1.Uvod u Biosistematiku

7/25/2019 1.Uvod u Biosistematiku

http://slidepdf.com/reader/full/1uvod-u-biosistematiku 1/30

UVOD U BIOSISTEMATIKU

O nastanku zivota na planeti Zemlji postoje razlicite teorije ali se prema rezultatima istrazivanja

na polju paleontolo!ije paleekolo!ije i evolucije smatra "a se zivot pojavio prije nekoliko

milijar"i !o"ina# U toku evolutivno! razvoja zivo! svijeta a po" uticajem promjena na planetimno!e $iljne i zivotinjske vrste su se mijenjale iscezavale a nastajale su nove# %ezultat "u!o!

perio"a razvoja zivota je "a je "o "anas opisano preko nekoliko stotina &ilja"a $iljni& i oko "va

miliona zivotinjski& vrsta# Ovaj $roj je svako! "ana razlicit# Kao pose$na !rana $iolo!ije koja

svojim proucavanjem o$u&vata raznovrsnost i uzroke raznovrsnosti zivi& $ica a tako"er i

nji&ovo razvrstavanje u o"re"ene kate!orije 'sisteme( po osnovnom planu !ra"e nastala je $ i o s

i s t e m a t i k a# )ore" to!a ova "isciplina se $avi i imenovanjem i o"re"ivanjem mjesta zivi&

$ica u &ijerar&ijskom nizu sistematski& ili taksonomski& kate!orija# )rve naznake sistematike

nalazimo ko" anticki& *ilozo*a Aristotela Teo*rasta Dioskori"a i )linija# Za Aristotela je

karakteristicno "a je u +# vijeku prije nove ere po"ijelio zivotinje na one sa krvi i one $ez krvi a

ova po"jela se "onekle poklapa sa po"jelom na $eskicmenjake i kicmenjake koja ce nastati "u!o

vremena poslije# Vec ta"a Aristotel je svrstavao kitove zaje"no sa sisarima# On se umno!ome

smatra osnivacem naucne zoolo!ije $ez o$zira na mno!e ne"ostatke nje!ovo! otkrica# U

kasnijem perio"u najvecu zasluznost za razvoj sistematike ima Sve"anin ,arl -inne './# vijek(

koji je ta"a navo"io "a ima postoji onoliko vrsta zivi& $ica koliko i& je Bo! stvorio# Smatra se

osnivacem $iljne i zivotinjske sistematike o"nosno $inarne nomenklature 'lat# $inaries 0 "vojan1

nomen 0 ime(# 2e"nostavno receno svaka vrsta zivo! $ica se oznacava sa "va imena3 prva rijec

'pise se velikim pocetnim slovom( oznacava ro" a "ru!a 'pise se malim pocetnim slovom(

oznacava vrstu# Ime vrste je njen latinski naziv npr# 4uercuspetrea je latinski naziv za &rast

me"unac3 rijec 4uercus oznacava nje!ovu pripa"nost ro"u &rastova a "ru!a rijec petrea

oznacava vrstu &rasta 5 me"unac# Ko" zivotinja je ist slucaj npr# ko" vrste Asellus a6uaticus prva

rijec Asellus oznacava pripa"nost ro"u a "ru!a rijec a6uaticus o"re"uje "a se ra"i o zivotinji koja

o$itava u vo"i# U "aljoj sistematici zivi& $ica znacajnu ulo!u imala su istrazivanja -amarcka'./5.7# vijek( ,uviera i kao najznacajnija otkrica ,&arlesa Dar8ina '.7# vijek( na po"rucju

evolucije# )ose$an "oprinos nauci je nje!ova knji!a 9)ostanak vrsta: o$javljena ./;7# !o"ine u

kojoj Dar8in sa!le"ava uticaj ro"$inski& o"nosa uticaja okolisa i &istorijski& promjena na razvoj

zivi& $ica# Darvin kao i "ru!i evolucionisti je "ao veliki "oprinos razvoju i nastanku mo"erne

$iolo!ije# Ukljucujuci sro"nicke o"nose saznanja evolucije i nastanka novi& !rupa u raz"o$lju



vremena sistemi zivo! svijeta "o$ivaju oso$ine *ilo!enetsko! sistema '!rc# *<lon 0 pleme

!enesis 0 postanak(#

Osnovni principi $iosistematike su3

.# razvrstavanj e zivi& $ica prema sro"stvu1

=# razlicitim meto"ama istrazivanja zakljucuje se o oso$inama koje su najvaznije za

utvr"ivanje stupnja sro"stva1

># "avanje imena prema savremenoj nomenklaturi1

+# imena su na latinskom ili !rckom jeziku1

;# sva imena sistematski& kate!orija visi& o" vrste pisu se velikim pocetnim slovom a svaziva $ica se &ijerar&ijski svrstavaju u kate!orije 'sisatematske ili taksonomske(3 ro" pot*amilija

*amilija nat*amilija po"re" re" na"re" potklasa klasa natklasa po"tip tip i carstvo#

Dio sistematike koji se $avi svrstavanjem zivi& $ica u o"re"ene kate!orije a na osnovu nji&ovi&

$itni& karakteristika 'mor*oloski& 5 proucavanje unutrasnje i vanjske !ra"e( kao i nacelima

meto"ama i pravilima klasi*ikacije zove se taksonomija# Vrsta je osnovna taksonomska kate!orija

koja pripa"a o"re"enom ro"u ro" pripa"a visoj taksonomskoj kate!oriji i tako "aljee "o razine

carstva# Klasi*ikacija zivi& $ica u carstva "atira o" sez"eseti& !o"ina proslo! vijeka# Zivi svijet seklasi*ikuje u pet osnovni& carstava3

.# Monera 'prokar<otes 5 $akterije i mo"rozelene al!e(

=# )rotista 'je"nocelijski eukariotski or!anizmi i al!e(

># ?un!i '!ljive(

+# )lante '$iljke(

;# Animalia 'zivotinje(#

Or!anizacija zivota



@ajje"nostavniji o$lici or!anizacije zive tvari su virusi 'mno!i se "voume oko to!a jesu li oni

ziva $ica jer nemaju meta$olizam i ne mo!u opstati izvan zive celije(# Slije"eca or!anizacijska

razina su prokarioti '$akterije i cijano$akterije( koji nemaju jez!rovu mem$ranu ni or!anele koji

$i o"vojili taj materijal o" citoplazme a imaju ri$osome i nukleoi"#

Bakterije 'Sc&izomicetes( i mo"rozelene al!e ',<anop&<ceae( su uje"injene u razre"

Sc&izop&<ta# Za nji& je karakteristicno "a pripa"aju u !rupu prokariota tj# je"rov materijal je

rasut u citoplazmi i nema opnu# )ore" to!a one se razmnozavaju je"nostavnom "io$om# %azlike

izme"u mo"rozeleni& al!i i $akterija su prije sve!a u nacinu is&rane#

)%O,A%OTA ')%OKA%IOTI(

BAKTE%I2E

Ovo su najje"nostavniji or!anizmi koji u najvecem $roju ne sa"rze &loro*il nemaju tipicni&

plasti"a i pravo! celijsko! je"ra 'slika ;;(# Vecina je je"nocelijska a prema o$liku razlikuju se3

okru!le celije 'koke( stapicaste '$acile( i spiralno zavinute 'vi$rione spirale(#

@ema je"instveno! !le"ista na po"jelu $akterija ali je najcesce priznata nji&ova po"jela na

re"ove3

.# )seu"omona"ales 5 stapicaste i zavojite a poznati prestavnici su @itro$acter i

@itrosomonas#

=# Eu$acteriales 5 stapicaste i ku!laste $akterije a poznate su vrste koje vezu atmos*erski

kisik Azoto$acter i %&izo$ium# )ore" nji& ov"je spa"a i vrsta Esc&eric&ia coli koja zivi u

crijevima zivotinja i covjeka# O" stapicasti& vrsta ro"a Bacillus poznata je Bacillus ant&racis

koja stvara spore a uzrocnik je antraksa#

># ,&lam<"o$acteriales 5 nitaste $akterije koje zive u vo"i i o$avijene su tankim ovojem#

@ajrasprostranjenija je raz!ranata $akterija Sp&aerotilus natans koja zivi u za!a"enoj vo"i#

+# Actinom<cetales 5 stapicaste $akterije koje su vezane i stvaraju prave !rane narocito u

kulturama# Ov"je spa"a uzrocnik tu$erkulozeM<co$acterium tu$erculosis#



;# M<o$acteriales 5 o$icno su crveno ili "ru!acije o$ojeni a !ra"e citava jata nakupina na

zemlji i ekskrementima 'izmetu(#

C# Spiroc&aetales 5 nji&ovo tanko veoma "u!o tijelo je karakteristicno po tome sto za

razliku o" ostali& $akterija nemaju cvrsto! celijsko! zi"a pa je tijelo promjenjivo# )oznata vrsta je Spiroc&aeta 'Trepanema( palli"a uzrocnik si*ilisa#

,<anop&<ceae 5 mo"rozelene al!e

Ovo su primitivne je"nocelijske i nitaste al!e sa male&nim tijelom# )rokarioti su nemaju pravo

je"ro niti su im &romato*ore o"vojene opnom o" ostalo! sloja citoplazme#

rane se pretezno autotro*no a celijski zi" im je iz!ra"en o" pektina &emiceluloze i celuloze#

Vecina i& je nepokretna a mo!u puzati ili kliziti po po"lozi# )oznat je ro" Oscillatoria#

Al!e i !ljive su zaje"no uje"injene u T&allop&<ta 5 steljnjace 'lat# t&alus 0 stelja(# O$je klase

pripa"aju eukariotima tj# imaju pravu je"rovu opnu ali nemaju provo"ni& zila korijena niti

ar&e!onij 5 zenske spolne or!ane karakteristicne za ma&ovine i papratnjace#

EU,A%OTA 'EUKA%IOTI(

PHYCOPHYTA - alge

Ovo su autro*ne je"nocelijske ili visecelijske razlicito o$ojene vo"ene $iljke# %azmnozavaju se

pomocu spora i !am eta#

)rema pi!mentu plasti"a koji posje"uju "ijele se na3

Cyanophyceae 5 je"nocelijske zlatnosme"e "o sme"e al!e koje sa"rze &loro*il a i c al*a karotin i

razlicite ksanto*ile me"u kojima i lutein i *ukoksantin#

)&<cop&<ta se "ijele na cetiri re"a a naj$rojniji su pre"stavnici re"a Diatomales 'Bacillariales(

koje su u!lavnom sme"e je"nocelijske al!e# O$avijeni su kremenom ljusturom o" "va "ijela#



Poznati predstavnici su: Melosira varians i Gomphonemaparvulum.

Euglenophyceae 5 pripa"nici ove skupine spa"aju u zivotinje a sa"rze &loro*il a i $ $etakarotin i

u tra!ovima al*akarotin i je"an ksanto*il koji nije poznat u $iljnom svijetu# )oznati ro" je

Euglena a najpoznatija vrsta je E. viridis.

Chrysophyceae 5 zelene al!e koje u plasti"ima sa"rze &loro*il a i $ karotine lutein i "ru!e

ksanto*ile a "ominantni rezevni materijal je skro$# ,elijski zi" je iz!ra"en o" celuloze cesto sa

vanjskim pektinskim slojem# )oznate vrste su3 Chlamydomonas angulosa, Ch. coccifera, Volvox

gloator it"#

!anthophyceae 5 u plasti"ima sa"rze &loro*il a i $etakarotin# )oznate su vrste ro"a Vaucheria,

"eterotrichales i #rionema#

Phaeophyceae 5 sme"e al!e koje naseljavaju iskljucivo more i cesto narastu "o veliki& "imenzija#

@ji&ove &romato*ore sa"rze &loril 9a: a usto $etakarotin i nekoliko ksanto*ila prvenstvenosme"i *ukoksantin koji prekriva ostale pi!mente#

$hodophyceae 5 crvene al!e su pretezno morski o$lici o$ojeni crveno ili lju$icasto a veoma

rijetko tamnopurpurno ili sme"ecrveno i sa"rze &romato*ore 'ro"oplaste(# U njima je &loro*il a I

ko" neki& pre"stavnika malo &loro*ila "# U njima se nalaze popratni karotinoi"i prekriveni u

lamelama plasti"a sa crvenom $ojom *ikoeritrinom koji je topljiv u vo"i# On se oznacava kao

*iko$ilin a neke vrste sa"rze i mo"ri *ikocijan# )oznate vrste su iz ro"a %emnea u slatkoj vo"i

&emalion u moru Corallina it"#



M,O)TA 5 -2IVE

One nemaju plasti"a $ez$ojne su tj# &rane se &eterotro*no# ra"ene su o" ve!etativno!

tijela koje je cesto raz!ranato# @je!ove niti se nazivaju &i*e a sve &i*e tvore micelij# @a micelij

se nastavlja stapka koja na vr&u nosi razlicito o$likovan klo$uk#

%azmnozavaju se pomocu spora# ljive zive sapro*itski ili parazitski na kopnu u moru i

slatkoj vo"i# Sapro*itske vrste se vecinom uz!ajaju 'sampinjoni(# O" &ranjivi& materija sa"rze

masti i !liko!en a nika" skro$# O$u&vataju veci $roj klasa3

Klasa M<om<cetes 5 !ljive sluznjace

Ove !ljive nemaju &loro*ila i veoma su stara !rupa#

Klasa )&<com<cetes 5 nize !ljive

Ov"je spa"a veci $roj parazitski& vsrta !ljiva kao sto je npr# Plasmodiophora rassicae,

uzrocnik truljenja repe#Klasa Ascom<cetes 5 !ljive mjesinarke

Askomicete zive pretezno na kopnu a micelij im se sastoji o" mase raz!ranati& &i*a ciji

su zi"ovi o" &itina# Spore za razmnozavanje nastaju u askusima po cemu su i "o$ile ime#

O$u&vacaju =F#FFF vrsta u koje spa"aju vrste plijesni ro"ova 'spergillus i Penicillium o" koje!

se "o$ivaju anti$iotici a poznati pre"stavnik je vrsta Penicillium notatum. @eke vrste ovo! ro"a

se koriste u proizvo"nji sireva3 P. ro(uforti i P. camemertii "ok neke uzrokuju ostecenje jetre3

'spergillus flavus. Kvasci ro"a )accharomycetales uzrokuju alko&olna vrenja3

). ellipsoideus 5 vinski kvasac#

Klasa Basi"iom<cetes 5 !ljive stapcare

Ove !ljive $u&vataju .;#FFF vrsta a nji&ov karakteristican or!an je stapka ili $azi"ija na

kojoj se pupanjem o$razuju spore# Ov"je spa"aju uzrocnici &r"e uzrocnici "ru!i& $iljni& $olesti

zatim sumske !ljive *'manita muscaria 5 mu&ara +oletus edulis 5 vr!anj 'garicus isporus 5

pecurka 'manita phalloides 5 zelena pupavka koja sa"rzi otrove koji narocito stetno uticu na

zelu"ac nerve i jetru 'slika ;C(#

K-ASA T2,E@ES 5 -ISA2EVI

-isajevi pre"stavljaju zaje"nice &i*a !ljiva i nizi& al!i koje su postale mor*oloska i

*unkcionalna cijelina# Al!e koje tvore lisaje su pre"stavnice cijano*iceja i &loro*iceja a !ljive su

iskljucivo askomicete i veoma rijetko $azi"iomicete#



O$lik lisajeva uvjetovan je iz!le"om !ljive# @ajje"nostavniji su tzv# !alerasti lisajevi koji

zive na zemlji ili na kori "rveca zatim @ostoc 5 kolonije nitasti& lisajeva !"je !ljiva o$avija neku

nitastu cijano*iceju# )ose$na vrsta su korasti lisajevi koji se nalaze na povrsini kamena zemlje ili

kore a steljka im je cvrsto povezana sa po"lo!om#

rmasti lisajevi su samo vrlo uskom $azom pricvrsceni na po"lo!u i raz!ranati su poput

!rma 'slika ;G(# -isajevi u prosjeku vrlo sporo rastu tako "a najveci primjerci rastu .5= cm za

!o"inu "ana# )oznato je oko =F#FFF vrsta lisajeva# Islan"ska ma&ovina ,etraria

islan"ica se vec

"u!o vremena koristi kao ljekovita $iljka#

K-ASA B%O)TA 5 MAOVI@E

Sve $iljke koje se nalaze na visem razvojnom nivou o" talo*ita zelene su za&valjujuci

prisustvu &loro*ila a i $ i karotinoi"a 'slika ;/(# Ko" ma&ovina i papratnjaca postoje speci*icnorazvijeni zenski spolni or!ani 5 ar&e!oniji pa se ova !rupa naziva ar&e!onijate# Ar&e!oniji su

or!ani nalik na $ocu ciji tzv# tr$usni i vratni "io ima zi"ove vecinom o" je"no! sloja celija# 2ajna

celija se oplo"uje u ar&e!oniju#

)apratnjace 5 )teri"op&<ta

Za papratnjace se smatra "a vo"e porijeklo o" zeleni& al!i sto je rezultat velike slicnosti u

procesima razmnozavanja ove "vije !rupe# Tijelo je !ra"eno o" sporo*ita i protalija# Sporo*it cine

korijen sta$ljika i list# )apratnjace o$u&vataju slije"ece klase3

.# -<copo"iatae3 su papratnjace mali& listova i sa na"zemnom sta$ljikom# )oznati

pre"stavnici su -<copo"ium clavatum i Sela!inella 'slika ;/(1

=# E6uisetatae3 poznate su po" imenom preslice a pre"stavnik je vrsta E6uisetum arvense#

Za ove $iljke je karakteristicno "a clankovita sta$ljika o$avlja *otosintezu "ok su listovi sasvim

male&ni1

># ?ilicatae3 poznatije kao paprati a opisano je preko .=#FFF vrsta# U!lavnom naseljavaju

trope a ko" nas su veoma poznate $uja" )teri"ium a6uilinum jelenak )&<llitis scolopen"rium

'slika ;/( it"#



Ove $iljke su u proslosti "ominirale na planeti Zemlji i "osezale visinu "o +F m#

S2EME@2A,E I-I ,V2ET@2A,E 5 S)E%MATO)TA

Ovo je najjraznovrsnija skupina $iljaka a na Zemlji i& ima ==G#FFF vrsta# @a osnovu razvoja

unutrasnje i vanjske !ra"e pre"stavljaju najslozenije $iljke koje postizu velike "imenzije i zive

vise !o"ina# U svom razvoju imaju smjenu !eneracija sporo*ita koji "ominira i !ameto*ita koji je

skoro potisnut# Ko" najslozenije !ra"eni& sjemenjaca veoma vaznu ulo!u u rasprostranjenju i

oplo"nji ima plo"# Ovaj or!an nastaje o" "jelova cvijeta tucka i prasnika nakon oprasivanja i

oplo"nje# @a sta$lu se nalaze razliciti o$lici listova koji su ko" "rvenasti& $iljaka smjesteni na!ranama#

Ovaj o"jeljak se "ijeli na tri po"o"jeljka3

.# i!licaste !olosjemenjace 5 ,oni*erop&<tina

=# perastolisne !olosjemenj ace 5 ,<ca"op&<tina

># skrivenosjemenjace 5 Ma!noliop&<tina

Ko" !olosjemenjaca sjemeni zameci a kasnije i sjemenke su smjesteni otvoreno na sjemenim

listovima "ok su ko" skrivenosjemenjaca smjesteni u tucku u "ijelu koji se naziva plo"nica#

)oznati pre"stavnici i!licasti& !olosjemenjaca su "rvenaste $iljke sa listovima u o$liku i!lica ili

ljuski koje zimi ne opa"aju# ,vjetovi ovi& $iljaka su o"vojeni tj# postoje muski i zenski# Ovo su

poznati cetinari koji po"nose vrlo niske i vrlo visoke temperature a ov"je spa"aju *amilije3

.# $orovi ili )inaceae 5 sa vrstama )inus &el"raic&i )inus ni!ra 5 crni $or )inus silvestris 5

$ijeli $or )inus mu!&i 5 $or krivulj 'slika ;7( it"#

=# cempresi ili ,upressaceae 5 imaju o"rvenjele cesere a poznate vrste su tuja cempres

smreka it"#

># tise ili Taaceae 5 u Evropi je zastuplj ena samo j e"nom vrstom Taus $accata



SK%IVE@OS2EME@2AHE I-I MA@O-IO)TI@A 'A@IOS)E%MAE(

Ovo su je"no!o"inje ili "vo!o"inje zeljaste i "rvenaste $iljke a Jive iskljuivo na kopnu# Tijelo

im je !raLeno o"3 korijena sta$ljike i lista#

One posje"uju !enerativni or!an 'or!an za razmnoJavanje( 5 cvijet a svi nje!ovi

"ijelovi koji su preo$raJeni listovi smjeteni su u cvjetitu# Vanjski kru! cvijeta ine lapovi ili

aini listii koji su u!lavnom zeleni i ine aku# Iza nji& prema unutranjosti "olaze

latice ili krunini listii koji ine vjeni ili aicu# Vjeni je mirisan i lijepo o$ojen a aka i

vjeni zaje"no !ra"e ocvijee# Dijelovi cvijeta koji "irektno uestvuju u razmnoJavanju su

Jenski t u a k i muki p r a n i c i# Svaki pranik !raLen je o" pranice i pranike niti# U

pelu"nicama 'etiri( u pranicima nastaje p o l e n# Nenski spolni "io cvijeta je t u a k koji

je u!lavnom u o$liku $oce a nalazi se uvijek u sre"ini cvijeta# Tuak je !raLen o"

proireno! "ijela p l o " n i c e i suJeno! "ijela v r a ta koji se zavrava nj u k o m ili J i !

o m 'slika C.(# Oplo"nja se vri prenoenjem polena na njuku tuka to se o"vija putem

vjetra Jivotinja pose$no insekata 'leptira( ptica it"#

U !rupu skrivenosjemenjaa u$rajaju se3

.# ruJe %osacae3 opisano .=#FFF vrsta3 ?ra!aria vesca 'ja!o"a( Malus "omestica

'ja$uka( )runus avium 'trenja( it"#

=# ma&unarke ?a$aceae5 Vicia *a$a '!ra&orka(

># krstaice Brassicaceae Brasssica oleracea '"ivlji kupus(

+# usnatice -amiaceae -amium luteum

;# pomonice Solanaceae Solanum tu$erosum 'krompir(



C# !lavoike Asteraceae Taraacum o**icinalis 'maslaak(

G# ljiljani -iliaceae -ilium $osniacum 'en"emini ljiljan(

/# trave )oaceae )oa pratense i "r# koji& ima oko /#FFF vrsta#

O%A@IZA,I2A I SISTEMATIKA NIVOTI@2A

)oznavajui anatomsku !raLu simetrije o$lik tjelesni& upljna i em$rio!enzu zoolozi su

po"jelili Jivotinjski svijet u >= "o >C klasa 'ovisno o autoru(# )o"jela Jivotinja na kimenjake i

$eskimenjake nema vrsto! uporita jer se zasniva na samo je"noj o"lici3 posje"ovanju ili

neposje"ovanju kime 'po"jela na je"noelijske i vieelijske Jivotinje je $olja(# Aristotel je

naprimjer po"ijelio Jivotinje na krvne i $eskrvne# -inne i& je po"ijelio u est kate!orija3 sisari

ptice vo"ozemci ri$e insekti i crvi# U .7# vijeku -amarck eackel I ,uvier postavljaju osnove

"ananje! sistema klasi*ikacije $eskimenjaka#

Nivotinje su pripa"nice eukariota 5 or!anizmama koji imaju pravo je"ro# Ko" veine Jivotinjsko!

svijeta postoje vieelijske strukture pa i& zovemo Metazoa ili mno!oelijske Jivotinje# MeLu

njima razlikujemo one ko" koji& je tijelo iz!raLeno o" vie elija ali je *ormiranje tkiva tek u

zaetku3 takve mno!oelijske Jivotinje nazivamo )arazoa 'u nji& spa"aju Mesozoa i Spon!ia(#

Mno!oelijske Jivotinje koje imaju iz!raLena tkiva nazivamo pravim tkivnim Jivotinjama ili

eumetazoa# Zoolozi se slaJu u tvr"nji "a se prvi mno!oelijski primjerak razvio iz praJivotinja

ali to u o"nosu na nain postanka 'z$o! ne"ostataka i ne"ovoljne istraJenosti u paleontolo!iji(

postoje tri razliite teorije3

a( pre"ak Metazoa nastao je iz polinuklearni& )rotozoa cilijarno! tipa 'treplje(1

$( pre"ak Metazoa nastao je iz kolonije kolonijalno! tipa s poveavanjem specijalizacije i

meLuovisnosti elija1

c( Metazoa su nastale iz razliiti& skupina koje su pripa"ale tipu or!anizacije praJivotinja#

Or!anizacija osi!urava is&ranu u o"reLenoj vanjskoj sre"ini koju oni uzimaju aktivno ili

pasivno# Dru!a vaJna o"lika tipa or!anizacije ra"i o"rJavanja svoje oso$enosti je u nainu



koje tijelo osi!urava svoju vrstinu# Sa vrstinom je u tijesnoj vezi i me&anizam kretanja# Vii

stupanj or!anizacije re*lektuje se u poveanoj "i*erenciranosti o"nosno u razviu raznovrsni&

or!ana sa veim *unkcionalnim mo!unostima i u centralizaciji tijela o"nosno koor"inaciji koja

stoji po" uticajem centralno! nervno! sistema#

@ajniJi stupanj or!anizacije Jivotinja ini vrsta ili species koja pre"stavlja Jivotinje koje su na

istom stupnju razvia naseljavaju isti prostor u "atom vremenu meLuso$no se repro"ukuju i "aju

plo"no potomstvo a repro"uktivno su izolovane o" "ru!i& je"inki# @iJa kate!orija o" vrste u

zoolo!iji je po"vrsta ili su$species koja pre"stavlja vrstu u nastanku a u stoarstvu se

upotre$ljavaju i pojmovi rasa *orma i "r# )rema stepenu slinosti mo!ue je o"reLene vrste

!rupisati u vee kate!orije3

• %o" '!enus(3 !rupa slini& vrsta• )oro"ice '*amilia( !rupa slini& ro"ova• %e"ove 'or"o( 5 !rupa slini& poro"ica• Klase 'clasis( 5 !rupa slini& re"ova• )o"tipove 'su$p&illum( 5 !rupa slini& klasa• Tipove 'p&<llum( 5 !rupa slini& po"tipova ili klasa• ,arstva 're!num( 5 al!e ma&ovine !ljive $iljke i Jivotinje

)rimjer klasi*ikacije je"ne vrste je praJivotinja papuica3

• ,arstva 're!num(3 Animallia• Tip 'p&<llum(3 )rotozoa• )o"tip 'su$p&<llum(3 ,iliop&orea• Klasa 'clasis(3 ,iliata• )otklasa 'su$clasis(3 olotr<c&ia• %e" 'or"o(3 <menostomata• )oro"ica '*amilia(3 )aramecii"ae• %o" '!enus(3 )aramecium• Vrsta 'Species(3 cau"atum $ursaria i"r#

)%ANIVOTI@2E 5 )%OTOZOA



)raJivotnje su je"noelijski 'je"nostanini( or!anizmi koji naseljavaju vaz"u& vo"u i zemljite#

Veoma su male veliine i vi"ljivi su samo po" mikroskopom# @ji&ova osnovna karekteristika je

"a kao je"inke koje su za razliku o" metazooa !raLene o" je"ne elije imaju pose$ne "o"atke ili

or!anele koje omo!uuju "a *unkcioniraju kao or!anizam# )rvi put i& je otkrio Anton< van

-eeu8en&oek u .G# stoljeu posmatrajui kap ustajale vo"e po" primitivnom lupom# O$u&vataju

preko CF#FFF vrsta a taj $roj se svaki "an poveava# Mno!e praJivotinje su uzronici $olesti ko"

lju"i i ostali& Jivi& $ia# Da $i *unkcionisali kao je"inka imaju or!anele za kretanje3

pseu"opo"ije cilije 'treplje( i $ieve '*la!elum(#

rane se sa sitnim mikroor!anizmima3 $akterijama je"noelijskim al!ama i samim

praJivotinjama# O" ostali& or!anela potre$no je navesti kontraktilnu vakuolu ija ulo!a je u

ekskreciji 'izluivanju( i re!ulaciji osmotsko! pritiska# Is&rana se o"vija u &ranjivim vakuolama

iji $roj u citoplazmi ovisi o $rzini uzimanja &rane#

)ore" to!a ko" najje"nostavniji& praJivotinja 'ame$a( postoji je"no je"ro sa je"rovom opnom

o"vojeno o" ostalo! sloja protoplazme a ko" sloJenije !raLeni& praJivotinja 'papuica( postoje

"va ili vie je"ara# @ajje"nostavniji tip razmnoJavanja je $espolna "io$a !"je poprenom "io$om

o" je"ne je"inke 'majke elije( nastaju "vije i"entine je"inke 'kerke elije(# Spolni nain

razmnoJavanja zasnovan je na injenici "a se neke je"inke nakon niza $espolni& "io$a ponu

razvijati u muke i Jenske '!ametocite( te smanjenjem &romatina sazriju u spolno zrele o$like

!amete# Ka"a muki !amet oplo"i Jenski nastane zi!ot# Ovaj proces se oznaava kao

!ameto!onija a "alje se nastavlja u sporo!oniju# U zi!otu se jez!ro najprije po"ijeli mejozom a

zatim se nastavlja vie mitoza pa nastane sporocista koja je ispunjena sporozoitima koji e izai

iz nje i zapoeti ponovo izo!oniju# Ko" cilijata spolni proces se o!raniava na konju!aciju koja

je zasnovana na spajanju "vije je"inke ra"i razmjene !enetiko! materijala# @akon razmjene

!enetiko! materijala je"inke se raz"vajaju i nastavljaju se razmnoJavati "io$om# )rotozoe su

po"ijeljene u etiri klase a ova po"jela je zasnovana na o"lici or!anela za kretanje stupnju

razvoja i nainu razmnoJavanja3

?-AE--ATA 'MASTIO)O%A( $iai



@ji&ov pre"stavnik je Eu!lena viri"is 'slika C>(# Osnovne or!anele za kretanje su $ievi

'*la!elum( a nalaze se na prijelazu o" $iljaka ka Jivotinjama# Biai koji imaju &loro*il

oznaavaju se kao )&<tomasti!op&ora i vre *otosintezu# Dio $iaa koji nema &loro*il oznaava

se kao Zoomasti!op&ora i &rane se kao i ostale prave Jivotinje 5 &eterotro*no# Vei "io nji& su

paraziti npr# Tr<panosoma !am$iense izaziva $olest spavanja ko" ovjeka1 -eis&mania tropica

uzronik crne !roznice1 Spiroc&aeta 'Treponema( palli"a Jivi u krvi ovjeka i izaziva si*ilis#

%IZO)ODA 'SA%,ODI@A(

@ajje"nostavnije praJivotinje koje na povrini imaju je"nostavnu mem$ranu ili

plazmomem$ranu pa uslije" to!a imaju promjenjiv o$lik tijela to im omo!uava "a

prelijevanjem na je"nu ili vie strana o$razuju pseu"opo"ije za kretanje# U protoplazmi koja je

iz"i*erencirana na !ui povrni sloj ili ektoplazmu i unutranji &etero!eniji sloj ili en"oplazmuimaju je"nu kontraktilnu vakuolu je"ro i vie &ranjivi& vakuola 'slika C+(# )ore" vrsta Amoe$a

proteus A# lima A# "u$ia poznate su i vrste koje izazivaju $olesti ko" ovjeka npr# Entamo$a

&<stolitica izaziva "izenteriju ili su stalni stanovnici "e$elo! crijeva ovjeka i nisu pato!eni npr#

Entamoe$a coli# Ko" neki& pre"stavnika Sarco"ina na povrini tijela se stvara ljutura o"

pseu"o&itina i estica krenjaka a otvorena je sa je"ne strane '?oramini*era(# Ovo je veoma stara

!rupa or!anizama koja je vaJna za stvaranje o"reLeni& !eoloki& slojeva iz kam$rija silura I

kre"e# 2e"na kotlina u )arizu i @otre5"ame iz!raLeni su o" nasla!a ljuturica ovi& Jivotinjica#

S)O%OZOA

Svi pripa"nici ove skupine su paraziti i &rane se tjelesnim sokovima "omaina# Kreu

se pasivno noeni tjelesnom tenosti "omaina# )oto uzimaju !otovu &ranu nemaju

&ranjivi& vakuola a tijelo im o$avija zatitna opna koja im uje"no sluJi i za o"$ranu#

Uzronici su mno!i& $olesti 'npr# )lazmo"ium malariae uzrokuje malariju(#

,I-IATA 'I@?USO%IA(

,ilijate se kreu pomou cilija ili treplji najsloJenije su !raLene o" svi& praJivotinja a tijelo im

je o$avijeno vrstom opnom ili pelikulom 'slika C;( to im "aje stalan o$lik tijela#



Imaju razvijen cytostom za ulazak &rane u unutranjost na pre"njoj ili za"njoj strani tijela a

nastavlja se u elijsko J"rijelo ili cytopharynx kojim &rana "olazi u &ranjive vakuole# @a

pelikuli se nalazi i elijski analni otvor ili cytopig koji se nalazi na suprotnoj strani# )apuica

ima "vije kontraktilne vakuole sa rezervoarom u sre"ini i "ovo"nim kanaliima# )re"stavnici3

Paramecium caudatum, P. ursaria, P. aurelia, P. Putinium i P.

multimicronudeatum

SPONGIA (PORIFERA) - SPUŽVE

SpuJve 'sunLeri( nemaju tkiva1 tijelo im je prekriveno porama kroz koje ulazi vo"a i

na taj nain se o"vijaju sve *unkcije u tijelu1 iskljuivi su stanovnici vo"e1 samo mali $roj

naseljava slatku vo"u "ok su naj$rojniji u slanoj vo"i1 opisano je oko ;#FFF vrsta# Samo

pre"stavnici je"ne poro"ice )pongilidae naseljavaju slatku vo"u# Sve su nepokretne 'sesilne(

i Jive privrene za "no ili za neki kamen ili $iljku#

SpuJve posje"uju skelet !raLen o" krenjaki& ili silikatni& i!lica razliito! o$lika#

)rivre"no su vaJnije spuJve sa skeletom o" or!anske $jelanevinaste materije spongina.

@ajpoznatija je o$ina spuJva Euspongia officinalis koja naseljava 2a"ransko more# )ore"

ove vrste poznata vrsta je i morska naran"Ja ili #ethya

)-ATODES ')-AT,E-MI@TES( )-OP@2A,I I-I )A%E@IMATIH@I ,%VI

Tijelo im je leLno5tr$uno spljoteno a unutranjost ispunjena paren&imom# U!lavnom su

"vospolci '&erma*ro"iti(#

TU%BE--A%IA )-A@A%I2E

Ova skupina naseljava slane i slatke vo"e imaju pljosnato tijelo ispunjeno paren&imom "iu

preko itave povrine tijela i "vospolni su# )oznati pre"stavnici su3 ,reno$ia alpina

"en"rocoelum lacteum i Du!essia sp#

T%EMATODES Metilji



Ova skupina su unutranji ili vanjski paraziti to je uzrokovalo sla$o razvijen crijevni trakt koji

nema niti za"nje crijevo niti analni otvor# Imaju pose$ne "o"atke prijanjaljke tanjirasta miina

za"e$ljanja koja omo!uavaju vre prijanjanje na tijelo ili u tijelu "omaina# )oznate vrste su

mali metilj Dicrocoelium lanceatum '"en"riticum( 'slika C7( I veliki metilj ?asciola &epatica#

Mali metilj pripa"a re"u Di!enea jer posje"uje "vije pijavke 'tr$unu i usnu( i u svom razvoju

prolazi kroz "vije !eneracije je"nu spolnu i je"nu $espolnu# Za potpun razvoj neop&o"na su "va

"omaina#

,rijevni trakt je prestavljen J"rijelom je"njakom i sre"njim crijevom koje se slijepo

zavrava# Metilji su "vospolci '&erma*ro"iti( a muki spolni sistem sastoji se o" je"no! para

testisa ili sjemenika o" koji& polaze sjemeni kanalii koji se izna" tr$une pijavke spajaju u

sjemenovo" ili vas "e**erens# Sjemenovo" se zavrava mukim kopulatornim or!anom

cirusom smjetenim u cirusnoj kesi# Nenski spolni sistem nalazi se ispo" testisa a

pre"stavljen je je"nim jajnikom ili ovariumom o" koje! se nastavlja kratki jajovo" a u $lizini

se nalazi sjemeno spremite ili receptaculum semminis# 2ajovo" se nastavlja u pose$ni "io

Jensko! spolno! sistema 5 oot<p !"je se o$avlja *ormiranje oploLeno! jajeta i stvaranje

ljuske jajeta# Ovako razvijena jaja prvi sta"ij svo! em$rionalno! razvia o$avljaju u uterusu

koji se otvara u spolnu kloaku 5 otvorom i za Jenski i za muki spolni sistem#

CESTOES ! PANT"#I$ARE

)antljiare su iskljuivo unutranji paraziti u crijevnom traktu kimenjaka tijelo im je

!raLeno o" !lave 'skoleks( vrata i stro$ile 'slika GF(# )oznate vrste su svinjska pantljiara

!oveLa pantljiara 'slika( psea pantljiara it"# Vrsta poznata kao parazit u crijevnom traktu

ovjeka je svinjska pantljiara #aenia

solium koja kao o"rasla Jivi u ovjeku koji se zarazi je"ui ne"ovoljno ku&ano sueno ili

peeno $o$iavo svinjsko meso 'slika G.(# Bo$ice ili *ine pre"stavljaju larvene sta"ije ove

pantljiare#



CNIARIA (COE"ENTERATA) -ŽARN#ACI

Narnjaci su "o$ili naziv prema posje"ovanju cnidae 5 Jarni& elija 'sluJe za o"$ranu(#

U ovu skupinu spa"aju &i"re me"uze i koralji koji imaju unutranji skelet o" kalcijevo!kar$onata i naseljavaju samo slanu vo"u 'slika G=(# Imaju razvijenu pravu tjelesnu

!astrovaskularnu "uplju !"je zapoinje ekstracelularno varenje a zatim se nastavlja

intercelularno u elijama en"o"ermisa# )ore" to!a u sloju mezo!leje nalaze se elije skeleta

koji je naj$olje razvijen ko" Ant&ozoa ili koralja# %azlikuju se "va mor*oloka o$lika tijela3

sesilni 5 polip i pokretni 5 me"uza# Samo &i"re prolaze kroz o$a sta"ija# Me"uze Jive u

sta"iju me"uze a koralji imaju samo o$lik polipa koji je malo sloJenije !raLen o" &i"roi"ni&

polipa# U sta"iju polipa se razmnoJavaju $espolno 5 pupanjem a spolno stavaranjem !ameta

u sta"iju me"uze#

)oznati pre"stavnici su slatkovo"ne "ydra vulgaris i elia sp., o" me"uza 'urelia

aurita a o" koralja 'ctinia e(uina i Pennatulla rura.

ASCHE"%INTHES I"I NE%ATHE"%INTHES

NE%ATOA !liste3 opisano je preko .F#FFF vrsta ove skupine !"je spa"aju poznati paraziti

ovjeka Jivotinja i $iljaka3 "jeija !lista tri&ina it"# Hovjeija !lista 'scaris luricoides

Jivi u crijevima naroito "jece a samo Jenka u toku "ana proizve"e oko =FF milijuna jaja

koja sa izmetom "ospijevaju vani jer se jaje moJe razvijati samo na svijetlu# #richinella

spiralis zavojita tri&ina 'slika G>( veoma je opasan parazit koji Jivi u svinji takoru miu

psu i maki#

)oznata tropska vrsta je -ilaria ancrofti koja izaziva zaepljenje lim*ni& su"ova pa

se

$olest koju izaziva naziva slonovska ili ele*antijazis# O" $iljni& tetoina poznate su3 "eterodera schatii parazitira na korijenu eerne repe i $litve i 'nguilla tritici napa"a

penicu#

ROTATORIA - opisano je oko .#;FF vrsta a Jive svu!"je !"je je mo!u Jivot# U vo"i se

nalaze u le$"eem sloju 'planktonu( i vrlo su vaJna &rana ri$ama# Imaju veoma malo tijelo

a najvee vrste su tek oko > mm# Vreasto! su iz!le"a prozirne $oje crvoliko! o$lika ili sa



razliitim izratajima na tijelu# @a vr&u tijela imaju re" treplji a tijelo im o$avija kutikula#

Za is&ranu koriste je"noelijske al!e a neke se &rane i "ru!im sitnim Jivotinjama#

GASTROTRICHA - Veoma su slini rotatorijama a opisano je preko =FF vrsta# U!lavnom Jive

u kopnenim vo"ama a neke vrste se javljaju i u planktonu mora#

&INORYNCHA I"I ECHINOERA - Ove Jivotinjice su vezane za morsko "no a opisano je

oko

.FF vrsta# Ime su "o$ili po $o"ljama koje im se nalaze na !lavi#

NE%ATO%ORPHA I"I STRUNA'I - DostiJu "uJinu "o .mm a ime su "o$ili po veoma

tankom

tijelu# Nive u kopnenim vo"ama i moru a o"vojeni& su spolova#

ACANTOCEPHA"A - o"rasli su paraziti ri$a na crijevnom traktu crvoliki sa "imenzijama

tijela "o =; cm# U naim rijekama 'Una i Bosna( neke vrste pastrmki i klena su estozaraJene ovim en"oparazitom a u nje!ovom razviu uestvuje rak vo"ena $a$ura 'sellus

a(aticus kao prijelazni "omain#

PRIAPU"IA - Tijelo im je cjevasto! o$lika i prekriveno $ra"avicama# Du!i su "o / cm i

poznat je veoma mali $roj vrsta sve!a pet# @aseljavaju me&ko morsko "no samo u polarnim

po"rujima#

NE%ERTINA I"I RHYNCHOCOE"A - Vrpari ili riliari su "o$ili ime po veoma "u!om i

tankom tijelu 'preko >F m( a imaju rilo u vrnom "ijelu tijela koje sluJi za &vatanje plijena#Ko" riliara se po prvi put u Jivotinjskom svijetu javljaju krvni su"ovi i za"nje crijevo sa

analnim otvorom#

%O""USCA I"I %E&U'CI 5 Tijelo je ko" svi& pre"stavnika ove skupine !raLeno o"

stopala

trupa i plata sa razliitim mo"i*ikacijama ko" poje"ini& klasa# Ime su "o$ili po me&kom

tijelu koje o$avija plat# @a povrini tijela plat lui ljuturu koja je naj$olje vi"ljiva ko"

puJeva i koljki# Ko" mekuaca sepo prvi put pojavljuju sekun"arna tjelesna "uplja ili celomi ekstracelularno varenje# @ajvei $roj je"inki mekuaca Jive u vo"i i "iu kr!ama a u

krvnom sistemu posje"uju razvijeno srce kao nje!ov centralni "io# Krvotok je otvoreno!

tipa# U pre"njem crijevu imaju pose$an "io oznaen kao ra"ula ili trenica# O$u&vataju

se"am klasa a istiu se puJevi koljke i !lavonoci# Manji $roj pre"stavnika Jivi na kopnu#

Gasopo*a ! p+,ei pore" veoma izraJeno! stopala i ljuture na vr&u stopala nalazi se i



!lava sa pipcima# Ko" pluaa neke oi se javljaju na vr&u "ru!o! para pipaka ili u samoj

osnovi ko" pre"stavnika koji imaju je"an par pipaka# Z$o! prila!o"$e na uvjete sre"ine u

toku larveno! perio"a Jivota ovi& Jivotinja "olazi "o procesa zaokretanja utro$e ili torzije te

i ljutura prati o$lik tijela#

Ko" vo"eni& pre"stavnika poloJaj kr!a je osnova za po"jelu na potklase3 kr!e se

nalaze na kraju ko" Opist&o$ranc&iata na pre"njem kraju tijela ko" )roso$ranc&iata a

kopneni pre"stavnici ove skupine "iu na QpluaR 5 )ulmonata#

@eki pre"stavnici pluaa Jive u vo"i i povremeno izlaze "a $i "isali npr# %imnea

truncatula a poznati pre"stavnici kopneni& puJeva su "elix pomatia i "elix

italica.

/ialia ! 01ol21e naziv im potie o" latinski& rijei i 0 "va i valva 0 kapak to !ovori "a

imaju ljuturu o" "va kapka# Imaju i naziv Acep&ala to znai "a nemaju !lavu

-amelli$ranc&iata 5 "a imaju lamelaste kr!e i )elec<po"a "a imaju sjekirasto stopalo#

@ji&ove ljuture se sastoje o"3 vanjsko! sloja koji je !raLen o" materije kon&iolina zatim

"va mineralna sloja o" koji& je unutranji se"e*asti sloj o" ko!a se prave "u!ma"i# -juture

se zatvaraju sistemom $ravica miiima i li!amentima# )oznati pre"stavnici koji Jive u 2a"ranu

su3 "a!nja Mytillus galoprovincialis kamenica ili

ostri!a strea edulis periska Pinna noilis najvea koljka u naem moru#

Cepa3alopo*a ! glaono04i naseljavaju samo morsku vo"u a ov"je spa"aju sipe &o$otnice i

li!nje# lavonoci imaju najsloJeniju !raLu o" mekuaca a imaju i razvijenu &rskavicu# U !lavi

se nalazi a&ura !raLena o" &rskavice koja je slina !lavenoj a&uri kimenjaka# Oi su im na

visokom stupnju razvoja# Ko" nji& je rektalna Jlijez"a izmijenjena u mastiljavu kesu ije mastilo

se koristilo pri pisanju perom# Osim je"no! pre"stavnika &autilus 'in"ijska laLica( koji ima

vanjsku ljuturu ko" ostali& ona je ru"imentisana i samo je ostala u o$liku ploice smjetene na

"orzalnoj strain ispo" tjelesno! zi"a# )oznati pre"stavnici su sipa )epia officinalis &o$otnica 5

ctopus li!nja %oligo vulgaris.Mekuci o$u&vataju jo i pre"stavnike klasa3 Monoplacop&ora

)ol<placop&ora I Scap&opo"a#

ANNE"IA I"I SEG%ENTIRANE G"ISTE

lavna o"lika ovi& Jivotinja je &omonomna se!mentacija tijela na kojem se jasno ne iz"vajaju



!leveni re!ion ili neki "ru!i "io tijela# Ovo su Jivotinje sa potpuno razvijenom sekun"arnom

tjelesnom "upljom ili celomom koji je ispresjecan sa "iseptimentima# Diseptimenti su "io

visceralno! i parijatelno! "ijela epitela crijeva#

Unutranji or!ani ne prate ise!mentiranost tijela

ne!o se nalaze u vie se!menata# Kao or!ani za kretanje sluJe &ete ili ekinje koje su naj$rojnije i

naj$olje razvijene ko" )ol<c&aeta # @ji&ove &ete se nalaze na uzvienjima koja su oznaena kao

parapo"ije# Zaje"niko za )ol<c&aetae i ,littelate je "a imaju ljestviasti krvni sistem te "a se

ekskrecija vri metane*ri"ijama# Diu preko itave povrine tijela koja je o$loJena kutikulom#

)otklasa oznaena kao ,litelata o$u&vata pijavice 5 iru"ine i maloekinjae Oli!oc&aeta o"

koji& je najpoznatija kina !lista %umricus terrestris# Zaje"nika o"lika pijavica i !lista je "a u

vrijeme spolne zrelosti na o"reLenom $roju se!menata stvaraju samar ili clitellum koji ima

veoma znaajnu ulo!u u repro"ukciji#

Ovo su &erma*ro"itni or!anizmi# Kina !lista ima veliki znaaj u kruJenju materije u priro"i jer

&ranei se "etritusom i $uei &o"nike u zemljitu u$rzava procese stvaranja &umusa# )ol<c&aeta

o$u&vataju preko ;#FFF opisani& vrsta a ,litelata oko >#FFF vrsta# Veliki $roj maloekinjaa

naseljava slatku vo"u kao to je npr# St<laria# O" maloekinjaa koje Jive u vo"i poznata je vrsta

Tu$i*e tu$i*e koja naselja polisapro$ne za!aLene vo"e u Bosni i erce!ovini i Evropi# Za

razliku o" maloekinjaa pijavice na vr&u i za"njem kraju tijela imaju prijanjalke ili pijavke koje

koriste za prijanjanje na "omaina ili po"vo"ni se"iment# @ajpoznatije vrste koje ko" nas

e!zistiraju su3 Erpo$"ella octoculata E# testacea ellpo$"ela sta!nalis losip&onia complanatai u!lavnom su stanovnici za!aLeni& vo"a#

PO"YCAHETA I"I %NOGO$E&IN#A'I - "o$ili su naziv po veem $roju &eta ili ekinja

koje su $ono postavljene na tijelu na izraslinama oznaenim kao paapo*i2e. Ove je"inke su

iskljuivo stanovnici mora# Opisano je preko ;#FFF vrsta a poznati su pre"stavnici3 morski

mi Ap&ro"ita aculeata veliki crv Eunicae ap&ro"itois Spiro!ra*is spallanzanii it"#

ARTHROPOA I"I $"AN&ONO'CI

Tijelo im je !raLeno o" !lave i trupa tj# u procesu se!mentacije tijela "olo je "o

at!matizacije se!menata u o"vojene "ijelove tijela# laveni re!ion je !raLen o" est stopljeni&

se!menata a trup je razliito !raLen ko" pre"stavnika poje"ini& po"tipova# )ripa"nici ovo!



tipa imaju lankovite no!e po emu su "o$ili i ime# Zaje"nika oso$ina ovi& or!anizama je "a

im tijelo o$laJe &itinska kutikula# Krvni sistem ovi& $eskimenjaka je otvoreno! tipa te krv

struji kroz &emocelne prostore# Ova !rupa je naj$rojnija na Zemlji te se smatra za&valjujui

velikom "iverzitetu insekata "a i& ima preko "va milijuna# U klasi*ikaciji 'po"jeli( s

o$zirom na razliit stupanj istraJenosti poje"ini& !rupa postoje razlike# )rvo$itna po"jela na

osnovu posje"ovanja man"i$ula ili eljusti u usnom otvoru na aman"i$ulata i man"i$ulata

koja je o$u&vatala Trilo$itomor*a i ,&elicerata kao lankonoce $ez man"i$ula i rakove

stono!e i insekte kao Man"i$ulata je "anas neto "ru!aija# )o"jela Art&ropo"a na osnovu

or!ana za "isanje je neto sloJenija#

TRI"O/ITO%ORPHA je izumrla skupina or!anizama koja je Jivjela u paleozoiku

u!lavnom na morskom "nu i o$u&vatala oko +#FFF *osilni& o$lika# @ajvei pre"stavnik je

imao "uJinu "o G; cm#

CHE"ICERATA I"I &"#E'TARI 5 lavna o"lika po kojoj nose i ime su c&elicere ili

klijeta koja se nalaze na treem se!mentu trupa a ko" neki& su preo$raJena u $o"lju#

@ajpoznatiji pre"stavnici su pauci Arac&ni"a#

ARACHNIA I"I PAUCI 5 su najstarije kopnene Jivotinje koje "iu atmos*erski kisik# )ore" pauka u ovu skupinu sapa"aju i krpelji# Usni aparat im je !raLen o" klijeta i pipala

'pe"ipalpa(# Tijelo im je !raLeno o" !lave i trupa a ko" krpelja je ova !ranica sla$o vi"ljiva#

Imaju etiri para ekstremiteta 'no!u(# @a !lavi 'tjemenu( imaju oi koji& moJe $iti "o .=

pari#

Re* Aanea ili pauci3 na zatku imaju + ili C pre"ivi& Jlijez"a pomou koji& stvaraju

paukovu mreJu# Ove Jivotinje imaju preko =;#FFF opisani& vrsta a meLu poznatijim su3

pauk krsta 'raneus diadematus ija Jenka naraste "o .; cm a poznata otrovna

vrsta je crna u"ovica %atrodectus mactans ko" koje je otrovna samo Jenka#

Re* A4aina ili krpelji '!rinje(3 imaju kesasto sraslo tijelo usni aparat im je prila!oLen za

!rickanje $o"enje i sisanje# Za ovjeka su interesantni z$o! to!a to su esti prijenosnici

$olesti i parazitiraju na ovjeku a takoLer nanose tete i kulturnim $iljkama# S "ru!e strane

krpelji iz poro"ice riatidae Jive u zemljitu !"je aktivno uestvuju u stvaranju &umusa#



)oznate vrste su3 xodes ricinus koji sie krv ovjeka i Jivotinja i izaziva upalu koJe# Dru!a jo

poznatija vrsta je u!arac )arcoptes scaiei koji napa"a me&ku

koJu na preponama ili izmeLu prsta $uei &o"nike na koJi i stvarajui rane#

%ANI/U"ATAU ovu skupinu se u$rajaju svi $eskimenjaci koji u usnom aparatu imaju eljusti ili

man"i$ule# )oznati pre"stavnici su rakovi 'niJi i vii( stono!e i insekti#

CRUSTACEA I"I RA&OVI (ni,i i i0i)

%akovi su veoma raznovrsna skupina poev o" veoma je"nostavni& kao to je

vo"ena $u&a /aphnia magna "o najs-oJenije !raLeni& "ekapo"ni& rakova npr# rijeni rak

'stacus astacus# Osim neki& prestavnika koji nstanjuju vlaJno zemljite iskljuivo

naseljavaju vo"enu sre"inu# Veoma su $rojni u stajaim vo"ama !"je naseljavaju le$"ei sloj

vo"e plankton# U lancu is&rane ovi raii su veoma vaJna &rana ri$ljoj mlaLi# Diu

kr!ama koje se u!lavnom nalaze ko" niJi& rakova na no!ama ili u osnovi no!u a ko"

najrazvijeniji& u !ru"nom re!ionu ili toraksu# Tijelo im je !raLeno o" !lave toraksa ili

periona koje!a ini osam se!menata i o" pet se!menata pleona ili a$"omena# Ko" sloJeno

!raLeni& rakova kao to su rijeni rak jasto! &lap i kamp no!e na a$"omenu sluJe za

plivanje a na perionu ili toraksu za &o"anje po "nu# Vii rakovi meLu kojima su i raiGammarus rijeni rak i jasto! naseljavaju "no vo"eno! ekosistema#

%IRIAPOE ! STONOGE

Stono!e su "o$ile ime po velikom $roju no!u na se!mentiranom tijelu a nji&ov $roj

varira o" 7 "o =FF# @a !lavi se nalazi je"an par antena i =5> para eljusti a usni aparat je prila!oLen za !rickanje#

&"ASA CHI"OPOA - opisano je >#FFF vrsta ove klase a poznate su i po" nazivom

kamenjarke jer se javljaju ispo" kamena !"je je vea vlaJnost# @a svakom se!mentu imaju

po je"an par no!u#



&"ASA IP"OPOA 5 opisano je .F# FFF vrsta a "o$ili su ime po oso$ini "a su "va susje"na

se!menta srasla tako "a iz!le"a kao "a imaju "va para ekstremiteta na svakom se!mentu#

rane se or!anskom materijom u *azi raspa"anja tako "a aktivno uestvuju u mineralizaciji i

po$oljanju plo"nosti zemljita# )oznata vrsta koja Jivi ispo" opalo! lia i kamenja je

Glomeris marginata#

INSECTA I"I HE5APOA ! pripa"ici ove skupine imaju est no!u# Ovo je naj$rojnija

skupina

koja se prvo$itno "ijelila prema postojanju ili nepostajanju krila# O$u&vata etiri re"a

$eskrilni& insekata 'Diplura )rotura T&<sanura i ,ollem$ola( a ostali& krilati& je oko =G

re"ova# Insecta "anas o$u&vata preko je"an milijun vrsta i z$o! veliko! "iverziteta i znaaja

insekata razvijena je pose$na !rana nauke E@TOMO-OI2A koja se $avi istraJivanjem

ove skupine $eskimenjaka# )o"jela insekata na one koji nika"a u svom Jivotu nemaju krila5 Apter<!ota i one koji imaju krila ali su neki o" nji& kao prila!o"$a nainu Jivota ostali

$ez krila 'vai mravi it"#( 5 )ter<!ota je "anas neto sloJenija#

2e"na o" $itni& o"lika insekata je nji&ova anatomska !raLa a u pravilu

tijelo im se sastoji o" !lave 'caput ( !ru"no! re!iona 'thorax( i a$"omena# lava je !raLena

ot est stopljeni& se!menata a na njoj se nalaze *acetovane oi je"an par antena i usni aparat#

T&ora je !raLen o" tri se!menta3 prot&ora mesat&ora i metat&ora# @a svakom se!mentu

se nalazi po par no!u 'ekstremiteta( a na mesat&orau i metat&orau se ko" krilati& insekata

nalazi i po par krila 'pre"nja i za"nja(# A$"omen je !raLen o" "eset se!menata a je"anaesti je

uvijek mo"i*iciran u lije!alice ko" Jenki ili $o"lje#

Insekti se razmnoJavaju oplo"njom a proces razvia o"vija se metamor*ozom koja je

ko" neki& insekata potpuna a ko" neki& nepotpuna# )o" potpunom metamor*ozom

'razviem( po"razumijeva se oploLeno jaje larva lutka i a"ult 'ima!o( a ko"

nepotpune metamor*oze izostaje sta"ij lutke# Insekti koji se razvijaju potpunom

metamor*ozom oznaeni su kao 3olo6ea7olni a ko" koji& je metamor*oza nepotpuna3e6i6ea7olni#

2e"na o" sloJeniji& i savremeniji& po"jela insekata je na osnovu !raLe i mjesta

!"je je smjeten usni aparat na En*ogna3a ili En*oop3a 'unutarusti( !"je spa"aju

veina $eskrilni& insekata i vanusti E4ogna3a ili E4oop3a8 !"je pore" re"a T&<sanura



iz $eskrilni& insekata pripa"aju svi re"ovi krilati& insekata# U "aljem tekstu $it e neto

"etaljnije o$raLeni najzastupljeniji pre"stavnici krilati& insekata ili Ectotrop&a#

Re* O3opea ! ano1il4i o$u&vataju skakavce rovce popce i zrikavce#

Opisano je preko .;#FFF vrsta# O"lika ove skupine insekata je "a imaju sposo$nost proizvo"nje zvuka trljanjem krila o *emur no!e ili na "ru!i nain# @eki o" nji& su poznate

tetoine koje napa"aju $iljke i izazovu pusto ka"a se jako namnoJe# )oznata vrsta je

putniki skakavac %ocusta migratoria

Re* ipea - *o1ilni inse1i je veoma $rojan re" insekata koji je opepoznat kao mu&e

komarci o$a"i i sl# -arve veine pre"stavnika Jive u vo"i a o"rasli imaju samo

je"an par krila po emu su i "o$ili ime# Komarci pripa"aju *amiliji ,ulici"ae a vrste kao to

je komarac malariar 'nopheles maculipennis prenose uzronike malarije# )oznatesu *amilije karakteristine za slatkovo"ne vo"e3 ,&ironomi"ae Ta$ani"ae i Tipuli"ae#

Re* Ep3e6eopea ! o*eni 42eoi na $&# prostoru opisano je ;C vrsta i po"vrsta ovo!

re"a insekata# @ji&ove larve i su$ima!a Jive u tekuicama i znaajni su u procesu

samopreiavanja vo"a# Kao o"rasli Jive nekoliko "ana i ne &rane se na tom sta"iju ne!o se

repro"ukuju i umiru# Ovo je je"na o" najstariji& skupina insekata# )oznate vrste koje o$itavaju u

naim vo"ama su3 Ephemera danica, Ephemera vulgata, Ephemerella ignita, )iphlonurus

croaticus, Paraleptophleia sumarginata, $iacophila tristis, "eptagenia ceruleans it"#

Re* He6ipea ! pol+1ilai inse1i o$a para krila su im opnasta a pre"nja krila su vrlo

&itinizirana i tvore semielitre# Usni aparat je po"een za $o"enje i sisanje $iljni& i

Jivotinjski& sokova a no!e su im razvijene za skakanje &o"anje veslanje kopanje i sl##

)oznato je oko G;#FFF vrsta a o$u&vataju stjenice 'eteropteroi"acea( cvrke

'Auc&enorr&<nc&a( i $iljne vai 'Sternorr&<nc&a(#

Re* H96enopea ! opno1il4i o$a opnasta para krila su meLuso$no povezana a ov"je

spa"aju3 pele 'Api"ae( koje sa mravima '?ormici"ae( koji su sekun"arno ostali $ez krila i

osama 'Vespi"ae( spa"aju u !rupu Apocrita# @ajvaJniju ulo!u za ovjeka ima pela me"arica

'pis melifera koja se uz!aja z$o! proizvo"nje me"a voska propolisa matine

mlijei i otrova#



O*onaa ! ilins1i 1on2i4i imaju usni aparat za !rickanje a nji&ove larve se razvijaju u

vo"i# Ima!o je vezan za o$ale vo"a a naj$rojniji su u stajaim vo"ama sa "osta $iljaka#

)rema o$liku krila "ijele se na po"re"ove3 'nisoptera5 koji imaju neto razliita krila i

0ygoptera 5 sa skoro istim pre"njim i za"njim parom krila# %azvie im je

&emimeta$olno tj# nemaju sta"ij lutke# )oznate vrste su Gomphus vulgatissimus Calopteryx

splendens Calopteryx virgo it"#

Re* Ple4opea ! 1a6en2a1e (o7al:ai)

Insekti ije je razvie &emimeta$olno a u Bosni i erce!ovini je opisano G;

vrsta i po"vrsta# @ajvei $roj vrsta je iz *amilije -euctri"ae# @ji&ove larve se razvijaju u vo"i

ai ima!a su vezana za o$ale vo"a# Usni aparat larvi je prila!oLen !rickanju# @ajvei $roj vrsta je vezan za Jivot ispo" kamena u !ornjim tokovima tekuica# )oznate vrste koje Jive u naim

rijekama su3 Perla marginata, Perla urmesteriana, /inocras megacephala, soperla

grammatica, %euctra hippopus, %eucta inermis, +rachyptera seticornis it"# U Evropi je

opisano preko +#FFF vrsta ovo! re"a insekata a veoma su znaajna &rana ri$ama kao i za

ocjenu kvaliteta vo"a u tekuicama '$iomonitorin!u(#

Re* Ti43opea ! o*eni 6ol24i

Ko" nas je opisano =.; vrsta i po"vrsta vo"eni& moljaca# @ji&ovo razvie je potpuno ili

&olometa$olno a najvei "io Jivota provo"e u slatkim vo"ama# Ima!o Jivi u $lizini vo"a#

O"rasli krila sklapaju u vi"u krova a veoma po"sjeaju na moljce iz re"a leptira# -arve !ra"e

kuicu u kojoj Jive "o izlijetanja# U svijetu je "o "anas opisano preko ;#FFF vrsta

ovo! re"a insekata# Veoma su znaajni kao &rana ri$ama i u ocjeni kvalita vo"e tekuica i

stajaica#

Re* Coleopea ! *o1il4i

)re"nji par krila je vrlo &itiniziran u tvr"a krila po emu su i "o$ili ime# raLa tijela

im je razliita a veliki $roj ovi& je"inki Jivi itav Jivot u slatkim vo"ama # )oznate

vrste su $u$a zlata Cetonia aurata i !un"elj Melolontha melolontha# )oznati su i kao velike



tetoine koje na!rizaju korijenje $iljki a u ovu skupinu spa"a i poznata tetoina "rvea ps

tipographis potkornjak koji nanosi velike tete umama nai& po"ruja# Ovo je uje"no i

naj$rojniji re" insekata !"je je opisano preko >;F#FFF vrsta#

Re* %egalopea ! 6e,o1il4i su mala skupina insekata oko .FF vrsta ije larve Jive uvo"i i vaJna su &rana ri$ama# )oznata vrsta koja Jivi u evropskim vo"ama je o$ini muljar ili

)ialis lutaria# O"rasli imaju mreJasta velika krila koja su sklopljena poput krova

izna" a$"omena#

Re* "epi*opea ! lepii su veoma $rojna skupina insekata koja o$u&vata preko .;F#FFF

vrsta o" koji& su mno!e u sta"iju !usjenice veoma tetne za $iljke# Usni aparat im je

prila!oLen sisanju sa iz"uJenom i u stanju mirovanja smotanom surlicom prila!oLenom za

sisanje cvijetni& sokova# usjenica ima usni aparat za !rickanje kojima na!riza "ijelove $iljaka# @eke se &rane i Jivotinjskom &ranom# Tijelo im je veoma "lakavo ovisno o vrsti a

krila prekrivena ljuspicama su slino kao ko" vo"eni& moljaca sklopljena kao crijepovi na

krovu# )oznati pre"stavnici su pripa"nici *amilije #ineidae ili moljaca o" koji& je najpoznatija

vrsta kuno! moljca #ineola iselliella ije !usjenice na!rizaju o"jeu# Ov"je spa"a i Jitni

moljac #inea granella# )ripa"nici *amilije sovice &octuidae na!rizaju korijenje i prizemne

"ijelove povrtlarski& $iljaka# Iz *amilije Pieridae poznata je vrsta 'porio crategi

esta ko" nas koja ima veoma istaknutu nervaturu krila# Ov"je spa"aju veoma tetne vrste

tzv# $ijelci koji napa"aju vonjake i $iljke kupusnjae#

)re"stavnici *amilije @imp&ali"ae su veoma lijepi leptirovi a je"na o" vrsta je i &imphalis

antiopa#

)re"stavnici *amilije )apilioni"ae ili lastini& repaka su veliki i veoma lijepi leptiri a

veoma poznata vrsta je )apilio mac&aon# Veoma su raireni i mali sitni leptiri iji su muJjaci

plavi& ili crveni& $oja plavci ili -<caeni"ae# 2e"na o" vrsta sa crvenom $ojom krila je muJjak

-<caena vir!aureae#

94opea ! ,o3ai pre"nja krila su im &itinizirana a ispo" nji& se sklapaju za"nja# @eke

vrste sekun"arno nemaju krila a no!e su im jake i sluJe za &o"anje# Opisano je oko .;#FFF

vrsta Jo&ara# )oznata vrsta je kuni Jo&ar 5 Blatta orientalis "u!aka oko = cm

a u is&rani napa"a i o"jeu papir i sl#



ECHINOER%ATA I"I /O"#O&O'CI

Ovaj tip $eskimenjaka nosi naziv po skeletu koji i& o$avija a na kojemu se nalaze

$o"lje# Iskljuivi su stanovnici slane vo"e Jive na "nu i veoma su stara skupina Jivotinja

koja je o"avno zavrila svoju evoluciju# Ov"je spa"aju3 morski jeJevi 5 Ec&inoi"ea morske

zvijez"e 5 Asteroi"ea zmijokrake zvijez"e 5 Op&iroi"ea morski trpovi 5 olot&uroi"ea i

morski krinovi ,rinoi"ea

CHORATA I"I CHORONIA

@ji&ova osnovna o"lika je "a $ar u toku em$rionalno! razvia imaju &or"u 'chorda

dorsalis(# Ovo su $ilateralno simetrine Jivotinje a opisano je preko +=#FFF vrsta# or"ati

o$u&vataju po"tipove3 Tunicata Acrania i Verte$rata#

TUNICATA plat koji im o$avija tijelo je !raLen o" materije tunicina koja je slina

celulozi# Ovo su iskljuivo morske Jivotinje# O$u&vataju oko =#FFF vrsta svrstani& u tri

klase3 Appen"icularia Salpae*ormes i Asci"iacea#

ACRANIA slie ri$icama a nemaju lo$anju po emu nose i naziv# @ajpoznatiji

pre"stavnik je kopljaa ili 'mphioxus lanceolatus# ,ijelo! Jivota imaju &or"u koja se nalazi

sa "orzalne strane tijela# Tijelo im je sa o$je strane zailjeno u o$liku koplja po emu nose

naziv kopljae# Vrsta 'mphiocsus lanceolatus nalazi se poje"inano u okolini %ovinja a na

o$alam Tajvana je veoma $rojna#

VERTE/RATA ! &I$%EN#ACI



Ovo su najsloJenije !raLene Jivotinje a tijelo im se sastoji o" !lave trupa i repa# U !lavi se

nalazi mozak u trupu unutranji or!ani a ko" neki& je rep i re"uciran 'ne postoji(# Dva para

ekstremiteta su smjetena na trupu# Diu na kr!e ili na plua a imaju lim*ni i krvni otjecaj ni

sistem# Imaju "o$ro razvijen en"okrini sistem $u$re!e kao ekskretorne or!ane a nervni

sistem im je cjevast# otovo svi su o"vojeni& spolova iako ima &erma*ro"ita '"vospolaca(#

Opisana je preko +.#FFF vrsta kimenjaka o" koji& je ciklostomata ;F vie o" =F#FFF vrsta

ri$a ')isces( vo"ozemaca 'Amp&i$ia( je oko =#;FF vrsta !mizavaca '%eptilia( je oko C# FFF

vrsta ptica 'Aves( oko /#CFF vrsta i sisara 'Mammalia( preko +#=FF vrsta#

CYC"OSTO%ATA

Ovo su najprimitivniji kimenjaci a karakteristika im je "a imaju kruJna usta po emu nose

naziv kruJnouste ,<clostomata# Nive kao vanjski ili ektoparaziti ri$a# Veoma su slini

je!uljama ali to nemaju peraja# Imaju &rskaviavi skelet i &or"u tokom itavo! Jivota# Ovo

su Jivotinje kopneni& vo"a# )re"stavnik je paklara )etrom<onoi"ea a poznata je vrsta

potone paklare %ampetra planeri.

PISCES I"I RI/E

%i$e Jive u kopnenim vo"ama morima i okeanima na temperaturi o" F "o +F ,'poikilotermi(# Tijelo im je najee vretenasto 'ko" je!ulje je zmijoliko( prekriveno

ljuskama kotanim ploama "ok je ko" neki& !olo 'som(# @a tijelu imaju "va para parni&

peraja prsna i tr$une# %i$e imaju kimu koja je ko" veine kotana a ko" manje! $roja

&rskaviava# U !lavi se nalazi kotana lo$anja na koju su vezani krJni lukovi# Vei $roj ri$a

ima &i"rostatiki plivajui mje&ur# Srce ri$a je vensko iz koje! se krv potiskuje ka kr!ama

a iz nji& nakon oksi"acije krv kola po tijelu# @ji&ova prva po"jela izvrena je na osnovu

!raLe skeleta3 skelet o" &rskavice zatim "jelomino okotani skelet i skelet koji je potpuno

okotao#

%i$e sa kotanim skeletom o$u&vataju preko 7F recentni& vrsta a meLu njima su

pose$no znaajne ri$e iz poro"ice Salmoni"ae ili pastrmke T&<malli"ae ili lipljeni

,<prini"ae ili arani it"# )ose$no znaajne vrste nai& vo"a su potona pastrmka )almo

trutta m. fario lipljen #hymallus thymallus koji je auto&tona ri$a rijeke Une na



po"ruju Bosne i erce!ovine# U Bosni i erce!ovini opisano je ..F vrsta i

po"vrsta slatkovo"ni& i morski& ri$a#

A%PHI/IA I"I VOO;E%CI

Ovo su kimenjaci koji su tokom svo! razvoja vezani za vo"ene ekosisteme a kao

o"rasli Jive na kopnu u stanitima u $lizini vo"e i !"je je relativno toplo tako "a i& nema na

samom sjeveru# Trup im se zavrava repom "o koje!a se proteJe kima# )oznati pre"stavnici

su Ja$e Anura ko" koji& se rep javlja u toku larveno! sta"ija puno!lavca a kasnije se

potpuno iz!u$i# Za Ja$e je karakteristino "a su im za"nje no!e sa pet prstiju znatno "uJe o"

pre"nji& koje o$ino imaju etiri prsta# KoJa koja prekriva tijelo prekrivena je Jlijez"ama a

pore" plua koJa aktivno uestvuje u procesu "isanja# Ko" ovi& Jivotinja primaran je ulazak vo"e u tijelo preko koJe# Sposo$nost proizvo"nje zvuka ko" Ja$a je rezultat trans*ormacije

!rkljana u or!an za proizvo"nju zvuka# Krvni sistem vo"ozemaca sastoji se o" srca i krvni&

Jila3 arterija i vena# Vo"ozemci imaju i "o$ro razvijen lim*ni sistem# O"vojeni& su spolova#

Veoma su aktivni nou ka"a love Jivotinjice kojima se &rane 'insekte !liste pauke puJeve i

sl#( pa imajuu "o$ro razvijene or!ane vi"a slu&a i mirisa# Ove Jivotinje imaju veu mo

re!eneracije "ijelova tijela# )oznati pre"stavnici su Ja$e "aJ"evnjaci tritoni '#riturus

vulgaris( i ovjeija ri$ica#

AVES I"I PTICE

)ose$na prila!o"$a ovi& kimenjaka je sposo$nost letenja# Tijelo im je !raLeno o"

kljuna krila i perja koje !a prekriva# )erje je razliito a svako pero je !raLeno o" "rke ili

scapusa i zastavice ili veilluma# )tice mijenjaju perje je"anput !o"inje i taj proces se zove

mitarenje koje je "irektno vezano za ra" titne Jlijez"e# Kosti su im po"ijeljene na osovinske3

lo$anja kima re$ra i !ru"na kost i "o"atne3 kosti no!u# Diu pomou plua a pore" nji&

imaju i "ine puteve i zrane vreice# Zrane vreice pore" nji&ove ulo!e u "isanju

na"omjetavaju i ne"ostatak masno! tkiva# O"vojeni& su spolova# Oplo"nja je unutranja a

lije!u jaja iz koje! ispili mla"i pti# %asprostranjene su na itavoj Zemlji vrlo "u!o Jive npr#



orlovi Jive "uJe o" .FF !o"ina# )oznate vrste su3 a*riki noj )truthio camelus iji muJjak

"osti!ne visinu "o =G; cm i teJinu "o 7F k! carski pin!vin 'ptenodytes patagonica $ijela

ro"a Ciconia ciconia sivi soko -alco peregrinus suri orao '(uila chrysaetos o$ini *azan

Phasianus colchicus !ale$ %arus argentatus.

REPTI"IA I"I G%I;AVCI

Za razliku o" vo"ozemaca !mizavci su stanovnici kopna a nji&ov raspore" na kopnu

o"reLuje toplota# @eki pre"stavnici !mizavaca kao to su kornjae i neke zmije stalno Jive u

morskoj vo"i# @a kopnu u!lavnom naseljavaju ume uz vo"ene ekosisteme# Imaju "o$ro

razvijenu kimu koja je neto "ru!aija ko" razliiti& pre"stavnika to je rezultat naina

Jivota# @ji&ovo tijelo prekriveno je roJnatim tvorevinama ljuskama i ploicama# )oznato je"a neke vrste presvlae !ornji "io koJe poput koulje 'zmije(# Diu na plua a krvni sistem je

!raLen o" srca sa "vije komore i "vije pretkomore# U krvni sistem su ukljuene arterije i vene#

Ekskrecija se o$avlja $u$rezima a veina i& je o"vojeni& spolova# %azvie i"e preko

izlije!anja jaja a oplo"nja je unutranja# Ova skupina Jivotinja moJe "u!o opstati $ez &rane

a zimi provo"e zimski san# )oznati pre"stavnici su3 o" zmija Vipera erus 'riLovka( !uter

%acerta muralis nilski kroko"il Crocodilius niloticus kornjaa Chelonia midas.

%A%%A"IA I"I SISARI

Do "anas je opisano ;#FFF vrsta svrstani& u =C re"ova a pre"stavljaju najsloJenije

!raLene kimenjake koji o"likuje intelekt ili um# KoJa je ko" sisara o$rasla "lakom a

u!lavnom imaju "va para ekstremiteta# @eke pripa"nike sisara o"likuje pojava linjanja tj#

promjene "lake tokom Jivota# KoJa je $o!ato sna$"jevena lojnim i znojnim Jlijez"ama#

Or!ani za "isanje su !raLeni o" J"rijela "unika i pluni& krila# Krvni sistem je !raLen o"

srca koje je smjeteno u pericar"iumu ili osrju a ine !a "vije komore i "vije pretkomore#)osje"uju i lim*ni sistem a Jlijez"e sa unutranjim luenjem su3 titna Jlijez"a !ru"na

Jlijez"a na"$u$reJna Jlijez"a !uteraa it"# -o$anja im je "o$ro razvijena i !raLena o"

kostiju# U usnoj "uplji imaju "o$ro razvijene zu$e prila!oLene nainu is&rane# )ose$na

o"lika sisara je "a je u nji&ovoj kotanoj lo$anji smjeten !lavni "io nervno! sistema mozak#

Iako nose naziv sisari 'raLaju Jive mla"e( neki pripa"nici se jo uvijek razvijaju



lije!anjem jaja# Sisari imaju stalnu tjelesnu temperaturu tj# &omotermne su Jivotinje#

)oznatiji pre"stavnici sisara su3 me"vje" Ursus arctos evropski jelen ,ervus elap&as

poljski mi Apo"emus *lavicolis "omaa maka ?eli "omestica jeJ Erinaceus europaeus# U

okviru klase sisara pose$noj skupini omini"ae pripa"a ovijek i nji&ovi

"irektni preci.

1.Uvod u Biosistematiku

Documents

Transcript of 1.Uvod u Biosistematiku