2. SPOSOBNOSTI
-
Upload
emina-esmer-jasarevic -
Category
Documents
-
view
123 -
download
6
Transcript of 2. SPOSOBNOSTI
SPOSOBNOSTI
pripremio:
Luka Marinović
Školski uspjeh (postignuće) svakog
učenika ovisi:
SPOSOBNOSTI MOTIVACIJA
VANJSKI UVJETI
SPOSOBNOSTI
Različite sposobnosti su potrebne za
školsko postignuće:
• Tjelesne – tjelesna konstitucija,
• Senzorne – vid, sluh...
• Intelektualne – analiza, sinteza, apstraktno
mišljenje, sposobnost zaključivanja, baratanje
pojmovima,
Neke od specifičnih
intelektualnih sposobnosti
Zaključivanje
Analiza sinteza
Pamćenje
Razumijevanje riječi
Korištenje pojmova i simbola
Apstraktno mišljenje
Brzina mišljenja
Prepoznavanje sličnosti
Razumijevanje prostornih odnosa
Razumjevanje odnosa meĎu veličinama i količinama
Inteligencija?
Postoje mnoge definicije:
• Sposobnost snalaţenja u novim situacijama.
• Sposobnost rješavanja problema.
Ponašanja u kojima se manifestira inteligencija
ne smiju biti rezultat refleksa, instinkta,
znanja, iskustva ni slučajnog pogaĎanja, već
uvida u situaciju (Bujas 1943).
Kako mjeriti inteligenciju
Binet i Simon (1905): prvi test inteligencije.• Cilj identificirati djecu s poteškoćama u razvoju kako
bi im se na vrijeme prilagodio program.
• Test se sastojao od 30 heterogenih zadataka.
• Primijenjen na svim dobnim skupinama djece te su tako utvrĎene norme za svaku skupinu.
• Izračunata individualna odstupanja u odnosu na norme.
• Individualne razlike
• Kvantitativni pokazatelj?
IQ – kvocijent inteligencije
Primjer: Dob Prosječni rezultat na testu
8 15
9 19
10 23
Ivan M. (8 god.) riješio je 23 zadatka. Dakle upada u skupinu prosječnih 10 – godisnjaka Njegova mentalna dob je 10.
MD
IQ = ------------- x100 = 10/8x100= 125
KD
Mentalna dob – prosječna mentalna razvijenost ispitanika
iste dobne skupine.
DQ – devijacijski kvocijent
inteligencije
Individualan rezultat izraţen u terminima odstupanja od prosjeka iste dobne skupine na standardiziranoj distribuciji inteligencije.
Miro ima 15 godina i riješio je testu 24 zadatka. 15 - godišnjaci imaju prosjek od 27 zadataka, s odstupanjima sd=5
• ((24-27)/5)*15)+100= 91
Kako mjeriti inteligenciju?
Osnovni principi:
• utvrditi opću normu. Prosjek neke skupine.
Rezultat prosječnih osmogodišnjaka,
djevojaka i sl.
• utvrditi individualna odstupanja u odnosu na
odgovarajuće norme.
• ta odstupanja izraziti brojem (DQ ili IQ)
Raspodjela inteligencije
Kategorije
Izrazito iznadprosječni IQ > 130 2,2 %
Iznadprosječni 111-129 22,8 %
Prosječni IQ 91-110 50 %
Ispodprosječni IQ 81-90 22,8 %
Mentalna retardacija IQ < 70 2,2 %
• Laka MR 50 - 69
• Umjerena MR 35 - 49
• Teška MR 20 - 34
• Izrazito teška MR 0-19
Menta
lna r
et.
Isp
od
pro
sje
čn
i
Prosječni
Iznad p
rosje
čni
Izra
zito
izna
dp
rosje
čn
i
70 80 90 110 120 130100
Struktura inteligencije
Je li to neka opća sposobnost ili više
neovisnih specifičnih sposobnosti?
Je li netko tko je inteligentan u jednoj
području neminovno inteligentan i na
drugom polju ili postoji više specifičnih,
neovisnih “inteligencija”?
Od samih početaka ovo muči istraţivače.
Postoje različite perspektive
Spearmanov model
A) Postoji jedan opći (generalni) faktor –
g-faktor. To znači da postoji jedna opća
sposobnost. Dakle inteligentniji ljudi će
imati tendenciju manifestirati svoju
inteligenciju na svim poljima.
B) Specifični faktori - s-faktor– u različitim
poljima ljudske djelatnosti.
Uspjeh u
matematiciG-faktor
S1
Verbalni f.
S2
Num. F.
S4
Spacijalni f.
S3
Glaz. f.
ANKA
Šime
Uspjeh u
matematiciG-faktor
S1
Verbalni f.
S2
Num. F.
S4
Spacijalni f.
S3
Glaz. F,
.
Numerički faktor
Verbalni
faktor
Spacijalni faktor
Mehanički
faktorG-faktor
Thurstoneov model
Ne postoji g-faktor već se ineligencija sastoji od 7 vrsta primarnih mentalnih sposobnosti (primarnih faktora):
1. verbalna fluentnost (rječitost)
2. verbalno razumijevanje
3. vizualne i spacijalne (prostorne) sposobnosti
4. pamćenje
5. numerička sposobnost
6. perceptivna brzina uočavanja
7. induktivno zaključivanje (iz pojedinačnog ka
općem)
Thurstoneov model - prikaz
s2S1
s4s3 s5
z1z2
z3 z4
z5
Verbalno razumijevanje Numerički faktor
Guilfordov model
Guliford je još više “rascjepkao” inteligenciju. Čak 120-150 različitih neovisnih sposobnosti.
3 dimenzije:
A) SADRŢAJI
B) OPERACIJE
C) PRODUKTI
Svaka sposobnost odreĎena
je trostrukom interakcijom
svake od te tri dimenzije.
Catellov model
Fluidna inteligencija
–. brzina i točnost apstraktnog rezoniranja
- opća sposobnost otkrivanja odnosa u svim područjima
- nezavisna o učenju, kulturi i iskustvu, biološki odreĎena
Kristalizirana inteligencija
- sposobnost izvoĎenja odnosa u specifičnim područjima
- akumulirano znanje i rječnik
- iskustvo i edukacija utječu na njen razvoj
- ovisi i o razvijenosti fluidne
Za školsko postignuće posebno je vaţna kristalizirana inteligencija jer ovisi o učenju, znanju, iskustvu uopće, kulturalnim utjecajima školskim programima i godinama školovanja
Novije koncepcije
IQ ne garantira uspjeh u ţivotu. Pa su se istraţivači zapitali - zašto?
Naime cjeli koncept IQ-a je smišljen da bi se predvidio nekakav uspjeh.
Novije teorije su:
Praktičnije
Naglašavaju ulogu kognitivnih procesa
Naglašavaju promjenjivost inteligencije
Gardnerova teorija multiplih
inteligencija
Tip inteligencije Zadaci u kojima se izražava
lingvistička i. razumijevanje pojmova, čitanje, pisanje
tekstova
logičko- matematički problemi, logičko zaključivanje
matematička i.
spacijalna i. tumačenje mapa, snalaţenje u prostoru
muzička i. pjevanje, skladanje, sviranje instrumenta
tjelesno-
kinestetska i. plesanje, sport
intrapersonalna i. razumijevanje sebe – tko smo, kako se moţemo promijeniti
Interpersonalna
Zašto je važno poznavati razinu
sposobnosti?
Profesionalno usmjeravanje
Profesonalna selekcija
Škola prvenstveno potiče lingvističku i
logičko- matematičku inteligenciju.
Trebalo bi poticati i ostale inteligencije.
Vrlo vaţno za učenike s poteškoćama.
Sternbergov model intelekta
Tri vrste inteligencije• Analitička – slična starijim teorijama. Mjeri se
testovima
• Praktična – svakodnevni ţivot
• Kreativna – naglašena uloga sinteze, integracije.
Ova teorija objašnjava zašto netko tko ima visoki IQ ne mora uspjeti u životu!
Sternbergov model
Naglašava vaţnost posredujućih kognitivnih
komponenti (medijatora)
• Metakognicije – sve ono što znamo o sebi i što nam
pomaţe da se bolje pripremimo za učenje, odabir
strategija, akcija (tišina, crtanje i sl.
• TakoĎer naglašava interakciju inteligencije i
okoline, moţda više od ostalih. Ne samo da
inteligencija sluţi da bismo sebi prilagodili okolinu, već
i okolinom, učenjem, iskustvom moţemo utjecati na
inteligenciju
Inteligencija – rezultat nasljeđa ili
okoline?
Zašto je ovo pitanje uopće vaţno?
Odgovor na ovo pitanje moţe utjecati na vaš odnos s učenicima:
A) genetski odreĎena - niska očekivanja
B) pod utjecajem okoline -promjenjiva
Rezultati istraživanja
različita okolina ista okolina
Nesrodnici .00 (0%) .23 (5%)
Braća/sestre .40 (16%) .49 (24%)
Dvojajčani blizanci .42 (18%) .53 (28%)
Jednojajčani blizanci .75 (56%) .87 (76%)
Istraţivanja pokazuju da su utjecaji dvosmjerni:
Inteligencija utječe na šk. uspjeh. No taj utjecaj je daleko manji nego što se očekivalo
Utječe li školovanje na inteligenciju. Jeste li vi svi ovdje (na fakultetu) zato što ste inteligentni, ili ste samim tim što ste ovdje postali još inteligentniji?
Ceci (1991): školovanje povećava sposobnosti pamćenja, neke aspekte percepcije i upotrebu jezika.
Inteligencija i školski uspjeh
Inteligencija i nastava
U razredu su djeca raspodijeljena po normalnoj distribuciji.
Nisu svi isti!
Individualiziran pristup
Individualiziran pristup
Uvijek imati pripremljene dodatne i
dopunske zadatke.
Prilagoditi poučavanje – kraći segmenti
povratne inf.
pitanja
jasno strukturirati nast.
dogovoriti unaprijed što raditi
KREATIVNOST
Mentalni proces ili osobina kojom osoba stvara nove, originalne i korisne (vrijedne) produkte. Ili kombinira postojeće ideje i produkte na nov i originalan način.
3 kriterija:• Novo
• Originalno
• Vrijedno
Kreativnost i inteligencija
Kakav je odnos izmeĎu kreativnosti i inteligencije?
Jesu li svi kreativni ljudi inteligentni?
Jesu li svi inteligentni ljudi kreativni?
Na prvi pogled reklo bi se da je odnos jasan i jednostavan, meĎutim, nije tako!
Odnos izmeĎu inteligencije i kreativnosti slabiji i zamršeniji nego što na prvi pogled izgleda!
Svi kreativni ljudi su barem prosječno inteligentni.
Svi visoko inteligentni ljudi nisu kreativni.
Inteligencija je nužan uvjet za kreativnost ali nije dovoljna.
Razlike između inteligencije i
kreativnosti
Testovi inteligencije
jedno rješenje problema
To je potraga za jednim rješenjem
Znanje i škola traţe ovakve odgovore i ovakvo mišljenje• Koji je glavni grad
Hrvatske
• Tko je otkrio Ameriku?
Takav način mišljenja –konvergentno mišljenje
Nastavi niz:
A, Č, Dţ, F,
1, 3, 6, 10,
1, 1, 2, 3, 5
Kreativnost
Pronalaţenje novih ideja za jedan problem
Npr. Brainstorming
Pitanje: Na koje se sve korisne načine olovka moţe upotrijebiti?
Na koje biste sve zanimljive način mogli ispričati što se dešava na ovoj slici?
Ovaj način mišljenje koji podrazumijeva produkciju što većeg broja ideja nazivamo –divergentnim mišljenjem
Inteligencija / kreativnost
ProblemProblem
Konvergentno
mišljenjeDivergentno
mišljenje
Dakle, radi se o temeljnoj razlici u
procesima mišljenja
Kreativne / nekreativne osobe
otvorenost
sklonost kritičnosti
nekonvencionalnost
divergentnog mišljenja
inicijativnost
motiviranost
samopouzdanje
široki interesi
spremnost na
promjene
neprihvaćanje novog
sklonost kompromisu
konvencionalnost
konvergentno
mišljenje
pasivnost
poticanje vanjskim
faktorom
nesigurnost
nazainteresiranost
predvidivost
Zapis inteligentnog dječaka:
Gospodin Smith se vraća kući s
upješnog poslovnog putovanja. Vrlo je sretan
i razmišlja o svojoj divnoj obitelji i kako će oni
biti sretni kad se vide. On zamišlja kako će za
sat vremena od sada avion sletjeti na
aerodrom, a gospoĎa Smith i njihovo troje
djece će biti tamo i poţeljeti mu
dobrodošlicu.
(Vizek – Vidović i sur., 2003)
Zapis kreativnog dječaka:
Ovaj čovjek putuje iz Reno-a gdje je upravo
dobio razvod od svoje ţene. Sucu je rekao kako
više nije mogao podnositi ţivot s njom. Stavljala
je toliko kreme na lice po noći da bi joj glava
skliznula s jastuka i udarala u njegovu glavu. Sad
razmišlja o novoj neklizućoj kremi za lice.
Kreativnost u nastavi
Povećava li formalno obrazovanje
kreativnost ili smanjuje?
• Učinak negativan!
Škola – naglašava konvergentno
mišljenje- (TOČNO – NETOČNO, jedno
rješenje i sl.)
Kako povećati kreativnost u
nastavi
Koristiti različita pitanja koja pobuĎuju
različite procese:
• Pamćenje i konvergetno mišljenje – tko kada
gdje
• Konveretno mišljenje – kako, zašto, objasni!
• Divergetno mišljenje – nabroji, na koliko
načina moţeš... Što bi bilo kad bi ...
• Vrednovanje – usporedi, što je bolje i ljepše?
Kako povećati kreativnost
Vrlo je vaţno uklanjanje prepreka kretivnom mišljenju:
- neki strahovi
- sram da se ne ispadne glup
- predrasude i sl.
Stvarati atmosferu povjerenja u kojoj osoba moţe izraziti nejasne riskantne no obećavajuće ideje.
Vrlo vaţno stvaranje sigurne i poticajne okoline u razredu.
Na kreativnost se može utjecati!!!
Korištena literatura
V Vizek Vidovi, V. Vlahović – Štetić,
Majda Rijavec, Dubravka Miljković
(2003). Psihologija obrazovanja, IEP-
VERN’, Zagreb
T. Grgin (1996). Edukacijska Psihologija,
Naklada Slap, Jastrebarsko
K R A J