1.EP (T01) - C-isprinati

Ekonomika poduzeaEconomics of the Firm

NOSITELJ PREDMETA: mr.sc. Dubravko [email protected]

________________________________________________

GLAVNI CILJ

osposobiti studente za razumijevanje i primjenu temeljnih postavki ekonomike poduzea

________________________________________________

SUBLIMAT TEMAI. UVODNI DIO POSLOVNE FUNKCIJE UVOD U I SREDSTVA EKONOMIKU PODUZEA PODUZEA POSLOVANJE I PODUZEE PRAENJE POSLOVANJA PODUZEA TEORIJA TROKOVA II. POSLOVANJE PODUZEA III. REZULTATI POSLOVANJA

KOMPETENCIJE

Stjecanje temeljnih teorijskih znanja te praktinih iskustava iz ekonomike poduzea potrebnih za operativno voenje poduzea, ali i prepoznavanje stratekih potencijala u razvoju. Upoznavanje odreenih metoda mjerenja relativnog i financijskog uspjeha poslovanja poduzea, alata planiranja poslovnog uspjeha, te primjenjivih znanja iz domene upravljanja, razdvajanja, te koritenja trokova u poslovnom odluivanju.

POSLOVNI REZULTAT I USPJENOST POSLOVANJA EKONOMIKA POSLOVANJA EKONOMIKA INVESTICIJA KORPORACIJSKO UPRAVLJANJE

1

LITERATURAObvezna literatura:1. A. Jelavi, P. Ravli, A. Starevi, J. amanovi: Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet Zagreb, reprint: Ekonomski fakultet Split, 1995. 2. Kari, M.: Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2006. 3. Maeevi, D.: Ekonomika poduzea, Skripta, VVG, 2009.

LITERATURADopunska literatura:1. Rua, Veselica, Vraneevi, Cingula, Dvorski: Ekonomika poduzea, FOI i TIVA,Varadin, 2002. 2. Pyndick, R, S., Rubinfeld, D. L, Microeconomics, Prentice Hall, New Jersy, 2001. 3. Samuelson, P., Nordhaus, W., Ekonomija, MATE, Zagreb, 2000.

4. Zelenika, R.: Naela ekonomije i ekonomike, Ekonomskifakultet u Rijeci, IQ Plus, 2008.

O AA ZK N

NSAN AT NS ATVA KIVO TS1 S2 10 10 15 90 25 50 75 70 70 30 100

SEABDVN H OOAJ M A1 B C Ime i prezime

SVEUKUPNO:D E F G H I J K L M N O P Q RNazonost

0,1*S3 + 0,15*AI3 + 0,75*AN3S T U V W X Y Z AA AB AC AD AE AF AG AHPrezentacije

AI

AJPismeni ispit

AK

AL

AMKolokviji

AN

AOSVEUKUPNO

APOCJENA

AQPonderi (%) Nazonost

AR

S3 10 10 15 90 25 50 75 70 70 30 100

S4 10 10 15 90 25 50 75 70 70 30 100

S5 10 10 15 90 25 50 75 70 70 30 100

S6 10 10 15 90 25 50 75 70 70 30 100

S7 10 10 15 90 25 50 75 70 70 30 100

L S1 S2 P 1C 2C 3C

P dv n reaaja Sma k ra e inrsi d S i p jet i oraa trun ro k b n Jdnk lov ea o k ij Dak lov v o k ija T k lov ri o k ija

10 10

2 R. 3 b.

P1 P2 P3 P4 P5 P6 P7 P8 P9 P10 P11 P12 P13 P14 P15 PRED. V1 V2 V3 V4 V5 V6 V7 V8 V9 V10 V11 V12 V13 V14 V15 SEM INAR (izvanredni) Kol. 1. Kol. 2. Kol. 3. Kolokviji 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%

10 15 75

4 1 ENI KREIM IR 5 2 DOM I DIJANA 6 3 GRGAR M ARKO 7 4 HAN HRVOJE

0,00% vrlodobar (4) Prezentacija 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% Dovoljan Dobar Vrlo dobar Izvrstan Kolokviji

Sma k ra i oraa reetaija 15 e inrsi d b n/p zn c90 25 50 75 70 70 30 100

8 5 HEGEDU IVICA 9 6 HEKI ENIS 10 7 HRASTOVI VEDRAN 11 8 JERLEKOVI JOSIP 12 9 KLARI IVANICA 13 10 KORDI NATALIJA 14 11 KRISTI ANA 15 12 M RKOCI M ARKO 16 13 PALEJ TOM ISLAV 17 14 ROSO ANTE 18 15 SLADOLJEV ANDRIJA 19 16 SLANEC IVAN 20 17 UNJI HRVOJE 21 18 TKALEC SAA

AW P tun ra ris pi d WE Pm i d isita is e io p n OE U ei d isita s n io p m

50,01-65,00% 65,1-80,0% 80,1-90,0% 90,1-100%

22 19 TOM I M ARIO 23 20 VIDI FERDO 24 25 26Kolokvij

21.10. 28.10. 04.11. 11.11. 18.11. 25.11. 02.12. 09.12. 16.12. 23.12. 30.12. 06.01. 13.01. 20.01. 27.01. I. II. III.

25.11.11. 23.12.11. 27.01.12.

Uun k po

2

PRISTUPNI RADDan25.11.2011. 23.12.2011. 27.01.2012.

MjestoZagrebaka c. 5 Zagrebaka c. 5 Zagrebaka c. 5

DvoranaI-20 I-20 I-20

Vrijeme1700 1700 1700

Dan27.01.2012.

MjestoZagrebaka c. 5

DvoranaI-20

Vrijeme1900

A. SVRHA RADA: Pristupni rad predstavlja znaajno zalaganje studenta da prezentira teme iz kolegija EKONOMIKA PODUZEA na takav nain da pokua spojiti teoriju s primjerima iz gospodarskog okruenja. Teme pristupnih radova studenti e dobiti od nastavnika ili e je sami predloiti. B. FORMA RADA: Pristupni rad moe imati najmanje 15 a najvie 30 stranica teksta uz koritenje fonta 12 pt (Times New Roman) i dvostrukog proreda (Line spacing-double) obvezno navoenje citata (Footnote)

PRISTUPNI RADC. STRUKTURA RADA: 1. UVOD (zato je odabrana navedena tema) 1.1. Svrha, cilj, predmet 1.2. Struna hipoteza 1.3. Strune i znanstvene metode 1.4. Kompozicija rada 2. TEORIJA (to kae teorija o predmetnom problemu) 2.1. isto teorijsko potpoglavlje (fokus na dio teorije kao paradigme predmetne teme) 2.2. Specifian teorijski dio (prijelaz na kljuni problem) 2.1. Teorija (koje su pretpostavke i objanjenje teme) 3. SREDINJI PROBLEM TEMA 3.1. Uvoenje u problem 3.2. Kljuni problem 3.3. Primjer iz poslovne prakse i njegova veza s temom; 4. ZAKLJUAK (vlastito argumentirano miljenje i potvrivanje hipoteze) 5. POPIS LITERATURE Napomena: Pristupni radovi koji nee imati navedenu formu i koji e imati puno pravopisnih greaka, bit e vraeni studentu na doradu.

Pitanje 1 od 201. Razvojem proizvodnih snaga dolazi do diferenciranja ekonomskih znanosti koje se formiraju u obliku triju znanstvenih podruja: a. b. c. d. makroekonomije, mikroekonomije, makroekonomije, mikroekonomije, ekonomike poduzea, politike ekonomije, ekonomske politike, ekonomike poduzea, politike ekonomije, nacionalne politike, ekonomike poduzea,

21. U procesu reprodukcije ulau se _ _ _ _ _ _ _, _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ i _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ kako bi se u proizvodnim poduzeima proizvele nove upotrebne vrijednosti, a u poduzeima za obavljanje usluga da bi se obavile odgovarajue usluge.Makroekonomika prouava sve aspekte poslovnih problema koji su zajedniki svim poduzeima, bez razlike kojemu podruju ili grani pripadaju. a) tono b) netono

51.

3

Suvremene teorije (20.-21. st.) Keynesijanizam (20. st.) Marksizam (19.-20. st.) Institucionalizam (20. st.) Neoliberalizam (19.-20.st.) Njemaka povijesna kola (19.-20. st.)

EKONOMIKA PODUZEA

Klasina ekonomska teorija: Smith i Ricardo (18.-19. st.) Fiziokrati (18. st.)

Merkantilisti (16.-19. st.) Socijalisti utopisti (16.-17. st.)

I. UVODNI DIOAntika grka filozofija (4.-5. st. prije Krista)

Srednjevjekovni filozofi (12.-14. st.)

Biblija Stari zavjet Novi zavjet

Najstariji zapisani izvori u razliitim kulturama (3000.-1000. g. prije Krista) Babilon, Asirija, Egipat, Indija, Kina

1.0. UVOD

EKONOMIKA:(1) prouava kako se u ekonomiji odreuju cijene rada,

ITAV IVOT BORIT ETE SE PROTIV BEZOBZIRNIH ISTINA EKONOMIKE EKONOMIKA = znanstveno prouavanje kako drutva upotrebljavaju sredstva da bi proizvela korisne robe i raspodijelila ih razliitim ljudima

kapitala i zemlje i kako se te cijene upotrebljavaju da bi se usporedila sredstva;(2) istrauje ponaanje financijskih trita i analizira

kako ona rasporeuju kapital na ostatak ekonomije;(3) analizira posljedice dravnog reguliranja na

efikasnost trita;(4) ispituje razdiobu dohotka i predlae naine da se

pomogne sirotinja bez naruavanja mogunosti ekonomije;ZAKON OSKUDNOSTI EFIKASNOST

postizanje cilja to je jeftinije mogue

4

(5) istrauje utjecaj dravne potronje, poreza i

NAELA EKONOMIJE (ZAJEDNIKI POGLED TEMELJEN NA ZAKONU ILI OPIM PRETPOSTAVKAMA)(1) ODABIR IZMEU ALTERNATIVNIH CILJEVA KORISTI

proraunskih deficita na rast;(6) prouava polete i padove nezaposlenosti i

vs TETE (uinkovitost pravednost);(2) TROAK ODLUKE MJERI SE OPORTUNITETNIM

proizvodnje to podjaruje poslovni ciklus i razvija ekonomsku politiku vlade za unapreenje ekonomskog rasta;(7) ispituje modele razmjene meu dravama i analizira

TROKOM (troak proputene mogunosti);(3) RAZUMNI LJUDI RAZMILJAJU NA GRANICI

(marginalne promjene; MC;);(4) LJUDI PONAANJEM ODGOVARAJU NA POTICAJE (porez

utjecaj prepreka razmjeni;(8) istrauje rast u zemljama u razvoju i predlae naine

benzin auto);(5) TRGOVINA MOE SVIMA POBOLJATI IVOTE

za poticanje efikasne upotrebe sredstava.

(natjecanje);

(6) DRAVE PONEKAD MOGU POBOLJATI REZULTATE

TRITA (eksternalije);(7) TRITA OBINO PREDSTAVLJAJU DOBAR NAIN

EFIKASNOST 1) NESAVRENA KONKURENCIJA (monopol) visoke cijene i niska proizvodnjaa) EKSTERNALIJE (uinci prelijevanja) kada subjekti u

KOORDINACIJE TRGOVINE MEU LJUDIMA (trina ekonomija; nevidljiva ruka);(8) STANDARD IVOTA ODREENE ZEMLJE OVISI O

gospodarstvu nameu trokove ili koristi drugim subjektima izvan tritab) JAVNA DOBRA

SPOSOBNOSTI TE ZEMLJE DA PROIZVODI DOBRA I USLUGE (proizvodnost);(9) CIJENE RASTU KADA DRAVA TISKA NOVAC (inflacija); (10) DRUTVO SE SUOAVA S KRATKORONIM ODABIROM

JEDNAKOST1. Dohodak ovisi o brojnim faktorima 2. Trite stvara neprihvatljivo visoku razinu nejednakosti

dohotka i potronje3. Preraspodjela dohotka

IZMEU INFLACIJE I NEZAPOSLENOSTI (Phillipsova krivulja; poslovni ciklus).to je vea razina nezaposlenosti, to e manji biti postotak porasta cijena, ali i plaa

4. Drava kroz poreze i transfere

5

TRITESAVRENO (PERFEKTNO) TRITE = postoji velik

MAGIJA NEVIDLJIVE RUKE

broj kupaca i prodavatelja i nitko od njih nema utjecaja na cijenu (npr. trite poljoprivrednih proizvoda)NESAVRENE (IMPERFEKTNO) TRITE =

CIJENE odraavaju: ---vrijednost nekog dobra u drutvu, kao i ---troak drutva u proizvodnji tog dobra; DOMAINSTVA i PODUZEA gledaju CIJENE pri donoenjuodluke to kupiti i to prodati, time nesvjesno uzimaju u obzir i drutvene KORISTI i TROKOVE svog ponaanja; REZULTAT pojedinane donositelje odluka vode CIJENE u

individualni proizvoai ili potroai imaju mogunost utjecaja na cijene (npr. trite nafte i zemlje OPEC-a)

namjeri da dostignu rezultate koji e u mnogim sluajevima poveati BLAGOSTANJE cjelokupnog drutva;

Kada DRAVA onemogui prirodnu prilagodbu CIJENA ponudi i potranji, to sprjeava mogunost nevidljive ruke da koordinira milijune domainstava i poduzea odreenog gospodarstva; Ova posljedica objanjava zato porezi negativno

N E V I D L J I VA

RUKA

DA NA S

Proces u kojemu se rezultati dobivaju na temelju djelovanja agenata prilikom ega oni djeluju nezavisno jedan od drugog. Proces se odvija ak i kad agenti ne znaju za njega.

utjeu na raspodjelu resursa:

porezi izobliuju cijene, a time i odluke domainstava i poduzea.politike koje odreuju cijene, kao to je kontrola najamnina, ine jo veu tetu.

6

EKONOMIKA PODUZEA KAO ZNANSTVENA I NASTAVNA DISCIPLINA

UVODNATURALNA PROIZVODNJA (U POETKU ZA VLASTITE PROIZVODE).

Razvojem proizvodnih snaga dolazi do diferenciranja ekonomskih znanosti koje se formiraju u obliku 3 znanstvenih podruja:1) POLITIKE EKONOMIJE, koja prouava proizvodne snage

ROBNI KARAKTER GOSPODARSTVA (RAZVOJ PROIZVODNIH SNAGA POVEANJE PROIZVODNJE VIAK PROIZVODA MEUSOBNA RAZMJENA POJAVA VIE PROIZVODA NA TRITU)

i proizvodne odnose u razliitim drutveno-ekonomskim formacijama ljudskoga drutva,2) EKONOMSKE POLITIKE, koja izuava ekonomske

PROMETNA VRIJEDNOST PROIZVODA (PROIZVOD SE RAZMJENJUJE IZMEU PROIZVOAA I KUPCA) POSLJEDICA = POTREBA ZA PROUAVANJEM SVIH ONIH PROBLEMA KOJI SE JAVLJAJU U PROCESU PROIZVODNJE (OTKRIVANJE EKONOMSKIHZAKONITOSTI KOJE UTJEU NA ZBIVANJA U PODUZEU I NA TRITU)

zakonitosti u okviru pojedinih zemalja i3) EKONOMIKE PODUZEA, koja prouava ekonomiju

poduzea.

Sve vei problemi koji se javljaju u podruju ekonomije, organizacije i poslovanja poduzea pospjeili su daljnje diferenciranje znanosti o poduzeu na vie posebnih ekonomskih disciplina, kao to su: ORGANIZACIJA PODUZEA, koja prouava svrsishodne naine spajanja predmeta rada, sredstava rada i samog rada, kako bi se na taj nain ostvarila vea ekonomija sredstava u poduzeu, POSLOVANJE PODUZEA, koja ukazuje na poslove koje treba obaviti u poduzeu, a koji se proimaju principima ekonomije EKONOMIKA PODUZEA, koja prouava ulaganja u procesu rada, rezultate procesa rada, odnose izmeu ulaganja i rezultata, kao i imbenike koji utjeu na ova ulaganja.

U procesu reprodukcije ulau se: ivi rad, predmeti rada (materijal) i sredstva radakako bi se u proizvodnim poduzeima proizvele nove upotrebne vrijednosti, a u poduzeima za obavljanje usluga da bi se obavile odgovarajue usluge.

Ulaganja u proizvodnju ili usluge izraavaju se u novanom ili naturalnom obliku i to: u obliku troenja, i u obliku angairanja.

7

Rezultati tih ulaganja jesu:razliite vrste i koliine proizvoda u proizvodnim poduzeima, i vrste i koliine usluga u poduzeima koja obavljaju uslunu djelatnost.

OSNOVNI SMISAO OSTVARENJA EP = Odnos izmeu rezultata i ulaganja u procesu reprodukcije(jer onoliko koliko se ostvaruje vei rezultat uz to je mogue manje ulaganja, toliko je i razina ostvarene

ekonomije poduzea vea).

Ovi se rezultati mogu izraziti:u obliku vrijednosti proizvodnje i usluga, a kao nova vrijednost, odnosno kao dobit ili profit (s obzirom na rad obavljen u procesu rada).

TEMELJNA PRETPOSTAVKA SVAKE RACIONALNE IKORISNE PROIZVODNJE = ulaganja

imbenika u

procesu reprodukcije(rada, predmeta rada i sredstava rada)

NA RAZMJERE TIH ULAGANJA DJELUJU BROJNI IMBENICIBez sagledavanja i upoznavanja djelovanja tih imbenika ne bi se moglo utjecati na njihova ulaganja, pa prema tome niti na rezultate rada. Stoga nastaje i potreba da se oni proue, a znanost koja prouava ekonomske pojave u poduzeu, njegovu povezanost s tritem i gospodarstvom u cjelini, a napose onaj dio procesa proizvodnje, raspodjele, razmjene i potronje koji se dogaa u okviru poduzea i naela po kojima poslovni procesi trebaju biti uspjeniji, nazivamo EKONOMIKA PODUZEA.

EKONOMIKA PODUZEA = znanstvena disciplina, kojoj je cilj istraivanje i otkrivanje kauzalnih sveza, koje odreuju poduzee, odnosno procese koji se u njemu odvijaju.

8

EKONOMIKA PODUZEA bavi se gospodarskimproblemima poduzea i njihovim ponaanjem na domaem i svjetskom tritu i to kao:(1) Z N A N O S T jer prouava gospodarske probleme poduzea, istrauje imbenike njihova uspjeha i spoznaje zakonitosti pojava u njihovu poslovanju; (2) N A S T A V N A D I S C I P L I N A jer saznaje za nova znanstvena dostignua na svome

PAUL A. SAMUELSON:MAKROEKONOMIKA prouava funkcioniranje

privrede kao cjelineMIKROEKONOMIKA prouava ponaanje pojedinih

komponenti privrede kao to su: proizvodni sektori, poduzea, i kuanstva.

podruju, prihvaa provjerene znanstvene spoznaje i nauava o svemu to je neosporno i to je od znaenja za suvremenu izobrazbu ekonomista.

EKONOMIKA PODUZEA je istovremeno:A.

Povezanost i meuovisnost teorijske i praktine znaajke ekonomike poduzeaPROIRENJE POSTOJEIH SPOZNAJA DOLAENJE DO NOVIH SPOZNAJA

TEORIJSKA DISCIPLINA jer nastoji proiriti

postojee i doi do novih spoznaja, ali iB.

PRAKTINA DISCIPLINA jer polazi od

TEORIJA

postojeih gospodarskih problema poduzea, ali u praksi provjerava ispravnost vlastitih pretpostavki i spoznaja.POSTOJEI GOSPODARSKI PROBLEMI I SPOZNAJE

PRAKSA

PROVJERA PRETPOSTAVKI I SPOZNAJA

9

POSTOJEI PROBLEM Kako se drati na tritu i uz to poveati

plasman svojih proizvoda i usluga te poveati dobit?POSTOJEE SPOZNAJE Plasman proizvoda i usluga moe se

TEORIJSKI KARAKTER EP podrazumijeva dalje EP kao: EKSPLIKATIVNU ZNANOST jer objanjava NORMATIVNU ZNANOST jer

poveati poboljavanjem kvalitete, sniavanjem prodajne cijene, uestalijom i osmiljenijom ekonomskom propagandom itd.PROIRIVANJE POSTOJEIH SPOZNAJA Plasman se moe poveati

gospodarske pojave u poduzeu u njegovu okruenju; prouava najpovoljnije modalitete za organizaciju proizvodnje, raspodjele i potronje dobara i usluga, i ukljuuje etike i vrijednosne prosudbe.

i boljim istraivanjem trita, kooperacijom, poslovnom suradnjom . . .DOLAENJE DO NOVIH SPOZNAJA Razvijanjem, proizvodnjom i

PRAKTINI KARAKTER EP podrazumijeva dalje EP kao: PRIMJENJIVU ZNANOST jer nastoji primijeniti svoje

ponudom novih sve funkcionalnijih proizvoda i usluga.PROVJERA PRETPOSTAVKI I SPOZNAJA Ako su novostvoreni i

spoznaje u poduzeu; POZITIVNU ZNANOST jer

ponueni proizvodi i usluge naili na tritu na oekivanu veu potranju i plasman, nae su pretpostavke i spoznaje potvrene, ali ako se za njih nije nalo dovoljno interesenata, oito je da su one bile nerealne.

iznosi i opisuje injenice, okolnosti i odnose u ivotu i poslovanja poduzea.

PREDMET EP bavi se: EKONOMIKA PODUZEA je i: STATIKA DISCIPLINA

jer se bavi danim

stanjima u poduzeu; DINAMIKA DISCIPLINA

jer je zanimaju i promjene do kojih u njima dolazi.

problemima poslovne orijentacije poduzea i izbora potrebnih resursa, razvojem i rastom poduzea, uincima primjene novih tehnologija i radnih metoda, problemima obrauna i smanjenja trokova, vanjskim i unutarnjim odrednicama vee djelotvornosti poduzea i dr. Paul Samuelson: Ekonomika poduzea pita:1) TO (koja dobra treba proizvesti) 2) KAKO (se ta dobra treba proizvesti) 3) ZA KOGA (se ta dobra treba proizvesti)

Zakljuno s kakvim se uspjehom proizvodnja ostvaruje.

10

ZADAE EP:I. da prui osnovna znanja za uspjeno poslovanje poduzea (P. Samuelson), II. da objanjava ekonomske pojave u tom poslovanju (. Babi), III. da omogui djelotvornije odluivanje (E. Heinen).

CILJ EP:

da kao znanstvena disciplina potie i razvija istraivaki rad na podruju gospodarenja u poduzeima da koluje i stvara ekonomiste i rukovoditelje za potrebe poduzea i drugih organizacija i ustanova

PRIMJER: PREDMET, ZADADA I CILJ EKONOMIKE PODUZEDA

ELEMENTIUkupni prihod Ukupni troak Profit, dobit Odnos prihod/troak

I. razdoblje6,000.000 5,000.000 1,000.000 1,2

II. razdoblje7,200.000 6,500.000 700.000 1,1

A. Poduzetnika orijentacija inicijativa da se ue u gospodarski proces uloi kapital i druge resurse snosi odgovarajui rizik postigne odgovarajui uspjeh B. Marketinka orijentacija okrenuta tritu i njegovim potrebama odnosima ponude i potranje prisutnosti / odsutnosti konkurencije nabavni / prodajni kanali ekonomska propaganda

PREDMET: poduzee i poslovni rezultat sa promjenama s uinkom pogoranja

uspjenosti poslovanja;ZADAA: objasniti nastale promjene i sagledati njihove vanjske i unutarnje uzroke

kako bi donijeli valjane odluke radi poboljanja poslovanja u budunosti;CILJ: kritiki pristup (benchmarking pristup) razvija se istraivaki rad a time i

obrazovanje ekonomista.

11

C. Sistemska orijentacija poduzee kao cjelina (gospodarska, tehnika, drutvena) nad-cjelina prema van (grupacija, grana, gospodarstvo) pod-cjelina (pogoni, sektori, odjeli) D. Poslovno-politika orijentacija (odluivanje) strateke odluke izbora i predmeta poslovanja taktike i operativne odluke (ugovaranje poslova, izvravanje preuzetih obveza)

E. Poslovna i managerska orijentacija dolazi od postavljenih ciljeva poduzea i donesenih stratekih odluka sa tehnolokom i organizacijskom orijentacijom F. Bioloka orijentacija (poduzee je ivi organizam) upravljanje, rukovoenje, izvravanje

G. Psiho-socioloka orijentacija vjetine i sposobnosti za izvrenje rada profesionalna orijentacija i selekcija teorija motivacije i zadovoljstva gospodarski ali i drutveni ciljevi H. Ekoloka orijentacija zatita ovjekova okolia, zdravlja i sigurnosti ljudi I. Etika orijentacija etike norme, ouvanje zdravlja i ivota radnika interesi kupaca i potroaa

A) OPA EKONOMIKA PPODUZEA bavi se: - gospodarskim problemima s kojima se suoavaju sva poduzea, bez obzira na vrstu B) POSEBNA EKONOMIKA PODUZEA bavi se: - problemima poduzea pojedinih vrsta djelatnosti ili - ekonomikom odreenih funkcija poduzea ili - gospodarskim problemima poduzea odreenog oblika vlasnitva Razlikujemo ove posebne EP kao ekonomike: - rudarskih, poljoprivrednih, umarskih, graevinskih poduzea; - industrijskih, transportnih, turistikih poduzea, - ekonomike banaka, - Izdavakih poduzea itd.

12

PODJELA POSEBNE EPA) Prema POSLOVNIM FUNKCIJAMA

POVEZANOST I ODNOS EKONOMIKE PODUZEA S DRUGIM ZNANSTVENIM DISCIPLINAMA

- ekonomika nabave / uvoza - ekonomika proizvodnje - ekonomika prodaje / izvoza - ekonomika transporta - ekonomika uskladitenjaB) Prema KARAKTERU VLASNITVA

- ekonomika privatnih poduzea - ekonomika dravnih (javnih) poduzea - ekonomika mjeovitih poduzeaC) Prema KOMBINACIJAMA NAVEDENIH KRITERIJA

A) S makroekonomskim disciplinama - politikom ekonomijom (J. K. Galbraith) i/ili ekonomikom (A. Marshall) - ekonomikom nacionalnog gospodarstva - ekonomikom regija - ekonomikom industrijeA/1 Ostale makroekonomske discipline - ekonomski sustav - ekonomska politika - teorija trita i novca

- ekonomika nabave u industrijskim poduzeima - ekonomika prodaje u trgovinskim poduzeima - ekonomika privatnih turistikih poduzea - ekonomika dravnih osiguravajuih zavoda

B) S mikroekonomskim disciplinama- poslovna politika ciljevi poduzea - organizacija poduzea optimalna realizacija - raunovodstvo raunovodstvene informacije - marketing - poslovne financije - analiza poslovanja - revizija kontroling

POVEZANOST MIKROEKONOMIJE (EP) S MAKROEKONOMSKIM DISCIPLINAMA Ekonomija je razdvojena disciplina od sredine 30-ih godina (na mikro i makro). Makroekonomija je mlaa disciplina i bavi se ponaanjem cijele ekonomije. Umjesto da pokuava objasniti odreivanje cijena pojedinih dobara i usluga, istrauje opu razinu cijena. Mikroekonomija se bavi prouavanjem organizacijskih jedinica koje funkcioniraju unutar velike ekonomije. U ekonomiji nije mogue razumjeti odreene ekonomske fenomene bez poznavanja makro i mikroekonomske teorije.

C) S neekonomskim disciplinama- tehnologija proizvodni i radni postupci - medicina rada tjelesno i mentalno znanje - psihologija rada prof. orijentacija, selekcija kadrova - sociologija rada odnosi meu ljudima - trgovako pravo - radno pravo ekonomska i druga prava zaposlenih

13

Povezanost mikroekonomike s makroekonomikom manifestira se u 2 vida.1) Spoznaje i dostignua makroekonomskih disciplina omoguuju mikroekonomici: da sigurnije stupi na podruje poslovanja poduzea, da prouava i objanjava gospodarske pojave u njihovu

Vjebe I: Poglavlje 01

radu i da na toj osnovi uoava zakonitosti i oblikuje naela po

kojima se mogu poboljavati rezultati poslovanja.

2) Spoznaje mikroekonomike koriste svim makroekonomskim disciplinama (gospodarske pojaveu poduzeima odraavaju se na zbivanja u gospodarskim granama i regijama, u nacionalnom i svjetskom gospodarstvu).

Grafovi

Prihod Prodana roba i usluge

TRITA ROBA I USLUGA - poduzea prodaju - domainstva kupuju

Potronja Kupljena roba i usluge

PODUZEA proizvode i prodaju robu i usluge zapoljavaju i koriste faktore proizvodnje

DOMAINSTVA kupuju i troe robu i usluge posjeduju i prodaju faktore proizvodnje

Faktori proizvodnje Plaa, dobit i najamnina,

TRITA FAKTORA PROIZVODNJE domainstva prodaju poduzea kupuju

Rad, zemlja i kapital Dohodak 5 tijekova unosa i gotovih dobara 5 tijekova dolara

14

TRITE = grupa kupaca i prodavatelja odreene robeili usluge,TRITE SAVRENE KONKURENCIJE = trite na kojem

POTRANJA PRIRODA POTRANJE

postoji velik broj kupaca i prodavatelja tako da svatko pojedinano ima zanemariv utjecaj na trine cijeneOSNOVNE KARAKTERISTIKE

Poduzea e dobavljati proizvodne imbenike i proizvoditi pojedina dobra samo ako postoji potranja za tim dobrima, Koliina svakog dobra, koja se moe proizvesti, ovisi o ukupnoj potranji za tim dobrom. Na pojedinom tritu je obino prisutan znatan broj kupaca, svaki sa svojim individualnim rasporedom potranje.

(a) dobra koja se nude na prodaju su sva ista (b) kupci i prodavatelji su toliko brojni da niti jedan pojedinani kupac ili prodavatelj ne moe utjecati na trinu cijenu

Zbroj ovih rasporeda poznat je kao TRINA POTRANJA ili uobiajenije kao POTRANJA.TRAENA KOLIINA = koliina dobara koju su kupci spremni i mogu kupiti; POTRANJA = raspored

SHEMA POTRANJE (demand schedule) =

tablica koja prikazuje odnos izmeu cijene dobra i traene koliine. Ceteris paribus = pod inae jednakim uvjetima; (pretpostavka da su sve ostale razmatrane varijable konstanta)

ukupnih koliina koje bi dobavljali svi kupci na pojedinom tritu intervalu.

uz razliite mogue cijene u danom vremenskom

15

SHEMA POTRANJE

Krivulja potranjeCijena ($ po jedinici)

P $5 4 3 2 1

QD 10 20 35 55 80

Razliite koliine Serije moguih cijena

Vertikalna os mjeri cijenu (P) plaenu po jedinici u dolarima

specificirana vremenska razdoblja ostale stvari ostaju iste

Horizontalna os mjeri koliinu (Q) traenu u broju jedinica za vremensko razdoblje

Koliina

Grafiki prikaz potranje (cijena raste koliina pada)Cijena kukuruza KUKURUZ $5

Grafiki prikaz potranje (cijena raste koliina pada)Cijena kukuruza

P

P $5 4 3 2 1

QD 10 20 35 55 80

ISCRTAVANJE TOKI

KUKURUZ $5

P

4

3

2

1

P $5 4 3 2 1

QD 10 20 35 55 80

ISCRTAVANJE TOKI

4

3

2

1

o

10 20 30 40 50 60 70 80 Koliina kukuruza

Q

o


Q

16



P

P $5 4 3 2 1

QD 10 20 35 55 80

ISCRTAVANJE TOKI

KUKURUZ $5

P

4

3

2

1

P $5 4 3 2 1

QD 10 20 35 55 80

ISCRTAVANJE TOKI

4

3

2

1

o

10 20 30 40 50 60 70 80 35 Koliina kukuruza

Q

o


Q



P

P $5 4 3 2 1

QD 10 20 35 55 80

ISCRTAVANJE TOKI

KUKURUZ $5

P

4

3

2

1

P $5 4 3 2 1

QD 10 20 35 55 80

POVEZIVANJE TOKI

4

3

2

1

D10 20 30 40 50 60 70 80 Koliina kukuruza

o


Q

o

Q

17

Zakon potranjeKRIALJKA POTRANJE tablica koja pokazuje odnos

Grafiki prikaz potranje (cijena raste koliina pada)Cijena $0.00 0.50 1.00 1.50 2.00 2.50 3.00 Koliina 12 10 8 6 4 2 0Cijena korneta sladoleda

izmeu cijene dobra i traene koliineKRIVULJA POTRANJE grafiki prikaz odnosa izmeu

$3.00 2.50 2.00 1.50 1.00 0.50

cijene dobra i traene koliine Krivulja potranje pokazuje odnos izmeu cijene dobra i traene koliine dobra, drei konstantnim sve ostalo to utjee na to koliko dobra potroai ele kupiti. Taj odnos cijena-koliina moe se iskazati sljedeom jednadbom: QD QD(P)

0

1 2 3 4

5 6 7

8 9 10 11 12 Koliina korneta sladoleda



$3.00 2.50 2.00 1.50 1.00 0.50

$3.00 2.50 2.00 1.50 1.00 0.50

0

1 2 3 4

5 6 7


0

1 2 3 4

5 6 7


18

Grafiki prikaz potranje (cijena raste koliina pada)

Zakon potranjeZAKON POTRANJE utvruje da:

Zakon potranje utvruje da postoji inverzni odnos izmeu cijena i traenih koliina.

$3.00 2.50 2.00 1.50 1.00 0.50

Cijena korneta sladoleda

postoji inverzni odnos izmeu cijena i traenih koliina; traena koliina je negativno povezana s cijenom; traena koliina pada kako cijena raste;

P

Qd

0

1 2 3 4

5 6 7


traena koliina raste kako cijena pada.

P

Qd

ZAKON POTRANJE se moe izvesti logikom analizom

VARIJABLE KOJE UTJEU NA KUPCE

na temelju ovih pretpostavki:1) potroai tee k maksimaliziranju zadovoljstva iz

tablica navodi varijable koje utjeu na to koliko su bilo kojeg dobra potroai spremni kupiti.Varijabla Promjena te varijable

svojih dohodaka2) potroake jedinice imaju ograniene dohotke 3) mo dodatne jedinice nekog dobra, nabavljena radiCIJENA (Market price) DOHODAK (Consumer income) CIJENE POVEZANIH DOBARA (Prices of related goods) UKUSI (Tastes) OEKIVANJA (Expectations) BROJ KUPACA (Number of consumers)

Predstavlja pomak du krivulje potranje Pomie krivulju potranje Pomie krivulju potranje Pomie krivulju potranje Pomie krivulju potranje Pomie krivulju potranje

zadovoljavanja elje, nakon odreenog vremena opada4) promjene u traenoj koliini jednog dobra ne

dovode do promjene u moi zadovoljavanja ostalih dobara

19

KONCEPT PONUDEPONUDA je koliina dobara i usluga koju su

DEFINICIJA PONUDE

ekonomski subjekti spremni iznijeti na trite pri odreenoj cijeni.ZAKON PONUDE tvrdnja da, uz ostale jednake

FUNKCIJA PONUDE odnos izmeu ponuene koliine

(Qs) i trine cijene (P).KRIVULJA PONUDE Odnos cijena-koliina moe biti

stvari, ponuena koliina dobra raste kada cijena dobra raste.KRIALJKA PONUDE tablica koja pokazuje odnos

prikazana jednadbom:

Qs QS (P )

izmeu cijene dobra i ponuene koliine.KRIVULJA PONUDE krivulja koja povezuje cijenu i

ponuenu koliinu, dok su ostali faktori konstante.

VARIJABLE KOJE UTJEU NA PRODAVATELJE

tablica navodi varijable koje utjeu na to koliko proizvoda proizvoai odabiru prodati.Varijabla CIJENA (Price) CIJENA ULAZNIH ELEMENATA U PROIZVODNJI (Input prices) TEHNOLOGIJA (Technology) OEKIVANJA (Expectations) BROJ PRODAVAA (Number of sellers) Promjena te varijable

PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE

ZAKON PONUDE utvruje da postoji direktni (pozitivni) odnos izmeu cijene i traene koliine.SHEMA PONUDE (supply schedule) = tablica koja

Predstavlja pomak du krivulje ponude Pomie krivulju ponude

prikazuje odnos izmeu cijene dobra i ponuene koliine. Ceteris paribus = pod inae jednakim uvjetima; (pretpostavka da su sve ostale razmatrane varijable konstanta)

Pomie krivulju ponudePomie krivulju ponude Pomie krivulju ponude

20

Definirana ponuda

Grafiki prikaz ponudeKUKURUZ

Cijena kukuruza

P

Iscrtavanje tokiKUKURUZ

$5

SHEMA PONUDERazliite koliine Serije moguih cijena

4

P QS $5 4 3 2 120 30 40 50 60 70 80

P $1 2 3 4 5

Q S5 20 35 50 60

3

2

1

60 50 35 20 5

specificirana vremenska razdoblja ostale stvari ostaju iste

o 5 10

Q

Koliina kukuruza

Grafiki prikaz ponude

Cijena kukuruza

P

$5



Cijena kukuruza

P

$5


4

P QS $5 4 3 2 110 20 30 40 50 60 70 80 Koliina kukuruza

3

2

1

60 50 35 20 5

4


3

2

1

60 50 35 20 5

o

Q

o

Q

21


Cijena kukuruza

P

$5

Iscrtavanje toki

KUKURUZ


Cijena kukuruza

P$5


4


3

2

1

60 50 35 20 5

4


3

2

1

60 50 35 20 5

o

Q

o

Q


Cijena kukuruza

ZAKON PONUDE

P

$5

S

KUKURUZ

4

P QS $5 4 3 2 1 60 50 35 20 5

ZAKON PONUDE izravni odnos izmeu cijene iponuene koliineAKO CIJENA RASTE

3

2

ponuena koliina rasteAKO CIJENA PADA

1

Povezivanje toki10 20 30 40 50 60 70 80 Koliina kukuruza

ponuena koliina padaQ

o

22

KRIVULJA PONUDECijena korneta sladoleda


Cijena

Koliina

$3.00 2.50 2.00 1.50 1.00 0.50

Cijena

Koliina

$3.00 2.50 2.00 1.50 1.00 0.50

$0.00 0.50 1.00 1.50 2.00 2.50 3.00

0 0 1 2 3 4 5

$0.00 0.50 1.00 1.50 2.00 2.50 3.000 1 2 3 4 5 6 Koliina korneta sladoleda

0 0 1 2 3 4 5

0

1

2

3

4

5

6 Koliina korneta sladoleda


PONUDA I POTRANJA ZAJEDNORAVNOTEA

Cijena

Koliina

$3.00 2.50 2.00 1.50 1.00 0.50

situacija u kojoj su razliite sile usklaene (balanced).TRINA RAVNOTEA (EKVILIBRIJ) situacija u kojoj

$0.00 0.50 1.00 1.50 2.00 2.50 3.00

0 0 1 2 3 4 5

je cijena dosegla razinu pri kojoj je ponuena koliina jednaka traenoj koliini.RAVNOTENA CIJENA (cijena koja isti trite) cijena

koja izjednauje ponuenu koliinu i traenu koliinu.0 1 2 3 4 5 6 Koliina korneta sladoleda

RAVNOTENA KOLIINA

ponuena koliina i traena koliina pri ravnotenoj cijeni.

23

RAVNOTEABUELA KUKURUZA

PONUDE I POTRANJEBUELA KUKURUZA

Cijena kukuruza TRITE P $5 KUKURUZATRINA

SEkvilibrij trinog ienja*

TRITE KUKURUZA

P $5 4 3 2 1

QD 10 20 35 55 80

TRINA

200 POTRANJA K 2,000 U 4,000 P 7,000 C

P QS $5 4 3 2 1 60 50 35 20 5

x

x

11,000 16,000 I

EKVILIBRIJ

200 PONUDA P 12,000 R 10,000 O D 7,000 A 4,000 V A 1,000 T E LJ I

P QD 2,000 $5 4,000 4 7,000 3 11,000 2 16,000 1

PQ4

E3

2

1

$5 S 12,000 4 10,000 3 7,000 2 4,000 1 1,000D Q

o

2

4

6

78

10 12 14 16

Koliina kukuruza* CIJENA KOJA ISTI TRITE (Market Clearing Equilibrium) po toj cijeni, svi na tritu su zadovoljeni: kupci su kupilisve to su eljeli, a prodavatelji su prodali sve to su eljeli prodati.

TRINA RAVNOTEAVIAK (surplus)

Cijena kukuruza TRITE P $5 KUKURUZA

situacija u kojoj je ponuena koliina vea od traene koliine; situacija u kojoj je traena koliina vea od ponuene koliine;

MANJAK (shortage)

Uvjet trine ravnotee : S = DZAKON PONUDE & POTRANJE tvrdnja da se

P QD 2,000 $5 4,000 4 7,000 3 11,000 2 16,000 1

Viak

Svie je bilo

TRITE KUKURUZA

4

Po cijeni od $4

PQ

3

2

1

$5 S 12,000 4 ponueno 10,000 3 7,000 nego traeno 2 4,000 1 1,000D2 4 67 8 10 12 14 16

cijena bilo kojeg dobra prilagoava kako bi se izjednaile ponuena i traena koliina tog dobra.

o

Q

Koliina kukuruza

24

Cijena kukuruza TRITE P $5 KUKURUZA

Cijena kukuruza

SPo cijeni od $2 vie je bilo

TRITE KUKURUZA

P TRITE $5 KUKURUZA

P QD 2,000 $5 4,000 4 7,000 3 11,000 2 16,000 1

PQ

4

3

2

1

$5 S 12,000 4 10,000 traeno nego 3 7,000 ponueno 2 4,000 1 1,000 ManjakD2 4 6

P QD 2,000 $5 4,000 4 7,000 3 11,000 2 16,000 1

Viak

S

TRITE KUKURUZA

PQ $5 S 12,000 4 10,000 3 7,000 2 4,000 1 1,000D Q

4

3

2

1

Manjak2 4 6

o

78

101112 14 16

Q

o

78

101112 14 16

Koliina kukuruza

Koliina kukuruza

ANALIZA PROMJENA TRINE RAVNOTEEKOMPARATIVNA STATIKA ukljuuje usporedbu dviju

PROMJENE U EKVILIBRIJUI. KAKO PORAST POTRANJE UTJEE NA RAVNOTEU ???

situacija koje se ne mijenjaju poetne i nove ravnotee;KORACI ANALIZE (kako neki dogaaj utjee na trite)I. Odluiti da li dogaaj pomie krivulju ponude ili

dogaaj koji poveava traenu koliinu pri svakoj cijeni pomie krivulju potranje udesno; ravnotena cijena i ravnotena koliina rastu; u ovome sluaju, abnormalno vrue ljeto uzrokuje da kupci trae vie sladoleda; krivulja potranje se pomie od D1 na D2, to uzrokuje rast ravnotene cijene s $2,00 na $2,50 i rast ravnotene koliine sa 7 na 10 korneta.

potranje (ili moda obje);II. Odluiti u kojem se smjeru kree krivulja; III. Koristiti dijagram ponude i potranje da bismo vidjeli

kako pomak mijenja ravnotenu cijenu i koliinu.

25


1. Vrue vrijeme poveava potranju sladoleda...



Ponuda

Ponuda

2.00 Poetna ravnotea

2.00 Poetna ravnotea D1 Koliina korneta sladoleda 0 7 10 Koliina korneta sladoleda

D2

D1 0 7 10





Ponuda $2.50 2.00 Poetna ravnotea D1 0 7 10 Koliina korneta sladoleda 0 7 10 Nova ravnotea $2.50 2.00 2. ...to rezultira viom cijenom...

Ponuda Nova ravnotea

D2

Poetna ravnotea D2 D1 Koliina korneta sladoleda

26

Promjene u ekvilibrijuCijena korneta sladoleda 1. Vrue vrijeme poveava potranju sladoleda...

II. KAKO SMANJENJE PONUDE UTJEE NA RAVNOTEU ???

Ponuda $2.50 2.00 2. ...to rezultira viom cijenom... Nova ravnotea

dogaaj koji smanjuje ponuenu koliinu pri svakoj cijeni pomie krivulju ponude ulijevo; ravnotena cijena raste, a ravnotena koliina pada. ovdje porast cijene eera (ulazni element) uzrokuje da prodavatelji nude manje sladoleda.

Poetna ravnotea D2 D1 0 7 3. ...i viom prodanom koliinom. 10 Koliina korneta sladoleda

krivulja ponude se pomie s S1 na S2, to uzrokuje rast ravnotene cijene sladoleda s 2,00 dolara na 2,50 dolara i pad ravnotene koliine sa 7 na 4 korneta.

Cijena korneta sladoledaS1


1. Porast cijene eera smanjuje ponude sladoleda...S1

2.00

Poetna ravnotea

2.00

Poetna ravnotea

Potranja

Potranja

0

1

2

3

4

5

6

7

8 9 10 11 12 13

Koliina korneta sladoleda

0

1

2

3

4

5

6

7

8 9 10 11 12 13


27


S2



S2


$2.50 2.00 Poetna ravnotea 2.00

Nova ravnotea Poetna ravnotea

Potranja

Potranja

0

1

2

3

4

5

6

7

8 9 10 11 12 13


0

1

2

3

4

5

6

7

8 9 10 11 12 13



S2



S2


$2.50 2.00 2. ...to dovodi do vie cijene sladoleda...


$2.50 2.00 2. ...to dovodi do vie cijene sladoleda...


Potranja

Potranja

0

1

2

3

4

5

6

7

8 9 10 11 12 13


0

1

2

3

4

7

8 9 10 11 12 13 3. ...i nie prodane koliine.


28

PROMJENE U EKVILIBRIJUIII. KAKO ISTOVREMENO POVEANJE POTRANJE I SMANJENJE PONUDE UTJEE NA RAVNOTEU ???Cijena korneta sladoleda

(a) Cijena raste, koliina rasteVeliko poveanje potranje

Nova ravnotea

S2 S1

Dva su mogua dogaaja;(a)

P2Malo smanjenje ponude

Raste ravnotena cijena s P1 na P2, a raste ravnotena koliina s Q1 na Q2;P1

D2

(b)

Raste ravnotena cijena ponovo s P1 na P2, ali pada ravnotena koliina s Q2 na Q1.

Poetna ravnotea

D10

Q1

Q2


(b) Cijena raste, koliina padaCijena korneta sladoledaMalo poveanje potranje

S2 S1Nova ravnoteaVeliko smanjenje ponude

TO SE DOGAA SA CIJENOM I KOLIINOM KADA SE POMIU PONUDA I POTRANJA?

P2

P isto Q isto P raste Q pada

P pada Q raste P nejasno Q raste P pada Q nejasno

P raste Q pada P raste Q nejasno P nejasno Q pada

P1Poetna ravnotea 0

D2 D1 Q1 Q2


P pada Q pada

29

ZakljuakEkonomisti koriste MODEL PONUDE & POTRANJE da bi analizirali konkurentna trita. Na konkurentnom tritu, postoje mnogi kupci i prodavatelji, od kojih svaki ima malo ili nimalo utjecaja na trinu cijenu.KRIVULJA POTRANJE pokazuje kako traena koliina dobara

ZakljuakKRIVULJA PONUDE pokazuje kako ponuena koliina

dobara ovisi o cijeni. Prema ZAKONU PONUDE, kako cijena dobra raste, ponuena koliina raste. Prema tome, KRIVULJA PONUDE je nagnuta prema gore. Osim cijena, ostale odrednice koje odreuju koliko prodavai ele prodati, ukljuuju cijene ulaznih elemenata u proizvodnji, tehnologiju, oekivanja i broj prodavai. Ako se jedan od ovih imbenika promijeni, KRIVULJA PONUDE se pomie.

ovisi o cijeni. Prema zakonu potranje, kako cijena dobra pada, traena koliina raste. Prema tome, krivulja potranje ima opadajui nagib. Osim cijena, ostale odrednice koje odreuju koliko potroai ele kupiti ukljuuju dohodak, cijene supstituta i komplemenata, ukuse, oekivanja i broj kupaca. Ako .se promjeni jedan od ovih imbenika, KRIVULJA POTRANJE se pomie.

Zakljuak Sjecite krivulja ponude i potranje odreuje trinu ravnoteu.Pri ravnotenoj cijeni, traena koliina jednaka je ponuenoj koliini.Ponaanje kupca i prodavaa prirodno vodi trite prema ravnotei.Kada je trina cijena iznad ravnotena cijene, postoji viak dobara, to uzrokuje pad trine cijene. Kada je trina cijena ispod ravnotena cijene, postoji manjak dobara, to uzrokuje rast trine cijene.

ZakljuakDa bismo analizirali kako neki dogaaj utjee na trite, koristimo DIJAGRAM PONUDE & POTRANJE kako bismo ispitali kako dogaaj utjee na ravnotenu cijenu i koliinu. Da bismo to postigli slijedimo 3 koraka:(1) Prvo, odreujemo da li dogaaj pomie krivulju

ponude ili krivulju potranje (ili obje).(2) Drugo, odluujemo u kojem se smjeru krivulja

pomie.(3) Tree, usporeujemo novu ravnoteu s poetnom.

30

Zakljuak U trinim ekonomijama, CIJENE su signali koji vode ekonomske odluke i na taj nain rasporeuju oskudne resurse.Za svako dobro u gospodarstvu, CIJENA osigurava RAVNOTEU ponude i potranje. RAVNOTENA CIJENA odreuje koliko dobra kupci odluuju kupiti i koliko prodavai odluuju proizvoditi.

KONCEPCIJE I METODE U EKONOMICI PODUZEA TEMELJNA PRAVA s kojima se suoavamo u vezi s

koncepcijama i metodama na podruju ekonomike poduzea:1) Kako su i ime determinirane ekonomske i drutvene pojave na tritu i u poduzeu ? 2) Kako dolazimo do spoznaja o tim pojavama ? 3) Kako nauavamo o tim pojavama ?

U odgovoru na ova pitanja moramo se osloniti na sljedee koncepcije i to:1) KONCEPCIJE SVJETONAZORA ili shvaanja svijeta,

1) KONCEPCIJE SVJETONAZORA rezultiraju temeljnim

spoznajama o uvjetovanosti drutvenih i ekonomskih pojava:

drutvenih i ekonomskih pojava u svijetlu raznih koncepcija;2) ZNANSTVENOISTRAIVAKE METODE znanstveni

1) Drutvene i ekonomske pojave istovremeno su determinirane i

objektivnim danostima i djelovanjem subjektivnih snaga;2) Objektivne danosti su odreujui (presudni) imbenik

drutvenih i ekonomskih pojava;3) Subjektivne snage su odluujui (usmjeravajui) imbenik

postupci u traganju za istinom metode se temelje na razumu (racionalizam, Ren Descartes) i iskustvu (empirizam, John Locke)3) NASTAVNE METODE prenaaju i tumae spoznaje do

drutvenih i ekonomskih pojava;4) Drutvene i ekonomske pojave su dinamine, a ne statine

pojave;5) Drutvene i ekonomske pojave valja promatrati i prouavati u njihovoj povezanosti i meuzavisnosti.

kojih se dolo istraivakim radom.

31

HOLISTIKI PRISTUP U praenju i prouavanju drutvenih i ekonomskih pojava na tritu i u poduzeu nuno je navedene spoznaje upotpuniti i spoznajama drugih koncepcija:GEOGRAFSKA KONCEPCIJA ukazuje na utjecaj to ga na drutvene i ekonomske pojave u nekoj zemlji ili poduzeu ima njihov geografski poloaj ili lokacija; DEMOGRAFSKA KONCEPCIJA naglaava znaenje broja, razmjetaja, strukture, potreba i kupovne moi stanovnitva; PSIHOLOKA KONCEPCIJA istie da drutvene i ekonomske pojave takoer ovise i o motivima, tenjama i ponaanju graana, radnika, dobavljaa, kupaca, potroaa i uope korisnika roba i usluga.

2) ZNANSTVENOISTRAIVAKE METODE (a) RACIONALISTIKE METODE SPOZNAJE (1) ANALIZA misaoni postupak ralanjivanja cjeline na sastavne elemente;(2) SINTEZA postupak kojim se razdvojene pojedinosti

udruuju u jedinstvenu cjelinu;(3) INDUKCIJA postupak logikog zakljuivanja od

pojedinanog prema opem;(4) DEDUKCIJA zakljuivanje od opih sudova k

pojedinanima;(5) KOMPARACIJA traenje slinosti i razlika izmeu dva

predmeta, pojave i sl;

(b) EMPIRIJSKE METODE SPOZNAJE (1) PROMATRANJE sustavno praenje odreene pojave u poduzeu ili na tritu;(2) INTERVJU usmjereni razgovor to ga ispitiva vodi s

(c) METODOLOKI SUKOB (Methodenstreit Richard Swedberg)(1) TEORIJSKI PRISTUP AUSTRIJSKE KOLE zalau se za isti

ispitanikom;(3) UPITNIK instrument pismenog ispitivanja; (4) ANKETA usmeno ili pismeno ili kombinirano ispitivanje

analitiki pristup i teoriju granine korisnosti(2) HISTORIJSKI PRISTUP NJEMAKE KOLE ekonomska se

veeg broja osoba;(5) STATISTIKI PODACI, RAUNOVODSTVENE INFORMACIJE, POSLOVNI IZVJETAJI, INVESTICIJSKI I DRUGI PROJEKTI, MONOGRAFIJE (6) STATISTIKE, MATEMATIKE, EKONOMETRIJSKE I DRUGE METODE

znanost mora temeljiti na povijesnim injenicama (uveliavali znaenje ekonomskih injenica, a podcjenjivali ekonomsku teoriju)(3) SOCIOEKONOMSKI PRISTUP nastao kao oporba prethodna

dva pristupa;(4) EKONOMSKI IMPERIJALIZAM pokuava primijeniti

neoklasinu ekonomiku na sve probleme u drutvenim znanostima izazivajui tako opetovan methodenstreit.

32

3) NASTAVNE METODE prenaaju i tumae spoznaje do

kojih se dolo istraivakim radom. U tu nam svrhu osobito slue:(a) DEFINICIJA (to?) (b)

EKONOMSKO MILJENJE =

(c)

(d)

jasno, nedvojbeno i razumljivo odreenje sadraja nekog pojma kao biti predmeta o kojem je rije; KLASIFIKACIJA (to?) postupno razvrstavanje nekog pojma ili cjeline do potpunog sistematinog pregleda njegova cjelokupnog sadraja; DESKRIPCIJA (kako?) metodino opisivanje neke pojavesadraja; EKSPLIKACIJA (zato?) objanjavanje pojmova, sadraja i pojava sa svrhom njihova to boljeg razumijevanja i povezivanja s drugim bliskim ili slinim pojmovima i sadrajima uz istovremeno upuivanje i ukazivanje na njihovu meuovisnost, uzroke, posljedice i druga motrita.

specifian nain miljenja, koje se oslanja na provjereno ekonomsko znanje (opi stav);

sustavna izgradnja ekonomskih mjerila (M. Mirkovi);A. Marshall upozorio na potrebu ekonomskog naina razmiljanja i potrebu njegove primjene spominjui tekoe utvrivanja koliko su kretanja ponude i potranje na jednom mjestu pod utjecajem tih kretanja negdje drugdje

BEZ EKONOMSKOG MILJENJA MOGUI PARADOKSI1) PODUZEE JE OSTVARILO MANJU DOBIT U PROTEKLOJ

4) PORASTOM ISKORITENOSTI KAPACITETA SA 60%

NEGO U PRETHODNOJ GODINI, IAKO JE ISTOVREMENO IMALO VEI UKUPAN PRIHOD (jer su trokovi bre rasli od prihoda);2) KOLIINSKIM UTEDAMA RADA, PREDMETA RADA I

NA 90% POGORALA SE POSLOVNA UINKOVITOST (jer su zbog prekovremenog i nonog rada porasli njegovi trokovi, dok su prodajne cijene ostale nepromijenjene);5) U PRETHODNOM SU RAZDOBLJU SNIENE PRODAJNE

SREDSTAVA RADA PORASLE SU PROIZVODNOST RADA I EKONOMINOST, ALI SE IPAK SMANJILA RENTABILNOST POSLOVANJA (jer su vrijednosni efekti ostvarenih uteda bilinadmaeni negativnim efektima porasta nabavnih ili pada prodajnih cijena);3) PREMDA JE PROTEKLOM RAZDOBLJU PORASLA KOLIINA

CIJENE IAKO NIJE BILO KONKURENCIJE, A U TEKUEM SU RAZDOBLJU PRODAJNE CIJENE POVIENE IAKO JE BILO KONKURENCIJE (jer je potranja u prvom razdoblju bila nedovoljna, a u tekuem vrlo velika);6) PODUZEE JE DIO SVOJIH PROIZVODA ILI USLUGA

PRODALO ISPOD CIJENE KOTANJA, ALI JE IPAK POVEALO SVOJU DOBIT (jer su dopunski trokovi spomenutihproizvoda ili usluga bili nii od dopunskih prihoda ostvarenih njihovom prodajom);

UINAKA, SMANJILA SE PROIZVODNOST RADA (jer je koliina uinaka porasla za 20%, a broj zaposlenih za 30% );

33

7) VRIJEDNOST PROIZVODNJE PO JEDNOM RADNIKU

PITANJE EGZAKTNOSTI U EKONOMICI PODUZEA

VIESTRUKO JE PORASLA U PROMATRANOM VREMENU U USPOREDBI SA BAZNIM RAZDOBLJEM, ALI JE ISTOVREMENO PROIZVODNOST RADA SMANJENA ZA 10% (jer je u meuvremenu uslijedilaubrzana inflacija, a radnici su imali velikih zastoja zbog nepravovremenog pristizanja potrebnih sirovina i drugih materijala);8) NAKON NABAVE I UVOENJA NOVIH

primjena kvantitativnih metoda suoava ekonomsku znanost s pitanjem egzaktnosti predvianja ili objanjenja ekonomika postaje egzaktna znanost vana distinkcija:(i) jedna je stvar egzaktnost samih istraivakih metoda kojima se slui ekonomska znanost, a (ii) druga je stvar egzaktnost same ekonomske znanosti.

SUVREMENIJIH SREDSTAVA ZA RAD SMANJILA SE DOBIT PODUZEA (jer su porasli ukupni fiksni trokovi, a nova sredstva za rad nisu bila dovoljno iskoritena).

Primjena egzaktnih istraivakih metoda ne osigurava uvijek i istovremeno i egzaktnost ekonomske znanosti:A. Marshall: ekonomika se ne moe usporeivati s egzaktnim znanostima, jer se bavi uvijek promjenjivim i suptilnim snagama ljudske prirode; J. A. Schumpeter: ekonomika nije znanost u smislu u kojem je to akustika; P. A. Samuelson: ekonomika nije egzaktna znanost Ekonomski zakoni vrijede samo u prosjeku, ali ne i kao egzaktni odnosi; H. C. Wallich: ekonomika nije egzaktna znanost i malo je ekonomista koji bi htjeli dokazivati da e to ona ikada biti; Alfred S. Eichner: zato ekonomika jo nije znanost? Zato jer ekonomisti odbijaju ozbiljno uvaiti zahtjev da svaka njihova ideja ili teorija mora biti empirijski potvrena; Kenneth Arrow: nemogue je izvesti takve proraune i da je potvrena nesposobnost ekonomista da primijene nau teoriju i snagu naih kompjutora da bi napravili dobre prognoze pa ak i one to su uvjetovane odreenim pretpostavkama.

PREGLED RAZVITKA EKONOMIKE PODUZEA

J. SCHUMPETER: Znanstvena ekonomika ne pati od nedostatka povijesnog kontinuiteta, jer njezina znanstvenog iverja ima jo od staroga vijeka. EKONOMIKA PODUZEA pojavljuje se i konstituira kao posebna disciplina na prijelazu iz XIX u XX stoljee. OSNOVNA RAZDOBLJA sveukupnog razvitka EP: I. OD ZAETAKA DO OSAMOSTALJIVANJA EP

II. OD OSAMOSTALJIVANJA EP DO NAEG VREMENA

34

I. OD ZAETAKA DO OSAMOSTALJIVANJA EP(1) DO 1675. GODINE (a) Hamurabijev zakonik poznaje kamatu; (b) Stari zavjet osuuje lihvu; (c) Platon izlae u Republici elemente prve teorije novca; (d) Aristotel razlikuje u Politici upotrebnu i prometnu vrijednost robe; (e) Sveti Ambrozije (340-397) o opim dobrima prigrabljenim od bogataa; (f) Sveti Toma Akvinski (Thomas Aquinus, 1225-1274) smatrao je da ima neto nisko u trgovakom poslovanju, ali je ipak trgovevu dobit opravdavao ovim razlozima: nunou da se zarauje za ivot, eljom da se namaknu sredstva za milosrdne namjene, sluenjem javnim koristima, rizikom kojem se trgovac izlae itd. (g) R. L. Heilbroner (sr.v.) trgovac moe rijetko ili nikada biti Bogu ugodan; (h) F. Pegolotti & L. Meder autori prvih prikaza trgovinskih, raunovodstvenih i knjigovodstvenih tehnika (XIV. st.); (i) Beno Kotruljevi (1458) (j) Juraj Kriani (1618-1683)

(2) OD 1675. DO 1890. GODINE(a) Jacques Savary-Pre (1622-1690) sustavno i metodoloko djelo

Savreni trgovac;(b) Rn Descartes (1596-1650) Rasprave o metodi (cogito, ergo

sum);(c) Richard Cantillon (1680-1734) razmatranja o nesigurnosti i o

riziku poslovanja poduzetnika;(d) Francois Quesnay (1694-1774) razlikuje u Politici upotrebnu i

prometnu vrijednost robe;(e) Adam Smith (1723-1790) razmatrao mehanizam konkurencije i

djelovanje nevidljive ruke;(f) Karl Marx (1818-1883) izlaganja o robi, kapitalu, profitu,

najamnini i viku vrijednosti.

II. OD OSAMOSTALJIVANJA EP DO NAEG VREMENA(1) OSAMOSTALJIVANJE EP U POSEBU DISCIPLINU

II. OD OSAMOSTALJIVANJA EP DO NAEG VREMENA(2) POJAVA I UZMAK EKONOMIKE SOCIJALISTIKIH PODUZEA

(a) Alfred Marshall (1842-1924) sinteza makroekonomike i

mikroekonomike;(b) Prve visoke poslovne kole osnovane u Europi 1898. godine

(a) Vladimir Ilji Lenjin (1870-1924) uvesti Taylorov sustav i

znanstveno US poveanje proizvodnosti;(b) J. Jermanskij (1922) mogunost prilagodbe Taylorovog sustava u

(Leipzig; Be);(c) Prvi asopis s podruja EP pokrenuo ga je Eugen Schmalenbach 1906.; (d) Pojava i razvitak znanstvene organizacije rada Taylor; Ford; Fayol; (e) Frederic W. Taylor (1856-1915) osniva i najistaknutiji predstavnik

novim drutveno ekonomskim uvjetima;

znanstvene organizacije rada;(f) Henry Ford (1863-1947) posao privodi radniku, a ne visokim normama

radnike k poslu;(g) Henri Fayol sav se posvetio unapreivanju administracije;

35

(3) NOVIJI DOPRINOSI U SVIJETU(a) A. C. Pigou (1877-1959) teoretiar ekonomike blagostanja

(g) J. A. Schumpeter (1884-1950) spoznao da moderni ekonomski razvoj poduzea

(Marshallov uenik);(b) J. M. Keynes (1883-1946) zaloio se za intervenciju drave u odnosu

valja zasnovati na konkurenciji novom tehnologijom, novom vrstom organizacije i novim proizvodima; (h) P. Sraffa (1898-1983) prvi je sistemski kritiar potpune konkurencije s gledita postojanja monopola i njihova utjecaja na tritu;(i) Franois Perroux (1903-1987) utemeljitelj teorije dominacije i teorije ravnotee; (j) Jan Tinbergen (1903) izloio stajalite da nijedna teorija konjunkture nije

izmeu tednje i investicija i njihovom regulacijom s pomou kamatne stope, jer mehanizam kapitalistike privrede ne moe na dalji rok osigurati punu zaposlenost;(c) J. V. Robinson (1903-1983) zakone o dohotku industrijskog poduzea

egzaktna (1. nobelovac);(k) E. H. Chamberlin (1899-1967) autor sinteze teorija konkurencije i monopola; (l) Wassily Leontief (1906) svako poduzee ima svoje inpute kao ulazne veliine i

prikazuje i izvodi iz funkcije trokova i prihoda;(d) E. Schmalenbach (1873-1955) o meuzavisnosti stupnja zaposlenosti i

trokova;(e) E. Gutenberg (1897-1984) jasno ukazao na glavni predmet istraivanja u

ekonomici poduzea;(f) E. Heinen (1919) zagovornik usmjerenosti EP na procese odluivanja;

svoje outpute kao izlazne veliine preko kojih se mogu pratiti i analizirati meusektorski odnosi i tako omoguiti programiranje promjene strukture proizvodnje i potronje od jednog do drugog razdoblja; (m) J. K. Galbraith (1908) o pomaku moi od vlasnika poduzea prema njihovoj tehnostrukturi; (n) P. S. Samuelson (1915) matematikim metodama istraivao kljune ekonomske probleme;(o) Robert Solow (1924) definira ekonomski rast kao rast proizvodnih mogunosti za

razliku od rasta potranje kao posebnog problema.

(4) DOPRINOSI NAIH AUTORA(a) Bla Lorkovi (1839-1892) o poduzeu, poduzetniku i riziku te o

TEORIJA FIRMETEORIJA FIRME OBUHVAA

dionikim drutvima i zadrugama;(b) Oton i Kamilo Bonjak (1862-1950) utemeljitelji nae ekonomike

razmiljanja, stajalita i

spoznaje o: poloaju i ponaanju poduzea na tritu, njegovim gospodarskim i drutvenim ciljevima, riziku i profitu, trokovima i prihodima, vlasnitvu i upravljanju, rukovoenju i organizaciji, distribuciji moi u poduzeu, itd.

poduzea;(c) Mijo Mirkovi (1898-1963) svojim glasovitim politikama definirao

poduzee u ekonomskom i tehnikom smislu;(d) Dragutin Domainko (1899-1978) Ekonomika i organizacija

industrijskih poduzea (5 izdanja);(e) imun Babi (1899-1971) Uvod u ekonomiku poduzea (5 izdanja); (f) Franjo Krajevi (1903-1980) obraivao kontrolu, reviziju i analizu

poslovanja poduzea;

36

RICHARD CANTILLON (16801734) djelo Opa rasprava o naravi trgovine; razlikuje poduzetnika od vlasnika zemljita i kapitala; ukupno stanovnitvo razvrstava u dvije klase : u plaene ljude i u poduzetnike;

ANTOINEAUGUSTINE COURNOT (18011877)

uvodi matematike metode u ekonomiju; polae osnove teorije monopola (1 prodavatelj), teorije duopola (2 prodavatelja) i teorija cijena (u uvjetima bez slobodne konkurencije); koristei se relativno jednostavnim jednadbama analizirao je odnose ponude i potranje da bi time ukazao na temeljnu simetriju opih odnosa u kojima potranja i ponuda stoje prema vrijednosti; posebno mjesto zauzima obrada monopola i monopolistikog odreivanja cijena (Teorija mehanizma konkurencije i trokova).

pri tome upozorava na konkurenciju, rizik i neizvjesnost s kojom mora raunati svaki poduzetnik:

OVI PODUZETNICI NIKAD NE MOGU ZNATI KOLIINU POTRONJE U SVOM GRADU, AK NI KOLIKO VREMENA E NJIHOVI KUPCI KUPOVATI OD NJIH, S OBZIROM NA TO DA E NJIHOVI SUPARNICI NASTOJATI DA IH NA SVAKI NAIN PRIVUKU SEBI:SVE TO IZAZIVA TOLIKO NESIGURNOSTI MEU SVIM TIM PODUZETNICIMA DA IZ DANA U DAN VIDIMO KAKO BANKROTIRAJU.

TAKSONOMIJA TEORIJA FIRME1) NEOKLASINA TEORIJA FIRME 2) BIHEVIORISTIKA TEORIJA FIRME 3) MANAGERSKA TEORIJA FIRME 4) ETATISTIKA TEORIJA FIRME 5) TEORIJA O ILIRSKOJ FIRMI

1) NEOKLASINA TEORIJA FIRME(a) MARSHALLOVA REPREZENTATIVNA FIRMA

Normalni ivotni ciklus firme koncipirano na organskoj usporedbi: privreda = uma

poduzea = stablaREPREZENTATIVNA FIRMA = poduzee koje je ve dugo na ivotu, kojim se upravlja prosjenom sposobnou, i koje ostvaruje uobiajenu unutarnju i vanjsku utedu koja

pripada tom obujmu proizvodnje, vodei rauna o: vrsti proizvedenih dobara, uvjetima prodaje na tritu i opem privrednom okoliu.

37

Glasovita jednadba: MC = MR (marginal cost =

(b) PIGUOVA FIRMA RAVNOTEE

marginal return odnosno granini troak = granini prihod) znai da je uputno dotle poveavati uinke sve dok granini troak ne dosegne visinu graninog prihoda. Upozorio je na efekte sniavanja cijene ponude

Svoju reprezentativnu firmu koncipirao kao firmu ravnotee za koju je karakteristina krivulja prosjenih trokova i njoj odgovarajua krivulja graninih trokova U-oblika.Firma ravnotee: Ako su uvjeti potranje konstantni, a uinci industrije kao cjeline odgovarajui toj potranji, uinci mnogih firmi nee biti konstantni. Industrija kao cjelina bit e u stanju ravnotee ali je sigurno da mnoge individualne firme, ili ak niti jedna od njih, nee biti u ravnotei. Ako se uvjeti potranje promijene, uinci i cijena ponude industrije kao cjeline moraju se promijeniti na potpuno isti nain i prilagoditi novom stanju potranje, pa e sve firme u industriji biti i individualno u ravnotei. Konstrukcija firme ravnotee bila je potrebna Pigouu kako bi mu omoguila da povue krivulje graninih i prosjenih trokova sa svrhom da objasni pojmove internih i eksternih ekonomija iroke skale proizvodnje.

na rentabilnost zahvaljujui prorastu koliine prodanih uinaka sve do zadovoljenja potranje, koja toj poveanoj ponudi odgovara pa se tako uspostavlja stabilna ravnotea normalne potranje i ponude.

(c) DALJNJI PRILOZI FIRMI RAVNOTEE

d)

KRITIKA NEOKLASINE TEORIJE FIRME Lionel Robbins: Marshallova reprezentativna firma je potpuno teorijski koncept koji, napokon ni u njegovim rukama, ne igra nikakvu ulogu u prouavanju stvarnih poduzea i industrija; Nicholas Kaldor: slobodan pristup tritu vodi do savrene konkurencije samo onda kada se ostvaruju poveani prinosi; Scott Moss: Pigou je dokazivao da se firma ravnotee moe izvesti iz zakona o prihodima u svakoj pojedinoj industriji, a Robinsonova i Chamberlin definiraju industriju na osnovi cjelokupne populacije firmi ravnotee; R. L. Hall & C. J. Hitch: poduzea formiraju svoje prodajne cijene na bazi prosjenog troka (full cost), a samo iznimno na bazi graninog troka (istraivanje); R. A. Lester & R. A. Gordon: tvrde da je neoklasina teorija firme polazila od dokazivo nerealistinih pretpostavki;

Edward H. Chamberlin: analiza konkurentskih odnosa meu suparnikim firmama; potpuna konkurencija se pojavljuje samo u sluaju da na tritu istupa tako velik broj prodavaa da nijedan od njih ne utjee sam na potranju i na cijene Joan Robinson: nastojala je zakone industrijskih dohodaka izvesti iz funkcije trokova i prihoda; (savrene konkurencije nema na tritu); Ronald H. Coase: firme naziva otocima planiranja, nastalim u kapitalizmu; istie da mehanizam cijena koordinira ekonomski sustav i usmjerava lokaciju resursa; taj mehanizam cijena u konkurentskom sustavu zamjenjuje poduzetnik; Neil W. Chamberlain: poslovni uspjeh se moe predvidjeti ex ante, a da se on postigne potrebni su ovi uvjeti: na kratak rok da granini (marginalni) prihod bude barem tolik kolik je i granini troak, a na dugi rok da prosjeni prihod ne bude manji od prosjenog troka;

38

KRITIKA NEOKLASINE TEORIJE FIRME DRAGO GORUPI upozorio je na sljedee osnovne

2) BIHEVIORISTIKA TEORIJA FIRMEa) HERBERT A. SIMON

postavke neoklasine teorije firme:(1) Poduzetnik je vlasnik firme; (2) Firma ima jedan jedini cilj da maksimira profit; (3) Taj se cilj postie primjenom marginalistikog principa

nastala u 50-im XX. st. usmjerena na ponaanje poduzea na tritu

izloio koncept ograniene racionalnosti i udovoljenog ponaanja

(MC = MR, marginal cost = marginal return);(4) Perfektna konkurencija; (5) Potpuna informiranost o funkciji potronje i trokova.

(satisfying behaviour) velikih poduzea, koje je suprotno globalnoj racionalnosti poduzetnika neoklasine teorije; smatra da poduzetnik nije jedini sudionik ve su to i radnici, kupci i dobavljai; ovjek nije puki homo oeconomicus nego i drutveni ovjek, social man; iznio miljenje da su firme sloeni ekonomski subjekti pa ih zato valja dobro poznavati s aspekta psihologije, sociologije i ekonomike da bi se moglo valjano odluivati u poduzeu;

(b) R. M. CYERT & J. G. MARCH svoju teoriju ponaanja

3) MANAGERSKA TEORIJA FIRME temeljni postulat:

firme definirali su ovako: Firma je koalicija pojedinaca i grupa s konfliktnim

poduzeem ne upravljaju vlasnici nego manageri pa u sredite interesa valja staviti upravljanje.a) b)

interesima; Svaki lan ili grupa ima mnotvo aspiracija;

F. W. TAYLOR veliki obrat djelom Scientific Management, 1911.;

P. DRUCKER veliki utjecaj na praksu suvremenog upravljanja (Practice of Management, 1954.);J. K. GALBRRAITH prikazao novo mjesto i ulogu rukovoditelja, koji preuzimaju funkciju upravljanja privredom i ostvaruju suradnju s dravom (The New Industrial State, 1967.); MARRIS koncipirao model managerskog poduzea u kojem se maksimira korisnost i managera i vlasnika time da se uravnoteuje rast prodaje i rast kapitala poduzea; WILLIAM J. BAUMOL smatra da se managerska korisnost maksimira kad se maksimira rast prihoda od prodaje.

Ciljeve firme odreuje top-management; Zahtjevi se pojedinih lanova i grupa stalno mijenjaju i

c)

sukobljavaju; Poduzee se u odnosu na okolinu suoava s dva tipad)

neizvjesnosti(1) trina neizvjesnost (sa strane potranje) i (2) neizvjesnost u smislu reakcije konkurenata.e)

39

ANALIZA TEORIJE FIRME (3) DRAGO GORUPI valja razlikovati:

I. Sa stajalita znanstvene metode(1)

4) ETATISTIKA TEORIJA FIRME podrazumijeva

DEDUKTIVNE NORMATIVISTIKOANALITIKE teorije firme,

kao to su managerska i bihevioristika teorija firme. II. Po pristupu samom poduzeu i po ljudima koji u njemu rade(2) (1)

neoklasina teorija firme;

kao to je

INDUKTIVNE EMPIRIJSKOANALITIKE teorije firma,

koncepte i stajalita po kojima drava upravlja poduzeem, odnosno od nje postavljeni organ, direktor i drugi rukovoditelji.5) TEORIJA O ILIRSKOJ FIRMI

INSTRUMENTALISTIKI PRISTUP na poduzee

(2)

i ljude se gleda kao na sredstvo u rukama vlasnika odnosno poduzetnika, kojima se on koristi za ostvarivanje svojih ciljeva (neoklasina i djelomino managerska teorija firme); ANTROPOCENTRISTIKI PRISTUP u sreditu zanimanja je ovjek, a poduzee zajednica ljudi s djelomino identinim (uspjenost poslovanja), ali i oprenim interesima (oko raspodjele novostvorene vrijednosti); takav pristup imaju bihevioristika i djelomino managerska teorija firme.

pojavila se potkraj 50-ih godina XX. st. u amerikoj ekonomskoj znanosti; njezin utemeljitelj je Benjamin Ward autor glasovite studije Firma u Iliriji: trini sindikalizam (The Firm in Illyria: Market Syndicalism, 1958.);

VIESTRUKI IZBOR (1)

Vjebe II: Poglavlje 01

Analiza ponaanja poduzea, domainstava i pojedinaca naziva sea) normativnom ekonomikom b) pozitivnom ekonomikom

Viestruki izbor

c) makroekonomikom d) mikroekonomikom

40

ODGOVOR 1

VIESTRUKI IZBOR (2)

D Mikroekonomika se bavi analizomponaanja poduzea, domainstava i pojedinaca

Analiza ponaanja cjelokupne privrede naziva sea) normativnom ekonomikom b) pozitivnom ekonomikom c) makroekonomikom d) mikroekonomikom

O D G O V O R (2)

VIESTRUKI IZBOR (3) Adam Smith je napisao ____, a John M. Keynes _____.

C

Analizom ponaanja cjelokupne

A. Bogatstvo naroda, Opu teoriju zaposlenosti,

kamate i novcaB. Opu teoriju zaposlenosti, kamate i novca,

privrede bavi se makroekonomika

Bogatstvo narodaC. Bogatstvo naroda, Kapital D. Nevidljiva ruka, Osnove ekonomike

41

ODGOVOR (3)

VIESTRUKI IZBOR (4)

A

Ako smo uvjereni da je dogaaj A uzrokom dogaaja B jednostavno zato to mu je prethodio uinili smo pogrekua) ceteris paribus b) post hoc pogreku c) pogreku poopavanja (pars pro toto) d) sindrom Adama Smitha

ODGOVOR (4)

VIESTRUKI IZBOR (5)

B

Pogreka poopavanja nastajea) kada jedan problem slijedi drugi b) kada se zakljuuje da ono to vrijedi za dio vrijedi i za cjelinu c) kada postoji vie varijabli iji se utjecaj ne moe utvrditi d) zbog injenice to ekonomisti razliitih kola imaju razliite pristupe problemu

42

ODGOVOR (5)

VIESTRUKI IZBOR (6)

B

Tri temeljna pitanja ekonomske organizacije sua) kada, za koga i kako b) kako, to i za koga c) tko, kako i kada d) tko, to i zato

ODGOVOR (6)

VIESTRUKI IZBOR (7)

B

Ekonomski problemi koji mogu biti rijeeni istraivanjem podataka i promatranjem dijelova su dioa) normativne ekonomike b) pozitivne ekonomike c) makroekonomike d) mikroekonomike

43

ODGOVOR (7)

VIESTRUKI IZBOR (8)

A

Gospodarstvo u kojem sve vane odluke donosi drava zove sea) mjeovito gospodarstvo

b) trino gospodarstvoc) normativno gospodarstvo d) komandno gospodarstvo

ODGOVOR (8)

VIESTRUKI IZBOR (9)

D

Veina gospodarstva u stvarnosti jea) mjeovito gospodarstvo b) trino gospodarstvo c) normativno gospodarstvo d) komandno gospodarstvo

44

ODGOVOR (9)

VIESTRUKI IZBOR (10) Tri glavna koraka u kreiranju ekonomske politike sua) prikupiti injenice, uiniti apstrakcije i pokazati

A

rezultateb) odrediti cilj, izabrati opcije i ocijeniti rezultatec) stvoriti teoriju, analizirati postavke i izvesti

zakljuked) dati hipotezu, pojednostavniti model i

pretpostaviti da su svi faktori jednaki

ODGOVOR (10)

VIESTRUKI IZBOR (11)

B

Koja je od navedenih izjava normativna ?a) indeks potroakih cijena proli mjesec je

porastao za 6 %

b) stopa nezaposlenosti od 17 % je previsoka c) prosjena kamatna stopa je 9.5 % d) privreda je rasla po godinjoj stopi od 2.6 %

45

ODGOVOR (11)


B

to prouava mikroekonomika ?a) output cjelokupne privrede b) ukupan broj zaposlenih u RH c) opu razinu cijena u RH d) output i cijene ita u RH

ODGOVOR (12)


D

Nesposobnost izoliranja pojedine varijable u odnosu na druge naziva se latinskia) post hoc pogreka b) ceteris paribus pogreka c) pars pro toto pogreka d) margaritas ante porcos pogreka

46

ODGOVOR (13)

VIESTRUKI IZBOR (14) Granica proizvodnih mogunosti pokazuje __________proizvodnje kojeg gospodarstvo moe ostvariti pri danoj ________a) minimalni opseg, tehnologiji i inputima proizvodnje b) minimalni opseg, efikasnosti c) maksimalni opseg, trinoj privredi d) maksimalni opseg, tehnologiji i inputima proizvodnje

Bceteris paribus pogreka je esti sluaj grijeenja kada jedna posljedica ovisi o vie uzroka. Utjecaj jednog uzroka pretpostavlja izolaciju utjecaja drugih uzroka Matematiki je to sluaj kada je z = f (x,y), tada mora y biti const. da se dobije funkcija z = f (x)

ODGOVOR (14)


D

Doe li do gospodarskog rasta PPF sea) b) c) d)

udaljava od ishodita pribliava ishoditu ne mijenja, ali se mijenja toka na PPF nije mogue grafiki ga prikazati

47

ODGOVOR (15)

VIESTRUKI IZBOR (16) Marko smatra da postoji visoka korelacija izmeu potronje i dohotka. Tajana pak smatra da korelacija postoji zato jer ljudi troe previe svog dohotka a premalo ga tede.a) obje tvrdnje su pozitivne b) obje tvrdnje su normativne c) Markova tvrdnja je pozitivna a Tajanina

A

normativna pozitivna

d) Markova tvrdnja je normativna a Tajanina

ODGOVOR (16)

1. TONO (T) NETONO (N)

C

John M. Keynes je jedan od teoretiara ekonomskog liberalizma i trine ekonomije

48

ODGOVOR (1)


NKeynes je bio kritiar trine privrede

K. Marx je bio kritiar keynesijanstva.

ODGOVOR (2)


NKarl Marx (1818 1883) bio je kritiar kapitalizma, a ne keynesijanstva

Zakon oskudnosti vrijedi za sve vrste dobara kojima se zadovoljavaju ovjekove potrebe

49

ODGOVOR (3)


N

Tri najvanija proizvodna faktora su radna snaga, kapital i zemlja

ODGOVOR (4)


T

Oportunitetni troak je vrijednost dobra ili usluge koje smo se odrekli radi dobivanja nekog drugog dobra ili usluge.

50

ODGOVOR (5)


T

Linearna funkcija ima isti nagib u svakoj svojoj toki.

ODGOVOR (6)


T

Nagib pravca pokazuje odnos promjene neovisne i promjene ovisne varijable

51

ODGOVOR (7)


N

Obrnuto.

Pri maksimalnoj ili minimalnoj vrijednosti Y, tangenta na krivulju je horizontalna

ODGOVOR (8)


T

Linearna funkcija y = a + bX moe imati kako pozitivan tako i negativan nagib

52

ODGOVOR (9)


NFunkcija ima pozitivan nagib jer je parametar b pozitivan.

Pravci razliite strmine imaju i razliite nagibe.

ODGOVOR (10)

Kraj

NPravci razliite strmine mogu imati isti nagib ovisno o koritenom mjerilu na apscisi i ordinati

53

1.EP (T01) - C-isprinati

Documents

Transcript of 1.EP (T01) - C-isprinati