19. STOLJEĆE – URBANIZAMNastanak velegrada

- početak modernog doba- puno brža smjena stilova – klasicizam, romantizam, realizam,

impresionizam, postimpresionizam, simbolizam- vrijeme obilježeno stalnim revolucijama i društvenim previranjima

najvažniji moment za razvoj grada – INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA (parni stroj 1782)grade se tvornice, željeznice...u gradovima 19. st. nagli porast stanovništva – svi dolaze u grad u potrazi za poslom neki barokni elementi se nastavljaju – široke avenije i bulevari, veliki otvoreni trg s radijalnim avenijama – ali u još većim dimenzijama – trg više za boravak, samo promet

grad se horizontalno širi izvan starih zidina i više nema granica, ali i vertikalno

- stara jezgra postaje središte sa svim gradskim funkcijama – upravnim, kulturnim, reprezentativnim..., a periferije sve više rastu, nesrazmjerno sa središtem – npr- Pariz, London, Berlin...

npr. u Parizu kroz 19. st. broj stanovnika raste s 600 000 na 3 000 000- u 2. pol. 19. st. preuređenje Pariza po osnovi baruna HAUSSMANNA

- ruše se stari kvartovi, grade se široke avenije i bulevari – organiziraju se u stare oblike ulica i trgova, samo u puno većim dimenzijama

* Avenue de l' Opera – ravna široka ulica, višekatnice jednakih visina u kojima su se

smjestile trgovine, uredi i stanovi za sve slojeve (na nižim katovima bogatiji, u podrumima i

pokrovljima siromašni)

zbog sve većeg priljeva stanovništva javlja se nedostatak stambenog prostora – gradska zemlja se parcelira na pravokutne čestice, koje su uže prema uličnoj strani (vrijednost parcele se određivala prema uličnoj fronti), a protežu se duboko prema dvorištu, na kojima se grade zgrade za jeftino stanovanje – iskorištava se što više zemlje – rezultat su kuće nagurane jedne na druge, bez svjetla i zraka (većina prostorija ni nema prozore)time se postiže rešetkasta struktura grada (koja je najisplatljivija za graditelje – što veća gustoća naseljenosti, veća zarada)

- ta struktura se slijepo poštuje, čak kad i ne odgovara terenu – npr. strme ulice San Francisca

- sve ulice su jednako široke, iako to ne odgovara različitoj gustoći prometa – za svoje potrebe neke su preuske, druge preširoke

- nema odvojenosti raznih gradskih funkcija – stambene, industrijske, trgovačke

sve veće prometne gužve – sve šire ulice

glavni elementi grada 19. st:tvornica, željeznica, slum

TVORNICA je jezgra, a svi ostali elementi života su joj potčinjeniČesto su smještene na najboljim lokacijama – uz rijeku (dovoljno vode za proces proizvodnje, a služi i kao otpadni kanal)Stambene zgrade uz tvornice – na prostoru koji je ostao između tvornice i željezničke pruge, često uz sam rub smetlišta

SLUM – radnička naselja – neorganizirana, nehigijenska naselja bijednih kuća, ili se starije obiteljske kuće pregrađuju tako da što više ljudi stane (10-20 ljudi u jednoj sobi)onečišćeni zrak – dim, plinovi, smradnema vodovoda i kanalizacijebuka (smještena su u blizini tvornica i pruge)

- njihova izgradnja ne polazi od ljudskih potreba, nego od jeftine izgradnje i nagomilavanja

grozni, nehumani uvjeti života, smrad, prljavština, smeće se izbacivalo na ulicu i tamo ostajalo, držali su svinje koje su slobodno lutale po cesti, štakori, stjenice, uši, muhe, nedovoljno sanitarnih čvorova (u Manchesteru 1845. 212 ljudi na jedan zahod), nedostatak vode

ŽELJEZNICA dolazi u sam grad, često presijeca grad na pola, donosi buku i čađu

ARHITEKTURA – historicizam

2. polovica 18. st. novi stil – KLASICIZAM – ponovni interes za antiku potaknut otkrićem Herkulanuma i Pompeja, te grčke arhitekture (dotad Grčka nije bila dostupna – pod Turcima) – antika je uzor za plemenitu jednostavnost i mirnu veličinu

npr. BRANDENBURŠKA VRATA u Berlinu – izvedena iz Propileja

u vrijeme ROMANTIZMA – ponovni interes za gotičku arhitekturu – romantizirane predodžbe o srednjem vijekuNpr. PARLAMENT u Londonu - NEOGOTIKA

NEORENESANSA i NEOBAROK

Charles Garnier: OPERA u Parizu (1861-74)- neobarokni spomenik, preobilje skulpture i

ukrasa

svi ti stilovi su lažni, kulisni, jer skrivaju svoju konstrukciju - industrijska revolucija donosi nove materijale i tehnike – željezne

konstrukcije – gradi se samonosivi kostur, koji se prekriva lažnim omotačem zidova, stupova i lukova - elementi koji su u starijim stilovima bili nosivi, sada to više nisu, već su samo ukras

česta pojava dvostrukih fasada – reprezentativno prema ulici, a prema dvorištu neugledno pročelje bez ukrasa i stilskih obilježja – dvorišta su nepravilna, kaotično su nastala i sadrže sve funkcije koje su nedostojne da se vide na ulici – šupe, radionice, na dvorište gledaju nusprostorije

Viollet-le-Duc – teoretičar, proučavao got. arh. i s konstruktivne strane, isticao njezinu konstrukcijsku istinitost, nasuprot lažnim neostilovima

oblici, koji će snažno utjecati i na arhitekturu XX. st., mogli su se naći na nereprezentativnoj, industrijskoj arhitekturi – tvornice, skladište, željezničke stanice, mostovizbog izdržljivosti novog materijala i mogućnostima natkivanja sve većih prostora, naći ćemo ih i kod izložbenih dvorana i biblioteka

Henri LABROUSTE: Čitaonica Ste. Genevieve- prvi put da je željezo ostalo vidljivo, da je

kostur ostao nepokriven, ali još uvijek glumi lukove i stupove, ima kapitele i baze – vitki stupovi od lijevanog željeza nose bačvaste svodove koji leže na lukovima od kovanog željeza

Joseph PAXTON: Kristalna palača, 1851.- izložbeni paviljon za svjetsku izložbu u

Londonu- jasno izložen metalni kostur – oblik slijedi

funkciju

simbol nove arhitekture: EIFFELOV TORANJ (1887)- 300 m visok- gola, jasno vidljiva željezna konstrukcija