184527409 Kvalitetna Škola Škola Bez Prisile

8/10/2019 184527409 Kvalitetna kola kola Bez Prisile

1/10

Glasser, W. (1998.).

Kvalitetna kola: kola bez prisile.Zagreb: Educa.

ef (boss) tjera na rad. Voditelj (leader) vodi.ef se oslanja na autoritet. Voditelj se oslanja na suradnju.ef govori: Ja. Voditelj govori: Mi.ef stvara strah. Voditelj stvara povjerenje.ef zna kako. Voditelj pokazuje kako.ef izaziva nezadovoljstvo. Voditelj udahnjuje polet.ef okrivljuje. Voditelj ispravlja pogreke.ef pretvara rad u napor. Voditelj pretvara rad u neto zaniljivo.

1. KVALITETNO OBRAOVAN!E !E"INI !E O"#OVOR NA $ROBLE%E NAI&KOLA

!"eni#i raziljaju o kvaliteti i do$ro znaju to se u njihovoj koli satra kvalitetni%gotovo ju nitko ne pronalazi u kvalitetnoj nastavi. &ananje stanje oglo $i se opisati na dvana"ina: u"enik 'e ostati u koli i naslanjati se na lopatu ili 'e prekinuti kolu i naslanjati sena lopatu. ae kole nisu uspjene. Metode dr. &einga nai su rukovoditelji od$a#ili. nih je predstavio u Japanu: $udu'i da iaju priliku na$aviti kvalitetne proizvode po #ijeninekvalitetnih* potroa"i se otiaju rado Made in Japan+ i , Japan je postao jedna odnaj$ogatijih zealja svijeta. -spita li se po$lie kritika koja se upu'uje takvo na"inu* postaje

jasno da se ne kritizira nauk dr. &einga* ve' pogrena prijena njegovih postavki o ne/

prisili. 0eorija iz$ora* choise theory* je upravljanje prea kvaliteti. 1ve dok je #ilj da to ve'i $roj u"enika nau"i dovoljno da se provu"e* jo 'e se viezaostajati. 0radi#ionalni sustav upravljanja jasno poru"uje u"eni#ia da je nekvalitetan rad

prihvatljiv. -ako kvalitetno o$razovanje ne oeo definirati* kvalitetu uvijek oeoprepoznati. 2ao u industriji* proizvodnost pojedine kole ovisi uglavno o sposo$nostiaonih koji neposredno upravljaju radni#ia* a to su nastavni#i. 2ao u"eni#i* tuili so se ne nateak* ve' na dosadan rad jer ga niso ogli povezati sa ivoto. no to nastavni#i trae odu"enika valja se "initi sisleno. e pou"avaju li nastavni#i tako da u"eni#i zadovoljavajusvoje potre$e* gotovo se svi priklanjaju prisili kako $i naveli u"enike na u"enje. Mnogi

postup#i prisile daju u"eni#ia na znanje kako je nekvalitetan rad* koji se oe strojnoo#ijeniti* najvaniji za prosvjetne vlasti gotovo u svi kolski sustavia. ije #ilj pove'ati

$roj uspjenih ljudi* ve' i oogu'iti da osvijeste i pokau svoju uspjenost. 0radi#ionalnateorija $ila je teorija podraaja i odgovora* stimulus-response theory* vo3ena efovskiupravljanje* boss-menagment* nasuprot voditeljsko upravljanju* lead-menagment. 1uradni"ko u"enje* cooperative learning* uspijeva jer njie u"eni#i stje"u o'. Voditelji

podupiru taj pristup jer su otkrili da radni#i vie rade iaju li vie ovlasti. efovi* naprotiv*dre kon#e u svoji rukaa i ne vole radni#ia dati o' kako to zahtijeva suradni"kou"enje.


2/10

'. ()$!ENO $O(*AVAN!E V!ERO!ATNO !E NA!TE+I $O)AO NA )VI!ET(

astavni#i koji sustavno uspijevaju navesti svoje u"enike na kvalitetan rad* nedvoj$eno suuspjeni u najtee poslu na svijetu. 4ri upravljanju predetia vano je neko predetu ilioso$i (koja se ponaa pasivno poput predeta) izvriti pojedinu opera#iju koja pove'a

njihovu vrijednost. no to je znakovito za predet (ili oso$u koja se ponaa kao predet)jest to da se* $ez o$zira na sloenost opera#ije* taj predet nikad djelatno ne opire izvritelju.astavnik koji to shvati nastojat 'e upravljati u"eni#ia tako da oni rado u koli zadovoljesvoje potre$e. 1poznaju li u"eni#i da kvalitetno rade'i napreduju i nastavnik 'e zadovoljitisvoje potre$e. -a li neka oso$a vie iz$ora pred so$o* svoj 'e posao satrati laki. ni koji upravljaju

predetia* za razliku od onih koji upravljaju ljudia* iaju puno ve'u kontrolu nad svojiposlo. 2ritika z$og ne"ega to ne oete , ili sao islite da ne oete popraviti , izazivasilno nezadovoljstvo. 4o tradi#iji* do$ar u"enik je pasivan i ne pokazuje ivo zanianje* nesunja i ne izraava suprotstavljena iljenja (uti i radi to ti se kae5). Voditeljskoupravljanje oda ne'e posti'i do$re rezultate kojia se jeri ras#jepkano znanje pa 'e

nastavnika proglasiti loi i $untovniko. ita toliko ne oteava posao kao osje'aj da seorate odre'i svojih uvjerenja.

,. $OTREBNO NA% !E VO"ITEL!)KO ($RAVL!AN!E BE $RI)ILE - O"$RO)V!ETNI& VLA)TI "O NA)TAVNIKA

"ito je da je efovsko upravljanje vie usjereno na potre$e efova nego radnika% tolikoo"ito da su nogi efovi shvatili kako efovsko upravljanje ia negativan u"inak. !spjehonih u"enika koji ga posjeduju nije rezultat sadanje etode kojo se s njia radi* negoo$iteljske sredine iz koje potje"u. ! takvi slu"ajevia na efa se ne o$ra'a pozornost* nitkoga ne voli* iz$jegavaju ga* isijavaju ga te ga satraju $espotre$ni ili setnjo uostvarenju rada. ef nastoji izvu'i iz radnika najvie to oe* a prito i dati najanje tooe. ! koli se stvara za"arani krug: dijete anje u"i* a vie se opire* nastavnik se "e'eslui prisilo* a anje pou"ava. Mladi ljudi pogotovo ne'e puno raditi za daleke nagrade.4otrude li se , ele i neposredne rezultate. Primjer:nastavnik/voditelj po"eo $i nastavu razgovoro o alge$ri* njezinu odre3enju io$jasnio zato se ona u"i i kako 'e u"eni#ia posluiti u ivotu. 4rikazao $i videosnikuuspjenih ljudi iz raznih kultura koji o$janjavaju kako se svakodnevno slue alge$ro i zato

je $ilo korisno nau"iti ju. astavnik/voditelj $i zaklju"io da ju svaki u"enik ogao nau"iti akose potrudi. dgovorivi na sva u"eni"ka pitanja* nastavnik $i o$jasnio da 'e se rad uglavnovoditi u ali suradni"ki skupinaa u kojia 'e si u"eni#i uzajano poagati. 4oto $i

pokuao rasporediti $are jednog do$rog u"enika u svaku skupinu i pou"io $i te u"enike/voditelje kako ostali u"eni#ia u skupini o$jasniti postupke kojia rjeavaju zadatke.-staknuo $i prito da svrha nije rijeiti zadatke* ve' shvatiti alge$ru. 2opeten#ija i kvaliteta $ile $i pravilo* vrijee nikada. ijedan u"enik koji je voljan u"itine $i tre$ao $rinuti o toe kako ne'e iati dovoljno vreena za svladavanje odre3ene gra3e.- alo prisile uvelike produljuje vrijee uzajanog prihva'anja. &ok je u po"etku napornije

$iti voditelj nego ef* poslije je potre$no anje vreena i truda. 4riliko prou"avanjanaj$oljih nastavnika* oe se nau"iti puno vie iz njihove $rinosti i arljivosti nego iz

njihova stila. Vlastiti stil je jedini stil koji 'e svako pojedino nastavniku odgovarati.


3/10

. TEORI!A KONTROLE I %OTIVA/I!A

efovi su "esto uvjereni da se ljudi ogu otivirati izvana. ni ne shva'aju da otiva#ijadolazi isklju"ivo iznutra. Uenici ne razgovaraju jedino onda kad su uvjereni da je za njih

korisno posluati nastavnika.-pak* u"eni#ia se ne svi3a to i se prijeti i u"init 'e sao onoto oraju. 0ako 'e efovi prisilo posti'i sao najjednostavnije radne zada'e% ozloje3eniradni#i ne'e do$ro izvriti nijednu ialo sloeniju. 6adni#i zajeraju to ef ia o' nekognagraditi ili ju uskratiti pa $i ogli osporiti tu o' ne rade'i sve to se od njih trai. Velika jerazlika ize3u efa i voditelja u dijeljenju infora#ija svoji radni#ia. !"iti nije osnovna potre$a. 7adovoljava li se ono to se od njih trai jednu ili nekolikonjihovih osnovnih potre$a* ljudi 'e puno raditi. !"eni#i 'e za nastavnika do kojeg i je stalou"initi ono to za onog do kojeg i nije stalo ne'e. -ao li o$itelj koja nas podupire tako dasvoje potre$e oeo zadovoljiti kod ku'e* neugodan $oravak u koli ili na poslu puno lake

podnosio. 8udu'i da ladi ljudi teko zadovoljavaju potre$u za o'i* uvijek ih pita:9dje se u koli osje'ate vania 0o se pitanje u"eni#ia uvijek u"ini sveirski i

gledaju e kao da sa rekao neto sijeno. Ve'ina u"enika odgovori da se osje'aju vaniau izvankolski aktivnostia. e zadovoljava li rad odre3enu potre$u sada ili u $udu'nosti*u"eni#i ga ne'e o$aviti i to 'e $iti nastavnikov neuspjeh. 6azlikujeo se prea toe s kolikoih uspjeha zadovoljavao. asuprot &eingovu savjetu* nastavnik/ef ne radi na sustavu*nego na u"eni#ia. 7a anje povlatene nare3ivanje kod ku'e i u koli dvostruka je nesre'a.ni nastavni#i koji pretpostavljaju kako 'e nared$e otivirati u"enike da $olje u"e* vienare3uju anje povlateni nego do$ri u"eni#ia. 9njevno ozra"je #rpi puno vie snage. 7$og notva u"enika (prije &rugog svjetskog rata) koji su prekidali kolovanje* postotakonih u vii razredia koji su htjeli u"iti $io je vii nego danas. astavnik 'e se $oriti da ihzatiti od onih koji $i i htjeli nare3ivati sve dok su spreni do$ro u"iti. - u razredu i udoa'i zada'aa nastavnik 'e $iti uporan i ne'e dopustiti u"eni#ia da $udu zadovoljnidok do$ro ne nau"e* pa akar rijee sao jedan zadatak. 1la$a o#jena ne zna"i neuspjeh% onazna"i da u"enik jo nije dovoljno nau"io. &o zavrne o#jene sve su o#jene privreene: svakaloa o#jena do tad oe i tre$a $iti popravljena. #jene tako ne'e sluiti kao oruje ili kazna*ve' kao ohra$renje. Voditelj pokuava stvoriti ozra"je u koje u"eni#i uivaju: orao raditi* ali se usputoeo za$aviti. astavnik ne od$a#uje nagrade* ali je uvjeren kako razred* satra li se dado$ro radi* tre$a odrediti nagrade. !"enike se poti"e da planiraju aktivnosti u nastavi i izvannastave kao nagradu za do$ar rad* a nastavnik je nazo"an neki izvankolski okupljanjiadokazuju'i da priznaje vanost #jeline drutvenog pro#esa "iji je i on vaan dio. Voditeljnikada ne prijeti i ne kanjava kad se pojave pro$lei* ve' kae: 6ijeit 'eo ih. 4otre$u za

o'i nastavnik ne zadovoljava u"enikovo ponizno'u* nego njegovi uspjeho. ;ak i kadanastavni#i/voditelji postiu do$re rezultate* ono to "ine da $i takve rezultate postigli oe sesatrati prijetnjo onia koji i nare3uju i nastavni#ia/efovia* njihovi kolegaa.

0. )VI!ET KVALITETE

4otre$e su u osnovi iste* ali djelovanje koji ih pokuavao zadovoljiti oe se prili"norazlikovati. a prijer* neki u"enik oe posti'i o' odli"ni znanje ateatike* a drugi

pak oetanje nastave ateatike. -ako uvijek pokuavao zadovoljiti jednu ili vie od pet

osnovnih potre$a* rijetki su svjesni da ih iaju. ;i se rodio znao kako se osje'ao* a to'eo znati #ijelog ivota. 1vijet kvalitete* the quality world* sastoji se od slika (per#ep#ija)


4/10

koje predstavljaju ono u "eu so u ivotu najvie uivali. 0e slike postaju jerila za ono u"eu $iso htjeli neprestano uivati kad $iso ogli. 4okuao li upravljati ljudia neznaju'i to i svijet kvaliteta zna"i u ivotu* ne'eo $iti uspjeni. 0aj se svijet nazivasvijeto kvalitete jer sadri naj$olje ili najkvalitetnije slike ili per#ep#ije ljudi* predeta istanja za koja so nau"ili da se oso$ito ugodno osje'ao u stvarno svijetu.


5/10

zadovoljava neku oju potre$u. astojite raditi ono to va godi i to je zdravo* ali neateni pri$lino toliko izravnog iz$ora nad vai osje'anjia ili fiziologijo. ?rustra#iju oeo odagnati tie to 'eo iza$rati ljutnju. 4uno uspjenije kontroliradijete koje iza$ire potitenost ili $olovanje* nego dijete koje ia ispade. -z$or depriiranja i

$olovanja oe se nau"iti* jer dje#a vide prijere u svojoj okolini. -z$or $olesti ili $oli je

na"in na koji se u"eni#i odnose prea prijetnji od neuspjeha. ake droge oponaaju tvaripoput endor!ina i aktiviraju iste receptore u mozgu. Pritom pru"aju osje#aj da su odjednom

zadovoljene potrebe.2ada se iskusi ta lako keijski izazvana ugoda* teko se za$oravlja.@elja za stalni ponavljanje tog iskustva noge ljude odvede u ovisnost.


6/10

u"enika i posluiti kao zajena za pla'u. ! kvalitetnoj koli $i svjedod$a tre$ala pokazatito u"enik zna* a ne to ne zna. -z svjedod$e se ne $i vidjelo koliko vreena u je $ilo

potre$no da svlada predet* jer $i to zna"ilo prisilu. #jene do$ar* dovoljan i nedovoljannestale $i iz svjedod$i i trajnih zapisa. ! okruju kvalitetne kole* u"eni#i $i vie zadovoljili

potre$e kad $i radili na po$oljanju o#jene nego kada $i odustali i nita ne nau"ili. itko ne

eli nita prosje"no pa zato $iso se u koli zadovoljili prosje"no kvaliteto5 easisla tjerati u"enika da radi ono to satra da ne oe u"initi* kao to nea sislaprisiljavati tvorni"kog radnika da podigne predet koji ne oe poaknuti. =ako $i $iloprovesti u djelo sustav kvalitetnog o#jenjivanja ako $iso s nji po"eli od prvog razredaosnovne kole. 4ostojala $i o#jena odli"an plus (to o#jeno o#jenjivalo $i se u"enike kojirade iznad kvalitete koja se o#jenjuje o#jeno odli"an% doiljati* kreativni).

A) 4ropisani testovi postignu'a

2valitetna kola ne $i se tre$ala $rinuti o vanjski jerilia u"inkovitosti* npr.

dravni testovia postignu'a jer ti strojno o$ra3ivani testovi ne jere kvalitetu.jihova jedina svrha jest doznati $roj u"enika koji ih nisu proli. 2valitetna kolanastojala $i uklju"iti u"enike u napredne prograe koji $i i oogu'ili upis nafakultet. kola kojo se upravlja voditeljski ohra$rivat 'e prisustvovanje nastavi*odravati 'e pose$ne satove posve'ene priprei za upis na fakultete. !"enike kojizavre kvalitetnu kolu i $udu do$ri studenti* zaolit 'e se da se vrate i odravajutakve satove.

B) Cviden#ija rezultata* statistika i izo$raz$a nastavnika

2valiteta se oe po$oljati jedino ako se vodi statistika kako $i se vidjelo napredujeli ili nazaduje organiza#ija po kvaliteti. ! koli kojo se voditeljski upravlja* pozorno'e se $iljeiti u"enikov napredak. 1tatistiku valja voditi da se ustanovi koja je naj$oljanastavna etoda. 0re$a se uvesti usavravanje uz rad* ali ono je $eskorisno ako neastatisti"kog pokazatelja da je ono za to se ljude koluje prijenljivo u praksi. 1astajalita kvalitete* svote koje se troe na tiskanje dravnih testova postignu'a* uludosu $a"en nova#* jer ne pruaju infora#iju koja na je potre$na da $iso zaklju"ili jeli stanovita etoda pou"avanja $olja od druge.

D) 4otre$a za uzoria

4otre$no se usavravati u toku rada u zanianju koje satrao najtei poslo odsvih poslova. 7a to su na potre$ni uzori* ni"ie se ne ogu nadojestiti. 4uno seoe nau"iti o uspjeno pou"avanju* a da se to ne teelji na oso$nosti ilidarovitosti. Videosnike nastave vrsnih nastavnika ogu posluiti za neposredan radu nastavi. !"eni#i se ale da i je dosadno na nogi satovia* ali nikada se ne alena dosadu kad i predaju odli"ni nastavni#i. e'e $iti teko na'i odli"ne nastavnike%najve'a prepreka $iti 'e naaknuti nova# za vrp#e i rijeiti se profesionalne zavistikoja sprje"ava njihovu upotre$u.

E) &oa'a zada'a u kvalitetni kolaa


7/10

6ijetki kau da uvijek piu zada'e* a ve'ina priznaje da to "ini puno rje3e. ajvanijazada'a sustava je zadrati kolu u njihovu svijetu kvalitete. 4ro$le doa'ih zada'aogao $i se rijeiti upravo suprotno onoe to danas radio: znatno sanjitio$vezatnu doa'u zada'u i istaknuti vanost rada u razredu. 2ad pokuavao u"initi

neto to ne daje plod* i nastavni#i i u"eni#i prestaju potovati sustav. 4risila sepoja"ava i propada prilika da se postigne kvaliteta. Moda se u"enike oe navesti dapiu zada'e* a da to ne $ude o$vezatno. pr. zada#i u kojia se od u"enika trai daintervjuiraju roditelje* gledaju pojedine eisije kolskog prograa* izvre istraivanjeu susjedstvu. 4revie se troi truda na prisilu da u"eni#i "itaju* pa ih puno nau"i rziti"itanje. Valja se potruditi i poti#ati "itanje kod ku'e. -a puno igara u kojia se traesposo$nosti zaklju"ivanja * odlu"ivanja (ah* $iljar* daa). 1ve su one pou"nije odgledanja televizije.

F) 2urikulu

!jesto da u"eni#ia govorio to tre$a nau"iti i prito ih gu$io* iz kurikuluavalja izdvojiti najvanije dijelove i upitati u"enike pristaju li do$ro nau"iti te dijelove.4uno vie $iso tre$ali o$janjavati zato u"io to to pou"avao* nego to to "iniosada. a kurikulu je do$ar. 2riv je pristup efovskog upravljanja koji se sluiokad ga prodajeo u"eni#ia. e oeo li izna'i kako predavati gradivo da $iu"eni#i lako shvatili da i se isplati potruditi se i nau"iti ga* ne $iso ga ni tre$ali

pou"avati. 4risiljavati nekoga na u"enje naj"e'e stvara oalovaavanje.

5. )TVARAN!E $RI!ATEL!)KI& O"NO)A

!koliko nastavnika vide kao protivnika* u"eni#i 'e oetati nastavu ili 'e podrati onoga kojioeta. =ju$aznost (!"tivost) je $it odnosa rukovoditelja/voditelja prea radni#ia* a sluikao prijer svakoe. =ju$aznost zna"i da sluate to u"eni#i govore* da ne kritizirate* neaoalovaavanja i poruge. Vano je paziti na iz$or rije"i. ajvanija razlika kodrukovoditelja/efova i rukovoditelja/voditelja postaje o"ita kod uspostavljanja pravila.

6ukovoditelji/efovi ovise o pravilia* ne shva'aju da radni#i i u"eni#i ele rad koji ihzadovoljava i da notvo pravila i kazni uanjuje zadovoljstvo. 6ukovoditelji/voditelji neovise o pravilia. Jedino opravdanje za postojanje pravila jest oogu'iti radni#ia dazadovolje potre$e. -ako iaju pravila* nastoje da $udu alo$rojna i jednostavna. &a $i seuspostavila pravila* rukovoditelj/voditelj razgovara s radni#ia* odnosno u"eni#ia i nastojida svi pristanu na stanovito pravilo i sloe se kako je potre$no. to $i valjalo u"initi ako se

prekri pravilo


8/10

kada $i nastavni#i od po"etka pokazivali zanianje za u"enikov privatni ivot i otkrili neke"injeni#e iz svog ivota koje $i ih ogle zaniati. !"eniku nita ne prua ve'i osje'aj o'inego kad savjetuje nastavnika. !"eni#i 'e z$og leernog razgovora u nastavniku prestatigledati efa. 4ostignu li nastavni#i sve to po"etko godine* postavljaju teelje prijateljskog* ane suparni"kog odnosa. e uspiju li postati dio u"enikova svijeta kvalitete* ne'e se niti

kvalitetno raditi. ajvanija $riga rukovoditelja nije o' nego kvaliteta.

A) 4rijatelji do$rovolj#i

!"eni#ia "ije je ponaanje toliko aso#ijalno da je nastavni#ia gotovo neogu'epou"avati* potre$no je vie panje nego to i nastavni#i ogu pruiti. 4otre$ne suodrasle oso$e koje i se znaju pri$liiti na topao* srda"an i prisan na"in. 4rijateljdo$rovolja# dokazati 'e svoje prijateljstvo vreeno koje provodi s usaljeniu"eniko. $oje $i tre$ali uivati u zajedni"ki trenut#ia. 7ada'a do$rovolj#a jest

poo'i u"eni#ia zadovoljiti potre$u za pripadanje i o'i. 2ad to postignu* ti 'eu"eni#i otkriti kako su sretniji z$og ne"ega to i je oogu'ila kola pa 'e po"eti

raziljati o toe da vrate sliku kole u svijet kvalitete. &o$rovolj#i oraju redovito$iti s njia* oda B sata tjedno.

B) kolski kolege/savjetni#i

&o$rovolj#i ne oraju $iti isklju"ivo odrasle oso$e% to ogu $iti i u"eni#i. Jednidrugia ogu poagati na razne na"ine* u u"enju i savjetia. Valja iati dovoljnou"enika kako ni jedan ne $i $io preoptere'en odgovorno'u. 4rofesionalni kolskisavjetnik tre$ao $i voditi taj progra i redovito nadgledati u"enike/savjetnike.7ajedno $i tre$ali odlu"ivati je li odre3eno u"eniku potre$na ve'a poo'* vievreenaG

H


9/10


10/10

ivotu. &vije su najvanije odredni#e kvalitetne kole: ukinu'e prisile i saoo#jenjivanjeu"enika.

184527409 Kvalitetna Škola Škola Bez Prisile

Documents

Transcript of 184527409 Kvalitetna Škola Škola Bez Prisile