Uvod

Kada se na brodu planiraju obaviti veći pregledi, obimnije popravke ili dokovanje, potrebno je obratiti pažnju na uputstva i instrukcije koje će u daljem tekstu biti obrađene. Pažljivo planiranje od strane posade broda, u smislu zahtjeva dokovanja ili popravki, učiniće da se isto obavi adekvatno i bez odlaganja.Tokom planiranja potrebno je u obzir uzeti sledeće:

Saradnja brodskog Oficira za bezbjednost sa Oficirom za sigurnost kompanije koja će vršiti popravke;

Poznavanje važnih brojeva telefona, planova i evakuacionih procedura od strane svih članova posade;

Snabdjevenost rezervnim djelovima i opremom, kao i specijalnim alatima; Pripremu izvještaja o radovima, kalibracijama i mjerenjima sa prethodnog dokovanja ili

popravke, ili, ako se radi o novogradnji, o izvještajima koji su izdati brodu od strane brodogradilišta. Ovo uključuje relevantne planove, crteže, specifikacije o upotrebljenom materijalu, i informacije o mjestima gdje treba razmotriti mogućnost popravki;

Raspodjelu različitih dužnosti brodskoj posadi, koje će se obavljati u toku dokovanja ili popravki.

Prije suvog dokovanja ili popravki

Izvještaji koji se periodično šalju kompaniji u pogledu radova i održavanja broda od strane brodske posade, kasnije prerastaju u stvarne radove, i čine njihov najveći dio. S toga, veoma je važno da se takve forme i izvještaji popunjavaju na adekvatan način, sa svim potrebnim informacijama i dokumentacijom koja detaljno opisuje problem koji se treba riješiti.Kompanija mora osigurati da se na brodu nalaze svi neophodni rezervni djelovi koji će se upotrijebiti tokom popravki. Naime, Upravitelji stroja trebaju obavjestiti kompaniju o svemu što se tiče rezervnih djelova neophodnih za normalno obavljanje remontnih radova.Specijalni alati poput hidraulične opreme, ključeva, opreme za podizanje ili mjerača, moraju biti na brodu u adekvatnom stanju, spremni za upotrebu.Kompanija će, obično, obavjestiti brod o svim specifikacijama i planovima popravki ili dokovanja prije nego što sami radovi otpočnu. Sa druge strane, brodska posada će nakon pregleda istih, obavjestiti Tehničku službu kompanije o svemu što smatraju bitnim i važnim a tiče se izvođenja radova. Takođe, posada mora osigurati da su balastni tankovi, linije balasta i goriva, drugi tankovi, ventili i ostali sistemi spremni neposredno prije početka radova, kako bi se u tom smislu uštedjelo na vremenu.Kada brod dođe na mjesto gdje će se vršiti popravke, neophodno je osigurati da distribucija balastnih voda bude adekvatna kako bi se brod doveo na željeni gaz, neophodan za nesmetano pozicioniranje broda u doku.

U doku

Kapetan ili Upravitelj stroja mora biti prisutan tokom početnih inspekcija u suvom doku, koje se sprovode od strane tehničkog inspektora, inspektora klasifikacionog društva ili remontnog osoblja. Sve bilješke koje naprave inspektor brodogradilišta ili tehnički inspektor, moraju biti zabilježene i od strane Kapetana odnosno Upravitelja stroja.Tokom dokovanja ili popravki, dnevni sastanci se moraju održati između osoblja brodogradilišta, tehničkog inspektora i senior oficira, kako bi se razgovaralo o učinjenom i dogovorili dalji radovi.Kada je brod u doku ili se na njemu vrše popravke, brodsko osoblje mora biti obazrivo u sledećem pogledu:

Sigrnost i bezbjednost broda je i dalje u nadležnosti Kapetana, Oficira i posade; Bilo koji dio brodskog inventara koji se pozajmi osoblju brodogradilišta mora se

evidentirati; Određeni oficiri palube i stroja moraju biti na brodu tokom radova; Kada je brod u doku, postoji mogućnost kontaminacije mašina, uređaja i opreme prilikom

pjeskarenja. Moraju se preduzeti adekvatne mjere da se zaštite uređaji, mašine i oprema od pjeskarenja, uz kontrolu mjera koje preduzima i samo brodogradilište;

Tokom primjene farbe, mora se obratiti pažnja na adekvatno nanošenje slojeva farbe, te na to da svaki sloj bude odgovarajuće debljine. Posebna pažnja mora se posvetiti pitanju razređivača. Naime, prilikom primjene anti-fouling boja (boje koje spriječavaju obrastanje trupa), ne smije se upotrebljavati razređivač osim ukoliko to uslovi okruženja diktiraju. Takođe, prilikom primjene dvokomponentnih boja, mora se osigurati adekvatna kombinacija veziva i epoxy baze. Mnogi premazi se sastoje od dva veziva koja, ukoliko se neadekvatno izmješaju, mogu izazvati veliku štetu. U tom slučaju, doćiće do nedovoljno dobrog sušenja boje, utroška materijala, i dodatnih troškova da se boja ukloni i ponovo nanese u novom sloju;

Tokom dokovski radova, Upravitelj stroja mora osigurati da je ulje iz sistema brtvljenja krmene osovine izvađeno, te da je sam sistem reparisan dok je brod suv. Nakon završetka radova i porinuća broda, moraju se obaviti detaljne inspekcije kako bi se utvrdilo da je sistem brtvljenja u odgovarajućem stanju, te da nema propuštanja;

Prije nego se suvi dok napuni vodom, mora se osigurati da su svi ventili mora, otvori na oplati zatvoreni, osigurani i da vodonepropusnost trupa nije povrijeđena;

Prilikom nanošenja boje, mora se obratiti pažnja na to da se ne oštete propeleri, bow – thruster-i(bočni propeleri), dubinomjeri, anode i sl.;

Mora se osigurati da su svi predmeti i alati koji su pozajmljeni brodogradilištu ponovo u posjedu i inventaru broda.

Napuštanje doka

Prije napuštanja doka, mora se provjeriti sledeće: Da su svi drenažni čepovi (drain plugs), poklopci otvora tankova (manhole covers)

zatvoreni,a radovi vanjske prirode poput farbanja kompletirani;

Da je stanje težine broda u pogledu balasta isto kao što je bilo prilikom dolaska broda u dok;

Da je izvršen zajednički pregled od stane senior Oficira, osoblja brodogradilišta i brodskog superintendent-a, te da je data dozvola za naplavljivanje doka.

Kako se površine oplate i ventila na oplati uranjaju u vodu, brodsko osoblje mora biti pripravno da utvrdi da li postoje propuštanja vode u unutrašnjost broda. Zatim, kada se usisi mora, i ventili na strani broda nađu pod vodom, potrebno je ozračiti sistem i provjeriti njegovo ispravno funkcionisanje.

Prije isplovljenja

Prije nego brod isplovi iz doka mora se osigurati funkcionalnost svih sistema. Mora se osigurati da su sva postrojenja i mašine uključujući kotlove i sisteme za podmazivanje glavnog motora zagrijani, i u operacionom stanju prije nego brod napusti dok. Ako je moguće, treba obaviti probu stroja neposredno pred isplovljenje iz doka, ili u toku isplovljenja, dok je brod pod kontrolom remorkera. Kontrole glavnog stoja (kontrole sa mosta, iz stroja, kontrole u slučaju nužde) moraju biti ispravne. Brod mora biti adekvatno balastiran kako bi zaplovio.

Svrha i vrste pregleda strukture trupa

Prije detaljnijeg upoznavanja sa zahtijevima specijalizovanih tehničkih pregleda brodskog trupa i pripadajućih elemenata strukture prekookeanskih brodova, upoznaćemo se sa različitim tipovima pregleda i inspekcija koje se sprovode, bilo da su zahtijev statutarne regulative ili ne. Pregledi strukture trupa mogu se podijeliti na:

- one koji se sprovode u prisustvu Inspektora (Surveyors) zvaničnog društva, kao što je Klasifikaciono društvo, kako bi se procijenilo stanje trupa i izdao dokument koji potvrđuje da je brod sposoban za plovidbu. Ovi pregledi su obavezni.

- one koji se sprovode od strane ili u korist brodovlasnika. Ovi pregledi se sprovode od strane inspektora koji su zaduženi za monitoring stanja broda na kontinualnoj bazi ili na neki drugi način ako se to od njih zahtijeva. U ovu kategoriju spadaju i pregledi koji se izvode u korist osiguratelja.

Neke inspekcije se vrše prije samog odlaska broda iz luke, ili prije njegovog ukrcaja. Ovakvi pregledi se nazivaju pregledi pod zakup ili zakupni pregledi. Ovim pregledima se želi ustanoviti da li je brod sposoban za prevoz određene vrste tereta za koji je zakupljen, i to za čitavo vrijeme trajanja zakupa (charter). Sličan pregled je i pregled koji se sprovodi na elementima strukture trupa nakon završenog najma broda – off hire pregled. Pored ovih postoje i brojne druge vrste pregleda, kao što su pregled pri prodaji i kupovini broda. Ovaj pregled sprovode Inspektor ili pomorski Superintendent koji su predstavnici kupca najčešće.

Tokom pripreme za svaki pregled, inspektor brodovlasnika, osoblje brodogradilišta i ostale članovi tima za pregled bi trebali osigurati da se sve stavke pregledaju, kao i da se neophodna oprema i sam brod pripreme za pregled. Po pravilu, tim za inspekciju mora ispitati stanje strukture, sistem za zaštitu od korozije, a takođe, tim mora biti upoznat sa istorijom tog broda i njegovih brodova blizanaca (sister ships) kako bi lakše pristupio rješavanju problema koji se na istim brodovima mogu ponoviti.

Pregledi brodovlasnika (Owners Surveys)

Pregledi koji se izvode u korist osiguratelja

Ovi pregledi se izvode najčešće tokom popravki, kako bi se mogli definisati ukupni troškovi koje će finansirati osiguratelj. Ovi pregledi se sprovode od strane imenovane stranke, često je to Udruženje za spašavanje (Salvage Association) ili jedan od P&I klubova. Sjedište Udruženja za spašavanje je u Londonu, ali njihove kancelarije su otvorene u mnogim lukama širom svijeta. Inspektori ovog udruženja sprovode pregled nakon oštećenja svih vrsta. P&I klubovi (zaštita i odšteta) nude dopunsko pokriće u osiguranju u sektorima koji nijesu pokriveni od strane osiguratelja tereta i trupa.

Pregledi prilikom zakupa broda (On-hire Surveys)

Ovi pregledi se sprovode prije nego što brod napusti luku, najčešće tokom ukrcaja tereta. Stanje strukture trupa, brodski papiri i dostupni bunkeri (skladišta) se pregledaju. Struktura trupa se pregleda zbog eventualnih oštećenja, i iz tog razloga pregled se mora sprovoditi tokom dana sa otvorenim i čistim skladištima tereta. Ako ovi zahtijevi nijesu zadovoljeni, to se mora unijeti u odgovarajući izvještaj.

Detaljna inspekcija podrazumijeva djelove strukture na kojima se mogu pojaviti oštećenja tokom ukrcaja ili iksrcaja tereta. Početna vizuelna inspekcija se takođe podrazumijeva. Tokom inspekcije, svako pronađeno oštećenje se mora unijeti na odgovarajuću skicu i opisati u odgovarajućem izvještaju. Napomena mora biti napisana i u slučaju otežanog pristupa (npr. korodirane pristupne skale). Tip i vrsta opreme poklopaca skladišta moraju biti detaljno opisani, s obzirom da ove stavke mogu biti uzete u obzir kasnije. Nakon toga, kao predmet pregleda uzima se oprema za rukovanje teretom (kranovi, dizalice, samarice) koja je postavljena u području skladišta tereta.

Pregledi po završetku zakupa broda (Off-hire Surveys)

Svrha ovih pregleda je da se uoče i lociraju oštećenja na trupu i pripadajućim elementima nakon završetka putovanja broda koji je bio iznajmljen, bilo da se radi o iznajmljivanju broda na jedno putovanje (single voyage) ili na određeni period. Ovaj pregled obuhvata sve elemente kao i prethodno opisani, a iskusni inspektori tačno znaju kakve se vrste oštećenja mogu pojaviti u

slučaju pojedinih vrsta tereta. Npr, drvene grede mogu prouzrokovati trajne deformacije spoljašnje oplate, cementni blokovi mogu ošteti cjevovode, sumpor može izazvati koroziju i sl.

Pregledi pri prodaji i kupovini i pregledi opšteg stanja broda (Sale and Purchase Survey and General Condition Survey)

Ove dvije vrste pregleda se vrše zbog različitih razloga, ali oni obuhvataju gotovo iste stavke. Treba naglasiti da svrha ovih pregleda nije u određivanju stvarne cijene broda. Oni se sprovode kako bi se utvrdili uslovi prodaje, neophodne popravke i modifikacije koje se moraju izvesti kako bi se odredili troškovi koje će morati snositi kupac ako kupi brod.

Pregledi opšteg stanja broda se sprovode u korist P&I klubova ili finansijskih institucija. Njihov cilj je da se dobije opšta slika stanja broda. P&I klubovi zadržavaju, na osnovu rezultata pregleda, pravo da zahtijevaju popravke prije nego što prihvate da osiguraju brod. Izvještaj koji se priprema za pregled pri kupovini i prodaji broda obuhvata mnoge stavke koje se odnose na opšte stanje broda. Inspektor takođe mora konsultovati Klasifikaciono društvo, kako bi se na vrijeme upoznao sa svim problemima koje je brod imao u prošlosti. Inspektor će takođe napraviti procjenu koji procenat od ukupno pregledanih stavki zadovoljava zahtijeve međunarodnih konvencija i propisa, a koji procenat bi morao implementirati ove standarde u bliskoj budućnosti.

Pregledi usled oštećenja (Damage Surveys)

Ovi pregledi se izvode u korist nekoliko strana – brodovlasnici, Klasifikaciona društva, osiguratelji i moguće P&I Klubovi. Priroda oštećenja definiše obim i dostupnost dokumentacije koja se zahtijeva, iako oštećenje moraju biti pregledana od strane svih pomenutih činilaca. Predstavnik brodovlasnika (Inspektor-Superintendent) mora biti prisutan tokom svih inspekcija. U određenim slučajevima, potrebno je pregledati djelove broda koji nijesu u blizini oštećenja. U procesu pripreme broda za pregled i inspekciju,može se definisati i obim popravki i remonta. U svakom slučaju Inspektor Klasifikacionog društva će dati svoje mišljenje na plan popravki, pa se predstavnik osiguratelja više bazira na samom uzroku oštećenja ili kvara.

Statutarni pregledi (Statutary Surveys)

Statutarni pregledi se izvode od strane spoljnog agenta, a to je obično predstavnik klasifikacionog društva i cilj mu je određivanje stanja broda prije izdavanja potrebnih sertifikata tako da brod može funkcionisati bezbjedno i u skladu sa međunarodnim propisima. Obavezni pregledi za svaki tip broda dati su u narednoj tabeli. Uopšteno, zahtijevi svih klasifikacionih društava su slični.

Periodični pregledi

Godišnji pregled

Međupregled

Specijalni pregled

Pregled u doku (pregled dna)

Godišnji pregled (Annual Survey)

Godišnji pregled mora biti obavljen jednom u toku godine u okviru tri mjeseca od datuma završetka specijalnog pregleda. Tokom godišnjeg pregleda, zadovoljavajuće stanje sledećih stavki mora biti konstatovano:

- djelovi trupa kao što su glavna paluba i palube nadgrađa, pregrade, otvori skladišta, ulazni otvori u skladišta, otvori do nepropusnih paluba za ventilaciju i druge svrhe, ograde paluba i dr.,

- Elementi koji osiguravaju vodonepropusnost poklopaca,- Cjevovodi i ventili kaljuže, sanitarnih sistema, prostora mašine i prostora tereta,- Palubna oprema za rukovanje teretom, oprema za sidrenje i vezivanje broda,- Pomoćni uređaji u mašinskom prostoru kao što su pumpe, glavni i pomoćni kormilarski

uređaj, generatori električne struje, sistem komunikacije s mostom, a posebna pažnja se obraća na sisteme za gašenje požara,

- Automatski sistemi u mašinskom prostoru, posebno na brodovima sa potpuno automatskim pogonom (mašinski prostor bez nadzora), sistemi inertnog gasa na tankerima, uređaji za otrkivanje i gašenje požara.

- Spojevi cijevi vazduha i palubnih limova- Ventilatori i ventilacijoni vodovi sa svojim sistemi za zatvaranje

Sumnjiva područja – Na godišnjem pregledu pregladaju se sva ona mjesta i elementi koja su na prethodnom pregledu označeni sumnjivim. Mjerenje debljine sprovodi se kako bi se utvrdila debljina elemenata izloženih pojačanoj koroziji, a sam obim i sveobuhvatnost mjerenja zavisi od slučaja do slučaja. Cilj je, prije svega, tačno utvrditi stanje elementa i obim zahvaćenosti korozijom.

Pregledi balastnih tankova – Na godišnjem pregledu može se vršiti i pregled balastnih tankova ako se to zahtjeva kao posledica specijalnog ili među pregleda. Mjerenje debljine limova može se sprovesti kada to zahtjeva inspektor ili kada se uoče jači oblici korozije. Ako se mjerenjem debljine utvrdi postojanje pojačane i obimnije korozije, onda se mora proširiti opseg mjerenja debljine da se tačno utvrdi koji su to elementi strukture najviše zahvaćeni korozionim djelovinjem.

Međupregledi (Intermmediate Surveys)

Međupregledi se izvode umjesto drugog ili trećeg godišnjeg pregleda. Zahtijevi ovog pregleda su gotovo identični zahtijevima prethodno opisanog godišnjeg pregleda. Zavisno od starosti broda, određene dodatne stavke se moraju pregledati, kao npr:

- za brodove starosti između 5 i 10 godina, zahtijeva se opšta inspekcija reprezentativnih balastnih tankova. Ti tankovi se mogu nalaziti u oblasti dvodna ili u drugim djelovima broda. Ako je zaštitna boja oštećena ili su uočeni neki drugi defekti neophodno je pregledati i druge balastne tankove zbog opasnosti od istih oštećenja.

- Za brodove starosti preko 10 godina takođe je neophodno pregledati cjelokupno dvodno. Detaljnije mjerenje debljine i vizuelne inspekcije zahtijevaju se ako je sistem zaštite od korozije ili antikorozivna boja u lošem stanju.

Posebno, za brodove koji prevoze suve generalne terete, starije od 5 godina, ako je neophodno sprovodi se sledeće:

- cjelokupni pregled skladišta tereta,- bliži pregled dva skladišta, a posebna pažnja mora biti usmjerena na stanje poprečnih

pregrada, rebara i njihovih spojeva. Zaštitna boja se takođe ispituje, a mjerenje debljine se izvodi kako bi se odredio intenzitet korozije.

Kod brodova za prevoz suvog generalnog tereta, a koji su stariji od 15 godina, cjelokupna inspekcija skladišta tereta mora se odraditi. Kod tankera za naftu starosti između 5 i 10 godina, neophodno je odraditi sledeće:

- inspekcija cjevovoda tereta, sistema za pranje, sistema vrele pare, odušnika balasta i ventilacije i dr,

- sprovođenje opšteg pregleda električnih instalacija, a posebno električnih kablova smještenih u opasnim područjima koja mogu ugroziti brod i ljude na njemu.

Na tankerskim brodovima starijim od 15 godina, neophodno je odraditi sledeće:

- testirati opremu za sidrenje broda (podizanje i spuštanje sidta i sl),- izvesti unutrašnju inspekciju pramčanog i krmenog tanka (forepeak, afterpeak)- provjeriti mehaničku opremu, postrojenje za destilaciju slane vode, tankove kaljuže,

pogonski sistem, sisteme za zaštitu od požara.

Pregledi u doku (Dock Survey)

Pregledi u doku se izvode periodično tako da se moraju sprovesti dva pregleda u doku u toku važenja Sertifikata o sigurnosti konstrukcije (Cargo Ship Safety Construction Certificate), i u intervalima koji ne prelaze 36 mjeseci. Za brodove koji godišnje provedu minimum 6 mjeseci u

slanim vodama, maksimalni interval pregleda je 36 mjeseci, dok je za brodove koji plove isključivo u slatkim vodama taj interval produžen na 5 godina.

Kada je brodu u suvom doku, vanjski dio oplate i dna, pramčane i krmene sekcije oplate su dostupne za detaljan pregled. Kormilo, propeler i usisi mora takođe su dostupni za pregled.

Tokom dokovanja treba izvršiti pregled:

- vanjske oplate zbog prisustva korozije i oštećenja,- sistema katodne zaštite- kormila- krmene statve- propelera- sidara i lanca.

Oplata broda mora se pregledati kako bi se uočili oblici korozije, odnosno, kako bi se utvrdilo stanje broda u pogledu korozije. Posebnu pažnju treba obratiti na oštećenja izazvana kontaktom sa lučkim bokobranima, usled kontakta sa dnom, izvijanja i sl. Takođe, treba dobro procijeniti stanje oplate na mjestu spoja kobilice i uzvojnog lima. Sva oštećenja, uvijanja ili bilo koje druge vrste deformacija koje ne zahtijevaju hitnu popravku treba zabilježiti.

Pregledajući samu oplatu broda, normalno je uočiti i stanje katodne zaštite. Žrtvene anode se moraju prekontrolisati, utrditi stepen istrošenja i procjeniti da li ih je potrebno mijenjati ili je njihov vijek trajanja i dalje validan.

Vidljivi djelovi kormila se moraju pregledati u suvom doku, jer je to rijetka prilika da vidimo cijelu ploču kormila van vode. Osovina kormila, kao i ostala oprema mora biti provjerena, tolerancije osovine kormila moraju se izmjeriti i upisati. Ponekad inspektor može zahtjevati i sprovođenja pritisak-testa na kormilu, ukoliko procjeni da je takav vid testa neohodan.

Vidljivi djelovi propelera se pregledaju u suvom doku. Kada su u pitanju zakretna krila propelera, inspektor će vršiti pregled osigurača i pinova samih krila. Rastavljanje propelera se neće vršiti osim ukoliko to ne zahtjeva inspektor.

Pregled sidara i sidrenih lanaca se takođe vrši u suvom doku. Sve karike sidrenog lanca koje su dotrajale moraju se zamjeniti. Takođe, vrši se pregled sidra, sidrenog lančanika, kočnice sidra, ždrijela i drugih pripadajućih elemenata. Sidro, kao izuzetno važan element za normalnu eksploataciju broda mora udovoljavati svim propisima i zahtjevima koje zahtjeva klasifikaciono društvo.

Specijalni pregled trupa (Special Hull Survey)

Specijalni pregledi se izvode u periodu od 5 godina kako bi se obnovili klasifikacioni sertifikati.

Prvi specijalni pregled se mora obaviti u roku od 5 godina od datuma početnog klasifikacionog pregleda, a sledeći specijalni pregledi se obavljaju u periodu od 5 godina nakon završetka prethodnog Specijalnog pregleda. Međutim, može se odobriti i prolongiranje sprovođenja specijalnog pregleda u rasponu od ne više od 3 mjeseca, pod posebnim uslovima.

Kompletan specijalni pregled trupa može biti izveden na bazi kontinuiranog sistema pregleda (Continuous Survey System), kada se, u vezi sa tim, postigne dogovor između brodovlasnika i klasifikacionog društva. Kada se takav sistem prihvati, sve stavke koje pregleda specijalni pregled, moraju biti pregledane u periodu od 5 godina. Pregled stavki i elemenata u okviru kontinuiranog pregleda mora biti baziran na način da se svaka pojedinačna stavka preglada jednom u intervalu koji ne prelazi 5 godina. Kod brodova starijih od 10 godina, balastni tankovi se moraju pregledati 2 puta u periodu od 5 godina, i to jednom u okviru među pregleda, i jednom kao predmet kontinuiranog pregleda broda.

Specijalni pregled broj 1 za brodove starosti do 5 godina(Special Survey No.1 – Vessels aged less than 5 years)

Pregled u suvom doku kao što je već i rečeno trebao bi pokazati da je brod održavan na pravi način, pa se nakon izvođenja pregleda to i potvrđuje.

Spoljašnje inspekcijeSpoljašnje inspekcije podrazumijevaju pregled paluba i svih sastavnih elemenata koji su

tokom plovidbe podložni djelovanju različitih opterećenja i koroziji, takva mjesta su npr. ćoškovi nosača poklopaca. Velike stravke kao što su palube nadgrađa, otvori skladišta, sidra, lanci i vitla se takođe pregledaju.

Unutrašnje inspekcijeSkladišta tereta, međupalube, pramčani i krmeni tankovi spadaju u zatvorene prostore

koji se moraju pregledati.

Specijalni pregled broj 2 – brodovi starosti do 10 godinaSpecial Survey No.2 – Vessels aged 10 years

Zahtijevi za specijalni pregled broj 2 uključuju sve zahtijeve specijalnog pregleda broj 1, a takođe se moraju obaviti i sledeće dodatne aktivnosti.

Inspekcije i testoviTankovi koji se isključivo koriste za tešku naftu ili slatku vodu ne podliježu unutrašnjoj

inspekciji, ali uz uslov da su vanjske inspekcije i testovi i unutrašnja inspekcija krmenog i

pramčanog tanka zadovoljila minimum zahtijeva po pitanju stanja. Za brodove starosti između 5 i 10 godina, zahtijeva se bliski pregled jednog tanka slatke vode. Ostali tankovi mogu se pregledati spolja.

Mjerenje debljineInspektor klase može zahtijevati mjerenje debljine sledećih strukturnih elemenata:

- limovi i ukrućenja koja pokazuju znakove pohabanosti,- u okviru polovine dužine broda, odabrane sekcije palubnih limova, dno i tankovi, kao i

poprečne pregrade,- u okviru polovine dužine broda, odabrani limovi palube i dno oplate,- sudarna pregrada, prednja pregrada mašinskog prostora i prednja pregrada krmenog tanka

Specijalni pregled broj 3 – brodovi starosti do 15 godinaSpecial Survey No.3 – Vessels aged 15 years

Zahtijevi za specijalni pregled broj 3 uključuju sve zahtijeve specijalnog pregleda broj 2, a takođe se moraju obaviti i sledeće dodatne aktivnosti.

Inspekcije i testoviTankovi koji se koriste isključivo za slatku vodu moraju se pregledati iznutra. Nezavisni

tankovi u okviru mašinskog prostora koji sadrže gorivo ili ulje za podmazivanje moraju biti potpuno napunjeni kako bi se izvršilo njihovo hidrostatsko testiranje.

Mjerenje debljineInspektor klase može zahtijevati mjerenje debljine sledećih strukturnih elemenata:

- u okviru polovine dužine broda svi limovi palube i dvije poprečne pregrade,- odabrane pregrade unutar skladišta tereta, uzdužna i poprečna ukrućenja,- odabrane oblasti unutrašnje strukture kao što su rebra u dvodnu, uzdužna ukrućenja,

poprečne pregrade i rebra, grede palube, uzdužnjaci međupaluba itd.

Specijalni pregled broj 4 – brodovi starosti 20 godina i višeSpecial Survey No.4 – Vessels aged 20 years and more

Zahtijevi za specijalni pregled broj 4 uključuju sve zahtijeve specijalnog pregleda broj 3, a takođe se moraju obaviti i sledeće dodatne aktivnosti.

Inspekcije i testovi- najmanje dva tanka goriva moraju se pregledati. Ostali tankovi mogu se pregledati sa

vanjske strane,- tankovi ulja za podmazivanje moraju se pregledati spolja,- nezavisni tankovi koji se koriste za slatku vodu, gorivo ili ulje za podmazivanje moraju

se pregledati spolja

Specijalni pregled mašina i opreme

Tokom dokovanja broda, svi otvori na oplati moraju biti pregledani, uključujući sanitarni sistem za pražnjenje, ventili za pražnjenje i njihov spoj sa mašinama i prostorom pumpne stanice. Inspektor, kao dodatak može tražiti sledeće:

- pogonska osovina i ležajevi, zamajac,- pomoćne mašine, kompresori vazduha, ulje-voda separatori, rashladni uređaji, filteri i

pumpi.- Sidrena vitla- Temelj glavnog motora i temelj generatora,- Postrojenje za destilaciju i sigurnosna oprema,- Ventili, sistemi za pražnjenje kaljuže, pumpe,- Sistemi za snabdijevanje gorivom, uljem za podmazivanje,filteri visokog pritiska,

pregrijači, rashladni uređaji i njihovi kontrolni sistemi

Čišćenje, priprema i farbanje trupa u doku

Priprema površine brodskog trupa od velikog je značaja za vijek trajanja boje i njeno zaštitno djelovanje. Ona obuhvata operacije koje se sastoje od uklanjanja nečistoća, obraslina, starog premaza, masnoće, produkata korozije, soli, prašine i ako je potrebno uklanjanja kiselina i rastvora.

Za dobar rezultat farbanja unutar tankova vrlo je važno da se materijal koji treba ofarbati pripremi za farbanje. Farbanje se mora uraditi pod uslovima kada su promjene temperature i vlažnosti vrlo male. To je i razlog zašto se brodovi, sve češće farbaju u zatvorenim i klimatizovanim prostorima. Pre-tretman je osnova dobre zaštite materijala. Što je bolje materijal očišćen to će biti bolji rezultat. Dobar sistem farbanja na lošoj podlozi nema skoro nikakvu vrijednost.

Bazni materijal se može očistiti na nekoliko načina:

- ručnim alatom- mehaničkim čišćenjem (mašinama)- hemijskim čišćenjem, posebno odmašćivanje- termalnim čišćenjem- pjeskarenjem- vodenim mlazom

Ručni alatRučno čišćenje radi se sa skaling čekićem, strugalicom, šmirgl papirom i žičanim četkama. Ovaj pre-tretman je veoma radno intenzivan i po kvalitetu nije na nekom visokom nivou. Više se

koristi za lokalne popravke ofarbanog sloja i ponekad za zavarena mjesta i mjesta već obrađivana abrazivnim kolom.

Mehaničko čišćenjeRadi se sa mehaničkim skaling čekićem, rotirajućim žičanim četkama, abrazivnim kolom i abrazivnim diskom. Na palubi, čekići sa skalirajućom iglom ili čekićima za rezanje koriste se skoro pa isključivo. Od svih tipova mehaničkog skaling čekića, ovaj je najbolji, iako nije veoma brz. Hrapava površina je dobra podloga za sloj farbe.

Rotirajuće žičane četkice, abrazivna kola i abrazivni diskovi mogu dati isti rezultat kao čekić sa skalirajućom iglom, sa razlikom da površina može ispasti polirana.

Ako je metalna površina previše glatka, mehaničko učvršćivanje između metalne podloge i sloja će biti slabo, vodeći u većini slučajeva do preuranjenog pada sistema zaštitnog sloja. Skoro sve metode čišćenja sa mehaničkim uređajima zahtijevaju zvučnu i respiratornu zaštitu. Ostatak otklonjene stare farbe treba sakupiti i primjereno odložiti.

Slika. Tekstura rotirajućih četki za čišćenje trupa

Hemijsko čišćenjeHemijsko čišćenje otklanja stari sloj farbe i rđe. Za farbanje lokalnog tipa koristi se iskrcavanje ostataka farbe na dnu tanka. U servisiranju, čišćenje se radije radi sa kiselinama ili filtriranjem. U svim slučajevima očišćeni materijal bi se trebao temeljno oprati svježom vodom.

Termalno čišćenjeZa lokalno otklanjanje farbe može se koristiti skidač farbe. Toplota omekšava farbu, koja se, kasnije, može odstraniti alatom. Skidač farbe se ne koristi na visokim temperaturama zbog opasnosti od izbijanja vatre i toksičnih gasova koji se oslobađaju prilikom grijanja.

PjeskarenjePjeskarenje se radi brušenjem granularnih materijala pri velikoj brzini i visokom vazdušnom pritisku naspram čelika. Materijal je temeljno očišćen i površina je gruba što je osnovna stvar za mehaničko vezivanje sa slojem farbe. Hrapavost (grubost materijala) se može postići podešavanjem veličine pijeska tokom pjeskarenja. Površina postaje prekrivena mikroskopskim rupicama koje su dobre za skidanje sloja farbe.Odstranjivanje pijeskom se ne radi u velikim razmjerama na brodu. No, može se uraditi u pristaništu. Ova metoda je pogodna za obrađivanje u većim prostorima: 20 m2 po satu je moguće.

Još jedna prednost pjeskarenja je ta što se može koristiti za odstranjivanje rđe sa komplikovanih konstrukcija, gdje drugi alati ne mogu doseći svaki ugao i pukotinu. Ipak, odstranjivanje tankih slojeva farbe ili rđe ovom metodom, zahtijeva puno vremena i ipak, nije efikasno. U pristaništu, odstranjivanje pijeskom je obično ograničeno na površinu oplate broda i rezervoara.

Mokri postupak pripreme metalnih površina brodskog trupaIako je postupak suvog cišcenja abrazivom kvalitetniji, produktivniji i jeftiniji, ima i nedostatak jer bez obzira na hemijski sastav zagađuje sredinu u kojoj se ovi radovi izvode. Spriječavanje širenja prašine moguće je dodavanjem vode struji abraziva i vazduha. Primjer čišcenja brodske oplate prikazan je na slici 4. U ovoj metodi se koristi pištolj sa mlazom velikog pritiska od 200- 250 bara na površini. U suvom pristaništu koristi se za otklanjanje hlorida, algi, bijele školjke itd. Kada je vodeni pritisak ispod 700 bara zove se visoki pritisak hydrojetting-a, a iznad 700 bara se zove ultra povišeni pritisak hydrojetting-a. Jedna od velikih prednosti hydrojetting-a je da se otklanja topljiva so i nema prašine. Brzina, kvalitet i pritisak određuju efekte čišćenja ove metode. Jedna od mana je da površina, ovom metodom, ne postaje hrapava. Čišćenje vodenim mlazovima se može raditi na palubi (na brodu) ali se sve više radi u pristaništu.

Slika. Priprema površine mokrim postupkom pomoću vodenog mlaza

Prije nego što se farba upotrijebi mora se obezbijediti:

- Površina, čista od masnoće, prašine i vlage;- Ne smije pokazivati znakove kondenzacije, i da nema mogućnosti za stvaranje kondenzata; - Da vanjska temperatura ne prelazi 40°C ili da ne bude manja od minimuma temperature

obrađene farbe. Neke se farbe mogu koristiti na temperaturi od -5°C;- Pripremljena je prava farba; - Binarna farba je pomiješana u odgovarajućem razmjeru; - Farba se dobro promiješa prije upotrebe, na primjer sa mješalicom;

- Koriste se pravilni alati: četka, valjak ili sprej. Sprej se koristi samo za velike površine. Sprejanjem se omogućava ravnomjerna prekrivenost farbom, a debljina farbe može biti veća nego kad se koriste valjak ili četka.

Materijal koji se farba mora biti najmanje tri stepena topliji od tačke rosišta vazduha. To se može testirati puvanjem u površinu. Ako postoji kondenzacija na površini, ona mora nestati u nekoliko minuta. Tačka rosišta je temperatura na kojoj nastaje kondenzacija, jer se na toj temperaturi postiže maksimum pritiska vodene pare (magle). Relativna vlažnost je onda 100%. Ako nakon toga temperatura padne ispod tačke rosišta, voda će se kondenzovati na najhladnijoj površini.

Boje se pripremaju tako da se nanose kistom (četkom), valjkom ili prskanjem. Nanošenje boja valjkom i prskanjem ekonomičnije je i brže, ali boja lošije hvata. Načelno, pri bojanju i lakiranju djelova u unutrašnjosti mogu se upotrijebiti raspršivači za boje. Medjutim, za spoljno bojenje daje se prednost kistu, posebno za prva dva premaza (tj. prve dvije ruke).

Za vrijeme bojanja boju treba češće miješati naročito onu koja se brzo taloži. Pravilno se boji tako da se predviđena površina potpuno pokrije uz minimalan trošak boje. Kvalitet premaza zavisi od njegove razvučenosti. Većim razvlačenjem boje preko površine dobija se jednoličniji prenos. Debljina premaza zavisi od vrste i svojstva boje. Deblji premaz povećava težinu objekta, nejednako se suši i skloniji je stvaranju mjehura, osim toga i bojanje je skuplje. Tanak premaz puca i ljušti se.

Pri bojanju valja paziti da je osnovni premaz odnosno međupremaz dovoljno suv za slijedeći premaz (ruku) i da završni premaz dovoljno suv da se brod može spustiti u more.

Prskanjem se boja nanosi pomoću raspršivača. Potreban je propisan pritisak i 160-300 litara vazduha u minuti. Važno je da površina za bojenje bude čista i suva, u protivnom boja neće dobro prionuti za podlogu.

Pri upotrebi klasičnog raspršivača valja ga držati tačno na podlogu za bojanje, pokretati gore -dolje i kružno, te ga održavati uvijek na istoj udaljenosti. Danas se sve više upotrebljva tzv. airless-postupak. Boje se nanose prskanjem bez vazduha, hidrauličnim postupkom. Takav način bojanja je efikasniji i ekonomičniji od klasičnog prskanja, posebno za velike površine. Ivice se nakon raspršivača obrađuju valjcima (na oplati i ostalim vidljivim zonama preklapanja dvije i više boja).

Slika. Priprema i nanošenje podloge prije farbanja u tankovima; pneumatski čekići za otklanjanje

debljih naslaga korozije

Tehnologija nanošenja premaza protiv obrastanja

Kod zaštite od obrastanja novogradnje u doku prva je aktivnost pranje podvodnog dijela trupa pod visokim pritiskom i odmašćivanje. Slijedi skidanje montažnih i drugih privremenih elemenata, te steel works (radovi u čeliku) i priprema površine koja se sprovodi pjeskarenjem do čistoće sa 2.5 prema ISO 8501-1:1988 normi.Nakon pripreme površine, pristupa se nanošenju slojeva antikorozivne zaštite i prvoga sloja AF (flekanje). Završna faza tehnologije zaštite od korozije u doku jeste nanošenje završnoga sloja AF premaza (full coat) na podvodni dio brodskog trupa (slika). AF premazi kojima se zaštićuju bokovi podvodnog dijela (vertikale) i dno broda (flat bottom) moraju odgovarati nekim različitim zahtjevima, pa se iz tog razloga na bokove i na dno nanose različiti premazi u različitim debljinama (premaz na bokovima u eksploataciji se više troši od premaza dna, organizmi koji naseljavaju dno i bokove se razlikuju). Nadzor nad cijelim procesom obavljaju tri inspektora: inspektor brodogradilišta, inspektor proizvođača boje i inspektor brodovlasnika. Nakon svake pojedine faze inspektori svojim potpisima na Primopredajnom listu označavaju završetak iste.

Slika. Nanošenje završnog sloja AF premaza u suvom doku

PRORAČUN KOLIČINE POTREBNE BOJE

Količina potrebne boje može se ukoliko je poznato koliko je boje potrebno za pokrivanje 1m². Naravno, to je podatak koji svaki proizvođač boje naznači na pakovanju boje, bez obzira o kojem tipu se radi. S toga, problematika proračuna količine potrebne boje svodi se na proračun površine koju treba ofarbati, što se račina po sledećoj formuli:

S = 2,58√ΔL

gdje je:S – površina izražena u m² (površina koju treba ofarbati),Δ – deplasman broda u tonama,L – dužina broda u metrima.

PREGLED I KONTROLA OBOJENIH POVRŠINA

Kada se radi remont broda, pogotovo kad je brod u suvom doku, vrši se kontrola sistema antikorozivne zaštite. Kontrolu obavljaju predstavnici brodogradilišta koje radi remont (pripremu i frabanje trupa) u saradnji sa predstavnikom brodara (inspektor ili superintendent) i predstavnikom proizvođača boje koja se nanosi.

Predstavnici proizvođača boje su tehnolozi koji poznaju strukturu boje, tj zaštitnog premaza, kao i uslove okoline koji moraju biti ispunjeni da bi boja bila nanesena. Ti predstavnici vrše kontrolu u svim fazama rada. Nakon pripreme površine pristupaju pregledu stanja površine, i prisustva eventualnih nečistoća, masnoća ili obraslina. Ako se ustanovi da je površina u potpunosti pripremljena može se pristupiti nanošenju temeljnog sloja boje. Međutim, da bi se taj sloj nanio, moraju klimatski uslovi biti povoljni, tj. u skladu sa preporukama proizvođača boje. Tu se prije svega misli na vlažnost i temperaturu vazduha.

Nakon nanošenja temeljnog sloja čeka se sušenje boje. Smatra se da je dovljno od 24-36 sati da se prvi sloj potpuno osuši.

Nakon toga, nanosi se međusloj, a zatim i prvi sloj protivobrastajuće boje. Tehnolog, nakon nanošenja prvog sloja mjeri debljinu sloja posebnim aparatom. Ovo je neophodno jer debljina prvog sloja ne smije biti prevelika, što bi u bliskom periodu moglo dovesti do pucanja boje i oštećenja zaštitnog sloja.

Nakon prvog sloja, nanose se i drugi i treći sloj, koji je i završni. Takođe, poslije toga se vrši mjerenje debljine ukupnog sloja boje na čeliku. Propisom je ustanovljena dozvoljena debljina.

Nakon izvršenog bojenja trupa i konstruktivnih djelova, tehnolog potpisuje knjigu radova koja se nalazi u sklopu knjige dokovanja sa elementarnim zapažanjima i napomenama.