2 3 - Natura Jadera › wp-content › uploads › 2018 › 11 › Vodic_za_ptice-1.pdf2 3 Značajni...
Transcript of 2 3 - Natura Jadera › wp-content › uploads › 2018 › 11 › Vodic_za_ptice-1.pdf2 3 Značajni...
-
1
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
U Hrvatskoj je do sada zabilježena 401 ptičja vrsta (LUKAČ 2007), a osobito mediteranske vrste pobuđuju zanimanje promatrača ptica iz srednje Europe. U sjevernoj Dalmaciji je još danas preostalo nekoliko, vrlo zanimljivih močvarnih područja s bogatim i raznolikim ptičjim svijetom, te močvarnom i halofilnom vegetacijom. Tako se na otoku Pagu ističu ornitološki rezervati Veliko, Kolansko i Malo blato Posebnost ovih staništa je bočata voda I močvarna vegetacija razvijena oko blatina, čime se značajno obogaćuju krška, ogoljela I vegetacijom siromašna staništa otoka Paga. Navedan staništa su bogata autohtonim pticama gnjezdaricama, pticama selicama koje se ovdje zadržavaju u vrijeme proljetne i jesenske selidbe, te pticama zimovalicama. Zbog toga ova tri močvarna lokaliteta s pravom imaju međunarodni značaj kao značajna i ornitološki vrijedna područja na istočnoj obali Jadrana. Osim spomenuta tri lokaliteta, pticama su bogate I paške solane, te solane u Dinjiški. Do otoka Paga se stiže iz Zadra, pa se za otprilike jedan sat može autom stići do ovih lokaliteta.
Uz otok Pag je smješteno zanimljivo i ornitološki vrlo vrijedno stanište, uvala Plemići, pjeskovito-muljeviti zaljev okružen vlažnim livadama, oranicama, vinogradima i šumarcima. Poljem protjeće potočić koji je obrastao topolama I vrbama, pa je vrlo bogat različitim vrstama ptica. Ovo područje je zanimljivo za promatranje ptica u vrijeme proljetne, I jesenske selidbe, te zimi. Zbog blizine, otoka Paga, vrlo često se može posjetiti prilikom odlaska na otok Pag, a od Zadra se na lokalitet stiže za oko 45 minuta.
Posebno je zanimljivo i ornitološki vrijedna pjeskovito-muljevita uvala, vrlo plitki zaljev Ljubač. Uvala je okružena submediteranskim grmljem i šumarcim alepskog bora, a uz naselja su smještene obradive oranice, polja I malobrojni vinogradi. Na pjeskovitoj plaži se gnijezdi nekoliko parova morskog kulika (Charadrius alexandrinus) ugrožene vrste u Hrvatskoj. Ljubač je kao i uvala Plemići zanimljiv lokalitet u vrijeme proljetne i jesenske selidbe te zimi u vrijeme zimovanja. Do Ljupča se iz Zadra stiže za oko pola sata vožnje.
Ninske solane kao umjetno, antropogeno stanište, na kojem se sakuplja i proizvodi kvalitetna morska sol, posebno su zanimljiva po svojim vodenim bazenima različitih dubina. Ovdje se zadržavaju ptice gnjezdarice, selice i zimovalice. Pojedini bazeni se više ne upotrebljavaju, pa su obrasli posebnom vegetacijom slanjača (halofita) I tako osim za vegetaciju, pružaju optimalne uvjete prvensteno močvarnim vrstama ptica. Zbog raznolikog broja i bogatstva vrsta koje se ovdje zadržavaju, solane su posebno zanimljive promatračima ptica, pa mnogima mogu pružiti pravo zadovoljstvo u promatranju pojedinih vrsta čurlina, poput vlastelice (Himantopus himantopus), morskog kulika (C. alexandrinus) ili pijukavca (Pluvialis squatarola). Nin je od Zadra udaljen nekih pola sata vožnje.
S obzirom da su sva navedena mjesta značajna turistička područja i destinacija mnogobrojnih turista iz zemlje i inozemstva, promatranje ptica – bird-watching kao mogući sadržaj aktivnog odmora i jedna od mogućnosti kvalitetnijeg obogaćivanja ponude s organiziranim grupama posjetitelja – turista ovoga tipa, još uvijek nisu dovoljno iskorištena s obzirom na postojeći potencijal prirodnih vrijednosti, očuvanosti flore i faune i bogatstva i raznolikosti ptičjeg svijeta Hrvatske.
-
2 3
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
Najčešći tipovi staništa na ovim lokalitetima
Na 6 izdvojenih područja u sjevernoj Dalmaciji može izdvojiti tipova staništa, a svako ima tipične ptičje vrste u vrijeme gniježđenja ili za proljetne odnosno
jesenske selidbe te zimi.
1) Kamenjarske livade. Od gnjezdarica ističu se : G. cristata (35-60 parova), A. campestris (90-120 parova), A. arvensis (30-50 parova),
O. hispanica (30-40 parova), A graeca (20-30 parova).
2) Suhozidovi najčešće osmatračnice vrsta G. cristata, A. graeca, A. campestris i C. cornix, te ostalih pjevica koje se sreću za selidbe, P.
ochruros, S. torquata idr.
3) Livadna staništa s niskom travom; stanište uglavnom ptica selica u vrijeme proljetne i jesenske selidbe koje se ovdje hrane kao P. leucorodia, P. falcinellus,A. platyrhynchos, A. querquedula, G. chloropus, H. himantopus, T. glareola, T. totanus, T. erythropus, L. limosa, P. pugnax, G. gallinago, N. arquata, N. phaeopus, M. alba, M. flava, A. spinoletta, A. trivialis, A. pratensis, S. vulgaris, C. cornix i dr.
4) niža i viša vegetacija sitova (Juncus sp.); Gnijezdilište vrsta M. flava feldegg, (50-90 parova), F. atra (25-30 parova), C. juncidis.
5) viša vegetacija s trskom, rogozom i oštrikom, gnijezdilište vrsta P. cristatus (8-10 parova), T. ruficollis (15-20 parova), A. purpurea (1-3 para), B. stellaris (1 par), A. platyrhynchos (10-20 parova), A. clypeata (1-2 para), C. aeruginosus (1 par), R. aquaticus (5-10 parova), P. porzana (3-5 parova), G. chloropus (20-30 parova), F. atra (20-35 pari), A. arundinaceus (5-6 parova), A. scirpaceus (15-
20 parova), L. luscinioides (1-2 para),
6) otvorena vodena površina, ovdje se zadržavaju vrste radi prehrane, prvenstveno galebovi (L. cachinnans), liske (F. atra), patke (A. platyrchynchos, A. crecca, A. querquedula), kormorani (P. carbo, P.
pygmaeus) i dr.
7) kamenjari od gnjezdraica zabilježen su B. oedicnemus (2 para), C. brachydactyla (1 par), M. calandra (1-3 para), A. graeca (1 par), A.
campestris (5-10 pari).
8) šumarak alpeskog i primorskog bora uz vodocrpnu stanicu, od ptica gnjezdarica zabilježene su S. serinus ( 1 par), O. oriolus (1 par),
-
4 5
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
L. senator (1 par), C. cornix (2-3 para), C. carduelis (3-4 para), P. hispaniolensis (2 para), C. chloris (1 par), F. coelebs (3 para).
9) betonske staje za ovce gnijezdilište ćuka (Athene noctua), 2 para, P. domesticus (5-10 parova).
10) Pjeskovito-muljevita obala uvala – tipično stanište uvale Plemići i Ljubač. Ovdje se gnijezdi 3-5 parova morskog kulika (Charadrius alexandrinus) ugrožene vrste. U proljeće i u jesen se zadržavaju različite ptičje vrste npr. P. squatarola. T. totanus, T. glareola, C.
dubius, C. hiaticula, i dr.
11) Bazeni solana – posebno bogati i znaimljivi različtimi vrstama, ovisno o dubini i količini vode. Tu se obično zadržavaju različite vrste pataka npr. A. acuta, A. penelope, A. crecca, kao i različite vrste žalara. Isušeni bazeni koji nisu obrasli vegetacijom, ili nasipi između bazena su gnijezdilišta atraktivne vrste, vlastelice, (H.
himantopus).
12) Submediteranski šumarci šmrike, smdrljike, zelenike i hrasta medunca – tipična staništa mediteranskih vrsta grmuša kao S.
melanocephala, S. cantillans, S. hortensis.
13) Šumarci vrbe i topole uz potoke – posebno razvijeni uz potočiće u uvali P lemići. Ovdje se u vrijeme selidbe zadržavaju različite vrste kao P. sibilatrx, P. trochilus, P. collybita, P. phoenicurus, M.
striata, F. hypoleuca, F. albicollis i dr.
14) otvorena morska površina – stanište u kojem se zadržavaju različite vsrte zimovalica M. serrator, T. ruficollis, P. cristatus, P.
grisegena i dr.
-
6 7
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
Ptice gnjezdarice
U vrijeme gniježđenja u navednim staništima se gnijezde različite rijetke i ugrožene močvarne vrste. Tako s ena Kolanskom i velikom blatu zadržava manja populacija liski (Fulica atra), s 30-35 parova, zatim 8-10 parova ćubastog gnjurca (Podiceps cristatus), 15-20 parova malog gnjurca (Tachybaptus ruficollis). Ovdje se gnijezdi i jedan par eja močvarica (Circus aeruginosus) i jedan par eje livadarke (C. pygargus). U trsci se gnijezde još neke skrovite vrste kao Rallus aquaticus (5-10 parova), Porzana porzana (3-5 parova), Botaurus stellaris (1 par), Ardea purpurea (1-3 para), Ixobrychus minutus (3 para), Anas platyrhynchos (10-20 parova), Anas clypeata (1-2 para), i moguće A. strepera i A. quequedula. U nekoliko navrata sam promatrao uz rub trske i na preletu malog vranca (Phalacrocorax pygmaeus). Veliko blato uz Vransko jezero i rijeku Krku, postaje malom kormoranu među najznačajnijim močvarnim staništima u sjevernoj Dalmaciji. Redovito sam ih promatrao cijele godine, no gniježđenje nije zabilježeno. Među sve rjeđim i ugroženim vrstama istaknuti ću vrlo skrovitu vrstu, bukavca (Botaurus stellaris) koju sam promatrao gotovi pri svakom izlasku, pa smatram da se gnijezdi jedan par u tršćaku istočnog dijela Velikog blata. Isušivanjem močvara, bukavac nestaje iz mnogih područja Europe. Od pjevica u šumarcima alepskog bora se gnijezde vrste L. senator, O. oriolus, P. hispaniolensis, C. carduelis i F. coelebs. Na gniježđenju u tršćacima su još zabilježene Acrocephalus scirpaceus (15-20 parova), A. arundinaceus (5-6
parova), L. luscinioides (1 par).
Ptice na jesenskoj selidbi
U jesenskoj selidbi se na spomenutim lokalitetima može vidjeti veči broj vrsta, njih 125. S većim ili manjim intenzitetom prelijeću različite vrste, Numenius arquata, N. phaeopus, Circus cyaneus, Buteo buteo, Hirundo rustica, Delichon urbica, Luscinia svecica, Saxicola rubetra, S. torquata, Oenanthe oenanthe, Anthus trivialis, A. pratensis, Motacilla flava, M. alba, Alcedo atthis. Početak jesenske seobe je već krajem lipnja, kada se sreću različite vrste vivčarica, poput Tringa ochropus, T. glareola i T. nebularia. Vrhunac seobe je u kolovozu i rujnu s vrstama Hirundo rustica, Delichon urbica, Motacilla alba, M. flava, Saxicola rubetra, S. torquata, Luscinia svecica, Acrocephalus schoenobaenus, A. scirpaceus, A. arundinaceus i dr. U studenom se povećava brojnost šljuke kozice (Gallinago gallinago) koja je najbrojnija u zoni poplavljenih livada sjevernog dijela blata. Tada se povećava brojnost vrsta Anthus pratensis, a sporadično je prisutna i vrsta Anthus spinoletta. Vrlo česta, vrsta osjetljiva na prisutvo čovjeka je pozviždać, Numenius arquata, koji se redovito diže i prelijeće u skrovitije dijelove blata. Ova vrsta se zadržava na livadama ili uz morsku obalu
na lokalitetu Malo blato, te Kolansko blato.
Veliko blato
-
8 9
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
Ptice zimovalice
Zimi se uz vodenu površinu zadržavaju u velikom broju galebovi, Larus ridibundus, L. cachinnans, s 500-1000 primjeraka. Ptice se zadržavaju na južnoj obali, ili na vodi, odakle prelijeću uglavnom u različitim smjerovima. Kako je sve intezivnija sezona lova, ptice se više drže tršćaka, prvenstveno patke i liske. Tako se javljaju manja jata liski (Fulica atra, 10 ex.), patke zviždare (Anas penelope, 5 ex.), patke kreketaljke (Anas crecca 3 ex.), divlja patka (Anas platyrhynchos, 9 ex.). Moguće je da se zbog lova ptice više drže tršćaka, pa ih je vrlo teško ili katkada nemoguće prebrojati. Zaleđivanjem, vjerojatno većina močvarnih vrsta prelijeće u druga mediteranska močvarna područja. U tršćacima od pjevica u manjem broju prezimljava Cettia cetti, Emberiza schoeniclus, Saxicola torquata.
Zimi sam ovdje zabilježio 81 vrstu tijekom istraživanja. Brojnost pojedinih zimovalica u razčičitim tipivima staništa:
1. livade uz obalu- P. ochruros , 1 ženka, A. spinoletta - 21 primjerak, A. pratensis – 5 ex, S. torquata – 1 muž, A.
arvensis – 7 ex. 2. kamenjarske livade – C. livia – 1 ex., G. cristata – 2 ex.,
B. buteo – 1 ex., C. cornix – 6 ex., C. palumbus – 2 ex. , C. carduelis 11 ex.
3. suhozidovi – C. cornix – 1 ex., C. livia - 3 ex., T. troglodytes – 1 ex., E. rubecula – 1 ex.
4. otvorena vodena površina blata – F. atra- 40 ex., A. penelope – 8 ex., A. crecca – 5 ex., A. acuta – 11 ex. (4 muž.),
L. cachinnans – 350 ex., L. ridibundus 1 ex. 5. tršćaci, rogozišta – T. troglodytes – 1 ex., C. aeruginosus – 3
ex., G. gallinago – 3 ex., C. cyaneus – 1 ženka u lovu iznad tršćaka, R. aquaticus – 1 muž., S. vulgaris – 9 ex.
Ptice na proljetnoj selidbi
Ukupno sam na proljetnoj selidbi na navednim lokalitetima zabilježio 150 vrsta ptica. Intenzivan prelet skupine vivčarica (Charadriiformes) zamijećen je u proljeće, te ljeti (od kraja veljače). Od vrsta treba istaknuti različite prutke i žalare kao, Calidris alpina, C. minuta, C. temminckii, Philomachus pugnax, Tringa glareola, T. ocropus, T. totanus, T. erythropus i dr. Od rijetkih i ugroženih vrsta zanimljivi su nalazi vrste Plegadis falcinellus, zatim Platalea leucorodia u mjesecu travnju, kao i čaplji, Egretta garzetta, E. alba (13 jedinki), Ardea purpurea, A. cinerea. Jedna od najugroženijih, Phalacrocorax pygmaeus, također je bilježen u većem broju za proljetne seobe. Uz vivčarice prelijeću u velikom broju različite patke. Tako su u ožujku vrlo česte različite vrste pataka plivačica kao Anas querquedula, zatim A. crecca, A. penelope, A. acuta, A. clypeata, A. strepera. Od pataka ronilica zadržavaju se vrste Aythya fuligula, A. ferina, A. nyroca, Bucephala
clangula. Dnevna aktivnost na Velikom blatu je izuzetno živa. U jutarnjim satima tijekom proljetne seobe se odvija stalan prelet pojedinih vrsta npr. Gallinago gallinago, zatim Calidris alpina, Philomachus pugnax. U proljetnoj seobi već u ožujku i travnju bilježim vrste Cygnus atratus, Charadrius hiaticula, Philomachus pugnax, Himantopus himantopus, Calidris alpina, C. minuta, C. temminckii, Plegadis falcinellus, Platalea leucorodia, Ardea purpurea i dr. Pjevice su za proljetne seobe vrlo brojne, tako se na livadama zadržavaju jata žute pastirice (Motacilla flava) koje najčešće slijede stada ovaca. Mogu biti prisutne u nekoliko stotina primjeraka. Isto vrijedi za prelete lastavica iznad trske, Hirundo rustica, Delichon urbica i Riparia riparia. Lastavice se redovito pojavljuju već krajem ožujka. Trska je i mjesto gdje se zadržavaju različite vrste trstenjaka, poput Acrocephalus schoaenobaenus, A. scirpaceus, A. arundinaceus, strnadice Emberiza schoeniclus, travarke Saxicola torquata, S. rubetra, modrovoljka, Luscinia svecica i dr. Od ptica grabljivica ovdje bilježim vrste Circus cyaneus, C.
pygargus, C. aeruginosus, Buteo buteo, Falco biarmicus, F. tinnunculus.
Izumrle, rijetke i ugrožene vrste ptica
S obzirom na ugroženost pojedinih vrsta koje se ovdje mogu promatrati na 6 izdvojenih lokaliteta istaknuto je 5 kategorija
ugroženosti:
1. Ex – izumrla vrsta, više ne gnijezdi u Hrvatskoj, ali se može vidjeti na preletu;
2. CR – kritično ugrožena vrsta, čija brojnost gnijezdeće populacije ne prelazi 25 parova.
3. EN – ugrožena vrsta, brojnost gnijezdeće populacije se kreće u rasponu od 26-125 parova.
4. VU – osjetljiva vrsta, brojnost gnijezdeće populacie u rasponu od 126-500 parova.
5. Nt – rizične vrste koje imaju brojnost grnijezdeće populacije iznad 500 parova, no uslijed određenih nepovoljnih uthecaja mogu prijeće
u jednu od gore navedenih skupina. Ls – stabilna vrsta
uvala plemića
veliko blato
veliko blato
-
10 11
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
1. Blistavi ibis (Plegadis falcinellus)
Blistavi ibis je više puta zabilježen u ožujku i travnju na proljetnom preletu na
Velikom blatu. U Hrvatskoj ima status kritično ugrožene vrste.
Plegadis falcinellus
Plegadis falcinellus
Blistavi ibis
Blistavi ibis
-
12 13
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
2. Bukavac (Botaurus stellaris)
Bukavac je kao gnjezdarica zabilježen na Velikom blatu. Redovito je promatran najmanje 1 par u sezoni gniježđenja.
Zabilježen je i tijekom jesenske selidbe i zimi kada se zadržava u tršćaku. Danas je ova vrsta postala u Hrvatskoj ugroženom zbog
nestanka i isušivanja močvara i tršćaka.
Bukavac
Bukavac
Botaurus stellaris
Botaurus stellaris
-
14 15
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
3. Čaplja danguba (Ardea purpurea)
Čaplja danguba je malobrojna gnjezdaricau tršćacima Velikog blata.
Gniježđenje 1-3 para sam zabilježio u sezoni 2008. god.
U Hrvatskoj je vrsta osjetljiva.
Čaplja dangubaArdea purpurea
Čaplja dangubaArdea purpurea
-
16 17
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
4. Vlastelica (Himantopus himantopus)
Gnjezdarica Ninskih, Paških solana. Redovito je na svim lokalitetima zabilježena na proljetnoj
selidbi, u travnju i svibnju. Raspoznaje se po dugim crvenim nogama i dugom crno kljunu.
Gnijezdi se na tlu, pa je osobito tada treba u vrijeme gniježđenja što manje uznemiravati prilikom promatranja,
kako ne bi ptice napustile gnijezdo. Najbolje je osmatrati ovu vrstu teleskopom s udaljenosti
od 60-100 m od gnijezda.
VlastelicaHimantopus himantopus
Vla
stel
ica
Him
antopu
s him
antopu
s
-
18 19
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
5. Oštrigar (Haematopus ostralegus)
Oštrigar je redovita proletna preletnica zabilježena u uvali Plemići i Ljubač,
na povratku iz zimovališta u Mediteranu.
OštrigarHaematopus ostralegus
OštrigarHaematopus ostralegus
-
20 21
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
1. Modronoga sabljarka (Recurvirostra avosetta)
Modronoga sabljarka je zabilježena na preletu za proljetne selidbe na ninskoj solani u mjesecu travnju.
U Hrvatskoj je kritično ugrožena vrsta, odnosno ugrožena.
Modronoga sabljarkaRecurvirostra avosetta
Mo
dro
no
ga
Sabl
jark
aR
ecurvi
rostra
avose
tta
-
22 23
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
1. Ćukavica (Burhinus oedicnemus)
Ćukavica je gnjezdarica kamenjarskih livada,i pjeskovitih uvala. Nekadašnja gnjezdarica šljunkovitih sprudova uz rijeku Dravu,
odakle je vrsta nestala izgradnjom akumulacijskih jezera i kanaliziranjem rijeke. U Hrvatskoj je ugrožena vrsta.
ĆukavicaBurhinus oedicnemus
ĆukavicaBurhinus oedicnemus
-
24 25
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
8. Morski kulik (Charadrius alexandrinus)
Morski kulik je gnjezdarica pjeskovitih uvala, a zabilježenaje u uvali Plemići, na Ljupču, Paškim i Ninskim solanama.
Vrsta je u Hrvatskoj ugrožena, nestankom pjeskovitih žala,izgradnjom apartmana ili potapanja uvala.
Morski kulikCharadrius alexandrinus
Morski kulikCharadrius alexandrinus
-
26 27
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
1. Pozviždać (Numenius arquata)
Pozviždać je redovita preletnica u vrijeme proljetne i jesenske selidbe na svim lokalitetima.
Oosbito je brojan na Velikom i Kolanskom blatu na livadama, te u uvali Plemići.
Zimujuća populacija je u Hrvatskoj ugrožena.
Pozviždac Numenius arquata
PozviždacNumenius arquata
-
28 29
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
Zlatar pijukavac (Pluvialis squatarola)
Zlatar pijukavac je redovita zimovalica zabilježena na svim lokalitetima. Prvi primjerci se u jesn već mogu promatrati početkom listopada.
Vrlo česta i brojna zimovalica uz morsku obalu.
Zlatar pijukavacPluvialis squatarola
Zlatar pijukavacPluvialis squatarola
-
30 31
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
11. Toprsti zlatar (Pluvialis apricaria)
Troprsti zlatar je zabilježen na jesenskoj selidbi na Ninskoj solani.
Troprsti zlatarPluvialis apricaria
Troprsti zlatarPluvialis apricaria
-
32 33
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
12. Zlatovrana (Coracias garrulus)
Prema svim dosupnim podacima, ova vrsta je izumrla iz Hrvatske. Do sada je zabilježena na Velikom blatu nekoliko
puta na jesenskom preletu.
ZlatovranaCoracias garrulus
ZlatovranaCoracias garrulus
-
34 35
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
13. Pupavac (Upupa epops)
Gnjezdarica kamenjara, suhozidova i šumaraka sa starim drvećem. Redovito promatran nasvakom lokalitetu.
U Hravtskoj je u kategoriji nisko rizičnih vrsta (nt). Zbog toga što postaje sve rjeđi, vrlo je zanimljiv promatračima ptica.
PupavacUpupa epops
PupavacUpupa epops
-
36 37
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
Merops apiasterPčelarica
14. Pčelarica (Merops apiaster)
Gnjezdarica strmih odrona, na lokalitetima se viđa redovito u preletu ili prilikom lova na kukce, vretenca, ose, pčele.
Zbog toga što nestaje iz mnogih europskih zemalja vrlo je rado promatrana među promatračima ptica.
PčelaricaMerops apiaster
-
38 39
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
Velika ševaMelanocorypha calandra
15. Velika ševa (Melanocorypha calandra)
Velika ševa je gnjezdarica kamenjarskih livada na otoku Pagu, u blizini Velikog i Kolanskog blata. U Hrvatskoj je ugrožena vrsta i nestaje uslijed promjena u staništu, te upotrebom prevelikih
količina pesticida u poljoprivredi.
Velika ševaMelanocorypha calandra
-
40 41
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
Kukmasta ševaGalerida cristata
16. Kukmasta ševa (Galerida cristata)
Kukmasta ševa je vrlo brojna u navedenim područjima i u Hrvatskoj je stabilna vrsta.
Zadržava se uz oranice, putove, suhozidove i kamenjarske livade.
Kukmasta ševaGalerida cristata
-
42 43
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
17. Kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla)
Kratkoprsta ševa je malobrojna gnjezdarica kamenjarskih
livada i obradivih polja i oranica.
Osjetljiva vrsta čija brojnost opada upotrebom sve većih
količina pesticida u poljoprivredi.
Kratkoprsta ševa
Calandrella brachydactyla
Kratkoprsta ševaCalandrella brachydactyla
-
44 45
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
Žuta pastiricaMotacilla flava
18. Žuta pastirica (Motacilla flava)
Žuta pastirica je stabilna vrsta i redovita gnjezdaricauz Veliko i Kolansko blato.
Posebno je česta i brojna u vrijeme proljetne i jesenske selidbe na svim lokalitetima.
Zabilježene su tri podvrste.
Žuta pastiricaMotacilla flava
-
46 47
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
19. Trstenjak cvrkutić (Acrocephalus scirpaceus)
Trstenjak cvrkutić je gnjezdraica tršćaka na Velikom i Kolanskom blatu.
Zadržava se u trsci, gdje gradi gnijezdo.
Iz afričkih zimovališta stiže sredinom ili krajem travnja.
Napušta ans u kolovozu i rujnu.
Trstenjak cvrkutićAcrocephalus scirpaceus
Trstenjak cvrkutićAcrocephalus scirpaceus
-
48 49
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
Veliki trstenjakAcrocephalus arundinaceus
20. Veliki trstenjak (Acrocephalus arundinaceus)
Gnjezdarica tršćaka, kao i prethodna vrsta.
Redovito se zadržava na Kolanskom, Velikom blatu i
u tršćacima uz Paške i ninske solane.
U Hrvatskoj je stabilna vrsta.
Veliki trstenjakAcrocephalus arundinaceus
-
50 51
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
21. Bjelobrka grmuša (Sylvia cantillans)
Gnjezdarica submediteranskog grmlja. Stabilna je vsta u Hravtskoj, selica, koja stiže iz afričkih
zimovališta u travnju, a ponovno nakon sezone gniježđenja napušta autohtona staništa u kolovozu i rujnu.
Bjelobrka grmušaSylvia cantillans
Bjelobrka grmušaSylvia cantillans
-
52 53
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
22. Velika grmuša (Sylvia hortensis)
Vrlo česta i brojna vrsta u submediteranskom grmlju.
Selica koja se iz afričkih zimovališta vraća u travnju, a tijekom
kolovoza i rujna napušta svoja gnijezdilišta.
U Hrvatskoj je stabilna vrsta.
Velika grmušaSylvia hortensis
Velika grmušaSylvia hortensis
-
54 55
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
-
56 57
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
GORDAN LUKAČ
kratki biografski podaci
-
58 59
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
U p
rilo
gu je
pop
is 2
00 za
bilje
ženi
h vr
sta
ptica
koj
e su
pro
mat
rane
na
6 sp
omen
utih
loka
litet
a. P
opis
ola
kšav
a pr
omat
rači
ma
ptica
da
ozna
če v
rste
koj
e su
pro
mat
rali
tijek
om s
vojih
ter
ensk
ih o
bila
zaka
na
tere
nu il
i ako
je z
abilj
ežen
a vr
sta
ptice
koj
e ne
ma
u po
pisu
da
je d
odaj
u i t
ako
pove
ćava
ju s
pisa
k vr
sta.
Latin
sko
ime
Hrv
atsk
o im
eN
jem
ačko
ime
Engl
esko
ime
Mje
sec
prom
atra
nja
1T.
rufic
ollis
mal
i gnj
urac
Zw
ergt
auch
erLi
ttle
Gre
b I-
XII
2P.
cris
tatu
sću
bast
i gnj
urac
Lapp
enta
uche
rC
rest
ed G
reb
I-X
II3
P. g
riseg
ena
Riđ
ogrli
gnj
urac
Rot
hals
tauc
her
Cre
sted
Gre
bV
II-V
4P.
nig
ricol
liscr
nogl
ri gn
jura
cS
chw
arzh
alst
auch
rB
lack
-nec
ked
Gre
beII-
V, V
II-X
II
5P.
aur
itus
ušat
i gnj
urac
Ohr
enta
uche
r H
orne
d G
reb
I
6P.
car
bove
liki v
rana
c K
orm
oran
Cor
mor
ant
II-V
I, V
II-X
II
7P.
aris
tote
lisM
orsk
i vra
nac
Kra
ehen
shca
rbe
Sha
g I-
XII
8P.
pyg
mae
usm
ali v
rana
c Zw
egsc
harb
eP
ygm
y C
orm
oran
t I-
XII
9B
. ste
llaris
bu
kava
cR
ohrd
omm
elB
itter
n I-
XII
10I.
min
utus
ča
pljic
aZw
ergd
omm
elLi
ttle
Bitt
ern
V,V
III
11N
. ny
ctic
orax
G
akN
acht
reih
erN
ight
Her
on
III-V
II, V
III-X
I
12A
. ral
loid
es
žuta
čap
ljaR
alle
nrei
her
Squ
acco
Her
onIII
-V,
VIII
-IX
13B
. ibi
s ča
plja
gov
edar
ica
Kuh
reih
erC
attle
Egr
et
IV
14E
. gar
zetta
mal
a bi
jela
čap
lja
Sei
denr
eihe
rLi
ttle
Egr
et
I-X
II15
E. a
lba
velik
a bi
jela
čap
ljaS
ilber
reih
erG
reat
Egr
et
I-X
II16
A. p
urpu
rea
č
aplja
dan
guba
Pur
purr
eihe
r P
urpl
e H
eron
III
-VIII
17A
. cin
erea
si
va č
aplja
G
raur
eihe
rG
rey
Her
on I-
XII
18P.
falc
inel
lus
Blis
tavi
ibis
Sic
hler
Glo
ssy
Ibis
III
19P.
leuc
orod
ia
žlič
arka
Löffl
erS
poon
bill
II-IV
20A
. ans
er
div
lja g
uska
Gra
ugan
sG
reyl
ag G
oose
III21
A. a
lbifr
ons
Gus
kaB
laes
sgan
s W
hite
-fron
ted
Goo
se
XII,
I 22
C. a
tratu
scr
ni la
bud
S
chw
arzs
cwan
Bla
ck S
wan
III
23C
. olo
rcr
veno
klju
ni la
bud
Hőc
kers
cwan
Mut
esw
anX
I-III
24T.
tado
rna
utva
Bra
ndga
nsS
held
uck
I25
A. p
enel
ope
patk
a zv
ižda
raP
feife
nte
Wig
eon
I-IV
, IX
-XII
26A
. stre
pera
patk
a kr
eket
aljk
aS
chna
ttere
nte
Gad
wal
lI-V
II, V
III-X
II27
A. c
recc
a pa
tka
kržu
ljaK
ricke
nte
Teal
I-IV,
IX
-XII
28A
. pla
tyrh
ynch
osdi
vlja
pat
kaS
tock
ente
Mal
lard
I-XII
29A
. acu
ta
patk
a la
star
kaS
pies
sent
eP
inta
ilI-I
V, I
X-X
II30
A. q
uerq
uedu
lapa
tka
krek
etal
jka
Knä
kent
eG
arga
ney
III-V
, VII-
X31
A. c
lype
ata
patk
a žl
ičar
kaLő
ffele
nte
Sho
vele
rIII
-VII,
VII-
X32
N. r
ufina
patk
a go
golji
caK
olbe
nent
eR
ed-c
rest
ed P
ocha
rd
XI
33A
. fer
ina
glav
ata
patk
aTa
fele
nte
Poc
hard
I-V, V
III-X
II34
A. n
yroc
apa
tka
njor
kaM
oore
nte
Ferr
ugin
ous
Duc
kI-X
II35
A. f
ulig
ula
kr
unat
a pa
tka
Rei
here
nte
Tufte
d D
uck
I-
IV, I
X-X
II 36
B. c
lang
ula
patk
a ba
togl
avic
a S
chel
lent
eG
olde
neye
I-III,
X-X
II37
M. s
erra
tor
mal
i ron
acM
ittel
saeg
erR
ed-b
reas
ted
Mer
gans
erV
III-V
38M
. mer
gans
er v
elik
i ron
acG
aens
esae
ger
Goo
sand
erX
II,I
39M
. mig
rans
crna
lunj
a S
chw
arzm
ilan
Bla
ck K
ite
VIII
40
G. f
ulvu
sbj
elog
lavi
sup
G
änse
geie
r G
riffo
n Vu
lture
IV-V
I41
C. g
allic
uszm
ijar
Sch
lang
enad
ler
Sho
rt-to
ad E
agle
III
-IX42
C. a
erug
inos
usej
a m
očva
rica
Roh
rwei
heM
arsh
Har
rier
I-XII
43C
. cya
neus
eja
strn
jaric
aK
ornw
eihe
Hen
Har
rier
I-V,
X-X
II44
C. p
ygar
gus
eja
livad
arka
Wie
senw
eihe
Mon
tagu
’s H
arrie
r II
I-IX
45 A
. chr
ysae
tos
suri
orao
S
tein
adle
rG
olde
n E
agle
IV,V
46A
. nis
usko
bac
Spe
rber
Spa
rrow
haw
kI-I
V, X
-XII
47B
. but
eošk
anja
cM
äuse
buss
ard
Com
mon
Buz
zard
I-XII
48F.
tinnu
ncul
usvj
etru
šaTu
rmfa
lke
Kes
trel
I-XII
49F.
ves
perti
nus
crve
nono
ga v
jetru
ša R
otfu
ssfa
lke
Red
-foot
ed F
alco
nIV
,V, V
III-IX
50F.
sub
bute
oso
kol l
asta
viča
r B
aum
falk
eH
obby
IV,V
, VII-
IX51
F.bi
arm
icus
kršk
i sok
olLa
nner
falk
eLa
nner
IV52
F. p
ereg
rinus
si
vi s
okol
W
ande
rfalk
eP
ereg
rine
Falc
onI-X
II
-
60 61
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
53F.
col
umba
rius
mal
i sok
ol
Mer
linM
erlin
II, X
II54
P. c
olch
icus
faza
nFa
san
Phe
asan
tI-X
II55
C. c
otur
nix
prep
elic
aW
acht
elQ
uail
III-V
, VII-
IX56
A. g
raec
aja
rebi
ca k
amen
jark
aS
tein
huhn
Roc
k P
artri
dge
I-XII
57R
. aqu
atic
usko
koši
caW
asse
rral
leW
ater
Rai
l I-X
II58
P. p
orza
nariđ
a št
ijoka
Tüpf
elsu
mpf
huhn
Spo
tted
Cra
keIV
-VII
59C
. cre
x ko
sac
Wac
htel
koen
igC
ornc
rack
eIV
,V60
G. c
hlor
opus
m
laku
šaTe
ichh
uhn
Moo
rhen
I-XII
61F.
atra
lis
kaB
läss
huhn
Coo
tI-X
II62
G. g
rus
ždra
lK
rani
chC
rane
V63
H. h
iman
topu
s vl
aste
lica
Ste
lzen
läuf
erB
lack
-Win
ged
Stil
tIII
-IV64
H. o
stra
legu
soš
triga
rA
uste
rnfis
cher
Oys
terc
atch
erIV
,V65
R.
avos
etta
kriv
oklju
na s
ablja
rka
Sae
bels
chna
eble
rAv
ocet
IV66
B. o
edic
nem
usću
kavi
caTr
iel
Sto
ne-c
urle
w
IV-IX
67C
.hia
ticul
aku
lik b
lata
rićS
andr
egen
pfei
fer
Rin
ged
Plo
ver
III-IV
68C
. dub
ius
kulik
slje
pčić
Flus
sreg
enpf
eife
rLi
ttle
Rin
ged
Plo
ver
IX, I
V69
C.
alex
andr
inus
mor
ski k
ulik
See
rege
npfe
ifer
Ken
tish
Plo
ver
III-V
III70
P. s
quat
arol
azl
atar
piju
kava
cK
iebi
tzre
genp
feife
rG
rey
Plo
ver
X, I
I-III
71P.
apr
icar
iatro
prst
i zla
tar
Gol
dreg
enpf
eife
rG
olde
n P
love
rIX
72
V. v
anel
lus
viva
kK
iebi
tzLa
pwin
gIX
-XI,
II-V
73C
. min
uta
mal
i žal
arZw
ergs
trand
läuf
erLi
ttle
Stin
t IV
-V, V
III-X
74
C. t
emm
inck
ii si
jedi
žal
ar
Tem
min
ckst
rand
läuf
erTe
mm
inck
s S
tint
IV75
C. a
lpin
aža
lar c
irika
vac
Alp
enst
rand
läuf
erD
unlin
III-V
, VII-
XI
76C
. fer
rugi
nea
kriv
oklju
ni ž
alar
S
iche
lstrn
adla
eufe
rC
urle
w S
andp
iper
IV, V
III-IX
77C
. can
utus
sivi
žal
ar
Knu
ttK
not
VIII
78C
. alb
a bi
jeli
žala
r
San
derli
ngS
ande
rling
V,V
III79
P.pu
gnax
pr
šljiv
acK
ampfl
äufe
rR
uff
III-V
, VII-
X80
L. m
inim
usm
ala
šlju
kaZw
ergs
chne
pfe
Jack
Sni
pe
X
II-I
81G
. gal
linag
ošl
juka
kok
ošic
aB
ekas
sine
Sni
peI-I
V, V
II-X
II82
S. r
ustic
ola
šlju
kaW
alds
chne
pfe
Woo
dcoo
ckX
II-I
83L.
lim
osa
crno
repa
mul
jača
Ufe
rsch
nepf
eB
lack
-taile
d G
odw
it III
-IV,V
III-X
84L.
lapp
onic
ariđ
a m
ulja
čaP
fuhl
schn
epfe
Bar
-taile
d G
odw
itV
III85
N. a
rqua
tave
liki p
ozvi
ždač
Gro
sser
Bra
chvo
gel
Cur
lew
I-IV,
VII-
XII
86N
. pha
eopu
spr
ugas
ti po
zviž
dač
Reg
enbr
achv
ogel
Whi
mbr
elIII
, VII-
IX87
T. e
ryth
ropu
sm
rka
prut
ka
Dun
kler
Was
serlä
ufer
Spo
tted
Red
shan
kIII
, VII-
IX88
T. to
tatn
uscr
veno
noga
pru
tka
Rot
sche
nkel
Red
shan
kII-
V, V
II-X
II89
T. n
ebul
aria
kriv
oklju
na p
rutk
aG
rüns
chen
kel
Gre
ensh
ank
II-V,
VII-
XI
90T.
och
ropu
scr
nokr
ila p
rutk
a W
aldw
asse
rläuf
erG
reen
sand
pipe
rII-
IV,V
III-X
II91
T. g
lare
ola
prut
ka m
igav
ica
B
ruch
was
serlä
ufer
Woo
dsan
dpip
erIII
-V, V
II-X
92A
. hyp
oleu
cos
mal
a pr
utka
Fl
ussu
ferlä
ufer
Com
mon
San
dpip
erII-
V, V
II-X
93
L. ri
dibu
ndus
riječ
ni g
aleb
La
chm
őwe
Bla
ck-h
eade
d G
ull
I-IV,
VII-
XII
94L.
can
us
oluj
ni g
aleb
S
turm
mőw
eC
omm
on G
ull
I-IV,
XI-X
II95
L. c
achi
nnan
sga
leb
klau
kava
cW
eiss
kopfi
ge M
őwe
Yello
w le
gged
Gul
lI-X
II 96
C. h
ybrid
usbj
elob
rada
čig
ra
Wei
ssba
rt-se
esch
wal
beW
hisk
ered
Ter
nIV
-V,V
III-IX
97C
. nig
er
crna
čig
raTr
auer
sees
chw
albe
Bla
ck T
ern
IV-V
, VIII
98
C. l
euco
pter
usbj
elok
rila
čigr
a
Wei
ssflű
gel-s
eesc
hwal
beW
hite
-win
ged
Tern
IV-V
, VIII
99S
. hiru
ndo
čigr
aFl
usss
eesc
hwal
beC
omm
on T
ern
IV-IX
100
S. s
andv
icen
sis
dugo
klju
na č
igra
Bra
ndse
escw
albe
San
dwic
h Te
rnX
I-IV
101
S. c
aspi
ave
lika
čigr
a R
aubs
eesc
hwal
beC
aspi
an te
rn
VIII
102
C. l
ivia
di
vlji
golu
b Fe
lsen
taub
eR
ock
Dov
eI-X
II10
2C
. liv
ia f.
dom
estic
api
tom
i gol
ub
Hau
stau
beH
ouse
Dov
eI-X
II10
3C
. pal
umbu
sgo
lub
griv
njaš
Rin
gelta
ube
Woo
d P
igeo
n X
II10
4S
. dec
aoct
ogu
gutk
aTű
rken
taub
eC
olla
red
Dov
e
I-XII
105
S. t
urtu
r gr
lica
Turte
ltaub
eTu
rtle
Dov
e IV
-IX
106
C. c
anor
usku
kavi
caK
ucku
ckC
ucko
oIII
-VIII
107
A. n
octu
asi
vi ć
ukS
tein
kauz
Litt
le O
wl
I-XII
108
o. s
cops
ćuk
Zwer
gohr
eule
Sco
ps o
wl
IV-IX
109
A. a
pus
crna
čio
pa
Mau
erse
gler
Sw
iftIV
-VIII
110
A. p
allid
us
smeđ
a či
opa
Fahl
segl
erP
allid
Sw
ift
IV-X
111
A. m
elba
bije
la č
iopa
Alp
ense
gler
Alp
ine
Sw
ift
IV-IX
-
62 63
Značajni močvarni i m
orski lokaliteti za prom
atranje ptica sjeverne D
almacije
112
A. a
tthis
vodo
mar
Eis
voge
lK
ingfi
sher
VIII
-XII,
I-IV
11
3M
. api
aste
rpč
elar
ica
Bie
nenf
ress
erB
ee-e
ater
IV
-IX11
4U
. epo
pspu
pava
cW
iede
hopf
Hoo
poe
III-IX
114
C. g
arru
lus
zlat
ovra
naB
laur
acke
Rol
ler
III-X
115
J. to
rqui
lla
vijo
glav
Wen
deha
lsW
reyn
eck
III-X
116
D, m
ajor
velik
i dje
tlić
Bun
tspe
cht
Gre
at S
potte
d W
oodp
ecke
rIX
-IV11
7M
. cal
andr
ave
lika
ševa
Kal
ande
rlerc
heC
alan
dra
Lark
II-V
III11
8C
. bra
chyd
acty
la
krat
kopr
sta
ševa
K
urzz
ehen
lerc
heS
hort-
toed
Lar
kII-
VIII
119
Gal
erid
a cr
ista
taku
kmas
ta š
eva
Hau
benl
erch
eC
rest
ed L
ark
I-XII
120
L. a
rbor
ea
ševa
kru
nica
Hei
dele
rche
Woo
dlar
kI-I
V, X
-XII
121
A. a
rven
sis
poljs
ka š
eva
Feld
lerc
heS
kyla
rkI-X
II12
2R
. rip
aria
breg
unic
aU
fers
chw
albe
San
d M
artin
IV,V
, VIII
-IX12
3H
. rus
tica
last
avic
aR
auch
scw
albe
Bar
n S
wal
low
III-X
124
H. d
auric
ape
ćins
ka la
stav
ica
Roe
tels
chw
albe
Red
-rum
ped
Sw
allo
wIV
-IX12
5D
. urb
ica
pilja
kM
ehls
chw
albe
Hou
se M
artin
IV-X
126
A. c
ampe
stris
prim
orsk
a tre
ptel
jka
Bra
chpi
eper
Taw
ny P
ipit
IV-IX
127
A. t
rivia
lis
šum
ska
trept
eljk
aB
aum
piep
erTr
ee P
ipit
IV
-X12
8A
. pra
tens
isliv
adna
trep
teljk
aW
iese
npie
per
Mea
dow
Pip
it X
-XII,
I-V
129
A. s
pino
letta
plan
insk
a tre
ptel
jka
Ber
gpie
per
Wat
er P
ipit
X-X
II, I-
V13
0A
. nov
aese
elan
diae
velik
a tre
ptel
jka
piep
erR
ichr
ads
Pip
itX
II13
1A
. cer
vinu
sru
sogr
la tr
epte
ljka
Rot
kehl
piep
erR
ed-th
roat
ed P
ipit
I,II
132
M. fl
ava
flava
žuta
pas
tiric
a S
chaf
stel
zeYe
llow
Wag
tail
IV-V
, VII-
X13
2M
. flav
a fe
ldeg
gcr
nogl
ava
past
irica
S
chaf
stel
zeYe
llow
Wag
tail
IV-IX
132
M. f
. cin
ereo
capi
llabj
elog
rla p
astir
ica
Wei
ssha
ls S
chaf
stel
ze Y
. Wag
tail
IV-V
, VII-
IX13
3M
. cin
erea
gors
ka p
astir
ica
Ber
gste
lze
Gre
y W
agta
il I-I
V, X
-XII
134
M. a
lba
bije
la p
astir
ica
Bac
hste
lze
Whi
te W
agta
il
I-XII
135
T. tr
oglo
dyte
spa
lčić
Zaun
kőni
gW
ren
I-IV,
X-X
II13
6P.
mod
ular
issi
vi p
opić
H
ecke
nbra
unel
leD
unno
ckI-I
V, X
-XII
137
E. r
ubec
ula
crve
ndać
Rot
kelc
hen
Rob
inI-V
, IX
-XII
138
L. m
egar
hync
hos
slav
ujN
acht
igal
lN
ight
inga
leIV
-X13
9L.
sve
cica
m
odro
voljk
aB
lauk
elch
enB
luet
hroa
tX
140
P. o
chru
ros
mrk
a cr
venr
epka
Hau
srot
schw
anz
Bla
ck R
edst
art
I-IV,
IX-X
II
141
P. p
hoen
icur
usšu
msk
a cr
venr
epka
Gar
tenr
otsc
hwan
zR
edst
art
IX14
2S
. rub
etra
smeđ
ogla
va tr
avar
kaB
raun
kelc
hen
Whi
ncha
tIII
-V, V
II-IX
143
S. t
orqu
ata
crno
glav
a tra
vark
aS
chw
arzk
elch
enS
tone
chat
I-IV,
VIII
-XII
144
O. o
enan
the
sivk
asta
bje
logu
zaS
tein
schm
ätze
rW
heat
ear
III-V
, VIII
-X14
5O
. his
pani
capr
imor
ska
bjel
oguz
aB
alka
nste
nsch
mät
zer
Bla
ck-e
ared
Whe
atea
r IV
-IX14
6T.
mer
ula
ko
s A
mse
lB
lack
bird
I-XII
147
T. p
ilaris
droz
d br
aven
jak
Wac
hold
erdr
osse
lFi
eldf
are
I-IV,
X-X
II14
8T.
phi
lom
elos
droz
d ci
kelj
S
ingd
ross
elS
ong
Thru
sh
I-V
, X-X
II14
9T.
vis
civo
rus
droz
d im
elaš
M
iste
ldro
ssel
Mis
tle T
hrus
h I-I
V, X
-XII
150
C. c
etti
kr
ovar
ica
svilo
vka
Sei
dens
änge
rC
etti’
s W
arbl
erI,I
I15
1C
. jun
cidi
sši
valic
a m
uhar
ka
Cis
tens
änge
rZi
tting
Cis
ticol
a V
III15
2L.
lusc
inio
ides
trste
njak
sla
vić
Roh
rscw
irlS
avi’s
War
bler
IV
-V15
3A
. sch
oeno
baen
ustrs
tenj
ak ro
goža
rS
chilf
rohr
säng
erS
edge
war
bler
IV-V
,VIII
-X15
4A
. sci
rpac
eus
trste
njak
cvr
kutić
Sch
ilfro
hrsä
nger
Ree
d W
arbl
erIV
-VIII
155
A. a
rund
inac
eus
velik
i trs
tenj
ak
Dro
ssel
rohr
säng
erG
reat
Ree
d W
arbl
erIV
-VIII
156
H. I
cter
ina
žuti
volji
ćG
elbs
poet
ter
Icte
rine
War
bler
IV,V
, VIII
,IX15
7H
. pol
yglo
ttakr
atko
krili
vol
jić
Orp
heus
spöt
ter
Mel
odio
us W
arbl
erIV
-VIII
158
S. c
antil
lans
bj
elob
rka
grm
uša
Wei
ssba
rtgra
smüc
keS
ubal
pine
War
bler
IV-IX
159
S. m
elan
ocep
hala
crno
glav
a gr
muš
aS
amtk
opfg
rasm
ücke
Sar
dini
an W
arbl
erI-X
II16
0S
, hor
tens
isve
lika
grm
uša
Orp
heus
gras
mue
cke
Orp
hena
War
bler
161
S. c
omm
unis
gr
muš
a pj
enic
a D
orng
rasm
ücke
With
ethr
oat
IV-V
, VII-
X16
2S
. bor
in
siva
grm
uša
Gar
teng
rasm
ücke
Gar
den
War
bler
IV-V
. VIII
-IX16
3S
. atri
capi
lla
crno
kapa
grm
uša
Mön
chgr
asm
ücke
Bla
ckca
pI-X
II16
4P.
sib
ilatri
xšu
msk
i zvi
ždak
Wal
dlau
bsän
ger
Woo
d W
arbl
erIV
-V, V
III-X
165
P. c
olly
bita
zv
ižda
kZi
lpza
lpC
hiffc
haff
I-IV,
X-X
II16
6P.
troc
hilu
sbr
ezov
zvi
ždak
Fi
tisW
illoe
War
bler
IV
-V, V
III-X
16
7R
. reg
ulus
zlat
ogla
vi k
ralji
ć
Win
terg
oldh
ähnc
hen
Gol
dcre
stI-V
, VIII
-XII
168
R. i
gnic
apill
usva
trogl
avi k
ralji
ć S
omm
ergo
ldhä
hnch
enFi
recr
est
I-V, V
II-X
II16
9M
. stri
ata
muh
aric
aG
raus
chnä
per
Spo
tted
Flyc
atch
erIV
-V, V
III-X
170
F. a
lbic
ollis
bj
elov
rata
muh
aric
aH
alsb
ands
chnä
per
Col
lare
d Fl
ycat
cher
IV-V
, VII-
X
-
64
171
F. h
ypol
euca
crno
vrat
a m
uhar
ica
Hal
brin
gsch
näpe
rP
ied
Flyc
atch
erIII
-V, V
II-X
172
P. c
aeru
leus
plav
etna
sje
nica
Bla
umei
seB
lue
Tit
I-XII
173
P. m
ajor
ve
lika
sjen
ica
K
ohlm
eise
Gre
at T
it I-X
II17
4P.
pal
ustri
scr
nogl
ava
sjen
ica
Sum
pfm
eise
Mar
sh T
itX
II-III
175
P. lu
gubr
osm
rka
sjen
ica
Trau
erm
eise
Som
bre
Tit
III-X
176
R. p
endu
linus
sjen
ica
moš
njar
kaB
eute
lmei
seP
endu
line
Tit
XI
177
S. e
urop
aea
brgl
jez
Kle
iber
Nut
hatc
hI-I
V, X
-XII
178
O. o
riolu
svu
gaP
irol
Gol
den
Orio
le
IV-IX
179
L. c
ollu
rioru
si s
vrač
akN
eunt
öter
Red
-bac
ked
Shr
ike
IV-X
180
L. m
inor
sivi
svr
ačak
Sch
war
zstir
nwür
ger
Les
ser G
rey
Shr
ike
IV-X
181
L. s
enat
or
riđog
lavi
svr
ačak
Rot
kopf
wür
ger
Woo
dcha
t Shr
ike
IV-X
182
L. e
xcub
itor
velik
i svr
ačak
R
abw
ürge
rG
reat
Gre
y S
hrik
eI-I
II, X
-XII
183
C. c
orni
x si
va v
rana
Neb
elkr
ähe
Hoo
ded
Cro
wI-X
II18
4C
. cor
axga
vran
Kol
krab
eR
aven
I-XII
185
S. v
ulga
risčv
orak
Sta
rS
tarli
ngI-I
V, V
II-X
II18
6P.
dom
estic
us
vrab
acH
auss
perli
ngH
ouse
Spa
rrov
I-X
II18
7P.
his
pani
olen
sis
špan
jols
ki v
raba
cW
eide
nspe
rling
Spa
nish
Spa
rrow
IV
-X18
8F.
coe
lebs
zeba
Buc
hfink
Cha
ffinc
hI-X
II18
9F.
mon
tifrin
gilla
sj
ever
na z
eba
Ber
gfink
Bra
mbl
ing
I-IV,
XI-X
II19
0S
. ser
inus
žuta
rica
Girl
itzS
erin
I-XII
191
C. c
hlor
isze
lend
urG
rünfi
nkG
reen
finch
I-XII
192
C. c
ardu
elis
češl
juga
rS
tiegl
itzG
oldfi
nch
I-XII
193
C. s
pinu
s
čiža
kE
rlenz
eisi
gS
iski
nI-I
V, X
-XII
194
A. c
anna
bina
jurič
ica
Blu
thän
fling
Linn
etI-X
II19
5C
. coc
coth
raus
tes
bato
klju
nK
ernb
eiss
erH
awfin
chI-I
V, IX
-XII
196
E. c
irlus
crno
grla
strn
adic
aZa
unam
mer
Cirl
Bun
ting
197
E. c
ia
strn
adic
a ci
kavi
ca
Zipp
amm
erR
ock
Bun
ting
I-IV,
X-X
II19
8E
. sch
oeni
clus
moč
varn
a st
rnad
ica
Roh
ram
mer
Ree
d B
untin
gI-I
V, IX
-XII
199
E. m
elan
ocep
hala
crno
glav
a st
rnad
ica
Kap
pena
mm
erB
lack
-hea
ded
Bun
ting
V-V
III20
0M
. cal
andr
ave
lika
strn
adic
aG
raua
mm
erC
orn
Bun
ting
I-XII