo...

No - duga, hladna, zvjezdana, polarna, mrkla, gluha, mrana,potpuna, duboka, nemirna, mirna, novogodinja...

Odaberi rijei II (imenice)

Cilj:Aktivizacija vokabulara (imenice)

Igra: Ova je igra obrnuta varijanta prethodne. Osoba zadaje opisni

pridjev, a dijete se treba prisjetiti to je mogue vie odgovarajuih imenica.

to moe biti hladno? Zaleeno? Duboko? Itd.Primjer: Hladno - vrijeme, jesen, zima, dan, no, pie, zakuska, jelo,

znoj, doek, oruje...

Odaberi rijei III (glagoli)

Cilj:Aktivizacija vokabulara (glagoli)

Igra:Odabir to veeg broja glagola prema zadanoj imenici. Dijete senajvjerojatnije nee prisjetiti vie od prvog glagola koji mu padne na pamet.


32/145

32

Zato nakon svakog dobivenog odgovora postavite novo pitanje, naprimjer:

"to jo ini sunce, osim to sjaji?" Neka dijete razmilja i pokua pridruitipredmetu to je mogue vie radnji, odnosno pridruiti imenici to jemogue vie glagola.

Primjer:Djeca - tre, pjevaju, crtaju, jedu, spavaju, eu, smiju se, igrajuse, skau, pleu, skijaju...

Rijei-prijatelji

Cilj:Aktivizacija i proirivanje vokabulara (sinonimi), prepoznavanje iusvajanje razliitih nijansi u znaenju slinih rijei, vjebanje vjetine odabiranajtonije rijei, one koja najvie odgovara kontekstu, izbjegavanje koritenjauskog izbora rijei i poticanje na razmiljanje o jeziku.

Igra: Igramo na temu likova iz djetetu poznatih knjiga i crtanih

filmova. Objasnite djetetu da je istu stvar mogue opisati na razliite naine,odnosno razliitim rijeima koje su bliske po smislu. To su rijei -prijatelji(sinonimi). Kada ih koristimo, izraavamo se ljepe i bogatije. Recite djetetu:

"Poet u, a ti nastavi. Medvjedi Winnie Pooh je zabavan (veseo, smijean,komian...). Magari Sivko je alostan (tuan, neveseo, potiten...).

Rijei-neprijatelji

Cilj:Aktivizacija i proirivanje vokabulara (protuznanice), uvjeba-vanje odabira rijei sa suprotnim znaenjem.

Igra:Osoba zapoinje reenicu, a dijete je treba dovriti dopunja-vanjem rijei suprotnog znaenja.

Primjeri:

Limun je kiseo, a eer je ...

Kamen je tvrd, a jastuk ...

Sladoled je hladan, a kakao je ...

Brusni papir je hrapav, a papir za pisanje je ...

Autocesta je iroka, a puteljak je ...Zec tri brzo, a pu puzi ...


33/145

33

Nai suvino II

Cilj:Aktivizacija vokabulara (opisni pridjevi istoznanice), razvoj

logikog miljenja, slune panje i kratkoronog verbalnog pamenja Igra:Jo

jedna igra izdvajanja rijei koja ne pripada nizu. Svaki put kad dijete otkrije

"uljeza", pitajte ga zato izbacuje ba tu rije. Ako mu je znaenje neke rijei

nepoznato ili nejasno, objasnite mu.Primjeri:

Tuan, alostan, potiten, dubok Hrabar, glasan, smion, odvaan

Slab, lomljiv, dugaak, krhak Dalek, snaan, jak, moan

Reci suprotno

Cilj: Aktivizacija i proirivanje vokabulara (protuznanice, sve vrste

rijei), uvjebavanje odabira rijei sa suprotnim znaenjem, razvoj slunepanje.

Igra:Osoba izgovara rije, a dijete treba izgovoriti rije sa suprotnimznaenjem, npr. hladan - vru. Bit e zanimljivije ako pri brzoj igri mijeaterazliite vrste rijei (imenice, pridjeve, priloge, glagole).

Primjer jednoga "kruga":

Vru, blisko, sjesti, ljeto, rijetko, ist, podii, dan, lomljiv.

Prijedlog rijei:Jutro (veer), dan (no), zima (ljeto), prijatelj (neprijatelj)...Hladan (vru), ist (prljav), mekan (tvrd), tanak (debeo), mokar (suh),

mlai (stariji), otar (tup), glasan (tih), veseo (tuan), spor (brz)...Pobijedio (izgubio), podigao (spustio), sjeo (ustao), zaboravio (sjetio

se), zaprljao (oistio)...

Sutra (danas), kasno (rano), blisko (daleko), rijetko (esto), visoko(nisko), usko (iroko)...


34/145

34

Loptanje suprotnostima

Cilj: Aktivizacija i proirivanje vokabulara (protuznanice, imenice ipridjevi), uvjebavanje odabira pridjeva i imenica sa suprotnim znaenjem uobliku sintagmi, razvoj slune panje.

Igra:Roditelj i dijete bacaju jedno drugome loptu uz izgovaranje sin-

tagmi (pridjev + imenica) suprotnog znaenja. Roditelj zadaje sintagmu, adijete bacajui mu loptu izgovara suprotnost.

Primjeri:

rano jutro - kasna veer

slabi mraz -....

lagan poetak-....

kratak dan - ...

tihi pla - ...

davati mnogo -..kasno lei -...

polako sjedni -...


35/145

35

Lanirijei

Cilj: Aktivizacija i proirivanje vokabulara, razvoj logikog miljenja,slune panje i pamenja, razvoj opih znanja.

Igra: Odaberite temu na koju ete stvarati lanie rijei. Jedan igra(npr. roditelj) zapoinje lanac od tri rijei, drugi igra treba izgovoritisljedee tri rijei na istu temu, trei igra izgovara tri nove rijei i tako dalje,ali uvjet je da se rijei ne ponavljaju. To znai da svaki igra treba paljivo

sluati i pokuati zapamtiti sve imenovane rijei, pazei da ih ne ponavlja.Onaj tko izgovori rije to ju je ve predloio neki od prijanjih igraa, ispadaiz igre. Uz vjebu, razmiljanje i bogat vokabular, mogue je sloiti prilinoduge lanie.

Primjer lania rijei na temu "Ljeto":

1. igra: sunce, vruina, kupanje

2. igra: more, plaa, pijesak

3. igra: kantica, lopatica, ljunak

1. igra: sladoled, lubenica, trenje

2. igra: praznici, igranje, odmor

3. igra: djeca, zabava, izlet...


36/145

36

Kotrlja se lopta, jedan, dva, tri.

Cilj: Aktivizacija vokabulara, razvoj logikog miljenja, razvoj slunepanje i regulacije govornih iskaza, uvjebavanje vjetine davanja kratkihsmislenih odgovora na postavljena pitanja.

Igra: Ovo je klasina igra odgovaranja na pitanja u kojoj jedan igrapostavlja drugom pitanja, a drugi na njih odgovara pazei da pritom neizgovori "zabranjene" rijei. Prvi igra nastoji "uloviti" drugog u trenutku

nepanje i svojim pitanjima namjerno ga navodi na to da izgovori "zabra -njenu" rije. Zabranjene rijei su: "crno", "bijelo", "da" i "ne" (poslije moe te ihzamijeniti drugima). Svaki krug igre zapoinjemo pjesmicom u kojoj seodreuju pravila igre:

Kotrlja se lopta, jedan, dva, tri,

na pitanja moja odgovaraj ti.

"Crno" i "bijelo" ne izgovaraj,

S "da" i "ne" ne odgovaraj.

Primjer pitanja i odgovora:

- Jesi li ti djevojica?- Svakako.

- Ide li ve u kolu?

- Kreem idue godine.- Svia li ti se ova igra?- Zabavna je.

- Koje je boje tvoja majica?

- Boje mlijeka i snijega.

- Svira li klavir?- Uim ga svirati.

- Koje je boje klavir?- Boje moje make.


37/145

37

arena igra

Cilj: Aktivizacija vokabulara imenica i pridjeva, usvajanje boja, pre-

poznavanje predmeta prema boji.

Igra:Za svaki krug igre odabiremo jednu boju. Dijete udata loptom o

pod i pritom izgovara sve predmete koji mogu biti zadane boje, nastojeipobrojati to vie predmeta jer za svaku rije dobiva "bod.

Primjeri:Bijela boja: sol, snijeg, mlijeko, jaje, ria, papir, kreda, pamuk, tratin-

ica...Zelena boja: list, trava, kaktus, gusjenica, krokodil, lubenica, jabuka,

krastavac, kupus...

uta boja: sunce, pijesak, irafa, lav, tigar, dinja, limun, tikva, mahune,sunovrat...

Automobili

Cilj: Usvajanje boja i njihovih nijansa, razvoj vizualne percepcije.

Igra: Ova igra izvrsna je prilika za uenjeboja i njihovih najrazliitijihnijansi tijekom etnje u gradu ili vonje u automobilu. arenilo na gradskimulicama, a prije svega raznobojni automobili, najbolja su prilika za

upoznavanje svih moguih boja. Tijekom etnje ili vonje pitajte dijete koje jeboje automobil koji ste ugledali. Budite precizni i imenujte nijanse, naprimjer

nije svaka crvena boja crvena, nego jarkocrvena, tamnocrvena, boja ciklame,

boja trule vinje i dr.

Reci jednom rijeju

Cilj:Aktivizacija i proirivanje vokabulara, razvoj analitikog i sinte-tikog miljenja.


38/145

38

Igra:Izgovarajte tri rijei koje su tematski povezane i mogu se svrstatipod jedan opi pojam, odnosno poopiti jednom rijeju. Dijete trebaizgovoriti taj pojam. Poslije moete zamijeniti uloge.

Primjeri:

mama, tata, dijete - obitelj

snijeg, mraz, meava - zima

torta, baloni, darovi - roendan

potoi, siga, visibaba - proljee

more, sladoled, praznici ljeto

Tko je ije dijete?

Cilj:Utvrivanje imena ivotinja i njihove mladunadi.Igra: Roditelj baca djetetu loptu i istodobno izgovara ime neke

ivotinje, a dijete dok je vraa treba izgovoriti naziv mladuneta te ivotinje.Ponite od domaih ivotinja, zatim prijeite na perad, divlje ivotinje iptice.

Dodaj zadnju rije

Cilj:Aktivizacija vokabulara imenica na zadanu temu, razumijevanje

opisnih pridjeva, smisleno dovravanje reenica.

Igra: Nakon to ste s djetetom pomou slikovnica, knjiga ienciklopedija prouavali odreenu temu, npr. afrike ivotinje, znanjemoete utvrditi u igri dovravanja reenica.

Primjeri:

U Africi ive veliki, debelokoni... (vodenkonji).

U Africi ive spretni, dugorepi... (majmuni).

U Africi ive zeleni, otrozubi... (krokodili).

U Africi ive brze, plaljive, prugaste, crno-bijele... (zebre).

U Africi ive ogromni, snani... (slonovi).


39/145

39

Jestivo - nejestivo

Cilj: Razvoj slune panje, proirivanje vokabulara imenica, razvojlogikog miljenja i opih znanja.

Igra:Imenujte razliite imenice, a dijete treba brzo odgovoriti moe lise imenovani predmet jesti ili ne.

Pokretljivo - nepokretljivo

Cilj: Razvoj slune panje, proirivanje vokabulara imenica, razvojlogikog miljenja i opih znanja.

Igra:Jedna od mnogih varijacija prethodne igre. Imenujte razliitepredmete i bia, a dijete treba brzo odgovoriti je li imenovano pokretljivo ilinije.

Ostale verzije igre: "moe se dodirnuti - ne moe se dodirnuti", "moese staviti u dep - ne moe se staviti u dep", "tvrdo - mekano", "teko -

lagano", "nastalo je u prirodi - napravio je ovjek" i dr.

Manje - vee

Cilj: Usvajanje pojmova "vei" i "manji", aktivizacija vokabularaimenica, razvoj logikog miljenja i stjecanje opih znanja.

Igra:Imenujte neki djetetu dobro poznat predmet (ili ivotinju). Dijetese treba sjetiti predmeta koji je vei od onoga koji ste imenoval i. Ova je igrazanimljivija kada se igra brzo.

Primjeri:

Muha - leptir; knjiga - televizor; jabuka - lubenica; stolica - ormar; mi- maka, pas - konj...

U drugoj varijanti dijete treba rei predmet manji od imenovanog.Primjeri:

Muha - mrav; knjiga - kutija za ibice; jabuka - trenja; koulja -arapa; mi - skakavac; pas - koko...


40/145

40

Reci to vidi

Cilj: Aktivizacija vokabulara imenica, razvoj vizualne panje,percepcije i pamenja.

Igra:Ovu je igru zanimljivo igrati tijekom vonje automobilom, auto-busom ili tramvajem. Sjednite s djetetom pokraj prozora i neka pokua uoitii imenovati to vie stvari koje primijeti gledajui kroz prozor tijekomvonje. Treba biti brz jer vozilo ide dalje i stalno se pojavljuju novi predmeti i

bia (ljudi i ivotinje). Ili predloite djetetu da paljivo gleda i imenuje svepredmete odreene boje, npr. plave (djevojicu u plavoj haljinici, mukarca uplavom odjelu, enu s plavim djejim kolicima, plavo cvijee ispred zgrade,plavi automobil, itd.).

Zapamti to vidi

Cilj:Razvoj dugoronog vizualnog pamenja, aktivizacija vokabularaimenica.

Igra:Jo jedna igra za etnju ili vonju gradom. Predloite djetetu datijekom etnje ili vonje zapamti odreeni broj predmeta kraj kojih je prolo,ali umjesto da vam to odmah priopi (kao to je to bio zadatak u igri "tovidi?"), sada ih mora zapamtiti i otkriti vam ih tek kad se vratite kui. Brojpredmeta za zapamivanje moe se s vremenom poveati do deset i ak vie.

Predmeti oko nas

Cilj: Aktivizacija i proirivanje vokabulara imenica, razvoj vizualnepercepcije i panje, sposobnosti zapaanja i vizualnog prepoznavanja, razvojslune panje i pamenja.

Igra: Ovu nadasve jednostavnu igru za dva igraa moete igrati bilo

gdje: u kuhinji, u kupaonici, u sobi, u lijenikoj ekaonici i dr. Naizmjenceimenujte sve predmete u prostoriji. Svatko odjednom smije imenovati samo


41/145

41

jedan predmet, zatim je na redu drugi igra. Igra se zavrava kada su svipredmeti imenovani, odnosno kada nijedan igra ne moe nastaviti niz.Pobjednik je onaj koji je rekao zadnju rije (imenovao zadnji predmet).

Tijekom igre potrebno je paziti da nema ponavljanja. Ako je igra ponoviove izgovorenu rije, treba nai novi predmet.

to o tome moe rei

Cilj: Aktivizacija i proirivanje vokabulara (sve vrste rijei), razvoj

sposobnosti zapaanja i vizualnog prepoznavanja, razvoj slune panje ipamenja.

Igra:Ova je igra slina prethodnoj po tome to se dva igraa natjeu utome tko e rei "zadnju rije". No u ovoj igri natjeu se oko samo jednogpredmeta. Odabiru predmet o kojem e govoriti i svatko naizmjence imenuje

jednu osobinu, svojstvo, funkciju i dr. Nastoje opisati predmet do najsitnijih

pojedinosti dok ne iscrpe sve mogunosti. Pobjednik je onaj koji je rekaozadnju rije.

Kome je to potrebno

Cilj: Proirivanje vokabulara imenica na temu ljudskih zanimanja injima pripadajuih predmeta, razvoj logikog miljenja i opih znanja.

Igra: Djeca starije predkolske dobi upoznaju se s razliitim

zanimanjima i nazivima predmeta to ih ljudi odreenog zanimanja koristeu poslu. U ovoj igri osoba imenuje pojedina zanimanja, a dijete imenuje

predmet (ili vie njih) koji je u tom zanimanju potreban. Poslije moete igratiobratnu varijantu - vi imenujete nekoliko predmeta u nizu, a dijete pogaa ukojem su zanimanju svi ti predmeti potrebni. Takoer, pitajte dijete kako sesvaki od imenovanih predmeta koristi, odnosno emu tono slui.

Primjeri:

Kuhar - lonac, tava, namirnice.


42/145

42

Slastiar - kalup za torte, maslac, okolada.

Frizer - kare, etka, ealj, lak za kosu.

Graevinar - kaciga, rukavice, cement, pijesak, cigla.Prodava - trgovina, vaga, blagajna.

Cjelina i dio I

Cilj: Aktivizacija vokabulara imenica (predmet i njegovi dijelovi),

razvoj slune panje, proirivanje opih znanja, razvoj analitikog miljenja.Igra:Roditelj i dijete bacaju ili kotrljaju jedno drugome loptu. Roditelj

izgovara imenicu, a dijete vraajui loptu izgovara naziv dijela tog predmetaili bia. Igra je zanimljivija kada postupno poveavate brzinu dobacivanjaloptom.

Primjeri:kua - prozor; automobil - kota; stablo - korijen; knjiga - stranica;lice - oko; raunalo - tipkovnica; ptica - krilo; lisica - rep

Cjelina i dio II

Cilj: Aktivizacija vokabulara imenica (predmet i njegovi dijelovi),


43/145

43

razvoj slune panje, proirivanje opih znanja, razvoj analitikog isintetikog miljenja.

Igra:Izgovarajte imenicu koja oznaava dio koji moe pripadati razli-

itim predmetima, a dijete treba nabrojiti tri predmeta koji imaju taj dio. ,

Primjeri:

prozor - zgrada, automobil, vlak

kota - autobus, bicikl, kolicalie - drvo, grm, cvijetbodlja - dikobraz, je, kaktus

Pogodi ivotinju

Cilj: Proirivanje rjenika imenica i opisnih pridjeva, proirivanjeopih znanja o ivotinjama.

Igra: Ovo je varijanta klasine igre pogaanja u kojoj od djetetatraimo da prema nizu opisnih rijei (uglavnom pridjeva) pogodi ivotinju

koju smo zamislili. Cilj je pogoditi to prije, premato manje opisnih rijei.to prije dijete pogodi o kojoj se ivotinji rado, to vie bodova dobiva. Akopogodi nakon jedne rijei, dobiva 10 bodova, nakon dvije - 8 bodova, 3 - 7bodova, 4 - 5 bodova.

Kada igrate s djecom u skupini, dijete koje je prvo tono odgovorilodobiva sliicu te ivotinje ili neki drugi nagradni predmet. Ukupnipobjednik je dijete koje do kraja igre skupi najvie nagradnih predmeta.

Kako biste sprijeili nepromiljeno pogaanje ija je svrha samo da se

bude prvi, uvedite pravilo prema kojem ono dijete koje je netono inepromiljeno odgovorilo, proputa pravo pogaanja u sljedeem zadatku.

Takoer, kako bi igra bila izazovnija, niz opisnih pridjeva zaponiteod openitih opisa koji nisu karakteristini samo za odreenu ivotinju.Tako, naprimjer, u zadatku iji je odgovor "zec", nemojte poeti niz rijeju"dugouh".

Primjeri zadataka:

Malen, siv, plaljiv, skakutav, dugouh. (Zec)

Malen, kratkonog, radian, bodljikav. (Je)

Siv, otrozub, gladan, opasan. (Vuk)


44/145

44

Znam pet... I

Cilj: Aktivizacija vokabulara imenica prema odabranoj temi.

Igra: Ovo je poznata igra loptom koju preporuuju mnogi strunjaci.Psiholozi preporuuju da se izvodi prvo jednom pa drugom rukom, a zatims obje ruke naizmjenino (ukupno osam udaraca). Dijete udara loptom o podi istodobno izgovara pet rijei na zadanu temu, uz brojanje svakerijei/udarca loptom. Svaki niz udaraca poinjemo rijeima: "Znam pet..."

Primjeri:

Znam pet vrsta voa:Jabuka - jedan.

Kruka - dva.ljiva - tri.Breskva - etiri.

Marelica - pet.

Znam pet odjevnih predmeta:

Koulja - jedan.Hlae - dva.Haljina - tri.

Vesta - etiri.

Suknja - pet.

Reci pravu rije

Cilj:Aktivizacija i proirivanje vokabulara glagola, razvoj opih znanja

i miljenja.Igra: Izgovarajte reenice s parnim radnjama u kojima dijete treba

dodati pravi glagol na kraju, a koji se razlikuje od prvog glagola. Obavezno

navedite nekoliko primjera, odnosno dovrenih reenica, kako bi dijeteshvatilo to se od njega trai.

Primjeri:

Ptica leti, a riba pliva.Je hoda, a zec...


45/145

45

Juhu kuhamo, a palainke...Kola jedemo, a sok...Na stolici sjedimo, a u krevetu...

Travu kosimo, a kosu...

Brodom plovimo, a zrakoplovom...

Vijak zavremo, a avao...Grabljama grabljamo, a lopatom...

Kada semafor pokazuje crveno - stojimo, a kada semafor pokazuje

zeleno - . . .

Kada dijete shvati bit igre, predloite mu zamjenu uloga.

Slino je...

Cilj:Aktivizacija i proirivanje vokabulara (sve vrste rijei), razvoj aso-cijativnog i kreativnog miljenja, proirivanje opih znanja.

Igra:Ovu igru moete igrati u svakoj prilici kada vidite neki zanimljiv

predmet, osobito tijekom etnje u prirodi. Kada ugledate neto poputoblaka, pauine, lista, eera i dr., razgledajte to zajedno i upitajte dijete nato ga stvar podsjea, odnosno emu je slina. Zamolite ga da objasni.Naprimjer, pauina je slina koncu (tanka je poput najfinijeg svilenogkonca), oblak za sunanog dana slian je vati (bijel, pahuljast i lagan),mravinjak je slian brdu, a list na stablu slian je papiru. Ova aktivnostizuzetno je dobra za vjebanje asocijativnog miljenja, kao i fleksibilnosti

miljenja izvan okvira, to je jedna od najvanijih misaonih vjetina u uenjui ivotu openito.


46/145

46

Zajednika radnja

Cilj: Aktivizacija i proirivanje vokabulara glagola, razvoj logikogmiljenja i opih znanja.

Igra: Imenujte dva pojma (bia, pojave, predmeti) i predloite djetetuda imenuje njima zajedniku radnju. Obavezno navedite nekoliko primjera,odnosno dovrenih reenica, kako bi dijete shvatilo to se od njega trai.

Primjeri:

I ovjek, i pas - hodaju, I ptica, i leptir - ...

I zec, i klokan -...

I konj, i deva - ...

I krava, i koza I kia, i snijeg I snijeg, i led - ...

I olovka, i flomaster -...


47/145

47

to se nalazi unutra?

Cilj: Aktivizacija i proirivanje vokabulara imenica, razvoj vizualnepercepcije i vizualno-prostornih predodbi, razvoj logikog miljenja i opihznanja.

Igra: Imenujte neki predmet ili mjesto i pitajte dijete to se moenalaziti u njemu (unutra). Prvo ponite od djetetu poznatih svakodnevnihpredmeta i mjesta, a zatim igrajte istu igru u etnji; neka dijete pogaa to bi

se sve moglo nalaziti unutar imenovanog predmeta ili na imenovanommjestu. U poetku je dovoljno da dijete tono imenuje jedan predmet, aposlije proirite zadatak na vie predmeta, na tri ili ak est!

Primjeri:

uma - stablo.

Trgovina - kupci.

Djeji vrti - djeca.Kua - krevet.

Ormar - koulja.

Hladnjak - mlijeko.

Lonac - juha.

Vlak - putnici.

Bolnica - lijenici.

Kazalite - glumci.

Brod - mornari.

kola - uenici.

Park - etai.


48/145

48

Suprotnosti-asocijacije

Cilj: Aktivizacija i proirivanje vokabulara (protuznanice), uvjeba-vanje odabira rijei sa suprotnim znaenjem, razvoj logikog miljenja.

Igra: Ovo je zahtjevna igra koja izuzetno potie razvoj logikogmiljenja u djece. Jedan igra izgovara rije koja oznaava predmet(imenicu). Drugi igra treba izgovoriti drugu rije koja takoer oznaavapredmet, ali sa suprotnom znaajkom ili namjenom. U ovoj igri nema jednog

tonog odgovora na zadatak. Vano je da igra obrazloi svoj odgovor. Akoje logian, odgovorse prihvaa. Ova igra nikada nee dosaditi jer potie vrloaktivno miljenje, pronalaenje novih nestandardnih mogunosti iasocijacija.

Naprimjer:

Prvi igra: - aa.

Drugi igra: - Ploa.Obrazloenje: aa je duboka, a ploa je ravna.

Prvi igra: - aa.

Drugi igra: - Voda.

Obrazloenje: aa je posuda. Voda je tekuina koja je puni.

Prvi igra: - aa.

Drugi igra: - Pas.

Obrazloenje: aa je predmet. Pas je ivo bie.


49/145

49

Igra analogija

Cilj: Aktivizacija i proirivanje vokabulara, razvoj osjeaja za jezik ilogikog miljenja.

Igra: Sposobnost pronalaenja analogija i oslanjanja na njih izuzetno jevana u ovladavanju jezikom u male djece. Ova igra nastavljanja nizaanalogija osobito je korisna za razvoj logikog miljenja jer dijete na temeljuponuenog para rijei treba odabrati potrebnu rije za sljedei par. Drugim

rijeima, treba shvatiti na koji su nain prve dvije rijei logiki i jezinopovezane, te na isti nain stvoriti sljedei par rijei.

Od djeteta se trai da nastavi niz (doda drugu rije i tako zavri drugipar):

ovjek - ljudi, dijete - ..., pas - ..., drvo - ...

Sin - ki, unuk -..., neak -..., roak -...

amac - ami, brod - v l a k -..., autoSjeverni pol - bijeli medvjed, dungla - ..., savana -..., planine

Kutija - kartonska, aa - ..., vaza -..., kua - ..., vreica

Lonac i tava - kuhar, boje i kist -..., stetoskop i injekcija klavir i note - ...

No - noevi - mnogo noeva, vilica - ..., mnogo ..., lica mnogo ...

Putnik je uao u autobus, putnik se vozi u ..., putnik jeiziao iz ...


50/145

50

Tvrdoglavi magari

Cilj:Pouiti dijete odabiru glagola suprotna znaenja prema drugomglagolu (protuznanice) te njihovoj primjeni u reenicama.

Igra:Prvo predloite djetetu da uini neto prema vaim uputama:Ui u sobu. Zatvori vrata. Priblii stolicu krevetu. Podigni olovku sa

stola. Ulij vodu u au. Obuci kapu. Zavei cipelu. Spusti zastor. Itd.Zatim mu predloite da kratko odglumi tvrdoglavog magaria koji

sve ini suprotno od onoga to se od njega trai. Naprimjer, osoba kae: "Uiu sobu." Dijete odgovara: "Izai iz sobe" i ini to. Moete izgovarati glagolesuprotnog znaenja u parovima:

ui - izai; zatvori - otvori; priblii - udalji; podigni - spusti; ulij - izlij;obuci - svui; zavei - odvei; spusti - podigni... itd.


51/145

51

Dovri reenicu I

Cilj:Pouiti dijete pravilnoj sklonidbi imenica u reenicama s prijed-lozima i bez njih.

Igra:Osoba izgovara reenicu kojudijete treba dovriti tako da budesmislena i gramatiki pravilna.

Primjeri reenica:

Leptir je sjedio na ...

Gusjenica se penje na ...

Mai je volio spavati ispod

Povre se kuha u velikom ...

Djeak je spremio knjige u ...

Mama je stavila tanjure na ...

Gljiva je rasla ispod ...

Putnici su prili ...

Miris je dolazio iz ...

Obitelj se okupila oko ...

Baka je obrisala prainu s ...

Djeca su se brinula o ...


52/145

52

Dopuni reenicu

Cilj:Pouiti dijete upotrebljavati prijedloge u reenicama.Igra:Osoba izgovara reenicu u kojoj postoji prijedlog. Umjesto da ga

izgovori, pljesnut e dlanovima. Naprimjer: "Pela je sjela (pljesak) cvijet."Dijete treba ponoviti reenicu s prijedlogom: "Pela je sjela na cvijet."

Primjeri reenica:

Vrt je bio ... kue. (iza, ispred)

Baka lei ... kauu, (na)

Djed sjedi ... fotelji, (u)

Medvjed spava ... kruke, (ispod)

Djeak je odnio posue ... sudoper, (u) Djevojicaje stavila kola ...

penicu, (u) Mama je stavila tortu ... stol. (na)

... prozora raste grm jorgovana. (ispod) Djeak je izvadio knjige ...torbe, (iz) Putnici su uli ... autobus, (u)

Roda je napravila gnijezdo ... krovu, (na) tene se sakrilo ... kreveta,

(ispod)

Objasni rije

Cilj:Pouiti dijete objanjavati znaenje pojedinih rijei, opisivati pred-mete i pojmove te njihove funkcije, jasno se izraavati. Aktivizacijavokabulara (sve vrste rijei), vjebanje povezanog govora i razvoj logikogmiljenja.

Igra: Ovu igru moete igrati udvoje ili s veom skupinom djecepodijeljenom u dvije ekipe. Jedan igra ili ekipa zadaje drugoj strani rije.

Drugi igra ili ekipa treba objasniti znaenje te rijei. Ako je objanjenjezadovoljavajue, igra ili ekipa dobiva bod i zadaje rije. Ako druga strana


53/145

53

ne zna znaenje rijei ili nije sigurna da e je dobro objasniti, onaj tko jezadao rije daje svoje objanjenje. Zato igra koji zadaje rije mora bitisiguran da je sam zna objasniti, inae gubi dva boda. Prije poetka igre

odredite koje ete vrste rijei zadavati/objanjavati.Kada dijete dobro uvjeba izraavanje vlastitih misli, osim rijei

moete zadavati razliite izraze, fraze i dr.

Primjeri:

lopta, pismo, vilica, jastuk, eki, eir, suncobran, ma, pjesma, staklo,magarac...

Objasni smisao

Cilj:Vjebanje razumijevanja prenesenog znaenja.Igra: Ova aktivnost namijenjena je neto starijoj djeci. Od djeteta se

trai da objasni kako shvaa sljedee izraze:

zlatan prsten - zlatne ruke

otrovan ubod - otrovan pogled

otar no - otra rije

mekan jastuk - mekano srce

Skupljamo sliice

Cilj:Aktivizacija i proirivanje vokabulara.Aktivnost: Sliice koje ete skupiti mogu se koristiti u mnogim aktiv-

nostima i igrama s djetetom. Iz djejih asopisa i razliitih prospekataizrezujte slike raznih predmeta, ivotinja i dr. Mnogo prekrasnih sliicamoe se nai i na internetu. Svaki put kada u asopisu ili katalogu ugledatelijepu sliicu (npr. igraku, voe, povre, ivotinju, neki predmet i dr.),izreite je i spremite u poseban fascikl, a poslije nalijepite na kartonskekartice dimenzije oko 5x5 cm. Skupljajte takve sliice zajedno s djetetom usvakoj prilici jer s njima moete igrati mnogo razliitih logopedskih igara,pogotovo onda kada skupite mnogo sliica.


54/145

54

2

Od reenice do prieIgre za razvoj smislenog govornog izraavanja


55/145

55

Dobro razvijen logiki smislen govor omoguuje djetetu da slobodno iaktivno komunicira s ljudima koji ga okruuju. Uinkovitost te komunikacijeumnogome ovisi o tome koliko se precizno, suvislo, adekvatno i svrhovito

dijete izraava u pojedinim govornim situacijama. Drugim rijeima, moe liizraavati svoje misli. Razvoj povezanog govora u neraskidivoj je vezi srazvojem logikog miljenja, pamenja, percepcije i panje. Kako bi bilosposobno priati o nekoj temi, dijete treba biti u stanju razmiljati o njoj,odabirati injenice, uoavati detalje, pamtiti dogaaje i uspostavljatiuzrono-posljedine veze.

U povezanom govoru, osim sadraja o kojem se govori, vanu uloguigraju jezina sredstva, poput intonacije, logikih naglasaka, odabira onihrijei koje najbolje odgovaraju kontekstu, kao i oblikovanja odgovarajuihrazliitih reeninih konstrukcija. Tako, naprimjer, u dijalogu izgovaramopojedine rijei i kratke reenice, izmjenjujemo kratke replike sasugovornikom. Drugim rijeima, izraavamo se saeto. Djeca prilino lakosavladavaju dijaloki nain izraavanja jer ga neprekidno sluaju usvakodnevnim situacijama kod kue.

S druge strane, u monolokom izraavanju - znatno sloenijoj vrstilogiki povezanog govora - izraavamo se proirenim, meusobnopovezanim reenicama. Koristimo ga kada neto opisujemo, izraavamosvoje miljenje o nekoj temi ili prepriavamo neko zbivanje. Djecaovladavaju njime mnogo tee jer gane uju u svakodnevnoj komunikaciji sodraslima u obitelji. Zato nije rijedak sluaj da dijete kolske dobi nije ustanju neto suvislo ispriati. Vjetinama opisivanja, prepriavanja irasuivanja trebamo poeti pouavati dijete u predkolskoj dobi, igrajui snjime igre predloene u ovoj zbirci i itajui mu knjige.

Povezani monoloki govor mnogo je vie od sposobnosti spontanogkontinuiranog nizanja rijei i reenica. On predstavlja slijed logiki povezanihmisli koje se izraavaju preciznim rijeima u ispravno oblikovanim imeusobno logiki povezanim reenicama raznovrsnih gramatikihkonstrukcija. To je, dakle, najsloeniji vid govornog izraavanja u kojemdolazi do izraaja bogatstvo misli i jezika. To je dugaak put djetetova

razvoja - od reenice do prie. Dio igara u ovom odjeljku posveen je razvojuvjetine gramatikog oblikovanja reenica. Kako bi dijete moglo razumjeti


56/145

56

monoloki govor, a pogotovo izraavati se njime, mora ovladatiodgovarajuim reeninim konstrukcijama (sintaksom). Dok ne naui

pravilno oblikovati jednostavne proirene i sloene reenice, njegov govornee biti povezan. Zato put prema "prii" poinje reenicom.

Smisli reenicu I

Cilj:Vebanje vjetine sastavljanja reenica uz pomo zadanih rijei.Igra:Ova jednostavna i kratka igra pomoi e vam prikratiti vrijeme u

trenucima dosadnog ekanja ili vonje u automobilu. Dok ekate u redu nablagajni u trgovakom centru, ili u nekoj ekaonici, ili dok se vozite uautomobilu, okrenite se oko sebe i pogledajte koliko vas predmeta okruuje.

Zadajte jedno drugome po dvije rijei (nazivi okolnih predmeta) s kojimadrugi igra treba smisliti smislenu, gramatiki ispravnu reenicu. Reenicemogu biti ozbiljne ili luckaste, svaka se prihvaa pod uvjetom dajegramatiki ispravno oblikovana. Ovu je igru najlake igrati u trgovini jer sutamo mogunosti odabira rijei i smiljanja zanimljivih reenica najvee.Potiite dijete na smiljanje originalnih i matovitih reenica. Ako je djetetu upoetku teko samostalno smisliti reenicu s dvije zadane imenice,preporuite mu i glagol koji e uklopiti u svoju reenicu.


57/145

57

Smisli reenicu II

U ovoj verziji igre umjesto dva naziva predmeta (dvije imenice) igraizadaju jedan drugome zanimljive sintagme (pridjev + imenica) s kojima je

potrebno smiljati reenice. Potiite djecu na smiljanje zanimljivih inestandardnih proirenih reenica.

Primjeri sintagmi:

Veseli psi, gladno mae, zabavna igra, najdraa pjesma, hladno

mlijeko, ukusan sendvi, umsko voe, kisela jabuka...Neoekivani gost, uzbudljivo putovanje, umsko jezero, nevjerojatna

pustolovina, hrabri istraivai, bodljikavo grmlje, planinski vrh...

Sloi reenicu

Cilj:Vjebati pravilno oblikovanje proirenih reenica.Igra: Jedan igra zapoinje reenicu, a drugi je dovrava vanim

pojedinostima.

Naprimjer:

"Djeca idu... (Kamo? Zato? Kako?)" ili "Vrtlar zalijeva... (to? Gdje?Kada? Kako? Zato?" Nastojte da reenice budu zanimljive.

Most

Cilj: razvoj logikog miljenja, aktivizacija i proirivanje vokabulara,vjebanje povezivanja zasebnih rijei u smislenu, gramatiki oblikovanureenicu.

Igra:Ovo je klasina igra asocijacija za dva ili vie igraa. Jedan igra

zadaje dvije rijei (npr. imenice), a drugi igra predlae treu rije- "most"(npr. glagol) koja smisleno povezuje te dvije rijei. U ovoj igri nema jedinog


58/145

58

tonog odgovora. Svaki se odgovor prihvaa, ako se ponudi kao smislena igramatiki ispravno oblikovana reenica.

Primjer:

Prvi igra: - 'Maka' i 'drvo'.Drugi igra: - 'Penjati se'. Maka se popela na drvo.Prvi igra: - 'Maka' i 'drvo'.Drugi igra: - 'Skrivati se'. Maka se skriva iza drveta.Prvi igra: - 'Maka' i 'drvo'.Drugi igra: - 'Skakati'. Makaje skoila s drveta.

Prvi igra: - 'Maka' i 'drvo'.Drugi igra: - 'Rezbariti'. Izrezbario sam maku iz drveta.

Napomena. Za razliku od prethodne jednostavnije igre "Smisli

reenicu I", u kojoj je potrebno samo uklopiti dvije zadane rijei u istureenicu, u ovoj igri trea rije treba obavezno biti "most" izmeu dvijezadane rije i povezivati ih u reenici. Zato se ne prihvaaju reenice poput"Vidio sam maku i drvo" ili Nacrtao sam maku i drvo".


59/145

59

Dodaj rije

Cilj:Vjebanje vjetine proirivanja reenica.Igra: Recite djetetu: "Izgovorit u reenicu. Naprimjer: 'Djeak pije

sok.' to misli, moemo li dodati jo neke pojedinosti o tome kakav je sok ilislino? Pokuajmo dodavati rijei tako da se iz reenice moe saznati sve otome." Ovu je igru zanimljivo igrati u skupini. Svaki igra redom dodaje po

jednu rije. Pobjeuje onaj tko posljednji doda rije, odnosno kad ostali igrai

vie ne mogu dodati zadanoj reenici ni jednu jedinu rije. Tada poinje novikrug igre.

Primjer:

Zadana reenica: "Djeak pije sok."Prvi igra: "Djeak pije gusti sok."Drugi igra: "Djeak pije gusti sok od marelice."Trei igra (ili opet prvi kad igrate udvoje): "Djeak pije svjee

iscijeeni gusti sok od marelice."

etvrti igra (ili opet drugi): "Ujutro djeak pije svjee iscijeeni gustisok od marelice."


60/145

60

Rulet s prijedlozima

Cilj: Vjebati sastavljanje reenica s prijedlozima.Igra: Uzmite bijeli papirnati tanjur i iscrtajte ga flomasterom "na

krike" u onoliko polja koliko elite upisati prijedloga. U svaki dio upiite pojedan prijedlog: "u", "na", "ispod", "iznad", "s" itd. Zakotrljajte lopticu po

tanjuru. Ona e se zaustaviti na jednom od polja s prijedlogom. Dijete trebasmisliti reenicu s tim prijedlogom.

Zato to...

Cilj:Vjebati dopunjavanje sloenih reenica s prijedlogom "zato to",razvoj logikog miljenja.

Igra: Izgovarajte prvi dio reenice, a dijete treba smisliti logianzavretak.

Primjeri:

Na granama nije ostala nijedna jabuka, zato to...

Zec zimi dobiva bijelu boju krzna, zato to...

Djed okopava voke u vrtu, zato to...

Moj koveg

Cilj:Aktivizacija i proirivanje vokabulara (imenice), vjebanje slunepanje i pamenja, te vjetine oblikovanja reenica.

Igra:Ovu je igru najzanimljivije igrati u veoj skupini, iako ju je mogu-e igrati i u paru. Igrai redom dopunjavaju reenicu novim rijeima. Sljedeiigra treba ponoviti cijelu reenicu i onda dodati svoj nastavak. Prvi igra

kae: "Spremam se na put i u koveg stavljam pastu za zube". Sljedei igraponavlja cijelu reenicu i dodaje ono to smatra potrebnim staviti u koveg,


61/145

61

naprimjer: "Spremam se na put i u koveg stavljam pastu za zube i sapun."Trei igra: "Spremam se na put i u koveg stavljam pastu za zube, sapun irunik." I tako dalje. Svi trebaju pozorno sluati i paziti da nitko ne pogrijei.

Kuhamo ruak

Ovo je drukija varijanta prethodne igre "Koveg". Razlika je u tometo poetak reenice treba biti svaki put drukiji, a poredak dodanih rijeiisti.

Naprimjer:

Prvi igra: "Kada kuham juhu, u lonac stavljam mrkvu".Drugi igra: "Ja ne stavljam mrkvu u juhu, nego luk."Trei igra: "Ja ne volim juhu s mrkvom i lukom, nego stavljam

krumpir."

etvrti igra (ili opet prvi): "Ja volim sve vrste povra i stavljam ujuhu mrkvu, luk, krumpir i kupus."

Vano je da svaki igra u svoju reenicu uklopi sve ve nabrojenesastojke (rijei) i doda sljedei. Obvezno treba paziti na ispravno gramatikooblikovanje reenica.


62/145

62

Idemo na plau

Jo jedna od verzija igre "Koveg". Ovdje svi igrai ponavljaju istipoetak reenice, ali osim imenice dodaju i odgovarajui glagol.

Naprimjer:

Prvi igra. "Spremamo se na plau. Oblaim kupai kostim."

Drugi igra: "Spremamo se na plau. Oblaim kupai kostim i uzimamrunik."

Trei igra (ili opet prvi): "Spremamo se na plau. Oblaim kupaikostim, uzimam runik, stavljam u torbu masku za ronjenje."

Izgubljene rijei

Cilj: Vjebanje razumijevanja i dopunjavanja reenica premakontekstu, proirivanje vokabulara, upoznavanje s tekstom.

Igra:Recite djetetu: "Ispriat u ti kratku priu. Ali u njoj su neke rijeiizgubljene. Pokuaj se dosjetiti koje su to rijei." Na mjestima nedostajuihrijei inite stanke. Koristite kratke priice iz poznatih slikovnica. Vano jeda se rijei koje izostavljate mogu lako pogoditi iz konteksta jedne reenice,kao i prethodnih reenica.

Primjer:Sunce se sakrilo iza . Poela je padati

Zagonetni lik

Cilj:Razvoj povezanog govora, vjebanje vjetine opisivanja.

Igra:Dogovorite se to ete pogaati. Zanimljivo je pogaati likove izcrtanih filmova ili nedavno proitanih slikovnica. Dijete opisuje lik, a vi


63/145

63

trebate prema njegovom opisu odrediti o kome se radi.

Na isti nain mogu se pogaati i predmeti sa slika u asopisima iliilustracija u slikovnicama. Za razliku od igre pogaanja "Pogodi to je to" iz

poglavlja "Rijei, rijei...",ovdje potiite dijete da govori logiki povezanim,proirenim reenicama, odnosno da ih povee u kratku priu o zamiljenomliku ili ilustraciji.

Luckaste reenice I

Cilj:Vjebanje razumijevanja na razini reenice, razvoj logikog mi-ljenja, opih znanja i povezanog govora.

Igra: Ovo je vrlo zabavna, a ujedno i korisna igra. Djeca jako vole

besmislice u govoru i luckaste verbalne zagonetke. Smiljajte razliitereenice s grekom u smislu, a dijete treba ispraviti greku. Sloenostreenica i greaka u smislu prilagodite djetetovoj dobi, razini jezinihsposobnosti i opih znanja. U svrhu poticanja smislenog govora, zamolitedijete da vam objasni zato je reenica pogrena. Potom moete zamijenitiuloge.

Primjeri:

Djeak je prozorom razbio loptu.

U proljee je selo poplavilo rijeku.

Poslije gljiva u umi raste kia.

Kada nam je hladno, grijemo se sladoledom.

Turisti su na more doletjeli vlakom.

U vrtu su jabuke skupljale djecu u koare.

Zimi su u vonjaku sazrijele trenje i vinje.

Volim kruke, jabuke, ljive i ostalo povre.

Baka je na eljeznikoj postaji ekala avion.

Brod je otplovio tako visoko da ga se s kopna vie nije moglo vidjeti.


64/145

64

Pogodi tko je glavni lik

Cilj: Razvoj povezanog govora, vjebanje vjetine prepriavanja iprianja kratkih pria iz mate.

Igra: Ovu je igru najzanimljivije igrati na roendanskoj zabavi. Oda-berite nekoliko igraaka ili drugih predmeta i stavite ih u red. Jedno dijeteizlazi iz prostorije dok odrasla osoba pria djeci kratku priu u kojoj je glavnilik odabrana igraka ili predmet. Zatim dijete ulazi u prostoriju, a ostala

djeca mu, jedno po jedno, prepriavaju smiljenu priu, ne imenujui glavnilik (zovu ga zamjenicom "on" ili "ona"). Dijete treba pogoditi o kojoj se

igraki radi. Ako pogaanje nije uspjeno, djeca dodaju u priu novepojedinosti koje bi trebale pomoi pri pogaanju.

Ovu igru moete igrati i samo s jednim djetetom. Nakon svakoguspjenog pogaanja mijenjajte uloge. Prvo vi priate priu, a u sljedeemkrugu dijete.

Najbolji prijatelj

Cilj: Razvoj povezanog govora, vjebanje vjetine prepriavanja iprianja kratkih pria iz mate.

Igra:Evo naina da skratite vrijeme u ekaonici gdje ima asopisa (kodfrizera, lijenika i dr). Uzmite asopis s najvie slika. Neka dijete odabere

sliku koja mu se svia. Na slici moe biti dijete ili odrasla osoba, ili nekaivotinja. Neka vam iz mate pria o "svom najboljem prijatelju". Kako onizgleda? Gdje ivi? to voli? im se bavi? Moe se smisliti prilinozanimljiva i zabavna pria.


65/145

65

Potraga

Cilj:Razvoj povezanog govora i vjetine zapaanja.Igra: Ovu je igru zanimljivo igrati u skupini djece ili na obiteljskom

okupljanju. Odabrana osoba kae: "Traim prijatelja (prijateljicu, lanaobitelji). Ima smee oi, kratku smeu kosu, voli make i ne voli jesti zobenepahuljice." Onaj koji prvi pogodi o kome je rije, zadaje sljedeu potragu.

Prije poetka igre odredite to se smije navoditi u opisu. To ovisi o

dobi djece s kojom igrate i o tome koliko se sudionici poznaju. U igri snajmlaom djecom doputeno je opisivati odjeu.

Sjetimo se dogaaja

Cilj:Razvoj povezanog govora.

Igra: Odaberite s djetetom neki zanimljivi dogaaj u kojem stenedavno zajedno sudjelovali. Naprimjer, kako ste etali parkom i promatralivjeverice, kako ste promatrali vatromet na gradskom trgu, slavili roendanili na kolodvoru ekali baku i djeda. Naizmjence priajte jedno drugome toste vidjeli, to ste radili i koji su vai doivljaji. to je vie pojedinosti, to jebolje. Dopunjavajte svoju priu pojedinostima sve dok joj se ne bude moglovie nita dodati.

Smisli priu

Cilj: Vjebanje vjetine dopunjavanja i sastavljanja smislenih, grama-tiki ispravno oblikovanih reenica, povezivanje reenica u priu, odgo-varanje na pitanja, ispravna deklinacija rijei.

Igra: Za poetak posluite se djetetu poznatom priom iz nekeslikovnice. itajte mu reenice koje ono treba dopunjavati tako da reeniceimaju smisla i budu ispravno gramatiki oblikovane (dodaju subjekt,


66/145

66

predikat, atribute itd.).

Primjer:

Na prozoru je leala... (tko?) Maka je na livadi ugledala... (koga?)Skoila je... (odakle?) i potrala za... (kim?) Itd. Kasnije moete naizmjence smiljati vlastite zabavne prie iz mate.

Zanimljivost je u tome to igra koji predlae reenice nikad ne zna kojim eih rijeima drugi igra nadopuniti, odnosno tko e biti glavni lik i u kojem esmjeru otii radnja.

Intervju

Cilj:razvoj povezanog govora, vjebanje postavljanja smislenih pitanjai odgovaranja na postavljena pitanja povezanim, smislenim, proirenimreenicama.

Igra: Prvo upoznajte dijete s pojmovima "intervju", "reporter" ili"novinar". Objasnite mu daje intervju razgovor u kojem novinar postavlja

pitanja osobi koja na njih odgovara (respondent). Intervju emitira na

televiziji ili radiju, ili se objavljuje u novinama. Podijelite uloge (tko eintervjuirati, a tko odgovarati). Odaberite temu intervjua, npr. posjet

lutkarskom kazalitu, zoolokom vrtu, zanimljiv izlet, ljetovanje na moru idr. Ili moda dijete jednostavno poeli intervjuirati svoju baku ili djeda tetako saznati neto o njihovom djetinjstvu. U poetku mu pomognite osmisliti

dobra pitanja, naprimjer: "Koja je bila tvoja omiljena igraka u djetinjstvu?"


67/145

67

ili "Kako si se igrao sa svojim prijateljima?" Bit e zanimljivije ako intervjusnimate i zatim sluate te raspravljate o njemu.

Kako je zavrilo

Cilj: Razvoj povezanog govora i vjetine prepriavanja.Igra: Jedan od naina razvoja povezanog govora je gledanje djejih

igranih i crtanih filmova. Ponite s djetetom gledati neki zanimljiv djeji film,a u trenutku kad radnja postane najnapetija pravite se da morate hitno

nekom telefonirati ili neto hitno obaviti u kui. Poslije ga zamolite da vamprepria to dalje dogaalo i kako je film zavrio.

Luckaste reenice I!

Cilj: Razvoj smislenog govornog izraavanja i razumijevanja, prepo-

znavanje reenica koje nemaju smisla, razvoj razumijevanja subjektno-objektnih odnosa u reenici, vjebanje u sastavljanju jednostavnih subjektno-objektnih reeninih konstrukcija.

Igra:Ovo je zabavna i jednostavna igra za koju vam nije potrebno nitaosim mate i dobrog raspoloenja. Recite djetetu: "Izgovarat u nekesmijene reenice u kojima su rijei zamijenile svoja mjesta. Ispravljaj me."Izgovarajte reenicu tako da zamijenite mjesta subjekta i objekta. Pazite dadijete pravilno oblikuje reenice, kako smisleno, tako i gramatiki. Koristite

dosta reenica u prolom vremenu i reenica s prijedlozima.Kada dijete shvati smisao igre i dobro se uvjeba u ispravljanju

reenica, predloite mu zamjenu uloga; sada e ono smiljati reenice za vas.Taj je zadatak znatno zahtjevniji (treba prvo smisliti pravilnu reenicu, aposlije je u sebi invertirati), ali je vrlo koristan.

Primjeri:

kare reemo papirom. Mlijeko je popilo maku.(Papir reemo karama.) (Maka je popila mlijeko.)


68/145

68

Vodu umivamo licem. Potok je skoio u abicu.(Lice umivamo vodom.) (abica je skoila u potok.)Olovka je pisala djeakom. Prag je legao na psa.

(Djeak je pisao olovkom.) (Pas je legao na prag.)

Mogue - nemogueCilj:Razvoj slune panje i analitikog miljenja, razvoj razumijevanja

govora i smislenog govornog izraavanja, prepoznavanje gramatiki pra-vilnih reenica koje nemaju smisla.

Igra:Recite djetetu: "Izgovarat u neke reenice. Neke od njih govore oneemu to se dogaa u stvarnosti, a neke o tome to se ne moe dogoditi.Svaki put kad izgovorim reenicu, treba mi rei je li to mogue ilinemogue. Sluaj paljivo i razmiljaj jer u te pokuati nadmudriti." Dajtedjetetu dovoljno vremena za razmiljanje nad svakom reenicom, nepourujte ga, a kada procijenite da je pogreno odgovorilo, svakako zatraiteobjanjenje (modaje ono ipak u pravu, a ne vi!).

Primjeri:

Lav vae cvijee.Tigar pije vodu.Pingvin lovi ribu.Riba gloe kost.Pas na vrtu jede mrkvu.Zec pliva u moru.

Krava lovi muhu.Srna pase na livadi.


69/145

69

"U" ili "na" - tu je mudrost sva

Cilj: Razvoj slune panje i pamenja, vjebanje pravilne upotrebeprijedloga "u" i "na", razumijevanje i pravilna upotreba prijedlonihreeninih konstrukcija, spreavanje agramatizama u govoru i pisanju.

Igra: Recite djetetu: "Izgovarat u ti fraze na dva naina - jednomispravno, a drugi put pogreno. Sluaj paljivo i ponovi ono to smatraispravnim."

Primjeri:

dugme na koulji ilidugme u koulji

maramica na depuilimaramica u depu

zakrpa na rukavu ilizakrpa u rukavu

dijete na krilu ilidijete u krilu

jabuka na grani ilijabuka u grani

Tko gdje ivi

Cilj: Vjebanje razumijevanja prijedloga koji oznaavaju prostorneodnose, vjebanje pravilne upotrebe prijedlono-padenih konstrukcija,spreavanje agramatizama u govoru i pisanju.

Materijal:Kartice sa slikama ivotinja.Igra:Od kartica sa slikama ivotinja slaemo "kuicu" (npr. 3 kartice u

3 reda). Zatim postavljamo djetetu pitanja poput: "Tko ivi iznad zeca? Tkoivi ispod medvjeda? Tko ivi lijevo od lisice?" Koristimo rijei iznad, ispod,lijevo, desno, pokraj(nabrajamo sve susjede imenovane ivotinje), uprizemlju,na katu, gore, dolje.


70/145

70

Smiljamo zagonetke

Cilj: Aktivizacija vokabulara i verbalne aktivnosti, vjebanje vjetineopisivanja uz izdvajanje najvanijeg, konstruiranje jednostavnih i sloenihreenica, vezanje reenica u cjeloviti, ali i jezgroviti opis zadanog predmeta.

Igra: Djeca vole zagonetke. Vole ih smiljati i rjeavati. Predloitedjetetu da jedno drugome zadajete zagonetke o predmetima, biima ipojavama koji vas okruuju, kao i zagonetke na odabrane leksike teme (npr.

"Pogodi povre" i dr.). Jo je vei izazov smiljati rimovane zagonetke,odnosno zagonetke oblikovane u kratke pjesmice. Zapisujte svoje zagonetke

u posebnu biljenicu u kojoj e dijete crtati odgonetku. Skupljajte i poznatezagonetke iz djejih asopisa i s interneta. Prijedlog: rasporeujte zagonetkepo temama "ivotinje", "Ptice", "Vrijeme i prirodne pojave", "Ljudsko tijelo","Hrana" i dr.

Primjeri:

Na temu "Povre":Obraii su ruiasti,A nosi mi je bijel.U mraku sjedim cijeli dan,

Zelena koulja viri mi van.(Rotkvica)

Na temu Ljudsko tijelo":U tijelu mom je samo jedno,Dan i no mi kuca vjerno,Svakako je dobro znati -

Ni na trenutak ne smije stati.(Srce)

Na temu "Odjea i obua":

Uvijek koraamo udvoje,No svatko mjesto ima svoje.

Trebauvijek jedan par,Znade to i mlad i star.

(Par cipela)


71/145

71

Smiljamo brzalice

Cilj:Aktivizacija vokabulara i verbalne aktivnosti, vjebanje izgovora.Igra: Poznato je da su brzalice korisne za uvjebavanje izgovora.

Objasnite djetetu da je brzalice vano izgovarati ne samo brzo, ve irazgovijetno, pravilno izgovarajui svaki glas. Klasine brzalice iz narodne

jezine kulture nisu uvijek zanimljive i razumljive djeci predkolske i mlaekolske dobi. Zato vam predlaemo da zajedno s djetetom smiljate vlastite

zabavne brzalice i zapisujete ih u biljenicu. Djeca vole brzalice u kojima sespominju njihova imena i imena druge djece. Smiljanje brzalica vrlo jekorisna jezino-govorna vjeba. Osim vjebanja izgovora prilikom njihovaponavljanja, sam proces smiljanja brzalice s odreenim glasovima izuzetno

je kreativna aktivnost (dijete trai odgovarajue rijei i oblikuje od njihsmislenu reenicu). Evo nekoliko prijedloga zabavnih brzalica za mlaudjecu:

Maa mae majunom manom.

U umi mi liem uka.

Mio neto apue Mai.

onja i Sanja sjele su na sanjke.

Vaa je Maa via od nae. Na je Saa vii od vaeg.

U Ratka je brat, Ratkov je brat Ratku brat.

Tanja ima tajnu, to je Tanjina tajna.Crnim crtama crtam crni crte.

Ilo je est mieva i nalo je est eera.


72/145

72

Sluamo i uimo pjesmice

Cilj: Razvoj slune percepcije i pamenja, razvoj osjeaja za ritam irimu, proirivanje vokabulara stabilnim sintagmama.

Igra:Skupljajte dobre slikovnice i pjesmarice s djejim pjesmicama narazne teme. Traite pjesmice s istom rimom i vrstim ritmom. Djeca najvievoie pjesmice o ivotinjama i aktivnostima iz djeje svakodnevice. Ne traiteod djeteta da ui pjesmu napamet, ono e je ionako zapamtiti ako mu sesvia. Djeca trae da im najdrae pjesmice ponavljate mnogo puta ispontano ih pamte. Recitirajte pjesmice zajedno, zastanite na kraju stiha i

neka dijete doda zadnju rije. Iznenadit ete se koliko e pjesmica zapamtiti.Sluanje i uenje pjesmica izvrsno je sredstvo za razvoj govora od najranijedobi. Pjesmice proiruju djetetov vokabular i obogauju ga takozvanimstabilnim sintagmama, a djetetov jezik tako postaje bogatiji i razvijeniji.


73/145

73

Suvina rije

Cilj:Razvoj vjetine oblikovanja smislenih i gramatiki pravilnih ree-nica, proirivanje vokabulara, razvoj analitikog miljenja.

Igra: Izgovarajte reenice u kojima je jedna rije suvina, odnosnonepotrebna, jer ukazuje na neto to je ve reeno. Predloite djetetu daprepozna tu rije i ponovi reenicu pravilno.

Upitajte ga: "Koja je rije u ovoj reenici nepotrebna?"

Primjeri:

Na igralitu se zabavljaju maleni maliani.Baka je zaeerila kola eerom.

Turisti su prenoili no u atoru.

Sutra emo proslaviti proslavu.

Na kiosku smo kupili slatke slatkie.

Djevojica ima plavooke oi.

to se tada dogaa?

Cilj: Razvoj opih znanja, aktivizacija vokabulara, razvoj smislenoggovornog izraavanja na razini reenice i prie.

Igra: Zajedno s djetetom odaberite godinje doba, prirodnu pojavu,doba dana, situaciju ili dr. Postavljate djetetu konkretna pitanja o tome to se

u to doba/u toj situaciji dogaa. Nakon toga predlaemo djetetu da odsvojih odgovora sloi priu. ,

Primjeri:"JUTRO"

to se ujutro dogaa sa suncem? (Sunce ujutro izlazi i osvjetljava svijet.)to ljudi ine ujutro? (Ljudi se bude i ustaju iz kreveta. Zatim se umivaju u

kupaonici i odijevaju dnevnu odjeu.)

Kako se zove odjevni predmet u kojem smo spavali? (Pidama ilispavaica.)Kako se zove jutarnji obrok? (Doruak.)


74/145

74

to jedemo za doruak? (Jedemo voe, prepeenac, kajganu, sir, jogurt, itd.)to ljudi ine radnim danom nakon doruka? (Odrasli ljudi odlaze na

posao, a djeca u vrti i u kolu.)

"PROLJEE"Kakvo je sunce u proljee? (Sunce je toplo i ugodno grije. Poveava se broj

sunanih i toplih dana.)to se dogaa s drveem? (Na golim granama pojavljuju se propupali

listii.)Kakva je trava u proljee? (Trava je mlada i zelena. Zbog estih proljetnih

kia trava brzo raste.)

to se dogaa s pticama? (Ptice selice u proljee se vraaju kui iz junihkrajeva.)

Kojim se aktivnostima u prirodi bave ljudi? (Ljudi obrauju vrtove, sijuu povrtnjacima i uzgajaju sadnice.)

Koje se prirodne pojave dogaaju u proljee? (Topi se snijeg, uborepotoii, na umskim proplancima i u vrtovima niu jaglaci, visibabe, zvonii iurice -prvo proljetno cvijee, uje se ptiji pjev, neke umske ivotinje bude se izzimskog sna.)

Prije i poslije I

Cilj:Razvoj slune panje, logikog miljenja, razvoj sukcesivnih ver-balnih funkcija, sposobnost uspostavljanja vremenskog slijeda unutar

reenice.

Igra: Vjebajte s djetetom rasporediti dva dogaaja ili dvije radnje uvremenskom odnosu po principu "prije - poslije". Recite mu dva dogaaja ipitajte to je bilo na poetku, a to na kraju, odnosno to se dogaa prije, ato poslije.

Primjeri:to se dogaa prije, a to poslije:umila sam se - probudila; juer - danas;

peremo zube - veeramo, idemo spavati - ustajemo iz kreveta; stavljamokrumpir u lonac - peremo i gulimo krumpir.

Kada dijete shvati smisao pojmova "prije" i "poslije", imenujte nekidogaaj ili radnju i pitajte ga to se dogaa poslije, naprimjer:


75/145

75

Prvo ulijevamo juhu u tanjur, a zatim...

Zrakoplov prvo polijee, a zatim...Mama nosi bebu u trbuhu, a onda...

Zatim uvedite trei dogaaj i predloite djetetu da odredi poetak,sredinu i kraj.

Primjeri:idemo spavati - veeramo -peremo zube; danas -juer - sutra;vuk je doao praiima - praii su izgradili kuice - praii su otjeralivuka.

Prije i poslije II

Cilj:Razvoj slune panje, logikog miljenja, razvoj sukcesivnih ver-balnih funkcija, sposobnost uspostavljanja vremenskog slijeda unutar

reenice, traenje "smislenih pogreaka" u vremenskim konstrukcijama.Igra: Kada vie puta odigrate prethodno opisanu igru, uvedite novi

element - "namjerne smislene pogreke". Izgovarajte "pogrene" reenice ukojima je poremeen smisao. Naprimjer:

Maka prvo okoti maia koji poslije odrasta u velikog psa.

ili

Maka prvo okotitene koje poslije postaje odrasla maka.Kada dijete shvati bit igre, zamijenite uloge; neka sada ono smilja

luckaste reenice za vas.

Redoslijed dogaaja

Cilj:Razvoj smislenog povezanog govora, razvoj sukcesivnih verbal-

nih funkcija, sposobnost uspostavljanja redoslijeda misli ireenica u smislenipovezani tekst, orijentacija u prii.

Igra: Djeca predkolske dobi mogu prepriavati priu iz slikovniceprema nizu od tri do est slika, koje prethodno trebaju ispravno poredati.

Kako biste pripremili slike za ovu aktivnost, iz slikovnice moete jedno-stavno izrezati (ako ste nabavili dva primjerka) ili skenirati nekoliko ilu-


76/145

76

stracija koje prikazuju najznaajnije dogaaje.

Telefonski razgovor

Cilj:Razvoj dijalokog govora.Igra: Telefonski razgovori s lanovima obitelji (npr. s bakom ili dje-

dom) u kojima dijete ne vidi sugovornika korisni su za razvoj dijalokoggovora. No takvi razgovori nerijetko se svode na to da dijete slua to mugovori sugovornik i uti ili turo odgovara na pitanja. S djecom mlae dobi

igrajte se "telefonskog razgovora" u kojima oboje glumite da razgovaratejedno s drugim putem telefonskih aparata iskopanih iz linije. Vodite duge izabavne razgovore, navodite dijete na postavljanje pitanja i aktivno,

ravnopravno sudjelovanje u "razgovoru". Kada ga sljedei put nazove baka,bit e znatno aktivniji sudi

200 Logopedskih Igara - ILONA POSOKHOVA

Documents

Transcript of 200 Logopedskih Igara - ILONA POSOKHOVA