2. Škola Anala
description
Transcript of 2. Škola Anala
2. Škola2. Škola Anala Anala
2. Škola2. Škola Anala Anala problematičnost naziva «škola» → teorijske i problematičnost naziva «škola» → teorijske i
metodološke pretpostavke implicitno definira sam metodološke pretpostavke implicitno definira sam časopis, premda nema sistematskih teorijskih časopis, premda nema sistematskih teorijskih refleksijarefleksija
odnos analista spram tradicionalnog historizma:odnos analista spram tradicionalnog historizma:– politička i vojna historija politička i vojna historija vs.vs. «totalna historija» «totalna historija» – događajna historija (autentičnost i neponovljivost događajna historija (autentičnost i neponovljivost
povijesnog događaja) povijesnog događaja) vs.vs. strukturna historija (specifični strukturna historija (specifični uvjeti mogućnosti povijesnog događaja i njegova uvjeti mogućnosti povijesnog događaja i njegova relevantnost u sadašnjosti)relevantnost u sadašnjosti)
– narativni pristup narativni pristup vs.vs. problemsko-analitički pristup problemsko-analitički pristup– linearna konceptualizacija povijesnog vremena linearna konceptualizacija povijesnog vremena vs.vs.
tripartitna i interaktivna konceptualizacija povijesnog tripartitna i interaktivna konceptualizacija povijesnog vremena vremena
– disciplinarna zatvorenost disciplinarna zatvorenost vs. vs. interdisciplinarnost interdisciplinarnost
2. Škola2. Škola Anala Anala
Četiri faze ili generacije analista:Četiri faze ili generacije analista:I) 1920. - 1945. godineI) 1920. - 1945. godine radikalan i subverzivan pokret, snažni otpori spram radikalan i subverzivan pokret, snažni otpori spram
tradicionalne historije, komparatistička metodologijatradicionalne historije, komparatistička metodologijaII) 1945. – 1968. godineII) 1945. – 1968. godine pokret postaje škola sa zajedničkim konceptima (struktura - pokret postaje škola sa zajedničkim konceptima (struktura -
konjunktura) i metodologijom ( serijalna historija dugog konjunktura) i metodologijom ( serijalna historija dugog trajanja)trajanja)
III) 1968. – 1989. godineIII) 1968. – 1989. godine fragmentacija i disperzija, okretanje od socio-ekonomskih fragmentacija i disperzija, okretanje od socio-ekonomskih
prema socio-kulturnim temama i fenomenimaprema socio-kulturnim temama i fenomenimaIV) 1989. -IV) 1989. - daljnja fragmentacija, dominacija kulturalističkih pristupa daljnja fragmentacija, dominacija kulturalističkih pristupa
((cultural turncultural turn))
2. Škola2. Škola Anala Anala
I. faza (o. 1920. - 1945.)I. faza (o. 1920. - 1945.) 1. siječnja 1929. godine Marc Bloch i Lucien 1. siječnja 1929. godine Marc Bloch i Lucien
Febvre u Strasbourgu utemeljuju časopis Febvre u Strasbourgu utemeljuju časopis Annales Annales d'histoire économique et socialed'histoire économique et sociale
prvi analisti pod utjecajem sociologijskih prvi analisti pod utjecajem sociologijskih koncepcija E. Durkheima i kulturalističkih koncepcija E. Durkheima i kulturalističkih interpretacija povijesti H. Pirreneainterpretacija povijesti H. Pirrenea
interdisciplinarna orijentacija na sociologiju, interdisciplinarna orijentacija na sociologiju, geografiju, lingvistiku i socijalnu psihologijugeografiju, lingvistiku i socijalnu psihologiju
Bloch i Febvre Bloch i Febvre → → komplementaran pristup: Febvre komplementaran pristup: Febvre - mentalne strukture, Bloch- materijalne strukture- mentalne strukture, Bloch- materijalne strukture
u fokusu povijesne strukture, dominantna u fokusu povijesne strukture, dominantna sinkronijasinkronija
2. Škola2. Škola Anala Anala Predstavnici i djela: Predstavnici i djela: Lucien FebvreLucien Febvre, , Problem nevjerovanja u 16. stoljeću: Rabelaiseova Problem nevjerovanja u 16. stoljeću: Rabelaiseova
vjeravjera →sustav osjećaja i mišljenja određenog društva i njihov →sustav osjećaja i mišljenja određenog društva i njihov utjecaj na materijalne i društvene uvjete životautjecaj na materijalne i društvene uvjete života
Marc BlochMarc Bloch1. 1. Feudalno društvoFeudalno društvo (1936)- sinteza zapadnoeuropskog feudalizma (1936)- sinteza zapadnoeuropskog feudalizma
od 9. do 13. st., začetak od 9. do 13. st., začetak histoire totalehistoire totale, komparativna metoda, komparativna metoda2. Originalna obilježja francuske agrarne povijesti2. Originalna obilježja francuske agrarne povijesti (1931)- koncept (1931)- koncept
agrarne civilizacije, «regresivna metoda» agrarne civilizacije, «regresivna metoda» 3. Kraljevski dodir3. Kraljevski dodir - začetak religijske psihologije - začetak religijske psihologije4. Apologija historije ili zanat historičara4. Apologija historije ili zanat historičara – historija mora razviti – historija mora razviti
metodu racionalnog razumijevanja povijesnih pojava, metodu racionalnog razumijevanja povijesnih pojava, prezentistička pozicijaprezentistička pozicija
kritike: shematizam, problematična kronologija, premalo referenci kritike: shematizam, problematična kronologija, premalo referenci na političku povijestna političku povijest
Georges LefebvreGeorges Lefebvre, , Veliki strah –Veliki strah – imaginarni strah od zavjere imaginarni strah od zavjere plemstva kao katalizator radikalizacije Francuske revolucijeplemstva kao katalizator radikalizacije Francuske revolucije
Johan HuizingaJohan Huizinga, , Jesen srednjeg vijeka, Homo ludensJesen srednjeg vijeka, Homo ludens- začeci - začeci historijske antropologijehistorijske antropologije
2. Škola2. Škola Anala AnalaII. faza (1945.-1968.)II. faza (1945.-1968.) promjena naziva časopisa: promjena naziva časopisa: Annales. Éconimies. Sociétés, CivilisationsAnnales. Éconimies. Sociétés, Civilisations → u fokusu → u fokusu
civilizacije, civilizacije, histoire totalehistoire totale, širenje interesa na sva područja materijalnog i duhovnog života: , širenje interesa na sva područja materijalnog i duhovnog života: društvo, ekonomija, ideologija, religija, mentalitetdruštvo, ekonomija, ideologija, religija, mentalitet
od početka 60 - ih godina dominacija ekonomskih i demografskih tema, serijalna historijaod početka 60 - ih godina dominacija ekonomskih i demografskih tema, serijalna historija predstavnici i djela: predstavnici i djela: Ernest LabrousseErnest Labrousse, , Nacrt kretanja cijena i prihoda u Francuskoj 18. stoljećaNacrt kretanja cijena i prihoda u Francuskoj 18. stoljeća → projekt nove → projekt nove
ekonomske historije, uvodi pojmove «struktura» i «konjunktura», kvantitativne metode, ekonomske historije, uvodi pojmove «struktura» i «konjunktura», kvantitativne metode, regionalna historijaregionalna historija
Fernand Braudel Fernand Braudel (1902.-1985.) - od konjunktura prelazi na istraživanje struktura, doktrina o (1902.-1985.) - od konjunktura prelazi na istraživanje struktura, doktrina o ritmovima i razinama povijesnog vremenaritmovima i razinama povijesnog vremena
Djela: Djela: 1. 1. Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa IISredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II (1949) - geohistorija (u središtu odnos (1949) - geohistorija (u središtu odnos
čovjeka i prirodne okoline), trodijelna struktura knjige odražava trodjelnu koncepciju čovjeka i prirodne okoline), trodijelna struktura knjige odražava trodjelnu koncepciju povijesnih razina, strukture su skup prinuda i barijera za konjunkture:povijesnih razina, strukture su skup prinuda i barijera za konjunkture:
trodijelna konceptualizacija povijesnog vremena:trodijelna konceptualizacija povijesnog vremena:a) geografsko vrijeme – strukture dugog trajanja → gotovo nepokretno vrijeme geografske a) geografsko vrijeme – strukture dugog trajanja → gotovo nepokretno vrijeme geografske
povijesti i prirodne okolinepovijesti i prirodne okolineb) društveno vrijeme - konjunkture → vrijeme relativno polaganih promjena ekonomskih, b) društveno vrijeme - konjunkture → vrijeme relativno polaganih promjena ekonomskih,
društvenih i političkih strukturadruštvenih i političkih strukturac) individualno vrijeme - događaj → vrijeme političkih i ratnih zbivanjac) individualno vrijeme - događaj → vrijeme političkih i ratnih zbivanjakritike: strukturalni odnosno geografski determinizam, nepovezanost triju vremenskih i kritike: strukturalni odnosno geografski determinizam, nepovezanost triju vremenskih i
strukturnih razina, mehanicistička shema, izostanak tema poput kulture, prava, religijestrukturnih razina, mehanicistička shema, izostanak tema poput kulture, prava, religije2. 2. Materijalna civilizacija i kapitalizam od 15. do 18. stoljećaMaterijalna civilizacija i kapitalizam od 15. do 18. stoljeća- trodijelna struktura ekonomske domene:- trodijelna struktura ekonomske domene:a) materijalna civilizacija - nepokretna domena proizvodnjea) materijalna civilizacija - nepokretna domena proizvodnjeb) ekonomski život – domena trgovine i distribucijeb) ekonomski život – domena trgovine i distribucijec) kapitalistički mehanizam – domena potrošnje i cirkulacije multinacionalnog kapitalac) kapitalistički mehanizam – domena potrošnje i cirkulacije multinacionalnog kapitala- koncepcija mreže “ekonomija svijeta”→utjecaj na Wallersteinovu teoriju «svjetskog sistema» - koncepcija mreže “ekonomija svijeta”→utjecaj na Wallersteinovu teoriju «svjetskog sistema»
2. Škola2. Škola Anala Anala
III. faza (1968.-1989.)III. faza (1968.-1989.) kritika Braudelovog invarijantnog i statičnog strukturalizma → razvoj, kritika Braudelovog invarijantnog i statičnog strukturalizma → razvoj,
fluktuacije, pravilnosti unutar strukturafluktuacije, pravilnosti unutar struktura serijalna historija- konstrukcija historiografskih činjenica u homogenim serijalna historija- konstrukcija historiografskih činjenica u homogenim
jedinicama koje se ponavljaju u dugom trajanju i pravilnim intervalima, jedinicama koje se ponavljaju u dugom trajanju i pravilnim intervalima, kvantifikacije, upotreba kompjutora, historija kao retrospektivna kvantifikacije, upotreba kompjutora, historija kao retrospektivna ekonometrijaekonometrija
od 50-ih godina serijalni se postupak širi na demografsku i socijalnu od 50-ih godina serijalni se postupak širi na demografsku i socijalnu historiju, zatim na istraživanje mentaliteta i civilizacijske sustavehistoriju, zatim na istraživanje mentaliteta i civilizacijske sustave
serijalna historija izaziva «revoluciju izvora» (problem: prilagodba serijalna historija izaziva «revoluciju izvora» (problem: prilagodba kvalitativnih izvora serijama, ekstremizam «mitologije brojki») → kvalitativnih izvora serijama, ekstremizam «mitologije brojki») → najvažnije postignuće: historija knjigenajvažnije postignuće: historija knjige
serijalna historija proizvela historiju mentaliteta (historijska serijalna historija proizvela historiju mentaliteta (historijska antropologija, mikrohistorija) → demografski podaci iziskuju psihološka i antropologija, mikrohistorija) → demografski podaci iziskuju psihološka i antropološka objašnjenjaantropološka objašnjenja
najvažnije metode u kvantitativnoj historiji: agregatna analiza, najvažnije metode u kvantitativnoj historiji: agregatna analiza, nominativna analiza, analiza sadržaja, "rekonstitucija obitelji", povratna nominativna analiza, analiza sadržaja, "rekonstitucija obitelji", povratna projekcijaprojekcija
područja istraživanja: odnos elitne i pučke kulture, kolektivna ponašanja područja istraživanja: odnos elitne i pučke kulture, kolektivna ponašanja u svakodnevici ili izvanrednim prilikama (svečanosti, rituali, pobune), u svakodnevici ili izvanrednim prilikama (svečanosti, rituali, pobune), historija marginalnih grupa, povijest svakodnevice i materijalne kulture historija marginalnih grupa, povijest svakodnevice i materijalne kulture (prehrane, tijela, bolesti itd.),(prehrane, tijela, bolesti itd.),
regionalna odnosno francuska nacionalna orijentacijaregionalna odnosno francuska nacionalna orijentacija
2. Škola2. Škola Anala Anala Predstavnici i djela: Predstavnici i djela: Pierre ChaunuPierre Chaunu – trgovački promet na Atlantiku – trgovački promet na AtlantikuLouis HenriLouis Henri – rekonstrukcija obitelji na temelju župnih – rekonstrukcija obitelji na temelju župnih
maticamaticaPhilippe ÁriesPhilippe Áries- djetinjstvo u starom poretku- djetinjstvo u starom poretkuMichel VovelleMichel Vovelle- barokna pobožnost i dekristijanizacija u - barokna pobožnost i dekristijanizacija u
ProvansiProvansiEmmanuel Le Roy LadurieEmmanuel Le Roy Ladurie - prijelaz od kvantitativne - prijelaz od kvantitativne
historije prema historijskoj mikro-antropologiji: od historije prema historijskoj mikro-antropologiji: od historije klime do historijsko-antropološke studije historije klime do historijsko-antropološke studije MontaillouMontaillou
Georges DubyGeorges Duby: : Tri reda,Tri reda, Vitez, žena, svećenik Vitez, žena, svećenik - - problemi ideologije, kulturne reprodukcije i društvenog problemi ideologije, kulturne reprodukcije i društvenog imaginarnogimaginarnog
Jacques le GoffJacques le Goff: : SrednjovjekovniSrednjovjekovni imaginarij, Rođenje imaginarij, Rođenje čistilištačistilišta – sustavi kolektivnih reprezentacija srednjega – sustavi kolektivnih reprezentacija srednjega vijeka, odnosi učene i pučke kulture vijeka, odnosi učene i pučke kulture
2. Škola2. Škola Anala Anala
IV. faza: 1989-IV. faza: 1989- 1989. objavljena nova programska platforma 1989. objavljena nova programska platforma
Anala Anala → povratak Blochovim i Febvreovim → povratak Blochovim i Febvreovim polazištima, interes za historijskoantropološke polazištima, interes za historijskoantropološke teme (obitelj, žene, privatni život), kulturne i teme (obitelj, žene, privatni život), kulturne i simboličke reprezentacije, komparativnu historiju, simboličke reprezentacije, komparativnu historiju, širenje perspektive s francuskih nacionalnih na širenje perspektive s francuskih nacionalnih na internacionalne temeinternacionalne teme
reprezentativna sinteza: reprezentativna sinteza: Georges Duby - Georges Duby - Michelle PerrotMichelle Perrot (ur.), (ur.), Povijest žena na ZapaduPovijest žena na Zapadu, , V sv. (1991.)V sv. (1991.)
od početka 21. st. opada utjecaj analističke škole od početka 21. st. opada utjecaj analističke škole → multipolarni sustav centara historiografskih → multipolarni sustav centara historiografskih inovacija na međunarodnoj razini, uspon inovacija na međunarodnoj razini, uspon postkolonijalnih i poststrukturalističkih pristupa postkolonijalnih i poststrukturalističkih pristupa