152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
-
Upload
ivana-joga -
Category
Documents
-
view
1.001 -
download
236
Transcript of 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 1/96
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 2/96
Dr. Wilhelm Reich
Assisten1 am Psychoanalytischen Ambulatorium n Wien
ie
unktion des
Orgasmus
Zur Psychopathologie und zur Soziologie des
schlechtslebens
Internationaler P
sy
choanalytischer Verlag .
Leipzig / Wien / Zurich
927
WilH lM REICH
Funkcija
orgazma
prevela:
LjiIjalla Vuckovic
"Mladost"
Beograd
1990
II
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 3/96
Vilhelm Rajh
Prodor seksualnog morala
prvo izdanje, 1990.
priredio: Obrad
Sa vic
Izdavat
lOP "Mladost", Beograd
Marsala Tita br. 2
Za
Izdavata
Momir Tomic, direktor
Urednik izdavatke delatnosti
Zoran Sekulic
Urednik izdanja
Dragan
R Simic
Lektor
Biljana Jovanovic
Korektor
Snjezana Breberina
Graficka oprema
Nikola Kostandinovic
Odgovoran za stampu
Haydigraf, Beograd
Tiraz
2000 primeraka
YU
ISBN 86-7 I S9-044·()
Beograd, 1990.
Sadrzaj
Ret 0 "Izabranim delima Wilhema Reicha"
.
.......
..
.......... ..... 7
Predgovor
....
...
....
..
.....
.......... ........................... ... ... ..................
11
I Neurotski konflikt . . . . . . 15
Orgastitka potencija . 22
III Psih
itki
poremecaji orgazma . 32
a)
Smanjenje orgasticke potencije (onanijski
koitus, onanija) ............. . ....
... ....... 34
b)
Cijepanje orgazma (akutna neurastenija)
37
c) Apsolutna orgasticka impotencija (hipestezija,
anestezija)
.... ....
.
.
..... 43
d) Spolno uzbudenje kod nimfomanije .... . .
..
.. ....... 50
IV Somatsko zaprecavanje libida i tuvstvo
tjeskobe . . . . . . 58
a) Opcenito
0
smislu, tendenciji i izvoru
neurotskog simptoma ......
..
........ ....... ... ...... ........ 58
b) Tjeskoba i vazovegetativni sustav ....
..
................ ........... 62
c)
Seksualno uzbudenje i autonomni
zi
vcani sustav ...... ......
66
d) Psihicka etiologija aktualne neuroze .................................
71
e) Iz analize histerije
sa
hipohondarskom
tjeskobom ...... ....... ....................... .. ... ..... ...
....... .. ....
.
77
f)
Bojazan i cuvstvo tjeskobe ........................
..
.... ............
83
V Psihoneurotske sudbine genitalnog libida . . . 92
1) Konverzioni simptom i histericna impotencija ................ 93
2) Prisilno-neurotska impotencija ......
..
....
..
.... ........ .... ... .... 98
3) Genitalna astenija kronicne hipohondarske
neurastenije ... .... ...... ...... ............ .
..
........ 104
a) Iz analize jedne kronicne neurastenije .
105
b) Genitalna astenija (dva oblika ejaculatio
praecox) ........ .................... .. ................ ................... 114
VI 0 ps ihoanalititkoj genitalnoj teoriji . . . . 121
VII Ovi
sn
ost e s t r i v n o g nagona 0
zaprecavanj u Iibida . . . .
137
5
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 4/96
V
0 soc ijalnom zn iu genitalnih htijenja . 145
a) Cijepanje genitalnih tendencija u drustvu ......... . .......... 145
b) po
sl
jedice c ijepanja spolnosti za brak ..... . 153
c) 0 prob lemu otupljiv
an
ja genitalnosti u
monogamnom braku .
... .... .. .... .... . .. . .
15
8
d) Erotski i so cijalni smisao za stvarnost... . ... · · .. .. 166
p
ogovor
.
... . 178
REC 0 "IZABRANIM DELIMA
WILHELMA REICHA"
Prevodima Izabranih dela
VVilhelma
Reicha koji
su
vee u
svim tomovima propraceni odgovarajueim uvodnim studijama,
skoro da je nepotreban jos nekakav dodatni predgovor.
Pa
ipak, u ovakvim prilikama, standardna je obaveza priredivat a
da bar retrosprektivno , ako ne i polemiek i, navede teorijska
merila kojima
se
rukovodio u reaiizaciji ovog projekta . I ieti
mitan
pregled na Izabrana dela otkriva jedan otezan napor
da se sistematski obuhvate sve faze
Re
ichovog intelektualnog
delovanja. Promenlji
va
agregatna stanja Reichove teorijs
ke
pozicije , izravno ometaju sistematski poku
saj
da se ponudi
jedan stabilan prikaz njegovog elokupnog opusa. U tom
smislu ovaj projekt nastoji da
se os/
obodi komp/ementarne
slepoee koja se jasno ocrtava u tekueoj liniji ostrog razgrani
t enja izmedu mladog i starog Reicha . Godinama je istorija
delovanja Reichove misli bila podvrgnuta logici dvostrukog i
obostranog iskljutenja, Reicha psihoanalititara i marksiste (iz
betkog i berlinskog perioda) i Reicha orgonoma i kosmologa
(iz skandinavskog i ameritkog perioda). testo je preterano
na glasavana dijahronija izmedu Reicha kao socijalnog teore
tit ara i Reicha kao pragmati tkog terapeut
a". Narotito
se
insistiralo na uverljivoj razlici izmedu
Re
icha sociologa i psiho
loga" nasuprot Reichu biologu i orgonomu . Pritom
su
uvazeni
istrazivacl i interpretatori standardno insistirali da se u presud
nim stvari
ma
da za pravo ranom nausp.rot onom kasnom
Re ichu. U ovom "I
z.b
oru smo pokusa li da uman jimo nazeljene
posledice prisile razdvajanja psihologa od "b iologa
",
kOja je
kulminirala u stereotipnom prihvatanju "ra nog i odbacivanju
kasnog Reicha. Pritom nam je jasno da pod rut ja Ps yche i
Fys
is
a uvek slede jednu specificnu logiku, i nikakva teorija koja
bi obuhvata
la
obe sfere ne moze je neprotivr
et
no preslikati na
nekom homogenom pojmovnom kontinuumu Utenje 0 ne-
Identicnosti fysisa i ps yche, ocrta va se jasno i u Reichovom
sko
ku iz
dusevne u somatsku intervenci ju, u naglasavanju,
ra
klo bi
se
, kripto-biologistitkih teza . Mada je kao lekar, Reich
bio podlozan jednoj deformation professionell
e"
nama
se
tini
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 5/96
da on nije
nikadC
mislio sarno u jednoj naturalisticki redukova
noj paradigmi. Cak i u fazi prirodnonaucnog presvlacenja
ps ihoanalize - koja je otvorila vrata nesputanim bioloskim
ra
zmatranj ima - Reich nije ostao potpuno slep za socijalnu poza
dinu . Ona prikriveno progovara cak i u njegovim kosmoloskim
spekulacijama, koje su uglavnom otpisivane kao neodgovorno
zastranjivanje jednog poremeeenog uma . U nameri da
se
slobodno, i spram tradicije nesputano prepustimo Reichovim
teorij skim lutanjima - cak i kada smo suoceni sa ociglednim
zastranjivanjima u njegovim misaonim, i ne samo misaonim
eksperimetnima,
za
ovu priliku smo u Izabrana dela ukljucili i
par autobiografskih knjiga, koje imaju za cilj da bar delimicno
isprave nasledenu nepravdu prema kasnom Reichu. Pritom,
nije potrebno posebno dokazivati da mi i dalje ostajemo uskra
eeni za poznog Reicha,
ito
recimo od knjiga, Die Bione 1938)
i Die Entdeckung des Orgons, II, Der Krebs, (1948), preko
Ether, God and Devil (1949)
i
Cosmic Superimposition 1951
do, recimo, The Murder of Christ (1953) i Contact with Space
(1957). Prevod ovih knjiga bi svakako predstavljao vredan
doprinos celovitom razumevanju standardne teze po kojoj je
Reich radikalno izneverio svoje ranije stanoviste.
sto bi se ovom prilikom moglo reCi samom nastanku
projekta Izabranih dela Wihlelma Reicha to je da on proizilazi
iz za nimljive diskontinuirane recepcije Reichove misli u Jugo
slaviji. Nakon ranog objavljivanja dela, Dijalekti6ki materijali-
zam i psihoanaliza (Svetlost , Beograd, 1934.) i siroke diskusije
koja se u vezi sa tim delom rasplamsala, nastao je jedan dug
period aktivnog potiskivanja, i cini se, organizovanog odbaci
vanja Reichovog dela. Nagli zaokret,
pa
i rana renesansa inte
resa za Reicha
se
poklapa sa pojavom prevoda knjige, Masov-
na
psihologija fatizma (Ideje, Beograd, 1973). U stvari, tek
sredinom osamdesetih se javlja sirok i nesputan interes za
Reicha, koji
se
moze dokumentovati kako intenzivnim prevo
denjem njegovih knjiga/ Analiza Karaktera, Naprijed, Zagreb,
1982; Sexpol,SMZS, Ljubljana,
1984
; Spolnctrevolucija, Napri
jed, Zagreb, 1985 ; Funkcija orgazma, A-S Delo, Beograd,
1988 / tako i poplavom tzv. sekundarne literature u kojoj
se
detaljno analiziraju, sistematski istrazuju i nasiroko komentari
SU osnovne ideje i temeljna pozicija Wilhelma Reicha. Nedavna
pojava tematskih brojeva casopisa, koji su u celini posveeeni
Reichovom delu / Vidici, Beograd, br. 1-2/1 990 . (Wilhelm
Reich: Scientia sexualis) / samo je dodatni dokument i potvrda
tekuceg proce
sa oz
ivljavajuce restauracije Reichove misli u
Jugoslaviji. Upravo je ovaj pozni interes za Reicha (s pravom
se
govori zakasneloj recepcij i) pripremio povoljan_ teren za
nastanak i pojavu Izabranih dela Wilhelma Reicha . Cini se da
je objavljivanje Izabranih dela istovremeno i simptom aktual
nog zaokreta u kritickoj recepci ji Reichove misli, koja je, uglav
nom,
do sada, neposredno napadana procesom ideoloski
intonirane kritike. Pretezno ideoloski usmerena istrazivanja (uz
par izuzetaka) su danas ustupila mesto prosvecenim teorijskim
raspravama. Uznapredovale diskusije su otvorile prostor da se
naspram sterotipnih interpretacija, neometano preuzme Rei
chovo delo
ito
u jed nom cistom hermeneutickom gestu, to jest
iz
perspektive saucesnika u istoj stvari. To je n p ~ r da
se
misli
zajedno sa
Reichom,
na
njegovom kritickom tragu, cak i kad
se
misli protiv njegovih radikalnih i cesto ekstremnih teza.
I na kraju jedna napomena koja bi trebalo da spreci even
tualne nesporazume u vezi sa samim izborom Reichovih dela.
Vecina knjiga u Izabranim delima Wilhelma Reicha se po prvi
put pojavljuju u srpskohrvatskom prevodu . Tako je Funkcija
orgazma preuzeta
iz
izvornog nemackog orginala /
w
Reich,
Die Funktion des Orgasumus, Internationaler Psychoanalytis
cher
Verlag,
Vienna,
1927.
engleski prevod: W. Reich, Genita-
lity, FSG, New York, 1981 / koji, uzgred budi receno, gotovo
da nema nista zajednicko sa Reichovom knjigom, The Function
of
the Orgasm, Ferrar,_New York, 1942
.,
koja je nedavno
prevedena i kod nas. Sto se tice sporne knjige, Masovna
psihologija fasizma (oko_koje su svojevremeno vodili plodnu
polemiku Zoran Dindie i Zarko Puhovski : vidi Knjizevnu Rec".
br. 198 . i 201./1982 kao i
br.
205. / 1983.) ovde nije ponovljen
prevod prvog izdanja knjige iz 1933. godine 0N
.
Reich, Masov-
na psihologija fasizma, Ideje, Beograd, 1973 : drugo izdanje
1982.) vee je preuzeta i prevedena druga, korigovana i bitno
prosirena verzija knjige iz 1942. godine. Konacno, prilicno
zastarelo i skoro neupotrebljivo izdanje Reichove knjige, Dija-
lekti6ki materijalizam i psihoanaliza , Svetlost, Beograd, 1934.
godine, smo
za
ovu priliku, ponovo preveli.
Sve
ostale knjige,
Prodor seksualnog morala , (1932); Slusaj mali 6ove6e (1948);
L
ju i
u nevolji (1953) i Reich Freudu (1972) se po prvi put
pojavljuju u nasem prevodu. Pritom je svaki tom Izabranih
dela propracen odgovarajucim predgovorima, kompetentnih
strucnjaka i uvazenih poznavalaca Reichovog dela.
Bogati i cesto divergentni tokovi recepcije Reichove misli,
u filozofiji, sociologiji, psihologiji, pedagogiji i srodnim discipli
nama, svedoce cudesnoj sposobnosti teorijskog prezivljava
8
9
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 6/96
njajedne misli, kOja, uvek iznova, hvata prikljucke
za
heteroge
ne nastavke_ Os vrt na dosadasnje eta
pe
lazvoja diskusija uvezi
sa Reichom, egzemplarno ukazuju na vitalnost jednog autora,
koji je u vise navrata proglasavan "teorijski mrtvim" .
Pre
svega,
uh
Reic hove inspiracije
se
pre poznaje u brojnim strujama tzv.
' frojdomarksizma i preko protagonista "kriticke
te
orije drustva"
dopire sve do savremenih autora kao sto su A Mitscherlich, A
Lorenzer, Ho
rn
i drugi Spec ifieno preuzimanje nekih Reicho
vi
h
ideja se takode prepoznaje u brojnim psiholoskim skolama i
pravcima kao sto su : "radikalna psihologija", a ntips
ih
ijatrija",
"neortodoksna psihoanaliza" i sl
ie
no. Naroeito je sredinom
sedamdesetih,
Re
ich eklektieki prozimao, poplavu raz novrsnih
terapeutskih struja, kao sto
su:
Alexa
nd
er Lowenova "bio-ener
getska psihoterap ija , Fritz Perlsova "gestalt terapij a , Arthur
Jan
ov
lj
eva "primalna tera pija . itd. Konaeno,
sa
ses deseto
smo m i N ovom lev icom Reich se na
me
tnuo kao prvorazredni
autoritet za antiautoritarni pokret mladih. Postao je jedan od
najpopularn ijih proroka, d0sJuse , suvise uprosc enog programa
saksualne emancipacije. Cini se da ovi heterogeni nastavci
samo dalje pojaeavaju nekakvu zavicajnu
ve
zu
sa
starim sja
jom Reichovog dela.
Obrad Savie
Mom ucitel
ju
profesoru Sigmundu Freudu
s
dubokim postovanjem
PRE GOVOR
Medutim, kazemo da je onaj tko je
uspjesno prosao kroz odgoj ka
jst ini prema samome se bi
1'ra1no
zasticen od opasnosti necudored
nosti, makar njegovo mjerilo cudo
rednosti na bilo koji nacin odstu
palo od mjerila uobic
aje
nog u drustvu.
Freud
Teoretski problemi 0 kojima ee ovdje biti rijeci proizlaze
iz
prakticnog postavljanja pitanja prilikom psihoanal itickog lijece
njadusevnih bolesnika. Moju paznju su pobudili izvjesni odnosi
izmedu pozitivnih i negativnih terapeutskih reakcija tih bolesni
ka i njihove genitalnosti, koje sam vee djelomicno razradio u
"Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse""
Ukoliko i dalje slijedimo teoretska pitanja, mozemo ustano
viti zakonite uzroene odnose izmedu neurotskih procesa i
*
"Ober Spezifitat der Onanieformen"/ O specificnosti oblika onanije/,
Internationale Zeitschrift fur Psychoanaly
se,
sv.
VIII
(1922). -
O
ber
Genitalitat yom Standpunkt der psychoanalytischen Prognose und
Therapie / 0 genitalnosti sa stanovista ps ihoanaliticke prognoze i
te rapije
/,
sv.X (1924). - "Weitere Bemerkungen
uberd
ie therapeutische
Bedeutung der Genitallibido" / Da ljnje napomene terapeutskom
znacenja genitalnog libida/,
sv. XI
(1925
).
- "Uber die Quellen
der
ne
urotischen Angst (Beitrag .zur Theorie der psychoanalytischen The
rapie) / 0 izvorima neurotske tjeskobe (Pri log teoriji ps ih oanaliticke
terapije / ,
sv. XII
(1926).
10
11
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 7/96
poremecaja genitalne funkcije koji objasnjavaju terapeutske
reakcije i omogucavaju nam da razumijemo zbog cega su
impotencija, odnosno frigidnost redovne popratne pojave ne
uroze, a isto nam tako i razjasnjavaju zbog cega oblik neuroze
odreduje oblik poremecaja genitalne funkcije i obrnuto. S ob-
zirom na funkciju orgazma, koji je postepeno postao kljucni
problem, sasvim se jasno pojavljuju i problem tjeskobe, izvjesni
bracni i socijalni fenomeni i pitanje terapije neuroze. Mada se
ovaj rad potpuno zasniva na Freudovoj seksualnoj teoriji i
ucenju neurozama, ipak si
ne
mogu dati za pravo da ovdje
zastupano shvacanje dinamike psihoanaliticke terapije i njenih
zadataka predstavim kao shvacanje preuzeto iz Freudove sko
Ie;
ono odgovara mojim vlastitim klinickim iskustvima. Uza sve
to, smatram da moje poimanje znacaja genitalnosti, a narocito
genitalnog orgazma, pravolinijski nastavlja osnovne psihoana
liticke teorije za teoriju i terapiju neuroza i neurotskih karaktera,
i da omogucava dosledniju primjenu ucenja neurozama na
terapiju.
Sa
problemom orgazma tijesno
su
povezani i mnogi pro
blemi ucenja karakteru i psihologi je Ja. Nastojao sam da ove
probleme, koliko god je to moguce, iskljucim
iz
diskusije jer bi
inace jedinstvenost teme bila isuvise narusena; ali i osebujna
problematika psihoanalitickog ucenja karakteru zahtijevala je
njihovo iskljucenje. Jer, kao prvo, njihov klinicki temelj jos nije
cjelovit; kao drugo, ukazuje se potreba da, polazeci od teorije
seksualnosti, detaljno prodremo ka psihoanalitickom ucenju
karakteru, u cije nas je osnove sistematski uveo Freud u svojoj
knji Ja i Ono . Ovo sam morae navesti radi toga
da
sprijecim
prigovor kako je zanemarena psihologija Ja.
Odvajanjem velike teme, koju sam pokuSao razgraniciti na
jednom kursu sto ga je organizirao Wiener Psychoanalytis
ches Lehrinstitut
I ecki
institut za psihoanaliticko obrazova
nj l pod naslovom Psihologija nagona i ucenje karakteru i
za koju se opredjeljujem u jednoj svojoj raspravi, nastali su,
medutim, osjetni nedostaci u ovom radu koji bi mogli dati
povoda nerazumijevanju. Koliko god je to moje iskustvo dozvo
Ijavalo, u ovom sam prikazu tezio ka seksualno-teoretskoj
potpunosti ; svjestan sam toga da je ni izdaleka nisam postigao;
Tako, na primjer, unatoc pojedinim saznanjima, nije bilo govora
o poremecajima genitalne funkcije kod satirijaze, epilepsije i
psihoza. Ukoliko moguci nesporazumi budu objektivne priro
de, nadam se da cu ih kasnije otkloniti. Medutim, s obzirom na
osebujnost teme kojoj raspravljam, moram biti spreman i na
subjektivno zasnovane prigovore. Publikaciju objavljujem,
svjestan toga da sam obradio veoma eksplozivnu gradu . 0
problemu orgazma i ulozi koju on ima u individual nom i soci
jalnom zivotu nije lako raspravljati neutralno i bel. suvisnih
emocija. Ta je tema isuvise povezana s iskustvom svakog
pojedinca.
Iz
svega ovoga lako nastaje opasnost subjektivnog, svje
tonazornog videnja iii izoblicenja stvarnih cinjenica. Problem ,
medutim, nije u tome da Ii je uopce prisutan odredeni svjeto
nazar, nego u tome kakvom
se
svjetonazoru radi,da Ii mozda
- specijalno U vezi s nasom temom - eticki procijenjeni stay
seksualnom problemu udaljava od istine iii neki drugi moralni
stay prisiljava na istrazivanje istine. Nadalje, postoji bitna razlika
izmedu toga, da Ii se cinjenice seksualnog zivota odreduju
prema proizvol jnom shvacanju dobra i zla koje se ne moze
dokazati, i toga da Ii
se
pozivajuCi se na neeticki cilj. procjenju
je, a mozda i utvrduje da ovaj iii onaj postupak po jedinca koristi
iii steti njegovom dusevnom zdravlju , tj. njegovoj sposobnosti
da voli i da radi. Smatram da nisam premasio vu vrstu procje
njivanja seksualnih problema tamo gdje obradujem probleme
bracnog spolnog zivota i vladajuceg seksualnog morala.
Buduci da, koliko je meni poznato, takvo istrazivanje jos
nije poduzeto i buduCi
da
se cini kao da je funkcija orgazma
pastorce psihologije i fiziologije , neka sami rezultati opravdaju
poduhvat i neka vaznosti teme odluci objektivna kritika. Od
opasnosti precjenjivanja, u prvom redu, stite cinjenice; gruba
statistika ucestalosti impotenci je i frigidnosti kod neuroza i
nekoliko opsirnih povijesti bolesti, mogu samo priblizno ostaviti
utisak koji
se
dobiva u praksi, ukoliko ga unaprijed ne odbijemo.
Osim toga, potcjenjivanje seksualne funkcije za sada je jos
uvijek mnogo vjerojatnije, ali i stetnije od eventualnog precje
njivanja.
Ovome treba pripisati i to sto se problem somatske osnove
neuroza ukoliko je uopce i nacet, pokazao nepristupacnim;
doduse samo naoko, jer put ka njemu vodi preko pitanja
seksualnom zivotu nervoznog covjeka, pitanja koje se izvan
psihoanalize kao i do sad a bo jazljivo izbjegava. Povijesno je
interesantno da je medicinski psiholog Freud otkrio somatsko
jezgro neuroze pomocu psiholoske metode,
dok
su fiziolozi
istupali protiv teorije psihogenije neuroza i uzaludno tragali za
somatskom osnovom. Izmedu trenutka Freudovog otkrica i
danasnjice nalazi se trideset godina psihoanalitickih iskustava.
Stoga, nase istrazivanje funkcije orgazma kao psihofizickog
12
13
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 8/96
fenomena, mora sezati daleko u proslost i proizaCi
iz
dusevnih
ispoljavanja somatskih poremecaja seksualnog zivota, koje je
Freud sateD kao "aktualne neuroze" i suprotstavio ih "psihone
urozama". Kao posljedica brzog napredovanja psihoanalize u
istraiivanju dusevnih uzroka neuroza, smanjio se interes za
zaprecavanje /ibida ,
za
koje se prvobitno smatralo da je u biti
somatsko. To je zaprecavanje, u smislu Freudove definicije,
znacilo nagomilavanje psiho-kemijske seksualne ceznje kOja
uzrokuje tjelesne napetosti i ispoljava se kao nagonski poriv
za
seksualnim zadovoljenjem ( Orei Abhandlungen zur Sexualthe
orie" / Tri rasprave seksualnoj teoriji /, Ges. Schriften, BdVj
A neuroze "koje se mogu svesti na poremecaje seksualnog
tivota pokazuju najvecu klinicku slicnost sa fenomenima intok
sikacije i apstinencije koji nastaju uobicajenim uvodenjem otro
va koj i proizvodi ugodu". (Freud). Pojam libida je tada sve vise
dobivao znacenje psihicke i bioloske energije; ali tu je pak
neopravdan o trpio interes za "aktualnoneurotsku (tj. somatsku)
jezgru neuroze". U poslednjih
10
godina jedva da se i govorilo
o svemu ovome. Sam Freud je kao i prije ostao kod svoje teorije
o aktualnim neurozama ("Die Medizin der Gegenwart in
Sel
bstdarstellungen" /Medici
na
sadasnjosti u samoprikazima/ ,
19
24)
iako
se
od tada usvom ucenju nije vise bavio tom
st ran
om
problema neuroza.
Visegodisnji kontinuirani studij uzroka, oblika ispoljavanja,
i posljedica somatskog zastoja libida, doveo me je do uvjerenja
da Freudova teorija 0 aktualnim neurozama, kOja
se
oduprla i
mnogim prigovorima s analiticke strane , nije samo heuristicki
dragocjena, nego da je, kao ucenje 0 psiholoskoj osnovi ne-
uroza, i neophodan dio psihopatologije i teorije analiticketera
pije. Tako ovaj rad nastoji i podsjetiti da nam je Freud pokazao
jedan put ka problemu organske osnove neuroze, aisto tako i
dokazati da teoretski i prakticki uspjesno mozemo iskoristiti
njegovo dugo zanemarivano otkrice.
8e6, oktobra
1925.
dr Wilhelm Reich
*
vidi prijevod : Odabrana dela Sigmunda Freuda , knjiga
IV
, Matica
srpska, Novi Sad, 1969.
14
__
{pog
vije
N UROTSKI KONFLIKT
Freudovo
psih sko
otkrice, koje je cjelokupnu psihopa
tologiju postavilo
na novu osnovu i korisnim postavljanjem
problema ukazalo joj nove mogucnosti, bilo je:
prvo, da svaki naoko jos besmislen neurotski i psihoticki sim
ptom ima smislen sadrtaj koji se bez ostatka moze uklopiti u
cjelokupno iskustvo bolesnika ukoliko ga dobro poznajemo;
drugo, da nellrotski simptomi nastaju kroz konflikt izmed u
nagonskih prohtjeva i moralnih zahtjeva koji zabranjuju zado
voljavanje nagona. "Unutrasnja uskrata" zadovoljenja nagona ,
koju uvijek susrecemo kod bolesnika, izvodi
se
iz vanjskog
ogranicenja nagonske snage koje je bolesnik svojedobno kao
dijete iskusio od svojih roditelja i ostalih zastupnika takvog
ogranicenja. Tako je konflikt izmedu nagonskog Ja i moralnog
Ja prvobitno bio konflikt izmedu nagonskog Ja i vanjskog
svijeta, a kod nekih je psihoza (Freud) i nagonskih psihopa
ta*stalno zadrzao taj karakter. Nasuprot tome, kod neuroze je
vazan dio licnosti ostvario prilagodavanje stvarnosti, dok je
jedan drugi dio u ranom stadiju dusevnog razvoja pretrpio
smetnje u razvoju, tako da je morae nastati konflikt izmedu
oprecnih htijenja. Oakle, za neuroticnu je IiGnost karakteristicno
da njen moralni
Ja
niti ima hrabrosti da dozvoli tolerantno
zadovoljenje nagona, niti ima snage da osudi, iii da se na bilo
koji drugi prikladan
naCin
odnosi prema nagonskim prohtjevi
ma , jer osnovna pretpostavka, svjesnost nagonskim potica
jima, iii nedostaje iii je nepotpuna. Ja
se
uplasi i kod najmanjeg
nagovijestaja neke "nemoralne" pobude i oslobada je sa cinom
"potiskivanja" koji moze imati razliCite obi ke: od jednostavnog
nezeljenja da taj poticaj prizna iii previdanja, preko kompenza
cionog naglasavanja suprotnosti tog strogo zabranjenog na
gonskog poticaja,do tota/nog iskljucenja te predodzbe iz svi
jesti (histericna amnezija) i sprecavanja svakog motornog od
*
Usp. Aichhorn : "Verwahrloste Jugend" j Zanemarena omladina j,
(lnternationale Psychoanalytische Bibliothek, Nr. XIX, 1925) i Reich :
"Oer triebhafte Charakter" j Nagonski karakter j (Neue Arbeiten zur
arztli chen Psychoanalyse , Nr.
IV,
1925).
15
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 9/96
govora
na
odgovarajuce kolicine cuvstava. Potisnuti nagonski
prohtjev, medutim, ni u kom slueaju ne gubi svoju udarnu
snagu; naprotiv:. potkrijepljen je
z a p r e e a . ~ a n j e m
postojece
nagonske energlJe; sada
se
opasnost
sastoJI
u tome sto on vise
nije izlozen kontroli svjesnog razmisljanja. Kada mu odgovara
juce situacije daju povoda, on razbija "protuzaposjednuce",
odnosno "otpor" koji pruza Ja; taj "proboj potiskivanja" koji
predstavlja drug; ein neurotskog procesa moze, medutim, usli
jediti samo kompromisno, jer
se
i Ja u svojoj obrani oslanja
na
moene psihicke instance koje mozemo popularno obuhvatiti
pOjrTlom
"moral". Rezultat
jezamaskirano
zadovoljenje nagona
koje svijest ne prepoznaje kao takvo
iii
ga, ukoliko je manje
prikriveno, osjeca kao da ne pripada njegovom Ja, dakle osjeca
ga kao prisilu i odbija ga o
Do sada Freudovim psihoanalitickim rezultatima
ne
bismo
imali sto prigovoriti. NajzesCi prigovor postavljen je pak Fre
udovom ucenju u seksualnim zeljama kao 0 uobieajenom
sastavnom dijeJu potisnutih nagonskih poticaja. Nista nije ko
ristilo sto je Freud onima koji su psihoanaliz; postavili prigovor
"panseksual izma" odgovorio, prvo, da i moral Ijudi koji odbija
seksualnost sudjeluje pri formiranju neuroze koja cak uopce
ne
m
oz
e biti ostvarena bez otpora koji Ja pruza svojim nagonima
i drugo, da pri uspostavljanju neuroze pored seksualnih sudje
luju i egoisticke, neeovjeene i druge zelje, ali
ne
tako uobieaje
no i ne
sa
isto takvom potiskujucom snagom. U jed nom dijelu
naucnog svijeta propusteno je kritieko ispitivanje
0
tome sto
ce
se moci razrijesiti parolom "panseksualizam".
Drugi pak pazljivo i oklijevajuci slijede pSihoanalitieke re
zultate koji
su
u pocetku bili ocijenjivani kao tlapnje i prihvacaju
ih dijelom kao vlastito (novo) otkrice, a dijelom u oslabljenom
iii iskrivljenom obliku; najmanja grupa upotrebljava postupak
psihoanaliticke tehnike, koju je dao Freud, da
bi
se
uvjerila u
ispravnost njegovog ucenja.
Nije slucajno ponovo ukazano
na
stay protivnika psihoana
lize. Posto, naime, zelimo dokazati dominantnu ulogu koju kod
neuroze imaju impotencija muskarca i frigidnost zene, vracamo
se na
Freudov pokusaj, da ublazi afektivno odbijanje svog
ucenja 0 neurozama time sto je uvijek iznova naglasavao da je
njegov pojam seksualnosti otisao dalje nego
Ii
je to uobicajeno;
da "genital no" i "seksualno" ne znace jedno te isto, jer inace
perverzije kao koprofagija i fetisizam ne bismo mogli nazvati
seksualnim oboljenj ima.· Freud je dokazao da pored genitalne
seksualnosti postoje tendencije koje nemaju veze sa genital
nom zonom (djelomieni predgenitalni nagoni) i eiji je cilj da
bud u zadovoljene nadrazivanjem izvjesnih "erogenih zona"
(us ta ,anus, koza itd.),
te
koje treba opisati kao seksualne vec zbog
toga sto imaju veoma vaznu ulogu kod "ugoda koje prethode
neposrednom zadovoljenju" prilikom normalnog spolnog
odnosa i sto, ukoliko
se ne
podrede genital nom primatu, kao
perverzije, postavljaju zahtjev za iskljueivim seksualnim zado
v
ol
jenje
m.
Naglasavanje razlike izmedu pojmova "genital no" i
"s
ek su
alno" u Freudovim spisima zvuci ponekad kao ublazava
nje posljedica njegovog otkrica ; one nije imalo uspjeha, jer je
i njegovo ueenje 0 seksualnosti dojenceta i analnoj erotici
na
islo
na
nista slabija i nista manje afektivna protivljenja.
Na osnovi tog prosirenjapojma seksualnosti Freud je do
sa o do
za
kliutka da neuroza ne moze nastatLbez MKsual ooa
kO
Ofljkt
a * t da
S
kao simptomj moglJ pojavjti
n e
samo
g e
ni
talni porivi ne90 i djelomicni predgenitalni nagoni. Time
se
mi slilo reci da pojedinl neurotski simptomi nastaju neposredno
potiskivanjem bilo kojeg djelomienog nagona i sluze njegovom
maskiranom zadovoljenju ; tako,
na
primjer, potisnuta analnost
neposredno djeluje kod nervozne 'opstipacije, oralna erotika
kod histerienog povraeanja, genitalnost kod arc de cercle,
sa
dizam kod nekih prisilnih radnji i prisilno-neurotskih mjera
izbjegavanja; aktualni konflikt moze uzrokovati neurozu
na
bilo
kojem podrueju uz odgovarajucu dispoziciju. Sada zelimo
dokazati da seksualni konflikti u uzem smislu, smetnje , potiski
vanja i razbijanja genita/nih tendencija
ne
uzrokuju dod use
uvijek neposredno neurotski simptom iii neurotski konflikt,
ali
ip
ak redovno imaju vaznu dinami ;nu u/ogu prilikom uspostav-
anja osnove neurotske reakcije na
kojoj
se
zasniva neurotski
konflikt; zatim, da odlueujucu ulogu igra njihovo odstranjivanje
*
pr
ij
eyod : Tri rasp rave 0 seksualnoj teoriji (odabrana dela, knjiga IV,
Matica srpska)
**
Kronfeld, koji je najmanje zaostao za napretkom psihoanalize i poka
zao veliko razumijevanje za nju , u svojoj "Sexualpathologie" (Seksual
na patologija) zauzima stanoviste
da
nije svaka neuroza zasn ovana na
seksualnom konfliktu koji , prema Freudu, cini neophodan sastavni dio
neurotskog mehanizma i zagovara jednu grupu neuroza koje je on
nazvao
s
eksualnim n
eu
rozama", cime je
im
plicitno receno
da
postoje
neuroze koje nisu seksualno uvjetovane. Kronfeld nam medutim du
guje dokaz
za
postojanje takvi h neuroza. Nasuprot tome , medu nje
goyim
s
eksualnim neurozama nalazimo sve poznate , i u Freudovo
ucenje
0
neurozama ukljucene oblike neuroza.
16
17
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 10/96
kao pos
lje
dica
njihov ih od nosa
prema neprekidnom
neurot
skorn
proces
u kod psihoanalitic ke terapije neuroza,
pod
cime,
u prv om redu, po
drazumije
vamo utjecaj osnove
neurotsk
e
reakc ije.
Kao prv i
dokaz
ispravnosti
ovakvog
razmisljanja
navodimo
cinjenicu da
ne postoji ne uroz bez poremec j genit lne
funkeli
e Statisticki po
daci
ko ji slijede
pokazuju da
u najvise
slucajeva ti
por
eme caji nisu suptilne prirode, dakle
ona
kvi kakvi
se nalaze i kod
re
lativno najzdravijih Ijudi ,
nego
se
odnose
na
element rne
fu nkcije
seksualnog
opcenja i pSihogenitalno
drzanje
opcen
ito. Najcesce naila
zimo
na seksualnu plahost i
neuro
tsk
u apstinenciju, zatim, na sve, u
seksoloskoj
literaturi
poznate oblike erektivne
impotencije (potp
una ,
djelomicna
i
pr oizvoljna
nesposobnost
erekcije),
poremecaje
ejakulacije
(eja cu latio
preacox
iii ante portas i
impotentia
ejaculandi) i
frigidnost t
otalna seksualna
hladnoca,
vaginalna ane stezija i
hipestezija, vaginizam, itd.). Pri tome se
pokazuje
da je snaga
poreme
caja
potencije analogna
snazi neuroze, i da se i mono
simpto
matske
neuroze pojavljuju sa teskim
poremecajima
ge
nitalne funkcije. Isto vrijedi i za neuroze karaktera bez ikakvih
simp
toma. Karakteristic
no
je
da
medu
bolesnicima
koji imaju
vel ikih poteskoca u klimakteriju
nema
niti jedoga koji b i mogao
izvijestiti
0
ured no m seksualnom zivotu u
periodu
prije klimak
.
terija. Na kraju ov
og
pregleda
spomenimo
jos
i slucajeve pre
nagl asene strasti i svih
drugih
vrsta nago
nskog
ponasanja, pri
cemu
je genital
nost
uvijek jako poremecena.
Prva
grupa
statistickih rezultata
obuhvaca 338
slucajeva
koji su potrazili
pomoc
u Wiener Psychoanalytisches
Ambula
torium
j Becki psihoanaliti
ck
i amublatorijf u toku
jedn
e godine
(od
no
vem
bra
1923. do
novembra
1924) .*
Rezultati
utv
rdeni jednostavnom anamnez
om
Od 166
muskih pacijenata su:
navodno potentni
. . . . . . .
. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
..
17
navodno samo impotentni
. . . . . . . . . .
. . . .. .
. . . .
.
. . . .
18
neuroticni i apstinentni . . . . . . . . . . . . . . .
..
. . .
. . .
. .. . .. .
69
•
neuroticni i erektivno impotentni
. . . . .
. .
. . . . . . . . . • . . . .
.
27
neuroticni
sa
ejaculatio praecox
..
. . .
. . .
.
..
. . . . . . . . . . .
14
perverzni i erektivno impotentni
. . . . . . . . .
. . .
. . . .
. . . . . . . 9
klimaktericni . . . . . . . . .
. . . .
. . . . .. . . . . . . .
. . . . .
. . .
. . . . .
5
aktualnoneuroti cno oboljeli kod coitus interruptus
. . . .
. . . .
7
*
Gospodinu dr E.Hitschm annu , vodi telju ambulatorija, dugujem veliku
zahvalnost za materijal koji mi je veoma Ijubazno stavio na ra spo
laganje .
18
Od 91 zen
sk
iuh
pacijenata
su:
bez vaginalne anestezije (hipestezije) . . . . . . . . , , , , 0
n
avo
dno samo frigidne , . , , , . , . , , , . , . . 6
neuroticne i apstinentne ,
. . .
" . , . . . . "
..
,
27
neuroticne i frigidne , , , , . , ,
. . . . .
. , . ,
..
. . . . . , . . , , .
37
neuroticne zbog aktualnih brac
nih
konflikta i frigidne
12
klimakteric
ne
., ,.. . , ,
. . .
.
..
, , . . . , , , , 9
Kod preostalih 36 muskaraca i
45
zena ne
postoje anam
nesticki rezultati
0
genitalnoj funkciji. Vecinom se radi
0
sluca
jevi
ma
kada se s pacijentima u
prvom
susretu zbog njihove
plahosti nije
moglo 0 tome
razgovarati,
Samo medu mu
skim
paci
jentima
njih 17 je navelo
da
su potentni. Vecina se takvih
bolesnika prilikom analize
pokazuje
vise iii
manje
erektivno
impotentnim;
grupu
onih
koji su stvarno erektivno potentni
obicno sacinjava
ju eritrofobicne
osobe, prisilni karakteri i
drugi
narcisoi
dno-s
ad isticki karakte
ri.
Druga
grupa
statistickih rezultata
obuhva
ca slucajeve koje
sam
ja
analizirao,
Od 41 muskog pacijenta
su:
histericni i apstinentni
sa
erektivnom potencijom , . ,
4
prisil no-neurots
ki
i apstinentni zbog asketske ideologije , ,
..
6
histericni
sa
jako smanjenom erektivnom potencijom
prisilno-neuroticni
sa ere
ktivnom impotencijom , , . , .
..
, , , .
h
is
tericni
sa
ejaculatio praecox, , ,
..
. . , . , . , , , . , , ,
..
, , . , 2
hipohbndricno
-neu
rastenic
ni sa
genitalnom astenijom
e
jaculatio praecox ante portas
be
z erekcije) ' . . . . .
..
.
.. 4
eritrofobicni i apstinentni zb og straha cd impotencije
..
.
..
. 3
moral insane
o
bmanjivanje i bolesna
strast)
sa
ejaculatio praecox, . . . . . , ' , . .. . . . . . . , ,
..
, . . , , , , , 2
kleptomani
sa
erektivnom impotencijom
, . , .
, . , . .
, '
,
..
. . 1
neur
as
ten
icni
sa
ejakulativnom impotencijom . . . .
. . ..
. . '
1
sa
mo impotentni uz neurotican karaker . , • ' , , ,
..
,
4
postencefaliticni i erektivno impotentni (uslijed gripe) , . " 1
homoseksualni i perverzni
sa
erektivn
om
impotenci jom
u odnosu
sa
zenom , . , . , , . , , . . , ,
. . .
, . ,
. . . .
, . ,
..
, . , 3
nagons
ki
karakter
sa
erektivnom impotencijom , , .
. . . . . . ,.
1
zdravi bez poremeca ja potencije
..
" .,. ,., . , . . .
..
1
erektivno potentni i narcisoid
no
homo
se
ksualni
nezadovoljeni prilikom spo
ln
og cina
. . . . . .
, . . ' . ,
erektivno potentni prisilni karakte ri, nezadovoljeni
prilikom spo
lnog
cina " .. , .. " . . . ,. , . . " . , .
..
, . . , .
4
erektivno potentni
sa sa
tirijazom, nezadovoljeni
prilikom spolnog
Gina
. , . '.
,.
. . . ,
..
. . , .,
19
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 11/96
Od
31 pacijent
ic
e su:
histericne i
apstinentne zbog straha od seksualnosti
. . 7
prisilno-neuroticne, odbacuju seksualnost i apstinentne . . 4
hisiericne sa
vaginalnom
anestezijom . 9
prisi !no-neuroticne
i
frigidne . . . 3
ciklotimne sa kronicnom hipohondarskom
neu rastenijom seksualno inhibirane .
nagonski
karakieri frigidne
odnosno vaginalno
anesteiicne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
nimfomanija sa mazohistickom
perverznoscu
i
vaginalnom
anestezijom
prilikom spolnog
cina
. . .
kasna
epilepsija
frigidne .
1
hisiero-epilepsija sa vaginalnom
anestezijom
. . . 1
paranoja frigidne . _. . . . . _ 1
bez poremecaja geniialne funkcije . . . . . . 0
Ovi rezultati govore sami za sebe.
Stekelova izjava da je medu svojim pacijenticama imao
pedeset posto slueajeva frigidnosti moze se odnositi samo nci
potpunu seksualnu hladnoCu. U ekonomskom pogledu - a
kakvo bi drugo promatranje ekonomije imalo praktienu vrijed
nost? - svejedno je da
Ii
zena, manje iii vise seksualno osjeca,
iii
da Ii je muskarac erektivno potentan iii ne; vazno je samo da
Ii je orgazam poremecen.
Freudovo
utenje
0 mastanju neurotienog eovjeka dopusta
pojavu uobitajenog spoja neuroze i impotencije kao tega
sto se samo po sebi razumije. Interes za svijet maste koji
si
je
stvorio neurotiean covjek umanjuje funkciju realnosti; sposob
nost erotskog i socijalnog djelovanja. SVijet maste je stvoren i
zaposjednut, i to sa trajnim interesom, jer realan svijet nije
mogao zadovoljiti prohtjeve principa ugode, i jer su izvjesni
erotski i egoisticni prohtjevi naisli
na nepremostive prepreke
socijalnih i kulturnih normi,
kOje
nisu mogle biti niti savladane
niti prihvacene. Nasuprot tome, u masti se sve zelje mogu
prikazati kao ispunjene. Obieno se regresivno daje prednost
zeljama, iz vremena kada je dijete svoje pNe jake erotske
interese usmjerilo ka osobama iz svoje blize okoline, svojim
roditeljima, starijoj braGi i sestrama, dadiljama, sluzavkama, itd.
Seksualna masta i poriv za motornim odstranjivanjem napetos
ti, koju je ona prouzrotila, redovno vode do masturbacijske
aktivnosti. Tako masturbacija postaje toekom kristalizacije svih
seksualnih htijenja. Vee to, sto svaki neuroticar, jedan veliki , i
to najvazniji dio svojih libidinoznih interesa oduzima realnim
objektima i usmjerava ga ka svojim likovima iz maste, uvjetuje
slabiju potenciju u uzem i sirem smislu u odnosu prema onima
koji zive u realnosti. Medutim, oslabljena potencija iii smanjeni
interes za mogucnosti zadovoljavanja, koje u realnosti stoje na
raspolaganju seksualnim tendencijama,
jOs ne
znace impoten
ciju. Moze Ii neuroza biti zasnovana
na
seksualnim nagonskim
snagama koje se nalaze izvan genitalne sfere, a da genitalna
funkcija ne bude osteeena? Bolesnik bi u tom slueaju bio
genitalno-libidinozno zadovoljen, ali pored toga
ne
bi bile za
dovoljene njego
ve
predgenitalne zelje koje zahtijevaju neurat
ske nadomjestke
za
zadovoljenje. Iskustvo nas, medutim, po
ucava
da
nezadovoljeni i nesublimirani prohtjevi - bud uGi
da
se
ne daju uklopiti u cjelokupno stremljenje - vremenom privlace
sve veti interes i time ometaju jedinstvenost seksualnog doziv
Ijaja; a ni inaee se nista vise ne moze potpuno dozivjeti. To bi
prije svega samo malo omelo socijalne djelatnosti, jer vetina
njih nije povezana sa Iicnim iskustvom. Naprativ, u podrucju
seksualnog dozivljavanja,
Giji
je vrhunac, i psihicki i fizieki,
orgazam, potrebna je sposobnost za pojednostavljenje seksu
'alnih i kulturnih stremljenja. 0 tome ovisi ekonomijska svrsis
hodnost orgazma.
2
2
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 12/96
po l vlj
ORG STICK POTENC IJ
Pod orgastickom potencijom podrazumijevacemo spo
sobnost covjeka da dospije do
zadovo/jenja
koje je
adekvatno
doticnom zaprecavanju libida; potom, sposobnost da daleko
cesce dospije do
zadovoljenja nego Ii da po legne poreme-
(;ajima genitalnosti,
koji cak, i kod relativno na jzdravijih Ijudi
povremeno ometaju orgazam. Orgasticka potencija se ostva
ru
je pod odredenim uvjetima koje zaticemo samo kod Ijudi
sposobn ih za uzitak i rad; kod neuroticnih Ijudi ti uvjeti nedos
taju iii nisu dani u potpunosti.
Mozemo
Ii
, unatoc razlicitostima individualnih seksualnih
potreba, op
is
ati jedan tip orgasticke potencije? Moglo
bi
nam
bi
ti
prigovoreno da opisujemo idealan tip koji u stvarnosti cak
ni pribl izno nije zastupljen.
Mi
to osporavamo; mislimo,
sta
vise,
na potpuno realno cinjenicno stanje. Naj toplije zahvaljujem
nekolicini kolega
na
tome sto
su
mi dali fenomenoloski opis
svog seksualnog dozivljaja koji
mi
je omogucio da postavim
nekoliko kriterija orgasticke potencije; ukoliko oni nedostaju,
mozemo
sa
dovoljnom sigurnoscu dijagnosticirati orgasticku
impotenciju prema stupnju i kvaliteti, nezavisno od podataka
koje nam daju bolesnici i koji nas najcesce dovode u zabludu.
Sa
klinickog stanovista, uspostavljanje jednog tipa orgas
ticke potencije poduprto je time sto
se,
nakon odstranjivanja
poremecaja potencije, krivulja orgastickog dozivljaja ugode
automatski manje iii vise
iz
jednacava
sa
opisanom krivuljom
orgasticke potencije: .
Pocinjemo sa prikazom napretka jednog pacijenta za vrije
me analize koji
je,
izmedu ostalog, patio
od
ejaculatio praecox
i pretjerane masturbacije.
Pacijent je onanirao od osme godine zivota jedan do tri puta
dnevno, bez osjeeaJa krivice iii svjesnog straha da ee
se
time unistiti.
Obicavao je vee prilikom vecere iii odlaska u krevet misliti na to kako
mora onanirati, ada
pri
tome
ni
najmanje nije bio uzbuden. Kada bi u
krevetu pocinjao citati, odlucio bi
da
onanira za pol a sata. Ud bi
mu
na pocetku onanije bio mlohav i er igirao bi nadraZivanj em rukom. Pri
* Radi
preglednosti smetnje orgazma prikazacemo krivulj ama.
tome bi pac ij ent ,azmisljao kome bi danas trebao posvetiti onaniju;
bilo je to nesto kao misa koju je on za nekoga morao odsluziti .
Uzbudenje bi se tada po javilo kao posljedica nekakvog mas tanja i
neprekidno
bi
se poveeavalo. Pacijent bi pocinjao razmisljati 0 spo
rednim stvarima, mislio bi na svoj po sao, na prividno banalne doga
daje proteklog da,'a
;t
d. U O
1
trenutku ne stajalo bi uz budenje,
j : Razvoj uzbudenja kod onanije
~
a - stanje neuzbuJ 0nosti; U -
ne
hotimican prekid mastanja; E
hotimicno ponovno uspostavljanje mastanja i uzbudenja; A - vrhunac;
S - smanjenje uzbudenja
a
ponovo bi se pojavljivalo c im bi on iznova pocinjao mastati . To bi
se ponavljalo nekoliko puta, i u prosjeku tr
aj
alo do pola sata u cj elosti .
Konacno bi pacijent
do
stigao vrhunac, somats
ko
uzbudenje
bi
b
il
o
veo ma jako izadovoljenje bi ga vraealo u stanje neuzbudenosti u kojemu
se nalazio neposredno prije onanije. Na moju molbu da graficki
prikaze tok uzbudenja, nacrtao je gore navedenu krivulju (slika 1).
eposredno prije nego sto je obolio od neuroze (eritrofobij a) ,
paci
je
nt je patio od ejaculatio praecox, kOja se otada znatno pogor
sala, i bio je relativno potentan samo u odnosu sa jednom udanom
zenom koja je ispunjavala odredene uvjete za Ijubav. Koitus je obicno
trajao otprilike po la minute; znatno je bilo produzeno vrijeme
ugoda
koje prethode neposrednom zadovoljenju; koitus je zavrsavao sa
jacim zadovoljenjem nego Ii onanija, narocito ako bi zena dozivjela
orgazam u isto vrijeme kada i on. Nakon koitusa, za razliku od onanije ,
ostajao bi osjeeaj dusevne us
re ce
nos
ti;
nakon snosaja sa drugim
zenama, pri kojemu bi ejakulacija n
as
tupila uv i
je
k odmah nakon
imisije, pacijent je osjeeao sa
mo
gadenje i odvratnost. Krivulja 2
predstavlja tok orgazma pri snosaju sa voljenom zenom, krivulja 3
uzbudenje prilikom ejaculatio praecox.
Slika
2:
Spolni c
in
sa fakultativnom potencijom
•
\
a - stanje neuzbudenosti; V - produzena predugoda; J imisija; A
vrhunac; p.E. - ostatak psihickog uzbudenja; vrijeme trajanja od imisije
izracunato otprilike pola minute
L ~ 1
3
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 13/96
Slika 3 Krivulja kod ejaculatio praecox
, ,
-' ,
..., :
:
/
J,
\
'
usporedbena lini
Ja
; UE - stanje prevelike uzbudenosti; V - produzena
predugoda;
J -
imisija i nizak vrhunac; U - naknadna jaka neugoda
U vrijeme kada je bio podvrgnut analizi, pacijent
je
imao veoma
malo cenwrirana homoseksualna mastanja i raspolagao je dobrom
erektivnom potencijom inter femora iii ad nates. Takav snosaj obra
zlozio je
time da
nije
zelio da zena zatrudni. U njegovim snovima,
medutim, strah od prodiranja u vaginu bio je toliko izra.zen, da sam
mu mogao objasniti da njegovo obrazlozenje nije nista drugo do
prazno racionaliziranje. Zelio mi je dokazati da nisam u pravu, i
prilikom slijedeceg pokusaja koitusa doslo je do "eksplozije" cak i prije
nego sto Je
paciJent
zauzeo polozaj
za
koitus. Analiza snova koje
je
pacijent imao nakon ovog neuspjeha pokazala je da se on plasio neke
opasne "stvari" za koju
je
smatrao da
se
nalazi u vagini. Kasnije
je
on
sam
svoju ejaculatio praecox tumacio
kao
izraz straha od predugog
"zadrzavanja u lavljoj jazbini".
Kada
su
strah i nekoliko va.znih, do sada nesvjesnih sadrzaja
postali svjesnim, imao je snosaj.
Kao
sto je rekao, jos nikada
nije
dozivio takvo zadovoljenje. Ugodama koje prethode neposrednom
zadovoljenju posvecivao je znatno manje vremena nego ranije, jer je
strah od koitusa bio manji. Sam koitus
je,
prema izjavi pacijenta, trajao
otprilike tri puta duze (otprilike jednu i pol do dvije minute) od koitusa
sa voljenom zenom prije nego sto je obolio. Uzbudenje se povecavalo
najprije polako, a zatim sve
brze;
prvi put za vrijeme spolnog <:ina
pacijent nije mastao, a poslije je po cijelom tijelu osjecao ugodan
umor, bez osjecanja teskog umora "samo u glavi'
kao
nakon onanije
iii
nakon spolnog cina
sa
ejaculatio praecox. Razvoju uzbudenja
odgovara krivulja na slici 4.
Slika : Krivulja razvoja uzbudenosti nakon analiza straha
I \[
V - ugode koje prethode neposrednom zadovoljenju (krace);
J
imisija; I - sporiji porast uzbudenosti; II - strm uspon ka vrhuncu A);
111-
strm
pad
uzbudenosti koja blago nestaje; trajanje otprilike 2 minute
24
Nekoliko mjeseci nakon zavrsetka analize pacijent mi je,
izmedu ostalog, rekao da se osjeca
potpuno
potentnim i zado
voljenim; da spolni
tin
traje otprilike pet minuta, da pri tome ne
masta i da se nakon tina ne osjeca "nistavno".
Ukoliko usporedimo krivulje, primjecujemo da je druga
krivulja kraea od tetvrte na ulaznom kraku. Veliko povjerenje
koje je pacijent osjecao prema voljenoj zeni, i odredeni uvjeti
za Ijubav, omoguGiIi su pak erektivnu potenciju i relativnoveliko
zadovoljenje; medutim, strah od koitusa uvjetovao je praduze
nje radnji koje prethode
neposrednom
zadovoljenju i
znatno
skraGivanje vremena frikcije.
To
se vrijeme praduzilo tri puta
vee
onda
kada je pacijent
postao
svjestan straha od koitusa.
Kod ejaculatio praecox vrijeme frikcije je skora u potpunosti
nedostajalo, orgaz am je bio neznatan i dugotrajan; slabe osjete
ugode
pratili su intenzivni osjeeaji neugode, sto nije bio slutaj
kod spolnog
tina
relativno oslobodenog straha.
Intenzitet konacne
ugode
u orgazmu je dakle (prilikom
spolnog tina
oslobodenog
straha, neugode i mastanja), direk-
tno proporcionalan veliCini seksualne napetosti koja
je
usre-
dotocena na spolni organ
tj.
on
je tim veei sto je veGi i strmiji
"pad" uzbudenosti.
SlijedeGi fenomenoloskj opis zadovoljavajuceg spolnog
tina
tite
se samo toka nekih .tipitnih faza i
na t
ina ponasanja
pri
spolnom
tinu. Opis psihologije
spolnog
tina suvisan je s
obzirom na brojne i
dobre
opise koj e nalazimo u literaturi. Isto
tako ne uzimamo u obzir niti ugode koje prethode neposred
nom zadovoljenju i koje su odredene razlititim individualnim
potrebama
i ne upucuju na zakonitosti. Dozivljaji
uzbudenosti
na vazovegetativnom sustavu, ukoliko ih mozemo obuhvatiti
fenomenoloski, bice obradeni u IV poglavlju.
I Faza hotimicnog ovladavanja porastom
podr t j
1
Erekcija
nije
bolna
nego
sama
po
sebi
ispunjena ugo-
dom
ada spolni organ pri
tome
nije previse uzbuden. Spolni
organ zene postaje hiperemijski (prepun krvi) i sluzav
zbog
obilne sekrecije genitalnih tlijezda.
Klitoris
moze
biti vodeea
zona prilikom imisije, ali kod orgastitki potentne zene, klitoris
neposredno potom, predaje svoju uzbudenost sluznici vagine
ada joj pri tom ne konkurira. Vazno obiljezje orgastitke poten
cije
muskarca
jeste
psihomotorni
poriv za
prodiranjem.
Erek
cije se mogu, naime, ostvariti i na tisto osjetne podrazaje a
da
ne proizvedu taj poriv; to je, na primjer, slutaj kod nekih
erektivno potentnih narcisistitkih karaktera.
25
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 14/96
Sllka
5.
Tipicne faze spolnog ci na
sa
orgastickom
potencijom kod oba spola
v predu
god
; J -
ija
; I - faza hotimlcnog ovladavanja poras
tom
pod raz aja . l S neskodlJlv og produzenja;
II
(5a-d) faza nehotimicniti
kontrakcija misica i automatskog porasta podrazaja;
III
(7)
iznenadan
i strm USpO i ka vrhuncu (A); IV (8) orgazam; V (9-10) strmo smanjenJe
uzbudenosti; E - iznemoglost; tr
aJan
je otp ri
li
ke 5-20 minuta
2) Muska
ra
c je njetno agresivan Kao patoloska odstupa
nja od ovakvog po nasanja pri spolnom cinu treba smatr ti
pretjeran u ag resivnost koja proizlazi Iz sadistickih pobuda, kao
ko
d n ekih prisilnih neuroticara sa erektivno m pot encijom; ne
akt ivnost pasivno-femininog karakterd; kod "ona£lijskog koitu
sa
sa nevolJenim objektom nedos tajc njeznost. Zena je pasiv
nija od muskarca, ali ipak nije polpuno neakt iv
na.
(Kraj nja
neaktivnost, fla primjer, kao posljedicd mazohistickih mastanja
o s ilovanju )
3) U
go
da , koja se za vrij em e radnj i kaje prethode nepo
srednom zadovoljenju odrzal a na otpri li ke jednakom nivoLl ,
iznenada
ras
te
na
ist i natin kod mus
ka
rca i zene prili kom
imisij
e.
Osjecaj muskarca da je "uvueen" o
dg
ovara osjecaju
zene da "usisava" ud.
4) Poriv muskarca da
pr
odre zaista
du
b
ok
o povecava se ,
al i pr j tome ipak ne dobiva oblik sadistjcke "zelje za probada
njem" kao sto se 10
do
gada kod prisilno neurotskih karaktera.
Uzbudenje se
pomoc
u
ob
ostrane spontane
i
nen
p
regnute
frikcije koncentrira n povrsinu i vrh penisa odnosno na st
r i-
n
je
dljelove sluznice vagine. Karakteristican osjecaj koji najav
Ijuje, a zatim
i
prati prod ira nje
sj
em ena jos u potpunosti nedos
taje (za razliku od ejaculat io praecox). Tijelo je
jo
s manje
uzbudeno od spolnog organa. SV ijest je potpuno okrenuta ka
percepciji osjecaja ugod e; Ja pri tome aktivno ucestvuje utol iko
sto pokusava da iscrpi sve mogucnosti za ugodu i da postigne
zaista visoku napetost prije ne
go
Ii nas tupi orgazam. To se
naravno ne zbiva putem potpuno svjesn ih razmisljanja, nego
automatski in dividualno razlieito na osnovi pret
hocJn
lh is kusta
va, promjen om polozaJa naeina frikcije, njenog ritma itd. Pre
l
a suglasnim saopcenjima potentnih muskaraca i zena, osje
.call ugode su jaci sto su frikcije sporije i blaze, i sto su bolje
podes
ene
jedna prema drugoj. To pretpostavlja i veliku spo
sobnost poistovjeeivanja sa partnerom. Kao patoloski pandan
ovome nalazimo poriv
za
zestokim frikcijama sa djelomicnom
anestezijom penisa kod sadistiekih prisilnoneurotskih karakte
ra, koji pate od impotentia ejaculandi i nervoznu zurbu onih koji
pate od ejaculatio praecox
Ra
spitujuei se , saznali smo da se
orgasticki potentni muskarci za vrijeme spolnog
Cina
nikada ne
smiju i _ako izuzmemonjezne rijeei - ne govore._Oboje, i govor
i smijeh, upucuju na teske poremecaje sposobnosti
za
predaju
koja pretpostavlja nepodijeljeni dar za osjecanje ugode.
5)
U ovoj fazi prekid frikcije je dijelom sam
po
sebi ispunjen
ugodom zbog naroCitih osjecaja ugode koji se javljaju pri
mirovanju i treba ga provesti bez dusevnog trosenja, a dijelom
se time produzava koitus, pri cemu, u stanju mirovanja uzbu
denost ponovo malo opada, ali medutim, ne nestaje sasvim kao
u patoloskim slucajevima Ni prekid spolnog cina retrakcijom
penisa sada jos uopce nije naglasen neugodom, ukoliko se
desi nakon odmora Pr ilikom nastavljanja frikcije, povecava se
neprek idno i uzbudenost, i
to
iznad nivoa uzbudenosti koji je
bio prisutan prije prekida, i postepeno sve vise i vise zahvaca
cijelo tijelo,
dok
sam spolni organ ostaje manje iii vise jed na
komjerno uzbuden Konacno, kao posljedica ovog novog,
obitno iznenadnog povecanja genitalne uzbudenosti, nastupa
II Faza nehotimicnih kontrakcija misica.
6) U ovoj fazi hotimi(;no ovladavanje tok om uzbudenosti
nije vise moguce. Ona ima sl ijedece osobine:
a) Porast uzbudenosti ne moze se vise regu
li
rati ; stovise,
uzbudenost obuzima cjelokupnu licnost i uvjetuje ubrzani puis
i ubrzano disanje.
b) Tjelesn a uzbudenost
se
ponovo vise usredotoeava na
spolni organ, a da se pri tome uzbudenost tijela ne smanjuje ;
nastaje osjecaj ko]i se najbolje moze opisati kao
otjecanje
uzbudenosti k spo /nom organu.
c) Ta uzbudenost uvjetuje prije svega refleksne kontrakcije
cje lokupnog misicja spolnih organa i dna zdjelice Te se kon
trakcije odvijaju U obliku valova; visovi valova se poklapaju sa
potp
unim prodiranjem uda, a nizovi val ova sa retrakcijom.
Medutim eim retrakcija
pr
ekoraei odredenu granicu odmah
se pojavljuju greevite kontrakc ije koje ub
rz
avaju izljev sjeme-
zene
se
osim toga u ovom slucaju skuplja glatko
mlSlcle vagine (usisna aktivnost vagine prema H. De utsch).
26
7
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 15/96
d) U ovom stadij u jep
re
kid spolnog
tina za
muskarca i zenu
apsolutno ispunjen neugodom; kontrakcije misiea, koje pos-
pjesuju orgazam i ejakulaciju kod muskarca, umjesto ritmicki
odvijaju se grcevito; to uvjetuje jaku neugodu, a ponekad i
osjecaj boli na dnu zdjelice i u krstima; osim toga, uslijed grca
do ejakulacije dolazi ranije nego kod nesmetane ritmike.
Hotimitno produzenje prve faze spolnog cina
Uedan do
pet)
do
nekog odredenog stupnja nije stetno; one prije
utjete
na porast ugode; nasuprot tome, prekid iii hotimitna promjena
razvo ja uzbudenosti u drugoj fazi stetna je, jer ta faza vee
nastaje refleksno i jer je nadrazen sam zivtani sustav. Oovome
ce
jos biti rijeci u klinitkom dijelu (neurastenija, poremeeaj
uslijed coitus interruptus).
7) Oaljnjim pojatanjem nehotimicnih kontrakcija misiea i
povecanjem njihove ucestalosti uzbudenost
se brzo i strmo
penje ka vrhuncu do A na krivulji); vrhunac se obicno
poklapa sa prvim kontrakcijama misica koje pospjesuju pokre-
tanje sjemena; sada se javlja
8)
manje
iii
vise jako
pomucenje svijesti;
frikcije se sponta-
no pojacavaju nakon kratke izlozenosti vrhuncu u jed nom
trenu, a poriv
za
potpunim prodiranjem' postaje intenzivniji
sa
svakom kontrakcijom misica koja pospjesuje pokretanje sje-
mena. Kod zene se kontrakcije misiea odvijaju na isti nacin kao
kod muskarca; ali psihicki postoji razlika u tome sto zdrava
zena
za
vrijeme i odmah nakon vrhunca zeli
u
potpunosti
primati . 0 uzajamnom poistovjeeivanju i drugim razlikama u
ponasanju oba spola kod spolnog cina bit
ee
jos rijeci na
drugom mjestu). U trenutku vrhunca zaustavljen je dah: sada
se
on oslobada zustrim disanjem, sto se kod zene obicno
ispoljava u kricima.
9) Orgasticka uzbudenost
se
raspodjeljuje po cijelom tijel u
i uvjetuje zivahnu motoriku cjelokupnog misieja tijela. Samo-
promatranja koja su vrsile zdrave osobe oba spola, a isto tako
i analiza izvjesnih poremeeaja orgazma pokazuju, da je one sto
mi
nazivamo razrjesenjem od napetosti, i sto osjeeamo kao
motorno rastereeenje (silazni krak orgazma) pretezno poslje-
dica povratnog strujanja uzbudenosti kroz tl}e/o. Osim toga, to
povratno strujanje se osjeca kao iznenadno smanjenje na -
petosti.
*
Taj
poriv, koji mozemo fenomenoloski utvrditi, mogao bi biti izraz
povratka u majcinu utrobu kojegaje pretpostavio
Fe
rencz
;
i koji
se,
po
njegovom
misljenju, barem za muskarca, psihicki realno provodi pro.
diranjem sjemena prilikom koitusa.
Na taj natin, vrhunac predstavlja prekretnicu od genitope-
ta/nog
ka
genitofuga/nom (Ferenczi)
toku uzbudenosti. Sa
-
mo
genitofuga/ni tok vodi do zadovo/jenja,
koje ima dvostuko
znacenje: ostvarenje uzbudenja i rasterecenje spo nog
organa.
10) Prije nego sto je dostignuta nulta tocka, uzbudenje
izcezava u blagoj krivulji i biva zamijenjeno
ugodnom tje/esnom
i dusevnom m/itavostu;
veCinom se javlja i
jaka potreba za
snom.
Osjetilni odnosi vise ne postoje, ali i dalje postoji z
asi-
t eni njetni odnos prema partneru,
kojemu se ponekad pridru -
zuje osjeeaj zahvalnosti.
Nasuprot ovome, oni koji su orgasticki impotentni osjeeaju
olovni umor, gadenje, odvratnost, dosadu, a ponekad i mrznju
prema zeni. Kod
satiriLaze
i nimfomanije seksualno uzbudenje
je jos uvijek prisutno. Z.ene tesee reagiraju nesanicom koja je
vazan znak nezadovoljenosti. Medutim, ne smijemo bez dalj-
njega donositi zakljucak
0
zadovoljenosti ukoliko nam bolesnik
saopei da poslije odmah zaspi.
Pogledamo
Ii
jos jednom obje faze spolnog
tina
, uotit
cemo da prvu fazu karakterizira pretezno
senzomi,
a drugu
motomi
dozivljaj.
***
Veoma je rasireno glediste da je zakasnjenje orgazma kod
zene fiziolosko; neki su tak pokusali bioloski objasniti ovu
tinjenicu.
Na
primjer, kasniji pocetak orgazma kod zene trebao
bi imati bioloski smisao da postigne drugu ejakulaciju kod
muskarca radi sto sigurnije oplodnje (Urbach). Samo, vrlo se
testo
dogada da zena teze dospijeva do orgazma nego Ii
muskarac. Moramo medutim poCi od slutajeva kada se (rela-
tivno) zakasnjenje orgazma kod zene zbiva tako sto muskarac
prerano dolazi do vrhunca.
Fiirbringer,
podrzavajuCi
Lowenfe/-
dov
standard od
10
minuta, smatra da normal no spolni
tin
traje
izmedu pet i petnaest minuta. To odgovara i nasoj procjeni.
Pojavu da muskarac ejakulira u prosjeku vee nakon jedne do
tri minute ne mozemo jos smatrati patoloskom, ali tog muskar-
ca neeemo oznatiti niti kao odgovarajuce potentnog muskar-
ca, jer iskustvo nam govori da takva preuranjena ejakulacija
koja pripada karakteru odredenih sasvim zdravih muskaraca
(Ffirbringer) potiva
takoder na psihitkim smetnjama; podsje-
camo na naseg paci jenta koji je prije analize nakon pola minute
dospijevao
do
relativno zadovoljavajueeg orgazma, a kada je
postao svjestan svog straha od koitusa produzio je vrfjeme
frikcije za vise od dvostruko. 0 drugim uzrocima preuranjene
28
9
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 16/96
ejakulac ije koju jos
ne
mozemo zvati patoloskom biee govora
u poglavlju
0
soeijalnom znaeaju genitalnih htijenja .
Uk
ol
iko ovo ne uzmemo u obzir, preostaje nam jos dovolj-
no povod a koji uvjetuju zakasnjenje orgazma kod inaee zdravih
lena, i ko ji
su
karakteristieni samo
za
zenu: dvostruki spolni
moral koji ze ni name
ee s a l ~ k q
vecu obavezu otklanjanja
sek-:
sualnosti nego muskaceu, i zelju da bude muskarae, koja pak
ne mora sasvim sprijeeiti ostvarenje zadovoljenja, ali dod use
moze ometati
gl
atki razvoj uzbudenosti. Ukoliko
su
i ove zapre-
I e
uklonjene, tok uzbudenja kod zene ne razlikuje
se
od toka
uzbudenja kod muskarea.*
Orgazam je kod oba spola intenzivniji ukoliko se vrhunae
genitalnog uzbudenja dogodi u isto vrijeme i kod muskarea i
kod zene .To je veoma eesto prisutno kod Ijudi koji svoja njezna
i osjetil
na
htijenja mogu usredotoCiti na jed n objekt, i koji
nailaze na odgovarajuCi prijem, i postaje pravilo ukoliko Ijubav-
ni odnos nije ometan niti iznutra niti izvana. U takvim slueajevi-
ma je barem sasvim iskljueena svjesna aktivnost mastanja ; Ja
obuhvaca samo osjecaje ugode prema kojima je nepodijeljeno
usmjeren.
Fenomenoloska definieija orgastieke potene je
bila
bi da je orgastieka poteneija sposobnost povremenog usmje-
ravanja c e okupne afektivne ienosti prema genita nom dotiv-
I a u
unatoe nekim protivrjetnostima.
Medutim, ne mozemo bez daljnjega odlutiti da
Ii
miruje i
ne,svjesna aktivnost mastanja. Odredeni znaei govore u prilog
tome, Mas tanja koja ne smiju postati svjesna mogu samo
smetati. Medu mastanjima koja mogu pratiti spolni tin moramo
razlikovati ona koja su u skladu sa realnim seksualnim objek-
tom i seksualnim dozivljajem, od onih koja su u suprotnosti sa
njima, Ukoliko je realni seksualni objekt bio kadar da sebi
odmah pri
vu
te
sve
libidinozne interese, onda je suvisno svako
nesvjesno mastanje; ono je u biti suprotno realnom dozivljaju,
jer mastamo samo 0 onome sto u stvarnosti ne mozemo imati.
Postoji
pr vi
pri enos sa prvobitnog objekta na zamjenu za
objekt: Realni je objekt mogao
zam jeniti
objekt mastanja jer se
sa
njim poklapa u osnovnim ertama. Nasuprot tome, ukoliko
se
desi prijenos seksualnih interesa, premd se u osnovnim
svojstvima realni objekt ne poklapa sa objektom 0 kojemu
mastamo, samo na osnovu neurotskog trazenja prvobitnog
Pitanje,
da
Ii
po
red sasvim sigurno prisutne cisto somatske uzbudlji-
vosti vagine postoji prvobitna psihicka tendencija kod djeteta, koja
odgo
vara kasnijem vaginalnom drzanju prema muskarcu, spada u
poglavlje 0 genitalnoj teoriji.
objekta bez unutrasnje sposobnosti za pravi prijenos, onda
nikakva iluzija
ne
moze nadjata ti tihi osjecaj patvorenosti odno-
sa Ondje nedostaje razotarenje nakon spolnog tina, ovdje je
ono neizbjezno; ovdje, smijemo tako pretpostaviti, nije mirova-
la aktivnost mastanja
za
vrijeme spolnog tina, nego je stovise
sluzila ocuvanju iluzije, ondje je prvobitni objekt izgubio na
znatenju, a time i na snazi koja stvara mastu; ali, uskrsnuo
je
ponovo u real nom objektu. Kod pravog prijenosa izostaje
preejenjivanje realnog objekta; svojstva koja protivrjeee prvo-
bitnom objektu pravilno
se proeenjuju i toleriraju; kod nepravog
prijenosa idealizaeije je isuvise velika i prevladavaju iluzije;
negativna svojstva se
ne
opazaju (potisnuta
su)
, a aktivnost
mastanja ne smije
se
prekinuti, inaee
bi
se izgubila iluzija.
Sto masta koja izjednatuje realni objekt sa prvobitnim
objektom mora biti napregnutija, toseksualni uzitak vise gubi
na intenzitetu i seksualnoekonomskoj vrijednosti. 0 vrsti razmi-
rica koje obieno prate svaki meduljudski odnos koji duze traje
u potpunosti ovisi da Ii i u kojoj mjeri te razmiriee smanjuju
intenzitet seksualnog dozivljaja. To smanjenje tim prije postaje
patogena smetnja sto je
jata
preokupaeija prvobitnim objek-
tom i sto je veea nesposobnost za pravi prijenos, zatim, sto je
veCi utrosak energije koji je potreban da
bi
se savladalo odbi-
janje realnog objekta. I tako dolazimo do neurotskih poreme-
caja orgastieke poteneije.
3
31
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 17/96
If pogl vlje
PSIHICKI POREMEC JI ORG ZM
Za
razl
iku od poremecaja erektivne i ejakulacione potenci
ie, veoma se malo paznje obraca na poremecaje "konaene
ugode" (Freud) iii "splasnuca uda" (Detumeszenz) (Moll) kod
muskarca. Poremeeaji spolne funkcije kod zene koji se teze
uoeavaju obuhvaceni
su
pojmom "dispareunija". Tu spadaju i
vaginal
na
anestezija i hipestezija. I kod zena nailazimo na
izolirane poremeeaje funkcije orgazma
uz
neometanu funkciju.
pripremnih fizioloskih tokova. Kod Kehrera* nalazimo sa gine
kol
oskog stanovista vrijedne doprinose razumijevanju pore me
eaja orgazma kod zene i njihovog znaeaja za nastanak organ
skih bolesti
na
zenskom seksualnom aparatu. Stekelova istra
zivanja 0 "spolnoj hladnoCi zene" i "impotenciji muskarca""
donose obilje dragocjenog, ali ne i odgovarajuee iskoristenog
materijala; bez uvazavanja i dolicne procjene djecje seksual
nosti, do koje se moze doei samo primjenom Freudove tehnike,
ne moze se postiei nikakvo temeljno razumijevanje. To vrijedi i
za, uostalom, vrlo dragocjene doprinose u seksoloskoj litera
turi. '" U uzoj psihoanalitickoj literaturi ne nalazimo nikakve do
*
"Ursachen und Behandlung der Unfruchtbarkeit" j Uzroci i lijeeenje
neplodnostij, Leipzig , 1922 .
Berlin i Bee,
1920. i 1921.
Da
bismo odmah sprijeeili eventualne prigovore da
se
preslo preko
nepsihoanalitieke literature orgazmu, neka bude jasno da, koliko je
meni poznato, ne postoji sazeta klinieka rasprava ovom predmetu.
U
Marcuseovom
dragocjenom i inaee izuzetno detaljno obradenom
"Prirueniku seksualnoj znanosti" jHandubuch der Sexualwissen
schaftj rijeci "vrhunac" i "orgazam" nisu zasebno razradene, a i prim
jedbe
0
spolnom cinu i impotenciji, rasute u poglavljima, pokazuju
kako je mali znanstveni interes
za
funkciju orgazma. U starijoj sekso
loskoj literaturi, u knjigama Blocha, Havelock - £IIija, Molla, Krafft -
Ebinga, Forela i dr. nisam mogao pron ci nista sta
bi za
nasu temu bilo
d temeljnag znacaja. Radovi Urbacha
(Zeitschrift fur Sexualwissen
schaft, 1921 ,
Bd
. VIII) i Vaertinga (Zeitschrift fur Sexualwissenschaft,
1915, Bd.lI) obraduju problem orgazma samo
sa
eugenickog stanovi
sta, kao sto se i inaee psiholosko promatranje seksualnog zivota
zanemaruje u korisl eugenickog i fizioloskog promatranja.
pr
in
ose nasem proble m
u.
Za to bi mogao b
iti
odgovoran
iz
vjes
tan zazar da se govori vrhuncu Ijudskog se
ks
ualnog doziv
Ijaja i da se pr
ili
kom ispitivanja IIi ana lize bolesnlka prodre do
detalja - a sam o
na
m detaljl daju vazna obavjestenja. Bolsnici
nlkada sami od sebe
ne
dolaze
na
pomisao da
0
tome govore.
Posto s
am
vee posvetio vel iku paznju
im
potenciji i frig idnosti
kao red ovnim popratnim pojavama neuroze,
iz
tog razloga sam
propustio tako raznolike poremecaje orgazma. Osim toga, ako
malo bolesn ika moze dati trazene informacije, oni nalme ne
razumiju sto ih se pita .
Za vrijeme istrazivanj a pokazala
se
potreba da S pojmu
potencij e prid a i ekon omsko lnae enje, sto se zbilo lIspostav
Ijanjem pojma: "Orgasticka potencija ' Smijem
reCi
da se
uspostavljanje i
an
a
li
tieko
ra
zjasnjenje problema na sa svim
neoeekivan naein pokazalo plodnim za ekonoms
ki
probl
em
neuroze Pri tome sa m se mogao osloniti na stay koji je prvi
izgovorio i dokazao iFreud, 9a neuro
ti
car zbog ne-
ot uno zadovol 'en a i da 'e somatsko I
pSlh
ic 0 za re eava
nie libida jezqro neuroze I rebam do aza I a se slla no potlS-
- iva nje om
et
a konacn u ugodu svu gdje gdje ono ne dje
lu
je
zapreeavaju , vee prilikom potrage za seks ualnim objektom
(aspst inen cija),
iii
kod mehanizama predugode (erekt ivna im
potenc ija, anestezija), i
na ta
j nat in sprijecava smire nje lib icJi-
n
oz
n
ih uz
budenja
Psihitke poremecaje konatne ugode mot ema sve skupa
shvatitl deskriptivno kao odstupanja od opisanag pro
sj
eenog
tipa orgast cke potencije . Pod o rgastickom impote
nc
ijom
podrazumijeva mo unutras
nj
u nes
pos
o
bnost
da se cak i
pod
najp voljmjim vanjskim uVetima i trajno dospije do zadovolje
nja kaje bi bi lo adekvatno adgovaraj
uC
em zaprecavanju lib da
i seksualnim zahtjevima, posto orgasticki impotentni Ijudi vee
i-
nom
ra
spola
zu
i
sa
relativno malom sposo
bn
oscu sublimacije,
do lazi do tra jnih patoloskih zapreeavanja libida. Ti Ijudi u ovom
pogled u losije prolaze cak i od
onil1
koj t ive u apstinenciji iii
onll1 kojl ne raspolazu genital nom uzbudlj ivoscu, jer
se
, uslijed
neposrednih genitalnih podrazaja, stalno nalaze u stanju rela
tivne znaea jno vise napetosti ,
ada
pri tome ne mogu postiCi to
potre bnije smirenje zadovoljenja.
*
Reich: "Die therapeutische Bedeutung der Genitallibido" j Terapeutsko
znaeenje genitalnog libidaj , Internationale Zeitschrift fur Psycho
analyse XI (1925).
3
33
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 18/96
Pod pretpostavkom da pripremne funkcije nisu ometane,
mo tern
o razlikovati cetiri osnovna oblika poremecaja orgastic
ke
potencije:
a) Smanjenje orgasticke poteneije:
Iz unutrasnjih razloga
orgazam ne odgovara libidinoznim zahtjevima, tako da ostaju
somatska i psihicka zaprecavanja libida (onanija , onanijski
koitus) .
b)
Cijepanje orgazma:
Razvoj uzbudenja je za vrijeme
seksualnog cina neposredno ometan (akutna neurastenija).
c)
Apsolutna nesposobnost da se dospije do orgazma
(vaginalna anestezija, hipestezija, genitalna astenija).
d)
Nimfomanijsko seksualno uzbudenje
(nimfomanija,
sa-
tirijaza).
neu ro ze pojave odmah nakon puberteta i razvijaju
se
kroz
borbu protiv onanije; ukoliko je onanija posve zatomljena, tako
da i somatsko zaprecavanje postaje patogeno, tada se u psi
honeurozi jace iskazuju aktuelno-neurotska obiljezja. Prvi znaci
konacnog oboljenja obicno su obilno dnevno sanjarenje, ra-
zdrail
j ivost, neraspolotenja, nemir, smetnje pri radu, polucije,
besanica itd. Sugestivno odstranjivanje osjecaja krivice i straha
da je nanesena steta samom sebi, moze u nekim slucajevima
ublaziti one simptome koji neposredno proizlaze iz osjecaja
kri
vi
ce zbog onanije i pojacanog somatskog zaprecavanja
lib ida. Psihicko zaprecavanje libida se sugestivno ne moze
ugroziti , I nakon prestanka sugestivnog izvjestaja ono uvjeluje
ponovna ispoljavanja osjecaja krivice, sklonost potpunoj apsli
nen ciji , a time i ponovni rast somatskog zaprecavanja.
Ovim cinjenicama, koje se od istrazivanja koja su proveli
Fr
eud
i pripadnici njegove skole u obilju nude svakom proma
tracu bez predrasuda, danas vise nisu potrebni detaljni klinicki
dokazi. Nasuprot tome, telimo navesti nekoliko primjera koji
ce pokazat i kako
se
relativna orgasticka impotencija ociluje
kod erektivno potentnih neuroticara.
Tridesetdvogodisnji muskarac zatrazio je analizu zbog stanja
zbunjenosti i straha od crvenjenJa.Te su patnje postale stalne od kada
se drugi put ozenio. Jos uvijek
je
volio pokojnu suprugu, a drugi put
se ozenio samo iz ekonomskih razloga. Njegova erektivna potencija
bi/a je besprijekorna. Pri/ikom prvog razgovora rekao je da je seksu
a/no zadovo/jen. Medutim, vee u prvim satima ana/ize pok aza/o se
da
je sa nevo/jenom suprugom spo/no opCio samo otpri/ike jedanput u
sest tjedana iz duznosti ; pri tome je mis/io na svoju prvu suprugu sa
kojom je usporedivao sadasnju; tnakon spo/nog cina, koji ga je i cisto
tje/esno veoma malo zadovo/javao, bio je sretan da je vee prosao .
Ova j slucaj mozemo promatrati kao proptotip jedne velike
grupe
eritro
fo
bnih
osoba koje se nesvjesno moraju boriti sa
homoseksualnim mastan jima,
te
prilikom heteroseksualnog
dna do
bro kompenzirati svoju impotenciju i uostalom, oslali
nezadovol jeni. Kod takvih bolesnika zaprecavanje libida nije
manje prisutno nego
Ii
kod onih koji
se
prisiljavaju na apsti
ne nciju.
Iz svega ovoga proizlazi da
kontrakeije
Sl e
nitalno_
Q m is;Cia
k
o
ejakulaeije omogucu u zadovof en e
s
amo onda k .
P SI
e I p oratajnt aparat kadar da bez..
pJigoJLD.li1...S1Y.a.I11..JJ.SjB :.
Ca
e
ugode.
Psihicko zaprecavanje sprijecava zatim i potpunu
koncentraciju i smirenje uzbudenja usredotocenog na spol
nom organu.
4 5
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 19/96
I
sti
oblik orgastitke potencije nalazimo kod
prisilnih neur J.
z erektivno potentnih muskaraca sa drugatijom psihitkom
pozad inom.
Tridesetpetogodisnji muskarac, koji je imao
tipitan
prisilno-ne
urotski karakter i koji je patio od erektivne impotencije, nakon zenidbe,
a uslijed vjestog ponasanja supruge, stekao je sposobnost erekcije,
ali je i dalje postojao strah od impotencije i uvijek
si
je iznova morae
dokazivati
da
je jos potentan: na primjer, izveo je nekoliko frikcija za
vjezbu" i tada je prekidao spolni
tin
. Ni tjelesno
ni
psihitki nije bio
narocito uzbuden, a kada je dolazilo
do
ejakulacije, uzbudenje
se
uopste nije povecavalo iznad ranije razine.
Devetnaestogodisnji muskarac podvrgao se analizi zbog prisil
nog razmisljanja. Imao je
mnogo
snosaja i vrsio je coitus interruptus.
Obicno nije vise od jedanput spolno opeio sa nekom djevojkom jer ju
je poslije spolnog
tina
jOs
vise prezirao nego
Ii
prije; naime, spolni
tin
je za njega bio 'prainjenje" kao i defekacija, a osim toga osobito mu
je
stalo
do
toga da posjeduje vrlo mnogo djevojaka, Zadovoljenje mu
je
bilo malo
vaino,
nasuprot tome, radovao se kada se djevojka
zalostHa zbog toga sto ju je "ostavio', Mi cemo se jos
podrobno
baviti
analnim, sadistitkim i narcisoidnim tendencijama kao nadomjestkom
za genitalna htijenja.
Dvadesetjednogodisnji pacijent, tiji
se
prisilno-neurotski karakter
ocitovao naroCito u uznemiravajucoj prisili da broji, opeio je veoma
testo sa
dobrom
erektivnom potencijom, ali je za vrijeme spolnog cina
neprekidno morae brojati;
do
izljeva sjemena je dolazilo s
mukom
i
vrlo kasno, bez narotito uzvisenog osjecaja ugode. Nakon spolnog
cina je bio deprimiran, osjecao je gadenje i odvrntnost prema zeni i
nije
mogao
zaspati.
oovom obtiku relativne orgast itke potencije, koji ima samo
malo veze sa
neurozom i koji dolazi do izrazaja pretezno u
karakteru, biee rijeti u poglavlju 0 "socijalnom znataju genital
nih htijenja".
Na
kraju spomenimo jos i poremecaje orgazma kod spol
nog tina koji traje prekratko, odnosno predugo. Ukoliko spolni
tin
ne
traje dovoljno dugo, tada je premalo seksualnog uzbu
denja tijela usredotoceno
na
spolni organ,
do
ejakulacije dolazi
vee i na slabe podrazaje, kao kod onanijskog koitusa iii ejacu
latio praecox. To znaci da nije orgasticki zadovoljen say raspo
10livi libido. Ukoliko
je, protivno ovome, produzena predugoda,
a orgazam zadrzan, uzbudenost sa s k t t p na spolnom
organu da bi najednom bila orgastic
ki
bdvedena, nego dolazi
tako
reCi do
povrsinske raspodjele i ejakualcija se odvija sa
neznatnom ugodom.
r ijep nje orqazma
Slika 6. Krivulja protivrJetnog "onanijskog koitusa"
,
/
/
'
/"
Us poredbena linija; H zaprecavanje; U neugoda
Cijepanje orgazma se ostvaruje tako da zapretavanja, koja
se javljaju za vrijeme spolnog tina, ne samo smanjuju uzbude
nost i zadovoljenje, nego i ometaj u sam fizioloski tok podrazaja.
Slika 6. predstavlja
intermitenciju povecanja uzbudenja
i pre
docava
posrtanje konacne ugode.
Cijepanje orgazma susreeemo pretezno kod bolesnika koji
se tuze na akutne neurastenijske tegobe: razdrazljivost, osjeeaj
n
eu
gode prj radu , stanja umora, neodredene tjelesne tegobe
ka o bolovi u ledima, trganje u nogama itd . To nam dozvoljava
da
se
priblizimo nekim pitanjima koja su bila pokrenuta svoje
do
bno
l<ada
je Freud etioloski objasnio neurasteniju: "Neuras
tenija se uvijek moze svesti na stanje zivcanog sustava kakvo
spontano nastaje uslijed pretjerane masturbacije iii ucestalih
polucija."· Naime,
Stekel
je osporavao da se neurastenija po
svojoj neposrednoj somatskoj etiologiji razlikuje od Freudovih
"psihoneuroza" i tvrdio je da se kod aktualnih neuroza mogu
dokaz
ati
kompleksne posljedice. Nasuprot tome, Freud
je
zas
tupao stanoviste da
se
"spomenuti oblici neuroza katkad po
javljuju sami; doduse, tesee
se
mijesaju medusobno iii sa
psihoneurotskom uzbudenoscu " Kod normalnih osoba i ne-
uroticara
ne
radi se 0 prisutnosti tih kompleksa i konflikata,
ne go 0 pitanju "da
Ii su
isti postali patogeni i, ako
su,
koje
su
mehanizme pri tome iskoristili."**
Stekel
je tada naslutio prave veze, ali je ipak u pitanju
aktualnih neuroza podlegao istoj gresci kao i ponovo prilikom
svog istrazivanja epilepsije;
iz
samog prisustva razlicitih nagon
sk lh ,osj eea ja izveo je osnov objasnjenja
ada
se nije upitao kako
tl
oSjeea ji s
p
i
fi
cno utemeljuju razlibte slike bolesti.
*
na oznacenom mjestu
**
Die Onan ie jOnanijaj, Wies
baden,
1912.
6
37
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 20/96
Z
ad
aljnju raspravu problemu neurastenije je, prije svega,
naz
naceno da treba razl ikovati dvije velike grupe neurastenije:
1) akutnu neurasteniju ; ona se javlja akutno, u nekim slu-
cajevima moze
se
ukloniti
iii
barem ublaziti odstranjivanjem
odre
de
nih poremecaja seksualnog zivota, sasvim u smislu
Freudovih razm
islj
anja, i kod nje ne postoje simptomi koji
karalcteriziraju;
)
kro
ni
cnu
h
ipohondarsku) neurasteni
ju
tako sto kao
sin
dr
om umnozavaju simptomatologiju akutnog obli
ka;
to su
kronic
na
opstipaci ja koja je uglavnom prisutna od ranog dje-
ti
nj
stva, meteorizam, mu cnine, nedostatak apetita, trajan priti-
sak u g
la
vi, ejaculatio preacox od nosno ante portas bez erek-
cije i neprekidno kapanje mokrace
iii
spermatoreja. Ovi
se
simptomi kod akutnog oblika, iii pojavl juju samo pojedinatno,
IIi su slabo izrazeni, iii se prikljucuju onda kada poremecaji
postanu kronicni. Kod pitanja psihogeniji neurastenije mora-
mo
razlikovati da
Ii
u simptomima dusevne predodzbe
0
htije-
njima
neposredno
dospijevaju do promijenjenog prik
aza,
kao
kod histerije
iii
prisilne neuroze; i: da Ii dusevne zapreke , koje
su rezultati nago;)skih konstelacija prepun
ih
konflikata,
posred-
no
sudjeluju pri formiranju bolesti. Unaprijed uzimamo da
p rvospomenuta mo gucnost pripada kronicnom obliku neuras-
tenij
e,
a cruga mogucnost akutnom obliku. U ovom odjeljku
bavimo se samo akutnim oblikom neurastenije.
Prilikom ispltivanja podataka utvrdenih jednostavnom
anamnezom nailazimo na mnogo potvrda, ali I prigovo
ra
Fre
-
udovom
svhaca
nj
u
ne
urastenije. Potvrdeno je pitanje mas-
tu rbaciji , odnosno poluc ijama, u drugim sll;!cajevima su tegobe
nastup
ile
t8k nakon potiskivanja onanije. Cesto saznajemo da
su onaniju zamijenile ceste nocne, odnosno dnevne polu
ci je.
Neki pacijenti onaniraju neumjereno tj . nekoliko puta dnevno,
prisilno i sa malim zadovoljenjem. Protiv
Freudov
og shvacanja
naoko govore dvije stvari: prvo, neki pacijent i pok
az
uju sim-
p
to
ms ku
s
iku neurastenije kod rijetkih masturbacija iii rijetkih
polucija; drug
o,
moramo mi
sli
tl na slucajeve neumjerene ona-
nije, koji nikada nisu patili od pojava neurastenije.
Ne
koliko slucajeva razlicitih nacina reagiranja na onaniju,
odnosno na spolno opcenje, posluzice nam za tocniju orijen-
taciju .
*
Usp.Reich: "Uber die chronische hypochondrische Neurasthenie " 0
kronic noj hipohondarskoj neurasteniji/, Internationa le
e i ~ t s c h r i f t
fur
Psychoanalyse , X
II
(1926)
lucaj
1 (akutna neurastenija kod neu
mjerene
on
anije
): Jedan
dvadesetdv
og
odisnji student onanirao je vise godina dva
iii
tri puta
dn
ev
no uz ziva aktivna mastanja silovanju
kOja
su bila poprace na
o
sj
ecajem krivice i kajanjem. Posljednjih nekoliko mjeseci ustalili su
se i vel iki
nemir, dep resija, nesposobnost
za
fad
kao i
bolovi
u lec1ima sve op iumor,
nije bilo razdraz
lj
ivosti, opstipacije, glavobo-
Ija niti spermatoreje. Pac
ij
ent
ni
je imao koitus zbog odvratnosti prema
zeni. Onanija se zbivala ritmickom manuelnom frikcijom na penisu
(rltmicki i
zl
jev sjemena). Na osmoj seansi pacijent je na osnovu jednog
odredenog detalja, u zeni koja je bila predmet njegovog mastanja
prepoznao svoju majku. Nakon objasnjenja da je njegova odvratnost
prema zenama vjerojatno povezana sa incestnom ze ljom, pacijent je
posjetio prostitiku i s
nJom
opCio tri puta uz potpuno zadovoljenje;
si
mptomi
su
potpuno nestali, pacijent je i dalje ostao potentan i nakon
jOs nekoliko seansi prekinuo je an
al
izu . Nekoliko mjeseci kasnije,
ponovo je dosao zbog neprekidne depresije i neraspolozenosti za
rad ,
ali
bio je sposoban
za
rad i rijetko je onanirao; ponovo je napustio
odno s sa prostitutkama. Ostali
se
simptomi nisu ponovo javili. Medu·
tim, vanjske poteskoce
su
one mogucile daljnju anal
izu.
O
vd
je pred sobom imamo klasican slu caj neurasteni
je
po
Freudu; on nam pokazuje psihoneurotsku osnovu (incestuoz-
na
fiksacija). Trajan izostanak
si
mptoma neurastenije
na
kon
prestanka odnosno nakon ogranicenja onanije i nakon prihva -
ca nj
a zadovoljavajuceg spolnog opcenja do
ka
zuje trazenu
et
iolog iju. Radi
se akutnoj
neurasteniji bez karakteristic
nih
simptoma kronicnog oblika: opstipacija, glavobolja, spermato-
re
ja i ejaculatio praecox. Onanija je genitalna tj. podsticu je
masta nja koitusu.
lucaj
2 (Iagana
akutna
ne urastenija
bez
onan i
je
) Jed
an
se
mladi
lij
ecnik zali na veliku r
az
draZljivos
t, nest
rpljivost, nemir i laku
dep resiju u posljednje dvije godine. Potentan je, spo lno
opc
i u prosje-
ku svaki treci tjedan jedan do tri puta, uvijek sa nekom drugom zenom.
Medutim, spolni cin ga ne zadovoljava i on produzava radnje k
Oje
prethode neposrednom zadovoljenju . Do ejakulacije obicno dolazi
nakon cetiri
do
osam kretnji. Krivulja vrhunca je ravna, bez naglog,
strmog pad a,
Za vrijeme t ina
ometa ga misao da
e
njegov ud prema
li,
te da
zbog toga
ne
moze zadovoljiti zenu. To je mnogo izrazenije kad
opCi
sa udanim zenama nego sa djevojkama. Uvijek mora
mi
sli
ti
na
to da su te zene imale velike, jake muskarce sa kojima se on ne moze
uspo
re
di
ti
. Osim toga, pacijent pribjegava coitusu interruptusu. Su-
gestivan razgovor odstranio je ometajucu misao i tegobe
su
nestale.
Iz.ovog slucaja proizl
az
i da zaprecavaju
Cim
predodzbama
nl
Je
bi la poremecena erektivna i ejakul ativna, nego same or-
ga
sticka potenc ija.
38
39
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 21/96
Sl ijedeCi sluc
aj
pokazuje da simptomi neurastenije mogu
nastu pili i uslijed psihoneneurots
ke
apstineneije, sto nas posve
zbunj uje, posta smo u tom slutaju otekivali tjeskobnu neurozu,
a ne
neu
rasten
ij
u.
Slucaj 3 (akutna neurastenija
kod
apstinencije) : Tridesetses
logocisnja pacijenlica koja se lijecila od bronhijalne astme oboljela je
Ir; gO(iil1e prije pocetka analize us/ijed aktualnog povoda (abortus).
O
:og vremena ziv/ela je sko ro potpuna u apstinenciji ; bila je zlobn
lema SVOrr prijatelju j us kraCivala mu odnos. Uvijek je bila vag inalno
anes:er'cna i mogla se zadovoljiti s
arn
o podrazivanjem klitor isa liza
~ j e m (Cunn I;ngus).
Sl
ijedeci simptomi bili su prisutni otpnlike dvije
godine: umor, velika razd
razl ji
vost, depresija i organski osjeti kao
ol
ovna l ezina' u nogama i bol u ledima. Tokom an alize aktua ln i
konilikt S8 toliko r
az
rijesio da je pacijentica ponovo dospjela do
obi caj enog zadovoljenja. Simptomi su odmah nestali. Neko
li
ko se
r-uta desava lo da su
se
simptomi
vr
acali nakon duze apstin
en
cije
L:sl
jed poostrenih kcnflikata i ponovo
su
nestajali nakon zadovoljava
Ju -:eg 6ina sa pOdrazavanjem klitorisa lizanjem. Za razl iku od astme
cvi slrrpjomi ns u bili dostupni ana
liti
6kom tumacenju. Na karakteris
litan
na
c in i
as
:ma se ublaZavala nakon
za
do
voljenja, a pogorsavala
se
prilikom
n c i i e
Slucaj 4 (neumjerena onanija bez neurastenije) : Tridese tdvo
~ o d l muskarac, homoseksualan i u odnosu
sa
zenom impo tentan,
13nirao je od seste
god
ine zivota, a od puberteta sko ro svakod nevn o
ledan
do
tri puta, povremeno i cesee. Osim erektivn e impotencije u
odnosu sa zenom (nije se radilo ejaculat io praecox) i homoseksu
alnos i nisu postojali nikakvi drugi
si
mpto
mi.
Pacijent ni je Imao spo
mena vrijedne depresi je, naprotiv, bio je pomalo hipomanican, samo
svjestan , prototip r c i s o n o g homos
ek
sualc
a.
Onanijska mastanja
su
bila biseksualna i zadovoljavala su gaoOnanir
ao
je
sa
zadovolj
sivom, bez zapreka i bez svjesnog osjecaja
kri
vice. Nakon jedne
odine analiza je dovela do potpunog i trajnog uspjeha (sest god ina
katamneze) . Pacijent
vi
se nema homoseksualnih zelja, sasvim je
PO
en
taI' i spos
ob
an za Ijubav i vise ne on
an
ira.
Slucaj 5 (neumj
er
ena onanija bez neurastenije): Dvadeseto
(jodisnji rnuskar
ac
zat
ra
zio je analizu zbog ejacualatio praecox , crve
11lenja i zbunjenosti. Jedno vri jeme pacijent je bio homoseksualno
akt'van , sk lon prevari i onanirao je od osme godine zivota skoro
svako
dn
evno, vrlo eesta i tri puta uzastopce. Kod njega nisu bili
prisutni simptomi neurasten ile. Onanija se odvi jala uz genitalno-he te
roseksualna, povreme no i aktivna-hamoseksualna mastanJa; bi la je
olpuno zadovoljavajuea
i
nije ju pratio osjecaj krivice. Anali zom je
samo uz veliki napor postignuta odricanje od onanijskog zadovolje
nja . Osjec
aj
krivice niJe bio vez
an
uz onaniju, nego je prvenstveno bio
uk
orilenjen u karakterolosk
im
osobina
ma.
A
na
liza
je
nakon deset
r1lles
eCI
dovela do potpunog uspjeha (jedna godina katamneze).
Ova dva posljednja slucaja dokazuju da do neuras tenije
dovodi samo onanija koju neposredno ometa osjecaj krivic
e.
Federn je kao prvi uvidio odgovarajuca einjeniena stanja i
najpravllnije ih formul iraQ
(n
a oz naeenom mjestu , str. 78):
"Znamo da onanija tim prije
iza
ziva neurastenijske tegobe sto
manje zad ovoljenje omogu cava. Ukoliko onani ja iz ... ps
ih
ie
kih i fizickih razloga ne dovodi do zadovo ljen
ja,
aparat gubi
prednost stvarne nea ktivnosti
sa
odgovaraj ucim odmorom i
neometanom pripremom za slijedeci val. Promjena
kr
ivulje
ritmickog toka, koja normalno pokazuje strm pad k apsc isi,
ometa funkciju seksualnog aparata, tako da se on u jednom
djelomicno nadrazenom stanju istovremeno mora obnoviti;
organski osjecaji koji se na ovaj nacin mijenjaju i sekreci je
djeluju lrit irajuCi na cjelokupan organizam. Federn medutim,
smatra da "stet no djelovan je onanije... ne pociva ni na dozivlja
Ji
ma za vrijeme cina,
ni na
reakeiji nakon cina." To je tocno za
psihieke posljedice (tjeskobna histerija, impotencija itd .), me
dutim, ne vazi za somatsko-neurastenitne posljedice koje su
ukorijenjene
neposredno
u ometanom toku tina, ~ d k l e taj
poremecaj uvijek potiee . Napomena (str,
78)
glasi: "Cini mi
se
da je veza ta, da psihicke zapreke utjecu na zbivanja u seksu
aln im organima, naroeito u prostati, koja se onda drugaeija
odvijaju, pri cemu je otezan rad seksualnih aparata." Dakle,
nasu prot tendenciji
ka
seksualnom zadovoljenju nalazi se za
preeavajuCi osjecaj krivice; to se neposredno oeituje u prom
jeni i otezanosti podrazajnog toka. Dolazi o cijepanja zado-
voljenja 1 uslijed toga
ne
moze biti smanjena napetost. Od
odlutujuceg je znacaja da
Ii
je kajanje potpuno odgodeno i
nas tupa tek nakon onanije, iii djeluje razarajuci vee za vrijeme
d o ~ i v l j j
ugode.
Iz
izvjestaja onanista znamo da se neki od
njih oslobada}u zapreke trenutnom bezobzirnoscu i prilikom
on
an
ije, ukoliko je to u autoerotskom
tinu
moguce, postizu
zadovoljenje, a tek
poslije
ih obuzima kajanje. Ovdje osjecaj
krivice nije mogao narusiti tok dozivljaja ugode i oslobadanja
napetosti jer je bio odmah iskljucen. Medutim, druga tije je kada
se. ~ ~ n j e i zapreke javljaju vee za vrijeme tina. Ovdje je
pSlhlCkl poremecen tok fizioloskog podrazaja, to je posrtanje
ugode. a ne nagli pad u orgazmu. Moraju preostati manje iii
vise veliki ostaci nerazrijesenih uzbudenja koja, posto su so
m ~ t s k ~ p r l r o d ~
i
ma
ju i somatski utinak.
Na
ovaj natin
bi
bila
obJasnjlVa
I tlnjenica da povremeno, uslijed apstinencije, iii
nakon prestanka onanije nastaje, ne tjeskobna neuroza, nego
4
41
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 22/96
neurastenija medu cijim simptomima se isticu hipohondarski
osjec
aj
i.
Odluk
u,
u kojoj je mjeri u nekim slucajevima pored psiho
geno poremecnog podrazajnog taka i obilan gubitak sjemena
kriv za si mptome neurastenije, moramo prepustiti daljnjim is
trazivanjim
a.
Razm islimo podrobnije, slo zaista treba da znaci porem
e-
c
en
i
podr
azatni to
k:
bez
sumnje
iritaciju
ii v
c
anog
sustava
zadrazvanjem nerv oznog refleksnog dogadaja. Ostatku nerije
senog so
ma
tskog uz budenja pripisujemo, pored aktivnosti
mastanja, glavnu .ulogu kao pokretaeu neumjerene onanije.
Pa
cijenti koji onaniraju
bez
osjecaja krivce izgube barem so
matsku napetost,
na
kon_
tin
se osjecaju dobra, i jedno vrijeme
ne
misle
na
onaniranje. Sto je dozivljaj ugodeza
vrijeme onantje
prot ivrjecniji, 10 ee i som atski poremecaji pored psihiekih vise
skretat i pozornost na sebe. Kao podrsku ovom novom gledistu
uzimamo uzgredne napomene nekoliko ueesnika u disk
us
iji 0
onaniji. Ferencz je smatrao (na oznaeenom mjestu, str. 9) :
Moguce je da v
al
pohote obieno bez ostatka obamre, al i da se
p
ri
likom masturbac
ije
ne maze nadomjestiti jedan dio uzbude
nja;
taj
preostali zbir uzbudenja dao bi objasnjenje
za
jednod
nevnu neurasteniju - mazda i
za
neurasteniju opcenito." U
svakom slueaju ovaj rezultat treba ogranieiti
na protivrjecno
onaniranj
e,
jer inate bi
sv
aki onan isla morao oboljeti ad ne
urasl
eni
je. Cesto se onanija neko vrijeme upraznjava bez
ik
a
kv e stete, sve dok je
ne
poenu ometati osjecaji krivice i boja
zljivo
st
, koji nastaju usl ijed sve veceg ma stanja
i
citanja sund
literature i vade ka neurasteni ji.
I onanijski koitus" vodi povremeno
do
neurastenije, sa mo
zato sto opreeno
st
stavova ometa podrazajni tok. Ovdje spada
i a
uskov
stay (na
oz
naeenom mjestu, str.
16)
koji je pronasao
osjecaj krivice
sam
o.
ta
mo gdje onanija nije pruzila potpuno
zadovoljenje gdje
se
ra
zvi
o strah. Nasuprat ovome, uvidio sam
da se uz l l i i l l l ~ vaziv<, o osjecaj krivice kada je postojala
potpuna ugoda.
Al
i izlaganje ovih p ravilnih zapazanja nije
pnmJeren
o;Tre6a obrnuti: onanija omogucava potpunu ugodu
kada osjec
aj
krivice nije smetnja
za
vrijeme
tina
.
Oak/e, akutna neurastenija ima dierktnu somatsku
i
indi-
rektnu
psihicku
eti giju; ana je prvobitna i zasigurno ne
nedostaje ni u jed nom slueaju.
Ono sto je reeeno a smanjenju orgastieke potencije i cije
panju orgazma kod muskarca, vr.ijedi
na
isti nacin iza zene kaje
onaniraju
na
klitorisu i koje
su
vaginalno anestetiCne: seksaulna
ulag
a
zene nije prihvacena j potisnuta j
e,
medutim, fizi eka
ze
nskost (nedostatak penisa, menstrua
ci
ja) protivrjeCi svje
sn lm i nesvjesnim zeljama za muskoscu; tim manje maze biti
zadovoljen
ps
ihieki libido, uprkos povremenom relativno veli
kom orgastiekom oslobadanju somatskih napetosti. Nakon
dugotrajnijeg pe rioda onanije obieno
ne
izostaju osjecaj i kriv i
ce zbog ona nije, ta ka da se uspostavljaju opisane p o s l j e d i c e ~
poremecaja podrazajnog toka.
t n a oraastjcka impotenci ja
Ap solutnu orgastieku impotenciju nalazimo kod muskara
ca samo zajedno
sa
impotentia ejaculandi i k
od
gen italne
astenije; naprotiv, kod neurotienjh zena uv ijek
je
mozemo
susresti.
U sed moj shemi pokusavamo grafieki prikazati dva tipiena
osnovna oblika vaginalne hipestezije
sa
orgastickom imopten-
ci
jom
(krivul ja
bic)
u neugodu frigidne zene (krivulja
a)
.
Slika 7: Tipicni oblici frigidnos ti
{
4 \
\
c
. ~ . /
\
- - . . . .
. -
a - neugoda kod totalne frigidnosti; b - vaginalna hipestezija; c
normalna vaginalna osjetljivost i izolirana orgasticka impotencija, H
zapreka prije pocetka faze nehotimicnih kontrakcija misica
Krivulja b predoeava vaginalnu hipesteziju kod koje je
vaginalno uzbudenje neznatno ad samog poeetka, a jedva da
se i povecava za vrijeme spolnog ei na . Krivulja c predstavlja
jedan drugi oblik hipestez ije: vaginalna razdrazljivost je nedir
nuta, uz budenje se povecava bez ometanja do trenutka u
kojem treba nastupiti faza nehotimienih kontrakcija misica;
ovdje uzbudenje iii sasvim iznenada nestaje, iii ostaje bez
orgazma. Ovaj ablik orgastieke impotencije obieno pralazno
odstranjuje vaginalnu anesteziju, odnosno hipesteziju; eim su
analitiCki odstranje
ne
najvaznije zapreke koje
se
javljaju prili
kom koitusa, on analizi daje najinteresantnije prableme u vezi
sa
genitalnoscu zene i u vezi
sa
njihovim otklanjanjem, sto, u
42
43
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 23/96
stvari, i jeste pravi cill terapije frigidnosti, postavlja analizu pred
daleko teze zadatke nego sto je odstranjivanje anestezije.
Posto u usposta
vl
janju vaginalne orgasticke potencije kod
ze na, koje ne zive u apstine nciji, naziremojedan od najvazn ijih
kriteri ja us pjelog lijete nj a, tom cemo predmetu posvetiti vecu
paznju
Orgastit ka potencija iene izmedu ostaloga, ovisi 0 ere k
tivnoj potenciji mu ska rca. Oakle, dogada
se
da zene
kOje
vaglnalno osjecaju, a posjeduju i orgasticku potenciju, ne
mogu vise doei do konacnog zadovoljenja ako je muskarac vee
ejak
ul
ira o. naime, javlja se uznemirujuca pomisao da
ee
ud
oml itaviti, te da one neee moti dospjeti do zadovoljenja. Pone-
kad se takva pomisao javlja vee na potetku spolnog tina i zenom
ovladava ideja da se mora poiuriti, inace ee biti prekasno. Ona
se napreze i upravo zato sto se ne prepusta mirno osjecaju,
uzbudenje se ne povecava; tak
ni
tada kada erekcija muskarca
traje neko vrijeme nakon ejakulacije. Tipicno je da uzbudenje
takvih zena obicno nestaje u trenutku kada nastupa orgazam
muskarca ; detaljnijom analizom saznajemo da
ih
u tom trenut- I
ku
obuzi ma cudna radoznalost te promatraju muskarca. "
Jedna nagonska, totalno frigidna, dusevno poremecena zena
ugriz la je svog sup
ru
ga za vrat tako da se on onesvijestio. Tokom
analize saopcila je da je cesto mastala da zena moze dozivjeti najvece
za dovoljenje ako kastrira muskarca za vrijeme njegovog orgazma.
Ono st o je ovdje bilo sasvim svjesno, kod zena koje pate
od opisanih poremecaja orgazma nesvjesno je.
l
vrijeme
koitusa zena se poistovj ecuje sa muskarcem i za mislja da
Li l
sada prTpaaa njoj . Mlitavljenje uda ona shvaca kao kastrac"jo u
dvostrukom pogledu:
_kao
da
je
ona kastrirana i kao akt
ivn
u
kastraciju muskarca. lena je uzbudena toliko dugo, dok se
njenom mastanju da je muskarac, nista ne suprotstavlja. Uzbu:-'
denje se gubi,
totn
ije
iena
odbija vagina/no uzbudenje, kada
treba izgubiti ud koji je tako reci pozajmila. Uznemirujuca
pomisao da nece moci
postici
zadovo/jenje
n
ovaj naCin
nesvjesno nastaje
iz
straha da nece
moci
zadrtat i ud.
. -
sCi uzro.k
QI.Qastitke imootenciie zene jeste strah od
CJ JlEma. Veoma rijetko se desava da je zapreKa fako povrsna
ao u slijedeem slucaju. Jedna pacijentica nije mogla postiei
orgazam jer se njen mui jednom za vrijeme vrhunca - ona je
tada prvi put orgasti tki osjeea/a - smijao i kasnije ju je upitao:
"Jesi Ii bila u sed mom nebu?" Sjecanje
na
to, zasigurno veoma
nevjesto i nima/o njeino, ponaSanje uvijek ju je kasnije zapre
cavalo, i mogla je spolno opeiti samo nerado i bez uzivanja. U
44
mastanju je nazadovala do infantilnih zadovoljenja i oboljela je
od tjeskobne histerije nakon sto si je ta zadovoljenja zabranila.
U nekim slutajevima strah od defekacije iii uriniranja za
vri'em s ri"etava njegovo ostvarivan·e.
lene
sa jako
naglas
en
om analnoseu uretra nom erotikom jos od djetinj
stva predodzbu 0 koitusu povezuju sa predodzbom 0 defekaciji
("anal no shvaeanje" koitusa) . Tako tudna ve za izmedu tuvstva
tjeskobe i seksualnog zadovoljenja, koju su otkrila
Freudova
istraiivanja i koja je priznata kao zakonita, najjasnije dolazi do
izrazaja u tome da je prirodna reakcija djece i na strahom
Ispunj en dozivljaj i
na
seksualnu uzbudenost poriv za praznje
njem i mokrenjem.
Kao dobar primjer posluzila je pacijentica koju su, u trenu kada je
trebao nastupiti orgazam, obuzimale razne tjeskobne
pom
isl
i,
mokrila
je
i nije mogla zadrzati vjetrove; uslijed stida i straha prolazila
je
genitalna uzbudenost i ona je oboljela od besanice.
Informacije
genezitakvog
zaprecavanja orgazmadala e analiza
jedne ciklotimne pacijentice koja je patila od kronicne hipohondarske
neurastenije.
Ona je , izmedu ostalog, onanirala uz
mazohisticko
mastanje da
je u
ok
ov
ima i potpuno svucena zakljucana u kavez, te da je tamo
pu§taju da gladuje .
Ovdje nastaje zaprecavanje orgazma: Naime,
pacijentica je iznenada morala razmisljati aparaturi koja je trebala
automatski odstraniti izmet i urin okovane djevojke "koja
se ne smije
(u
mjesto "ne moze" ) micati. U tom periodu sanjala je slijedeCi san:
cPrvi
dio) Od prijaznog i Ijubaznog bica postala sam zlobno,
goropadno, goropadno, tVrdokorno i odvratno bice. Poslije je
opet bilo drugacije i ja sam djedu rekla da je on bio k riv zbog
p
rs
tiju (iii tako nesto). On je na to rekao: "Nisam znao da odsje
ceni ud (mislio je p rst") moze uci u karakter (iii u crijevo iii cmar)."
(Drugi dio) U blizini K. (Ijetovaliste u kome je bila sa tri
do
cetiri godine
).
Lezim na jed nom
kamionu, skora kao u krevetu;
nafazim
s
jzmedu dva automobila koji
s
zele spojiti. Pla§im
se
da
ce oni
zgnjeCiti
moj
autfJ
ida
cu
se ja naci ispod njega
i
da
necu
im ati
zraka. On
se
uklanja ulijevo i
pJasim
se
da
ce
oni
udariti u
stratnji
dio, da
ce se
straga nesto dogoditi ·
Jednogodisnja analiza je omoguCila raz umijevanje pacijenticinog
Kada je, na primjer, u pubertetu mastala da je njen dragi
~ n s l l a v a
da se u bo rdelu podaje mnogim muskarcima, te da dozvo
J
ava
da
je tuku, na taj nacin se pred svojom savjescu opravdavala
zbog za koitusom: ona nije bila kriva jer je bila
prisiljena.
Konacno
si je
zabranila i ovo obmanjujuce mastanje, jer je neskriveno
spolni cin i onanirala je vise sa predgenitalnim mazohistic
k l ~
udaraju je zeljeznim metlama tako da nastaju rane u
kOe utrljavaju sol i biber; iii: zabi.jaju joj cavle u meso; iii: gola,
okovanlh ruku (za
br
ana onani je ) mora jesti
iz
jasli i posvuda je
5
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 24/96
umazana izmetom. Tokom analize ponovo su se pojavila neskrivena
mazohisticka mastanja
0
koitusu, u strahu od kastracije prepoznala
je mo tiv svog bijega u predgenitalno zadovoljenje. San je donio
sit
uaciju u kojoj je dozivjela strah od kastracije u vezi
sa
strahom od
defekacije: '
U vezi sa "mocvarnom sumom" pacijentica
se
sjetila price 0
malom Eyolfu, koji se utopio u jezeru, a za to vrijeme njegovi roditelji
su spolno opeili. "Ova automobila, koji idu jedan prema drugome" su
njen i rod itel
ji;
ona
se
nalazi izmedu "skoro kao u krevetu . Pr ilikom
zapis 'v
nj d
jelomicno analiziranog sna pacijentica je, sama od sebe,
dod
a: ' Onome koji onanira izrastaju male usne, receno je na nekom
predavanju. Tada sam se
bOjata
da bi se to moglo meni dogoditi i tada
bi se sve moglo primijetiti. "Ova pregaiena prsta" znace dugacke,
izrasle obje usnice, "pregaiene" i zgnjecene. Ibsen u "malom Eyolfu"
ne prigovara samo zbog toga sto se djeci dopusta da spavaju u
spavacoj sobi, nego
(u
najmanju ruku kao i ja u snu) i zbog slijedeeeg:
ako
je
sa vama dijete, ne smijete vise spolno opeiti i prema djetetu se
odnositi kao prema nekoj sporednoj stvari, jer nesto
mi
se ipak moze
"dogoditi". Naposlijetku, tu je i opasnost da se nesto dogodi "odostra
ga" .
I
uvijek ti bolovi u trbuhu i crijevima Uostalom, upravo sam proslo
veGe
imala trbusne vjetrove i razmisljala
sam
da Ii
je
to mozda pove
zano sa time sto mi sada analiziramo strah od spo ln og opeenja?) Oba
roditelja treba da vode brigu
0
meni, a
ne
jedno
0
drugom, ja sam
zbog toga u sredini. Ojed se smije vjerojatno zato jer
je
gol i ponosno
mokri (ovo nije bilo u snu ). On stoji tamo kao djecak u zavjetnom
parku koga sam vidjela prethodnog dana." Radi boljeg razumijevanja
povezanosti mastanja
0
tome kako gola, okovana i gladujuci lezi u
kavezu, isna, navodimo jedan drugi
san
koji je sanjala dva dana ranije:
Sjedim u kuhinji na kJupici pred kavezom u kojemu se
na/aze dvije pUce koje ostro promatram kao da
bih
nesto mora/a
vidjeti prije
nego
sto na njima provedem operaclju. Pri tome
mis/im da
se
to ne radi javno. Zatamnjenje. Uz to
iz
ranog
djetinjstva: Majci se nesto desava, operiraju je.
Nekpliko dana ranije procitala je u jednoj F
li
essovoj knjizi rijec
"v6geln" (tj. koitirati). Kavez predstavlja njen krevetie sa zastitnim
resetkama. "Tako nesto
ne
radi
se
javno" odnosi
se
na ispustanje
plinova i defekaciju. Pacijentica je vee mnogo godina izbjegavala
svako drustvo, jer joj se nekoliko puta u prisutnosti muskaraca koji su
joj se dopadali desila nezgoda "odostrag": dobila
je
proljev. I tokom
analize, kada se prijenos penjao do seksualne uzbudenosti,obicno
se
javljao poriv za mokrenjem i prainjenjem kojim nije mogla vladati.
Kada je postal a svjesna da su mazohisticka mastanja zamijenjivala
koitus ispunjen strahom, u vezi sa prijenosom pojavila su se normalna
mastanja 0 koitusu bez straha; neposredno prije nego Ii je trebao
nastupiti orgazam, ponovo su se ipak
javJjaJa
mazohisticka mastanja.
*
vog eln - (vulg.) koitirali ; prvobilno znacenje - loviti plice
Strah od koitusa je bio uk/onjen i mogao
se
ograniCiti na izo/irani strah
o
dorg z
ma.
Na osnovi navedenih Cinjenica utvrdena
je
slijedeca rekonstruk
cija prvobitne situacije:
Ook je
lezala izmedu roditelja i osluskivala
njihov koitus, pacijenticom je ovladao strah ( o kovana") da bi oni mogli
prlmijetiti da ih
je
ona promatrala; zbog toga se nije smjela micati.
Seksualno uzbudenje, koje je bilo pomijesano
sa
strahom, htjelo je
do i do izrazaja anal no i uretralno, javljao se poriv za mokrenjem i
praznjenjem i pacijentica je prizeljkivala nekakvu aparaturu koja je
neprimjetno trebala ukloniti fekalije. Ouhovne i tjelesne muke koje je
dijete pri tome morale podnositi ostale su otada u trajnoj asocijativnoj
povezanosti
sa
seksualnom zeljom i ucvrsCivale su mazohisticka
onani
js
ka mastanja. Sad isticko shvacanje koitusa i strah od kastracije
prldonijeli su ovome u najvecoj mjeri, a narocito je ovo posljednje bilo
moli
v bijega od opasnosti genita/ne aktivnosti u ana/ni mazohizam.
Jedna druga pacijentica, koja je patila od hipohondarskog straha
bila je prije analize takoder vaginalno anesteticna. Analiza je rijesila
na jprije onaj dio vezan uz strah od kastracije koji se je ocitovao kao
vaginiza
m,
i pokazala je da se pacijentica snasla u svojoj zenskoj ulozi;
pojavljivale su se svjesne zelje za seksualim zadovoljenjem i vaginalna
osjetljivost, al i ona nije mogla dospjeti do orgazma. Neposredno prije
nego Ii
je
trebao nastupiti orgazam, "prestalo je . Analiza orgasticke
impotencije vratila nas je na temu onanije, pri kojoj
si
je pacijentica
zabranjivala konacno zadovoljenje kao nesto sto je stetno, i u vezi s
tim ispricala
je
slijedeei san:
"Sanjala sam 0 nekom tornju od crijepova koji
je
na zidu imao
ma/u izboCinu tako da se na njemu moglo drzati upravo na
prstima. Penjala sam
se
s vanjske strane okolo - naokolo; kada
mi je preostao jos samo jedan ma li dio, os/obodifa se cig/a, za
koju sam
se
drzala lijevom rukom i obuzeo me je ve/iki strah; bilo
je strasno biti
tako visoko;
ako
izgubim os/onac, mrtva sam.
Zato
se radije vraeam natrag daljim putem i osjeeam kao da biste
Vi
zeljeli da me promatrate, zelim Vam pokazati da se usudim, ali
veselim se sto je iznenada tu moj muz, koji ide ispred
mene
Ako
moj muz
ne
p dne
,
tada
sarno ja (tefim) brzo prijeko i
Vi
vidite
ko/iko
sam
hrabra.
Moj muz skace,
medutim, ja se ne us
udujem
da isto tako skocim.
Ovdje eemo izdvojiti samo one elemente koji pripadaju nasoj
temi. Mala izbocina na zidu jeste klitoris. Pacijentica se penje "prema
gore" "okolo-naokolo"
tj
. pored klitorisa; pokusava vaginalno onanira
tl.
Naime, izvjesni nacini ponasanja pacijentice
su,
unatoc suprotnim
uvjeravanjima, pokazali da strah od onaniranja odnosno strah od
k ~ s t r c i j e jos nije bio potpuno prevladan. Ooduse, ona je
vee
mogla
mlrno razgovarati 0 onaniji koju je uprainjavala u djetinjstvu i nakon
pubert.eta do vremena kada je oboljela i koju Je dugo presuCiva la
analltlcaru, lako se preplasila od pomisli da
bi
to jos jed nom mogla
uradl
tl
. Ovo nije ukazalo na rjesenje, nego na potiskivanje nove zelje
za onanijom. Posto se u ovom pogledu dugo nista nije rjesavalo, iako
6
7
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 25/96
je pos'ojalo
do
sta
co
l. aza da
se
pacijentica borila protiv aktualnih
ze
lja
za onanijom, jednoga dana sam joj rekao da
ne
bih mogao vjerovati
njenoJ tvrdnji da
je
uvjerena u bezopasnost onanije te da se vise ne
boji, jer zasigu rno si ne bl dozvo lila kada bi se svjesno rodila jedna
takva zelja. Ustrajala je
na
tome da vise nema niti takve zelje niti da
se
bo
ji
, a na slijedecoj seansi ispricala je svoj san. Cigla je oslobada dok
ona stoji visoko gore, t
j.
p rije pocetka.orgazma ( Ka da sam imala jOs
samo jedan komadiC' ), boji se da ce pasti i ubiti se. Pacijentica je dosla
na analizu zbog straha da ce umrijeti od tuberkuloze, i u pubertetu je
smatrala d_a se , zbog onan ije, a naroCito zbog orgazma, obolijeva na
pluCi ma.
Zel
jela mi
je
pokazati da se usuduje onan irati, medutim,
raduje
se
sto do lazi njen muz, sa kojim
se
zajedno penje tj. spolno
opei.
Za
cina, uzbudenje ' e obicno u ovo vrijeme uvijek
·prestajalo' , kada je njen muz dospijevao da orgazma. ( Ako moj muz
ne padne
it
d.). Medutim, pacijentica nije dospijevala
do
zadovoljenja
ni onda
ka
da njen muz ni je prerano zavrsavao. Ona se bojala samog
orgazma koji je prikazivala padom
.
Kada
je
jednom, prilikom onanije,
doz ivjela osjeeaj slican orgazmu, mislila je da ee umrijeti . Jedna
druga pacijentica, koja
se
tokom analize potpuno oslobodila frigid
nosti i samo veoma rijetko bila orgastieki impotentna, saopCila mi je
kasnije da joj se u ovom slu caju eini da se neprekidno penje i da
se
ne usudi skoeiti . Isto mi je saopcila i jedna shizoidna, dusevno
poremecena pacijentica.
2raasti
cko
rau jeseajQ
r Jaraetosti
oajeoa 8 kag pOId, uko
Uko strah ometa orgazam.To
bi mogao biti jedan od razloga
z60g
kOJi
h su snovi 0 padu veoma cesto snovi 0 impotenciji.
Na
mjesto orgazma
ovCI
Jeje stup-o 'strah ad k-asfracije . Kada
gledaju u neku provaliju iii kada
si
samo predoce da
se
strmo
glavljuju u dubinu, mnogi Ijudi u genital nom organu imaju
osjecaje straha i istovremeno naglasene ugode. Penjanje
uz
stepenice kao simbol spolnog cina predstavlja tako ne samo
naprezanje, nego i povecanje intenziteta osjecaja ugode za
vrijeme spolnog
Cina
. I kod njihanja, u liftu koji
se
brzo pokrece
prema dolje, u autu koji juri nizbrdo, prilikom strme jurnjave na
sk ijama opazaju se
na
srcu i
na
genital nom organu osjecaji koji
su
istovremeno naglaseni strahom i ugodom.
Ti osjecaji imaju
poseban karakter: Srce tone
(u
svakodnevnom rjecniku:
Srce silazi u pete ) , nesto je izgubljeno ; neki imaju osjecaj
kao da im netko istete genitalni oran . Genitalni osjecaj straha
opata se
na korijenu penisa. Fizioloskom osnovom simbolicke
jednadibe: srce
- genitafni organ
(strah-ugoda) detaljno cemo
se pozabaviti u slijedecem odeljku.
Pacijentica koja je.imala samoubilaeke ideje mastala je da
se kr
oz
prozor baca u dubinu i da ju dolje doeekuje dobri bog.
Ana
li
za
je
ovu ideju razotkrila kao mastanje 0 incestu. Na mOje
pitanje zasto prilikom onanije ne moze dospjeti do zadovoljenja,
p
ac
ijentica je navela da su njeni osjecaji ispunjeni strahom kao da
mora sk
oe
iti sa prozora na velikoj visini; dakle, ista predodzba
ka
o i
kod mastanja 0 samoubistvu.
Jedan pacijent histerienog karaktera i sa hipohondarskim
st ra-
hom od katastro
fa
prevladao je tokom anal
ize
strah i seks
ual
nu
pl ah
ost. Za vr
ij
eme analize inflantilne onanije za koju je bio vezan
pos
lj
ednji ostatak njegova straha od kastracije, pacijent je san jao
slij edeci san koji izrazava strah i u kojemu je orgazam oeito
si
mbolieki
prikazan kao pad (gubitak, kastraci ja) :
Mlad, lijep eovjek u visokim planinama. Ol uja je, ein i
se
da se
izgubio. Ruka kostura, smrti uhvat ila ga je za ruku i eini se da ga
vodi; oeito simbol da on ide u propas
t.
- Jedan eovjek i jedan ma
li
djecak padaju niz padinu, istodobno se isprainjava
sadria
j na-
prtnjace, djecak je okruie n bjelkastom kasom.
Prv i dio sna sadrzava strah od posljedica onanije; strah od katast
rofa (smrt, lu dilo) nastupio je nakon posj
ete
jednoj higijenskoj izlozbi
gdje je pacijent vidio sifil isne Cireve. - U drugom dijelu mali djeeak
predstavlja samog pacijena, a
os
im toga i njegov
e n ~ l n i
organ.Prilikom
pada ispraznjava se (ejakulacija) njegova naprtnjaea (muda
),
djeeak
(ud) je okruzen bjelkastom kasom (sperma,ukazuje na sifilisni
Cir)
.
U asocijativnoj povezanosti pojmova smrti (rodenja) , kas
tracije i orgazma, te u njihovom simbolickom prikazu kroz
predodzbu pada, naziremo potvrdu Ferenczijeve hipoteze da
je izljev sjemena biolos
ki
(filogenetski) jednak kastraciji, te da
je podl oga dogadaja erekcije bioloska tendencija k autotomiji.
Ma kol iko ova hipoteza zvucala neobicno, cinjenica je da je sa
orgazmom povezan osjecaj gubljenja necega iii sebe •••
•
Vee
prema pozicij i libida u snovima 0 padu p
rev
ladava cas znacenje
rodenja ,cas znacenje orgazma; bolesnik se neprestalno nalazi izmedu
teznje
za
ge
ni
talnim zadovoljenjem
kOja
mu ulijeva strah , i majcine
utrobe ,
kOja
ga treba zastititi od opasnosti zadovoljenja libida.
Versuch einer Genitaltheorie / Pokusaj genitalne teorije/, (Internati:
Itnale Psychoanalytische Bibliothek, Nr.
>N
, Internationaler Psycho
analytischer Verlag,
1924 .)
Nikako se ne mozemo sloziti
sa
Ferenczijevim misljenjem da spolni
e
in
treba
sh
vatiti kao djelomicni i prolazan povratak u majcinu utrobu.
Jer tada bi osjeeaj gubljenja samog sebe morae ovladati cijelim
spo
ln
im cinom, a ne samo orgazmom; nadalje, zena
ne
bi smjela imati
iste oSjete i osjeeaje kao i muskarac, jer za nju spolni tin nije povratak
u majeinu utrobu, a, kao sto
su n ~ i
primjeri pokazali , upravo
zen
a
naginje strah u od orgazma lIoji se oeituje kao strah od pada iii gubitka
same sebe
48
9
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 26/96
M
or
amo pretpostaviti da
je
iznenadni gubitak libidinozne nap,?
tostf. Koji je kod muskarca povezan sa izljevom sjemena, a kod
zene sa pretferanim stvaranjem sluzi, osnova tog osjecaja. fa.ko
bi, naroc ito, osjecaj da se nesto gubi mogao poticati od prvo
bitnog straha od ka·stracije. Podrsku ovome cine slucaje·vi
pacij enata koji se plase
orgazma
kao m
oc nog
osjecaja koji
obuzima , ovladava, remeti osobu i pomucuje njenu sVijest. Prvi
put je takav osjecaj dozivljen piilikom onanije, vjerojatno sa
st rahom
, a kasnije je
stvorio
ideju da
gubitak
sjemena i
uzbu
denje tijela poremecuju zivce. Tako se tjelesni osjecaj orgazma,
ko ji je isuvise jak, ada najprije ne bi bio dozivljen sa strahom,
prid ruzuje infantilnom strahu
od
kastracije koji je jos povecan
citanjem lose literature. Prema tome , kod slucajeva kod kojih
se ne izbjegava manuelna frikcija genitalnog organa, nego
jed nostav
no
orgazam,
odnosno
ejakulacija, moramo pretpso
taviti
da
je strah
od
kastracije u prvom redu obuhvatio uzbudu
juci dozivljaj orgazma. Ujecenjem ovakvih slucajeva moramo
nastojati da
otklonimo
strah vezan za onaniju:
pac/jenti moraju
moci onanirati bez straha.
d) Seksualno uzbudenje
kod
nimfomanije
Osma shema prikazuje
tok
uzbudenja kod .lena kOje za
vrijeme spolnog Cina vise puta dotive osjecaje slicne vrhuncu,
d pak ne izgube napetost, tako da
se nalaze u stanju stalnog
seksualnog uzbudenja Cnimfomanija"). Neposredne posljedi
ce
ovog
oblika orgasticke potencije su veoma cesto neprekid
na zelja za koitusom i pohota za muskarcima.
Slika 8: Nimfomanijska seksualna uzbudenost
/ ~
~ . . .
-
, /
\
\
--..
_ 1
\
\
"
-
- Ponovljeno povecanje napetosti i izostajanje razrjesenja
Uzbudenje je od samog pocetka znatno vise nego Ii kod
orgastickipotentnih
Ijudi, a i za vrijeme spolnog cina se mnogo
brze povecava;
djelomicno
nestaje na v rhuncu napetosti a da
se nije uspostavilo karakteristicno povratno strujanje uzbude
nja u tijelo. Zaprecavanje, dilkie,
nastupa
tek nakon koncentra
cije
uzbudenja
na genital
nom
organu.
Dvadesetosmogodisnja zena zalila se na besanicu, stalno seksu
alno uzbudenje i
na
to da mora spolno opciti sa mnogo muskaraca.
Prilikom spolnog opcenja ima veoma intenzivne vaginalne osjecaje i
navodno cak nekoliko puta dospjeva "do zadovoljenja". Nakon spol
nog cina uzbudena je jos jace nego prije i ne moze zaspati. Detaljno
ispi tivanje pokazalo je da ona samo krajnje rijetko dozivi orgastieko
sm
anjenje napetosti , ali da u tom sluca ju samo jedanput dospjeva do
vrhunca. - U odnosu sa svojim muzem, koji je patio od blage ejaculatio
praecox, paeijentica
je
bila vaginalno hipesteticna. Prilikom spolnog
Gina sa drugim, veoma potentnim muskarcem prvi put je dozivjela
uzbudenje u onako visokom stupnju kakav je bio opisan. Brak je bio
razoren, ali osjecaj krivice zbog prve preljube, koje nije bila svjesna,
neprekidno joj je smetao. Posto ta zena nije bila analizirana, nismo
mogli odrediti zbog cega se smetnja javlja
la
upravo prije razrjesenja
napetosti i koje je vrste bila predodzba 0 zaprecavanju.
Povrh toga, ponesto smo mogli saznati tokom dvogodisnje
anallze nimfomanije, ciji je glavni simptom bila neumjerena
vagin alna
onanija
sa tendencijama za svjesnim samoosteCiva
njem. Pov ijest bolesti ove pacijentice uzimam iz moje knjige 0
nagonskom karakteru, u kojoj se 0 njoj govorilo samo s aspekta
njenih karakternih
nedostataka
.
Dvadese tsestogodisnja neudana paeijentica potrazila je psiho
ana
litieki ambulatorij zbog neprekidnog seksualnog uzbudenja. Ona
bi zeljela biti zadovoljena,
ali
prilikom spolnog opcenja nista ne osjeca,
ne osjeca cak ni prodiranje uda. Lezi "napeta" i "slusa" da Ii ce "nastupiti
zadovoljenje". Ali, i kod najmanjeg pokreta tijela odmah nestaje svaki
osjecaj ugode koji se pojavi. Osim toga, paeijentica pati od besaniee,
tjeskobnih stanja i neumjerene onanije. Onanira sa drskom noza i do
deset puta dnevno, te pri tome dospjeva do zestokog uzbudenja
kojemu, prekidajuCi frikeiju,
ne
dozvoljava da nestane; ona tako pre
kida frikciju vise puta, sve dok, potpuno iserpljena, ii i uopce ne dolazi
do orgazma iii namjerno ne izazove krvarenje iz genitalnog organa i
tad a, uz prateca mazohisticka mastanja, dospjeva do zadovoljenja.
Krvarenje
iz
vag ine
jeste uvjet za zadovoljenje. Ona masta da prodire
duboko u maternicu; mogu biti zadovoJjena
s mo
u maternici . Za
vrijeme onanije zamislja d
je
njen genit lni oran, kog naziva Lotte,
maJena
dj
evojcica.
Neprekidno razgovara s njom, tako da igra obje
uloge_ Sada ces, dijete moje, biti zadovoljena, pogledaj (za vrijeme
analiz
e)
, Joktor je kod tebe. On ima lijep i dug ud, ali mora te boljeti."
Lotte: Ne, necu
da
me boli " (place) "Moras trpjeti, to je kazna za tvoju
pu tenost, ti si drolja. To mora jos vise boljeti, noz mora izaci na ledima."
I tako se razgovor nastavlja.
Za
paeijenticu je onanija tezak grijeh
za
koji jedna kazna nije dovoljno visoka. Pri tome ona svjesno masta
o poznatim muskareima, ali i 0 "mamiei", analiticarki kod koje je
pnJe In godi
ne
bila
na
lijeeenju osam mjesee i. (Nakon dvogodisnje
pro lazne
re
misije, bolest se vratila).
50
51
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 27/96
Otae pacijentiee, a i starija sestra i mladi brat
su
navodno zdravi i
dorasli zivotu. Otae
je
ocito bio podreden u nesretnom braku sa
vlastoh lepnom zenom. Uvijek
je
ona vladala u njihovoj kuei. Stariji brat
Je u vr il
eme
analize izdrzavao kaznu u kaznenom zavodu zbog os-
kvrnuea .
Pa ei jentica
je
osjeeala da majka s njom lose postupa i da je
odbacuje. Ulogu odbacenog i nevoljenog djeteta pokusalaje obnoviti
i u prijenosu , koji
je
bio veoma zestok (analiza je gotovo u ejelosti
protekla u znaku akeije). Nakon sto je bila razrijesena vezanost uz
lijecnieu koja ju je prva lijeCila, na vidjelo
su
izasli ambivalentni osjeeaji
prema ma
jei
: Pacijentiea
je
ceznula za mamieom , u pocetku u njoj
uopee nije prepoznavala vlastitu majku, uz obrazlozenje
d
ne moze
voljeti majku koja ju
je
uvijek odbacivala, tukla, s njom lose postupala
i koja
se
za nju nije brinula (ovo odgovara cinjenicama). Zamisljala je
d je
doji novoizabrana mamica , zelje vezane
uz
majcinu utrobu bile
su
u prvom planu. Njeno jadanje da mora trpjeti za druge, te da na
sebe mora preuzimati kazne za prijestupe drugih, objasnilo se kada
smo
saznali da
je
kao osmogodisnje dijete imala mastanja slijedeeeg
sadrzaja: Majka je bila zaposlena u jednoj gostionici, a ona u nekoj
drugoj. Maj
ka,
koja
je
s ocem zivjela u najlosijem braku, cesto je
primala posjete nekog velikog gospodina kojega
je oslovljavala sa
grofe . Jednom prilikom je paeijentica bila predstavljena tom gospo-
dinu. I sada je mislila da je majka odbacuje, jer je ona dijete tog grofa
i jer
je
smetala majei. Mastala
je (n
ije moglo biti sasvim utvrdeno da
Ii
se radilo stvarnom dogadaju iii dogadaju iz maste) da ju je grof
silovao
uz
pomoe majke (vidi njena mastanja onaniji). Osjeeala je
kako veliki ud prodire u njenu vaginu, sto je prouzrokovalo jake
bolove. Soba je mracna, netk o je tu stajao i vikao na nju da ne smije
plakati, nego
d
mora biti mirna. Kasnije je analiza otkrila slicno
mastanje (iii nejasno sjeeanje?)
iz
cetvrte godine njenog zivota: dva
muskarca, podstanari njenih roditelja, nose je u iznajmljenu sobu,
jedan je drzi, a drugi silom gura ogroman ud u njenu vaginu. Ona zeli
vikati, ali ne moze. Pacijentica
se
sasvim dobro sjeeala seksualnih
igara
sa
djecakom iste dobi u podrumu, takoder iz ranijeg vremena.
Sa starijim bratom
je
spolno opeila u destoj godini zivota. U sestoj
godini igrala
se
sa dvogodisnjim bratom, vidjela je njegov·ud, poku-
sala u njega ugurati iglu
za
pletenje, penis je prokrvario, pacijentica
ga je natezala, dijete je vikalo i zbog toga ju je majka istukla i vukla za
kosu.
Sa dvanaest godina dobila
je
posao kao dadilja, tokom dvije
godine poslodavac ju je skoro svake
noCi
nadraZivao, ali nisu spolno
opcili . Kada joj je bilo petnaest godina mislila
je
da je u drugom stanju,
menstruaeijaje izostala tri godine i ponovo
se
pojavila nakon zavrset-
ka prve analize. Sada je dosla na ideju da si za vaginu pricvrsti jedan
komad drveta. Kasnije
je
na analizu cesto dolazila sa nozem u vagini,
sto je ocito bilo moguee samo uz vaginalni grc. Bez noza u vagini
pacijentica nije mogla zaspati.
Onanija, u obliku u kojem sad a postoji, javila
se
u petnaestoj
godini zivota nakon noei koju
je
provela u istoj sobi sa ocem. Sanjala
je tezak san, ali ga je zaboravila i probudila se rano, lezeci na podu.
Spremnik za posteljinu
je
bio probijen. Otac
ju je
upitao sto je to nocu
radil
a,
d joj nije poblize objasnio. Ovaj detalj analiza do sada nije
uspjela rijesiti. Medutim, sve govori u prilog tome da je oceva blizina
uzbudujuce djelovala i dovela do sna koji
je
izazvao strah. Priblizno
se moglo pretpostaviti da je pacijentica tad a onanirala.
Bolest se ponovo vratila nakon sto se pacijentica upoznala sa
nekim sadistom koji ju
je
tukao bicem, vukao za kosu, psovao i osim
toga, prisiljavao ju je na kriminalne radnje. Tako mu je dva puta morala
dovoditi male djevojcice, krasti za njega, itd. Uz sve to, ona ga je
nazivala "sv oj im najboljim prijateljem , nije mogla zivjeti bez njega,
satima je trcala za njim po ulicama. Tokom analize je teskom mukom
postignuto da
se
ona odvoji od njega, i to pod prijetnjom prekida
lijecenja. Pacijentica
je
svoj mazohisticki stay odmah prenijela na
lijecnika, donijela
je
bic i pocela se skidati, da
bi
bila bicevana. Samo
ostra intervencija odvratila ju je od toga. Po ulicama e trcala za mnom,
kod kuce me je trazila u deset sati nocu, rekla
je
da vise ne moze
izdrzati, da moram s njom spolno opciti iii je tuci, da mora imati dijete
sa mnom,
d je
samo ja mogu zadovoljiti. Tako
jeto
isla otprilike osam
mjeseci, nikakvo objasnjenje, nikakvo nagovaranje nije imalo ucinka.
Koliko cesto je pocinila nesto, to je vise i cesce onanirala, za kaznu ,
moram crknuti . U osmom mjesecu analize pokusala je otrovati svoju
stariju sestru i njenog muza.
Ne
postoji nikakva sumnja ovome,
ito
zbog okolnosti koje ovd je ne mozemo poblize navesti. Pacijentica je
sve 'ovo zaboravila, ali je svoj Gin izdala u snovima, a i naroGito
odvratnim onaniranjem. Nekoliko dana prije donijela je sa sobom na
analizu otrov za pacove, toliko joj
se
to svidalo, morala ga je skupljat
i.
Pacijenticu sam mogao zadrzati na analizi samo najstrozim zabrana-
m
a,
pod prijetnjom prekida.
U cetrnaestom mjesecu analize pacijentiea
se
tokom jedne mirne
faze sjetila u potpunosti zaboravljenih seena
iz
spavace sobe svojih
roditelja. Tako je razjasnjena sadisticka teorija spolnom cinu i
porodaju, razrijesen je jedan dio straha, paeijentica je pocela raditi i
od sada se ponasala veoma
do
bro. Karakteristicno je da je sada
prisilno mnogo jela i jako
se
udebljala, sto
je
odgovaralo mastanju
oralnoj trudnoCi. Postavljanjem dugorocnog termtna (daljnjih sest
mjeseci) morae sam
se
suprotstaviti njenoj sklonosti da analizu razvla-
CI
u beskonacnost, posto je bio rijesen odlucujuce vaZan dio . Onani}a
se ponovo rasplamsala zajedno sa osjecajem krivice prilikom rasprav-
Janl,a
scenama
iz
spavaee sobe i morala je biti zabranjena. Zabrana
Ie
l l ~
nuzna, jer
su se
vee pokazala lokalna ostecenja (spustanje i
ostecenJe maternice).
. Pojavljivanje ciste zelje za incestom, koja je do sada bila potpuno
potlsnuta
.
nije, medutim, donije lo nikakvu osudu. Naprotiv, pacijentica
sada mastala tome kako spolno opci s oeem i kao dobiva
nJegovo
dlJete
. Mastanja
su se
ponekad uzdizala do
iivih
halucinacija.
53
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 28/96
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 29/96
Ukoliko bismo ovaj dogad
aj
tumacili time da
si
pacijentica
ni je prius a zadovoljenje zbog namjera da sama sebe kaznjava
- tumacenje kojemu
bi
neki
an ali
ticki istrazivaci u ovom slucaju
da
li
pr
ed
nost -
Gitav
niz cinjenica ostao
bi
nerazjasnjen. Tako,
na primjer, Ginjenica da se javljao strah kada je dostizala
vrhunac. Zadovoljenje je za nju bio tesko kaznj iv cin. Ako
bi
samokaznjavanje uvijek bilo d ozvola za daljnja djela" Alexan-
der),
pacijentica
bi
mogla bez ostatka i bez osjecaja krivice
doii
vljavati ugodu,nakon slo se tako osjet/jivo kaznila Ali to
ipak nije bilo tako; naprotiv, ona je izbjegavala zadovoljenje
zbog osjecaja krivce i straha od kastracije. Sam ovaj tako tei k
mazohisticki slucaj pokazuje jos prevladavanje straha od kazne
nad potrebom za kaznom i iz toga opravdano izvlacimo dva
bilna zakljucka:
1)
Samokaznjavanje moze imati
tu
svrhu, da
se
izbjegne
stvarna kazna izvana .
2) Osjecaj krivice ne moze biti identican potrebi
za
kaznom:
covjek koji se osjeca krivim moze isto tako prizeljkivati kaznu,
kao i bojati
se
nje.
Ovo posljednje je, na primjer, prva i prava
reakcija
na
mrznju prema oeu i Edipovom kompleksu . Vjerojat
no moraju postojati specijalni uvjeti da
bi se
strah od kastraeije
u vecoj iii manjoj mjeri pretvorio u zelju da se bude kastriran .
lstrazivanje naseg slucaja dozvoljava svakako samo jedno
objasnjenje orgasticke impotencije: strah od kastracije koju
provodi
majka.
Pokusajmo pregledno prikazati raznolike tendeheije koje
su
ovdje uvjetovale orgasticku impotenciju i njihovu slojevitost:
1)
Prisluskivanje koitusa roditelja - genitalno uzbudenje,
koje se iscrpljuje u masturbacijskom tinu - pOistovjeCivanje sa
majkom -
te ja za
koitusem s oeem.
2)
Osjecaj kriviee prema majci zbog zelja za njenom smrcu
- trauma povodom seksualnih igara: majka baea noz i naziva
ju "putenom kurvom": povratak na poziciju oralne fiksaeije i
aktiviranje maste majtinoj utrobi; zelja za ineestom se s ovim
stapa u mastanje koitusu s oeem u maj tinoj utrobi ("Mogu
biti zadovoljena samo u materniei."); noz koji je baeila majka
spaja
se
sa
predodibom otevom
udu, kojemu masta da je
veoma dug i prikladan za probadanje i kasnije preuzir:na sve
libidinozne vrijednosti Ijubavi prema objektu,
dok
majka, kojoj
se
paeijentiea mazohisticki podaje, jer je ona istovremeno sila
koja katnjava, stupa na ocevo mjesto kao objekt IjhJbavi. Tako
recenica "Cujem da zadovoljstvo dolazi" zn ti
1)
"Cuiem kako
dolazi majka koja me jedino m02e zadovoljiti", i 2) "Cujem da
dolaz i maj ka koja
ce
me kaznitl
za
moja nedj
ela
."; taka ge nital
no pod razivanje nastaje u svrhu
za
dovolJenja
i
ujedno kao
kazna, vrhu
n
c zadovofjenja, orgazam, na ovajnacin t ko
der
postaje i vrhunac kame, stracija, koju paeijentica izbjegava.
56
7
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 30/96
v
pogia'llje
S
MATSKO ZAPRECAVANJE LlBIDA I
CUVSTVO TJESKOBE*
a)Opcenito
0
smislu, tendenciji i izvoru neurotskog
simptoma
1895. godine
Freud
je od "neurastenije" autora odvojio
jedan kompleks simptoma kao "tjeskobnu neurozu"
sa
obrazlo-
zenjem da
se
to oboljenje razlikuje od neurastenije po specific-
no razlicitoj etiologiji. Ono
se ne
ostvaruje , kao neurastenija ,
seksualnom zloupotrebom, nego, nasuprot tome, seksualnom
apstinencijom, frustriranim uzbudenjem iii coitus interruptu-
som. Centralni simptom te "tjeskobne neuroze" bila bi "slobod-
no lebdec
a
tjeskoba, koju
si
je
r
eud predstavljao kao nepo-
sredni psihicki izraz i posljedicu zaprecavanja somatskog sek-
sualnog uzbudenja. Ostao je otvoren problem kako
se
libido
moze "pretvoriti" u tjeskobu, medutim, nije se moglo sumnjati
u uzroc
ni
odnos izmedu nepotpunog
iii
nedostatnog praznjenja
seksualnog uzbudenja i slobodno lebdece tjeskobe. 5tekel je
po pitanju tjeskobne neuroze zastupao isto stanoviste kao kod
neurastenije (vidi
str. 37)
Smatrao je da
ne
postoje aktualne
*
Napomena nakon zavrsetka rukopisa:
i,
Iedavno objavljena Freudova
knjiga "Hem mung, Symptom und Angst" / Zapreka , simptom i tjesko-
ba / (Internationaler Psyc hoan al
y ci
5c her Verlag, 1926.) sadrii bitne
korekcije dosadasnjeg shvacanja neurotske tjeskobe , bez odustajanja
od ucenja aktualnoj tjeskobi, koje mu , kako se cini, djelomicno
prot iv rjeci. Nasa razlaganja neurotskoj tjeskobi poklapaju se sa
Freudovim utoliko sto
se
strah od kastracije ne shvaca kao pos ljedica
nego kao jedan od najvazn ijih uzroka potiskivanja. Detaljnije bavljenje
novim
problemima
, koja su pokrenuta u Freudovom djelu, i eventual-
nim protivrjecnostima onemogucava nam kratko vrijeme koje je stajalo
na raspolaganju za obradu novoga. Nase istraiivanje obuhvaca pak i
jednu drugu stranu problema tjeskobe koja nije ukljucena u Freudo-
vpm istraiivanju, naime aktualnu tjeskobu.
**
U ber die Berechtigung ,von der Neurasthenie einen Symptomenkom-
plex als Angstneurose abzutrennen" / 0 opravdanosti odvajanja ad
neurastenije jednog komplek
sa
simptoma kao tjeskobne neuroze/,
(Ges.Schriften , Bd .
1)
ne uroze jer su se i kod tih oblika psihickih oboljenja mogli
dokazati tipicni psihicki konflikti (kompleksi) .Sam Freud nikada
n
ij
e smatrao da aktualne neuroze ne mogu imati psihicku
et iologiju, i jasno je izrazio nadu da ce daljnja istrazivanja
problema dokazati takvu etiologiju; radi
se
samo
0
tome da
se
pokaze da su pronadeni kompleksi postali i patogeni. Drugim
ri
jecima, etiologija mora biti specificna.
Kasn ije
su se
Jones'
i
5eir
vratili
na
problem odnosa
izmedu tjeskobne neuroze I tjeskobne histerije. Jones je dosao
do zakljucka da se "bitan uz rok svih vrsta tjeskobnih stanja
(sastoji) u nedostatku psihickih zadovoljenja libida; tjeskoba
potice od urodenog instinkta straha, a preuvelicavanje njenih
ispoljavanja jeste obrambeni odogovor
na
potisnute seksualne
zelje. U svim slucajevima psihicki faktori igraju vaznu ulogu, u
ne
klma cak i jedinu. Uz njih cesto djeluju i fizicki faktori, ali oni
sami nikada nisu dovoljni da izazovu tjeskobno stanje; uosta-
1
m,
ti
faktori sadrze vaznu psihicku stranu. Fizicki faktori
sv
akako vise dolaze do izrazaja u tjeskobnoj neurozl nego Ii u
tjes kobnoj histeriji. Tjeskobna ne uroza se ne smije promatrati
kao pojedinacan simptom tjeskobne histerije, koja je dalji po-
jam." I 5eif je svoje misljenje tako sazeo da tjeskoba potice od
za prijecenog libida,
ali
isto tako "predstavlja zastitnu mjeru
protiv potisnutog seksualnog libida kao nadomjestak za zado-
vo ljenje" ida sklonost tjeskobi i njen mehanizam nisu povezani
sa seksualnoscu.
Ukoliko sazmemo sva ova misljenja,a mozemo ustanoviti
dvije vrste nazora: tjeskoba mote biti izraz potisnutog libida
(aktualna neuroz ) iii znak njegove obrane (fobija) iIi oboje
istovremeno. Problem nije jednostavan i mnoge cinjenice ce-
mo morati iznova sagledati i rasporediti da bismo
mu se
mogli
pribliziti. Jedno kratko metodsko razmatranje moze nas dovesti
in
medias
res.
Me toda psihoanalize, koja na osnovu povezanosti simpto-
ma i dozivljaja licnosti zakljucuje
0
latentnom smislu i skrivenoj
svrsi simptoma koji se cini besmislenim ako ga
se
promatra
povrsno, jos uvijek
na
m
ne
dozvoljava da
iz
toga izvodimo
zakljucke izvoru iz kojega simptom crpi svoju energiju. Sim-
ptom moze, ali ne mora, nestati ako
su
njegov skriveni smisao
*
"Die Beziehungen zwischen Angstneurose und Angsthysterie" / Odno-
si izmedu tj skobne neuroze i tjeskobne histerije/ , Internationale Zeit-
schrift fu r Psychoanalyse, 1
(19
13
.)
**
"Zur Psychopathologie der Angst"
0
pSihopatologiji tjeskobe/, islo .
58
59
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 31/96
i svrha postali svjesnim; on moze biti konaeno odstranjen tek
ako mu se oduzme izvor energije. Samo to mozemo nazvati
uzrocnom terapijom. Prema tome, kod svakog neurotskog
si mptoma treba razlikovati:
r
:a
nj
eg
ov
p
sihi ki smisao: Pod ovime podrazumijevamo
svedeno na najjednostavniju formulu - one potisnute predodz
be,
dozivljaje, zelje, zadovoljenja, samokaznjavajuee radnje
itd., koji
su
u simptomu iskrivljeno prikazani. Medutim, ovi
psihieki sadrzaji ne bi bili u stanju da izazovu simptom kada ne
bi bili "zaposjednutijakim euvstvima", tj. kada ne bi bili povezani
sa
zaprijecenim nagonskim energijama. Veeina potisnutih pre
dodzbi, koje kod analize simptoma zatieemo kao smislene
sastavne dijelove, javlja
se
sekundarno, nakon sto je simptom
vee uspostavljen.
To
se pokazuje samo kod usporedbe popre
cnog presjeka
sa
razvojem simptoma. Posto
Stekel
i njegovi
sljedbenici ne prihvaeaju ni teoriju
0
libidu, niti
se
brinu za
infantilne korijene simptoma, shvatljivo je zasto oni u svojim
radovima neprekidno zamjenjuju smisao i etiologiju (izvor)
simptoma, pa stoga ne mogu niti dokazati specifiene mehani
zme, i kod svih dusevnih oboljenja pronalaze uvijek samo vee
poznate "komplekse", te
sa
tog stanovista "objasnjavaju" obo
Ijenje, ne obaziruei se na prigovor da se radi 0 naeinu razrije
senja konflikta i
0
specifieno razlieitim uzajamnim utjecajima
izmedu nagona i dozivljaja.
b) njegovu
svrhu:
Pod ovime, bez obzira na ekonomske
svrhe kojima simptom sluzi (praznjenje libida; rastereeenje
osjeeaja krivice itd.), treba podrazumijevati naroeitotakozvano
"sekundarno obolijevanje" koje kod svake neuroze manje iii
vise naglaseno ovladava slikom bolesti. Nakon sto je neuroza
nastala kao rezultat patoloskog razrijesenja konflikta, bolesnik
se njome sluzi
za
postizanje odredenih
ciljeva,
koji
su
bez
izuzetka tijesno povezani
sa uzrocima
neuroze. Ova tendencija
simptoma je
pos/jedica,
a nikako prima ran uzrok neuroze; ona
dod use sekundarno komplicira i poostrava neurotski konflikt i
obieno u mnogim slueajevima u potpunosti skriva primarne
uzroke konflikta.
Adlerova
iskljuCivo finalno usmjerena "indivi
dualna psihologija" u ovim tendencijama neurotske volje i u
"fiktivnim ciljevima", kojima ona tezi, nazire bit neuroze i
ne
brine
se za
uzroke koji, pored ciljeva koji
su
iz njih proizasli,
predstavljaju stvarno podrucje
Freudove
klinieke psihoanalize.
c) Ukoliko
si
postavljamo pitanje
0
pravim uz rocima neuro
ze,
prisiljeni smo da preko dozivljaja koji je postao znacajan
samo zbog naglasenosti euvstava i preko sekL'i-ldarnih ciljeva
neuro
ze
idemo do ruba nagonskog procesa, koji je jos psiho
loski shvatljiv, podlijeze bioloskim zakonima i ukorijenjen je
prije svega u fizioloskim zbivanjima koji
se
odvijaju u unutra
sn
jem sekretornom aparatu i u ziveanom sustavu koji
se
na
nj ega nadovezuje. Ovi odnosi
su
do sada ustanovljeni
za
seksulani nagon, tako da je Freudova definicija nagona kao
"granit nog pojma izmedu dusevnog i somatskog" potpuno
opravdana, prije svega
za
seksualni nagon, dok gotovo nista
nije sigu
rn
o
0
odnosima druge grupe nagona, destruktivnih
nagon a, prema somatskom. Kao psihologija nagona, psiho
analiza je vee na osnovi ove definicije usko povezana
sa
biologijom, a na osnovi svog ueenja
0
neurozama isto tako i
sa
fiziologijom neuroza.
Da kle, kao
izvor simptoma
u obzir dolaze bioloske nagon
ske en ergije koje
se
uvijek iznova razbuktaju usIijed somatskih,
vjerojatno biokemijskjh zbivanja (unutrasnja sekrecija), dolaze
psihieki do izrazaja kao nagonski poriv iii afekt i kao takve
se
nadovezuj u na predodzbe i dozivljaje.
Od
eetl r 9Qiljezj§ nago
n
jeJ azlikovaoFr:eud, izvor i pori-v-Ra@sAa--e6g0\f8fajtt
OToloSko
-
fizi
eisskoj";-a
cilJ
o b j e k t n a g o o ~ ~ r . a P i . _
Ovo samo u najgrubtjim crtama vrijedi
za
poriv i nagon
ski cilj, jer se poriv nekog nagona psihicki opaza kao neugoda
ako niJe popraeen zadovoljenjem; medutim, to se najprije oei
tuje u tjelesnoj napetosti. Oslobadanje od
neugodom ispunjene
napetos ti omogueava zadovoljenje koje
se
u podrueju seksu
alnih nagona dozivljava kao specifieno ugodom ispunjeno
osjecan j
e.
Ovaj smjer (seksl,Jalnog) nagona od neugode k
ugodi einj re gulativni
prin ip ugoda - neugoda
koji, kao sto je
to otkrio Freud, upravlja neurotskom i infantilnom psihom i
naroeito psi hom primitivnog. Pretpostavljena bioloska funkcija
idioplazme , odrzanje vrste, osigurana je postizanjem "ugode"
Freud)
koja je prije svega povezana
sa
genitalnim aparatom.
ukoliko razjasnimo da je princip ugode bioloski, a "princip
realnost i"
Freud)
socijalni nagon ski regulativ i da on izaziva
neurotski konflikt, tada se neuroza moze svesti na najjednos
tavniju formulu kao konflikt izmedu idioplazme (seksualni na
princip ugode, ugoda Ja) i ogranieavajuceg vanjskog
sv!
!eta (moral princip realnosti, nad-Ja kao zastupnik vanjskog
sVI
Jeta
u Ja). I nista
ne
moze bolje dokazati ispravnost ove
fo rmule od einjenice da je tipieni simptom svake neuroze
c a j potencije. Dakle, koji odnos postoji izmedu pore
mecaJ a g
en
italne funkcije i neurotskog procesa?
60
61
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 32/96
Nije tesko odgovoriti na ovo pitanje za psihoneurozu. Ma
na kojem stupnju dusevnog razvoja nastupi ne urotski konflikt,
poti skYianje, svejedno da Ii primarno iii sekundarno, obuhvaea
uvijek i genitalna htijenja, manje iii vise
ih
odvaja od motorike
se zadovoljava njihovim cijepanjem u njeznost i osjetilnost,
i
ii
se koristi onim raznolikim mehanizmima koji zaprecavaju
fu
nk ci
ju,
a koje nalazimo kod pojedinacnih oblika neuroza.
Zaprecavanje genitalne funkcije
sa
sobom donosi opet somat
sko za precavanje libida koje se pridruzuje psihickom, i na ta j
nacin znatno sekundarno poostrava, ucvrseuje i komplicira
neurotski konflikt. Osvjedocavamo se da
dusevni konflikt, ko ji
p
obitno nije morao biti patoioski, postaje konflikt sa svim
svojim posijedicama tek kada mu se pridruii somatsko zapre-
cavanje libida,
tj. cim je stvoren
izvor energlje
za
nastanak
simptoma. Potiskivanje nagonskog osjeeaja jos
ne
cini simpto
me; oni na staju nakon sto nagonski osjeeaj uspije da razbije
potiskivanje od strane Ja koje se brani, sto u prvom redu
moramo pripisati nagomilanoj energiji nagona. Tjelesne nape
tosti i osjeti iz podrucja neurastenije, tjeskobne neuroze iii
hipohondrije uvijek
su
prisutni na pocetku nekog neurotskog
obo ljenja i neposredno su
iz
raz somatskog zaprecavanja libi
da
.
To
cno je
da
izmedu potiskivanja i
na
stanka simptoma uvijek
postoji duzi ii i kr
aCi
vremenski interval, vee prema poremecaju
ge nitalne funkcije. To se, na primjer, naroCito jasno moze vidjeti
kod eritrofobije: bolesnik se mjesecima iii godinama bori protiv
onanije, konacno mu uspijeva da je u potpunosti zatom i. Zazar
od drustva, koji je postojao vee i ranije, najprije se smanjuje, a
ponovo se znatno pojacava tek nakon sto
se
tjednima iii mje
secima kasnije
us
lijed obicno banal nih povoda prvi put javi
crvenjenj e sa svim aktualno-neurotskim popratnim pojavama.
Prije nego sto se upusti mo u detaljnije uzrocne odnose
izmedu psihoneuroze i uvijek prisutne aktualno-neurotske jez
gre, posvetit eemo se problemu aktualne tjeskobe.
b Teskoba i vazovegetativni sustav
Freudova
simptomatologija tjeskobne neuroze poklapa
se
u svojoj biti sa vazomotornom neurozom. Tipicni simptomi oba
oboljenja
su:
srcane tegobe (asistolija, tahikardija, aritmija,
ekstrasistolija, itd.),
izbijanje znoja,
osjecaji
vruCine
i
h/adnoce,
drhtanje, vrtog/avica, pro/jevi, povremeno povecanoslinjenje.
Narocitu paznju zasluzuje cinjenica da ovi simptomi u analizi u
jed nom slucaju ukazuju na skriveni psihicki smisao i svrhu, a u
drugom slucaju, pak, ukoliko po svaku cijenu i
na sil
u ne
podmecemo psihicke sadrzaje, takav smisao i svrha uopce ne
postoje nego su ti simptomi samo izr
az
opeenitog, psiholoski
neshvatljivo g, tjelesnog i dusevnog prevelikog uzbudenja. A
lam o gdje ti simptomi i imaju psihicki smisao, oni u potpunosti
slijede zakonitosti kojima je podlozna konverziona histerija.
Tako crvenjenje kod eritrofobije ima smisao socijalnog stida , a
nesvjesno i smisao ekshibicije ukrueenog penisa, cija je zam
j
en
a postal a glava.
Ukoliko se drzimo nase podjele: smisao, svrha i izvor
simptoma, tada dobivamo i razlike i zajednicke karakteristike
vaz omotorne neuroze sa histericnim mehanizmima i one bez
tlh meh anizama. Zajednicka
su
oba organa na kojima se jav
Ijaju patoloske pojave. To za sada ne mora znaciti da su ti
organi podlozni simpaticko-parasimpatickom zivcanom susta
vu , jer bi kod minimalne somatske dispozicije, jedan zestoki
psihicki konflikt, potiskivanjem cuvstveno naglasenih predodz
bi i sprecavanjem normalnog praznjenja energije, mogao ovom
si stemu dovesti kolicine energije,
in
taj nacin poveeati njego
vu pa togenu snagu i uzrokovati pojavu istih simptoma koji
se
nek om drugom prilikom javljaju na istom sustavu, ali na osnovi
drugih etioloskih zbivanja. Izbor ovog somatskog sustava mo
gao bi
se
objasniti jz jedne dispozicje (koju treba pretpostaviti)
( somatska na klonost ,
Freud
sa ne bas potpunom znanstve
nom tocnoseu, posto nista ne znamo 0 prirodi jedne takve
dispozlcije. Jednostavno zelimo ostati pri misljenju da se kod
hi
stericne vazoneuro
ze
genita/ne energije prikljucuju vazove
getativnom zivcanom sustavu.Crvenjenje moze predstavljati
genitlan i eks hibicionisticki cin,podrhtavanje glave onaniju iii
kastraciJu ; osjeeaji vr
uCine
u analizi se isuvise cesto pokazuju
kao izraz somatske genitalne uz budenosti koja ne smije postati
svjesna; proljev moze biti :z,i az tjeskobe iii seksualnog uz bude
nj
a.
Kod nek
ih
impotentnih osoba, kod kojih prilikom pokusaja
koitu
sa ne do
lazi do erekcije, javlja se obilno lucenje znoja, a
an
aliza mastanja i snova dokazuje zelje
za
majcinom utrobom,
odnosno poistovjeCivanje tijela sa penisom; vazodilatatori su ,
J e s t o na udu, funkcionirali na ostaloj kozi, cime je ostvareno
IZb
lJa
nJe zn oja.
Dakle, da i je, na primjer, psihicko poistovjeCivanje prou
zrocilo . zbijanje znoja? Da
Ii
je mozda nesvjesna zelja za
potpunlm pov ratkom u majcinu utrobu prouzrocila erekciju
k i ~ sit venia verbo? To sigu rno ne moze biti tako. Jedino
se
moze
.za
m is liti da je somatska uzbudenost, kOja je pratila zelju
za kOltus om, za hvatila vazodilatatore koze, posto nije mogla
6
63
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 33/96
doprljetl do genitalnog organa us lijed dusevne zaprijecenosti
i
ii
IJeskobe: zapr
ij
ecena uzbudenost se sadrzaje m predodzb i
koji na lazimo kod ana lize simptoma us mjerava prema erogen o
i psihi c
ki
prikladn
im
organima. Isto vrljedi i
za
o
sJ
ee aje vrueine;
njih najprije izazlva seksua lno uzbudenje I ispunjavaju
ih
sek
sualne predodzb
e,
bilo da je se ksu alno uzbudenje opazeno
kao takvo il l
ne.
Posto o sj eeajl vru(;ine prate I normal no s
ek
su
alno uzbudenje, fizioloski dogadaj
ne
moie b
itt
proci jenjen kao
konverzioni simpto
m.
Patolosko je samo neopazanje genital-
nih os jela. Kod nekiil
hi
stericnih pacijenata umjesto seksual
nog uzbudenja Iii tjeskobe Javlja se drhtanje uslijed hladnoee.
Pacijenticu, koja je na sean sama eesto bila genitalno uzbudena,
spopadalo je drhtanj e od hladnoce uvijek ka.da bi od lijecnika saznala
za neku usk ra lu. Psihicki smisao drhtanja od illadnoce bila je pred
s
vje
sna ze lja da ce je lijeenik grijati kao majka, ali l a ze lja
se
u ovom
obl
ik
u mogla Ispoljiti
te
k nakon
st
o
S
kod pacijenli
ce,
umj
es lo
njenog
libidinoznog uzbudenj
a,
javljala tj
es
koba koja je islo tako uzbu i
va
la
vegeta tivni sustav koze u smi s
lu
cuv st
va
tjeskobe .
Sim ptomi vazomotorne neuroze mogu bitl ostvarnei ka o
izraz irltacije ve getativnog zivtanog s
us
tava
iz razl
it it ih
raz
log
a.
Kod Basedowa ovaj sustav iritira disfunkcija tiro dne t lijezd
e.
U
trenutku stvarne opasnosti javljauju se isti simptomi kao izraz,
i popratne pojave stra
ha;
da Ii su oni posredne ii i neposredne
posljedlce tjeskobe, kojim se energijama I sredstvima tjeskoba
pri tome karlsti , jeste kompliciran probl em cijem razjasnjenju
ponesto
moi
doprinij
et
i analiza fobija. Pa ipak predlaze mo da
kao polaznu tocku
na
seg Istrazivan ja uzmemo naj pr
iJe
jedan
je dnostavnl ji fenomen , na prlmje r, poj avu Intoksikacije
nikotinom.
Samopromatranjem dol
azi
mo do toga da se kao prvi znak
otrovan ja nikotinom uspostavlja tah ikardija; kratkotra jna asis
to lija tvori prijelaz ka tahikardiji. U trenutku u kojem se prekida
st
ezan je srcanog misiea nas tupa tjeksoba; kas nije se javljaju i
vrtoglavic
a,
mucnina i izbi janje znoja.Tjeskoba, koja prvob itno
nije Imala nikakav sadrz
aj,
postepeno se povezuje sa strahom
ad srnrti; U osnovi ovog st
ra
ha nalazi
se
racionalna misao da
zloupotreba nikotina moze uvjetovati koronarnu arteriosklero
zu
, a time i preranu smrt. Kod tahikardije koja duze traje i biva
sve jacom, poveeava se i strah od smrti , ona time postaje
aktualna i
sa
svoje strane sekundarno intenzivira vazomotorne
pojave na srcu. Redoslijed u javljanju simptoma potpuno od
gova
ra
jed nom smjeru uzrocnih odnosa: Intoksikacija nikoti
nom obuilvaea ve getativni zivcani sustav, ta iritacija prije svega
uvje\uje ta hikardiju, a kasnije i opee pojave; ta hikard j u prati
tjeskoba bez sadrt aja koji se sekundarn o povezuj e sa stra hom
ad smrt i. Zasada je za nas problem aktual noneurotske tjesko
be
bitna samo veza aritmije srca i tahikard ije sa slobodno lebde
com tjeskobom. Potrebna je mala ispravka dosadasnjeg shva
canJa geneze aktualne tj es kobe . Shvaean je da su vazomotorni
simptomi
Freu
o
v
tjeskobne
ne
uro
ze
samo
ekvivafenti
tjes
kobe mo
ze
ma napustiti u korist drugog shvaean ja da je slo
bodno lebdeea tjeskoba popratna pojava odredenog oblika
vegetativne iritac ije a
kt
ivnosti srca. Ukoliko si, nadalje, umjesto
ni
kot
in
a zamislimo somatske seksualne naboje koji
ni
su od
stranjen i na fizioloski korektan nat in , tada pred sobom jasno
vid imo etiol ogiju aktualne tjeskobe. Zaprecavanje libida uvje
tUje iritaciju vazovegetativnog su stava u obliku neuroze srca
koja se uvijek
nal
azi u centru tjeskobnoneurotske simptomato
logije; tj eskoba proizlaz
l
kao i kod otrovanja nikotinom, baze
dovljeve bolesti, angine pector is , neposredno iz iritacije aktiv
nost i srca, a problem pretvaranja libida u tjeskobu otpada.
Ka
o
nikotin kod otrovanja nikotinom, tako bi trebalo kod tjeksobne
ne uroze zaprecavanje libida promatrati
ka
o
posr
an
uzrok
tj eskobe.
Za sada ostajemo pri tome da tjeskoba jednom maze biti
posljedica, a drugi put uzrok vazomotornih pojava, kao, na
primjer, kod jakog straha, i zadatak nam je da sto je bolje
moguee objasnimo, odnosno kao probleme formuliram o s
jedne strane, odnose izmedu vegetativno uvjetovane iritacije
srca i tjeskobe, a s druge strane odnose izmedu libida i vege
tativnog i ivcanog sustava.*
Autori
An
gine pectoris su prilicno jedinstveni u shvaeanju
da su iritacij e podrazajnog sustava koje izazivaju ekstrasi stoli
ju, ta hikardiju, asistoliju itd. popraeene jednim manje iii vise
izra
ienim
osjeeajem tjeskobe.
Brissaud
smatra da "je svim
osjeeajima srca svojestven osebujan osjeeaj zivotne opasnos
ti .
Rothberger
pise : "Osjecaj predstojeee smrti (kod angine
pectoris) ne sm ijemo shvatiti jednostavno
ka
o posljedicu boli,
nego je to specifican osjeeaj uvjetovan stanjem srca, u supro
tnom bismo ga morali nalaziti i ako iz nekih drugih razloga
nastupe jaki bolovi na perifernim podrucjima. Ako cak ni bole-
Pri tome zanemarujemo tjeskobu koja se povremeno, umjesto na srcu,
osj eca u stomaku.
Sabrani citati prema
Di
mitr
enku:
"Das Problem der Angina pector is"
/ Problem angine pectoris/, (Sammelreferat), Deutsche Medizinische
Wochenschrift 9 /1926.
6
65
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 34/96
sn
ici ne lokaliziraju pravilno bolove kod angine pectoris, ipak
osj
ee
aju sasvim drugu vrstu bola nego sto su bolovi
na
kozi iii
u mis ieima." Lutembacher je nasao da tjeskoba nastupa vee
kod lakse distenzije srca. Braun karakterizira odno se izmedu
tj
eskobe i srcanih pojava kako slijedi: "Na srcu se specificna
sposobnost osjeeanja (filoge
ne
tska) pokazuje kao osje
ca
j tjes
kobe i kod bolesnog i kod zdravog srca; da, mozemo red da
uopce
ne
mozemo misliti
na
svoje srce, ada u srcu
ne
osjec
a-
mo vee nesto sto
se
moze definirati kao tjeskoba. Kod sv
ih
stupnjeva tjeskobe postoji jedan odredeni duboki , tjeskoban ,
prig usen, nejasan osjeeaj na srcu koji se poveeava sa stupnjem
tjeskobe, bolni osjeeaj koji se na
naj
veeem stupnju tjeskobe
povezuje sa osjecajem prolaznosti , a to je osjeeaj neuspejeha
i "be§pomoenosti bioloskog Ja .
Sto se tice uzroka uzbudenosti srca koji nisu uvjetovani
bakte rioloski niti mehanicki , stavovi fiziologa
se
u detaljima
razilaze, ali se poklapaju u shvaeanju da ih treba traziti u
poremecajima funkcija vegetativnog zivcanog sustava, koji su
opet uzrokovani poremeeajima unutrasnje sekrecije. Ovo shva
canje je vazno za psihoanaliticku teoriju libida, koja isto tako
racuna
sa
poremecajima unutrasnje sekrecije kao somatskom
osnovom neuroze.
Uvodenjem somatskog zaprecavanja lib da kao j ednog od
uzroka poremecaja vazovegetativne
fu
nkclje ispunjena je jed
na
praznina u fiziologiji koja do sada sa fizioloskog stanovista
nije bila obuhvaeena kao problem, unatoc mnogim poticajima
koje je dao Freud sa svojim ucenjem u aktualnoj neurozi. Tako
je, na primjer, u LBraunovom radu
0
"Psihogenim poremeea
j ma aktivnosti srca" /"Psychogene Storungen der Herztatigke
i t ( uzgred navedeno Freudovo ime u jednoj biljesci, a njegovo
tako znacajno otkrice somatskih posljedica seksualnih pore
meeaja nije spomenuto. A ipak svaki korak naprijed u ovom
p o d ~ u j u
neizbjezno vodi
ka
problemu seksualnosti.
Sto psihoanaliza moze pridonijeti problemu odnosa seksu
alnosti prema vegetativnom zivcanom sustavu? Polazimo od
pojava kod seksualnog uzbudenja, koitusa i kod orgazma.
c Seksualno uzbudenje i autonomni tivc ni sustav
Genitalno uzbudenje i ugoda seksualnog ocekivanja izazi
vaju na srcu i ostalom vazomotornom sustavu iste pojave kao
*
"Psychogenese und Psychotherapie korperlicher Symptome , / Psiho
geneza i pSihoterapija tjelesnih simptoma / , Bee , 1926.
i cuvstvo tjeskobe.
Taj
podatak zasigurno ne moze biti bezna
cajan za razum
ij
evanje veze izmedu libida i tjeskobe.
Uko
li
ko vazomotorne pojave promatramo u stanju seksu
alne uzbuden osti , uocavamo prije svega lupanje srca i osjeeaj
vruCine u ti jelu, pri cemu
su
osjecaj ocekivanja ispunjenog
ugodo
m
i osjeeaj ocekivanja ispunjenog tjeksobom medusob
no protkan
i
Otkucaji srca
su
ubrzani i kod predodzbe 0 nado
laze coj opasnosti kao i kod seksualne ugode koja se moze
ocekivat
i
U osnovi obje ove pojave nalazi
se
isti specifican
osjetaj na srcu. To je kao
da
je ziva predodi ba neke situacije,
1I kojoj vegetativni zivcani sustav ima va i nu ulogu, potakla
vagus i simpatikus
na
probnu funkciju. Detaljno promatranje
ovog zblvanja, koje se proizvoljno testo moze izazivati
na
putu
predodzbe, pok azuje da ubrzanju pulsa prethod !
Je
dna sasvim
kratkotrajna dilatacija srca. Kinestetski osjecaj l koji su lokalizi
rani specijalno
na
srcu i koji prate seksualnost nalaze se i u
osnovi ne kih izreka, kao, na primjer, da "Ijubav prebiva u srcu",
da netko "izgubi srce" , da neka zena ima "siroko srce", tj. da je
pr
is
tupatna, itd.
Uz
to jos ide i tinjenica da srce u simptomima
i snovima veoma
testo
ima zna
tenje
genitlanog organa. Kod
jedne pacijentice ritmitko kucanje uzbudenog klitorisa bilo je
direktno povezano sa kucanjem srca:
za
vrijeme seksualnih
ma stanja obje ruke je pritiskala na srce
na
isti ntain
na
koji
ih
je pritiskala na klitoris pr
ij
e potis
ki
vanja zelje za onanijom.
Zatim uocavamo da vazovegetativni sustav preuzima naj
vaznije automatske funkcije kod pripremnog seksualnog tina,
taka vazodilataciju prilikom erekcije, sekreciju Bartholinovih
ilijezda kod zene i opee proticanje krvi genitalnim organima.
Dakle, m te mo reel da seksualno uzbudenje kod ocekivanja
ispunjen
og
ugodom (slicno kao kod ocekivanja ispunjenog
tjeskobom) obuzima ponajprije kardijalni sustav
na
putu vege-
tativne inervacije, medutim, u daljnjem toku, ukoliko nema
nikakvih zapreka, one se pomice
n
genitalni organski sustav
i
n
taj nacin rasterecuje kard ijalni sustav •
Koja je sada dalj nja sudbina seksulanog uzbudenja koja se
najprije ispoljava na roci to u
po
drucju vazo-vegetativnog
sustava?
*
Ubrzanje pulsa za vrijeme seksualnog cina je samo djelomicno izraz
uzbudenosti vegetativnog sustava; vecim dijelom one je uvjetovano
motornom akcijom. - Cinjenica da postoji po lucija iza
zv
na tjeskobom
jasno pokazuje koliko
su
vegetativno u
vj
etovana uzbudenost sustava
krvnih sudova i uzbudenost genitalnog aparata tijesno povezani.
7
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 35/96
Na pocetku spolnog cina uzoudenje
se
uvijek vise koncen
trira na genital nom aparatu, odavde se
na osjetnim putevima .
opaza kao osjeeaj ugode i povecava se do vrhunca. Dakle,
mozemo reei da se za vrijeme spolnog cina uzbudenje sve vise
prenosi sa vegetativnog na osjetni zivcani sustav i konacno od
trenutka kada nastupi vrhunac obuzima imotomi tivc ni sustav
i muskufaturu.
Taj prijelaz znaGi
rasterecenje vegetativnog
zivcanog sustava i zavrsetak seksua/nog uzbudenja u senzo-
motomom sustavu. Prije/az
sa
osjetnog
na motomi
sustav i
nestajanje uzbudenja u cije/om tije/u doziv/java se kao zado-
voljenje.
Ovaj prikaz
se
oslanja
na
pojave koje se fenomenoloski
mogu opaziti na vazovegetativnom i senzomotornom sustavu
prije, za vrijeme i nakon spolnog cina. On
se
u osnovnim crtama
podudara sa prikazom fiziologije orgazma koji daje Muller
Prema
Mulleru
uzbudenje se pomice sa glatkog misieja geni
talnog aparata (sjemenskog sveznja i prostate) i na poprecno
prugasto misicje (Mm. bulbo- i ischiocavernosi, preostalo mi
sicje dna zdjeiice) i zahvaca i preostalo poprecno prugasto
misicje, narocito misice pruzace na nogama. (Ovo je dokazano
eksperimentima na psu).
Ovaj autor zatim, smatra da "kada nastupi orgazam, uzbu
denje (sa glatkog misieja genitalnog aparata) prelazi i na pre
ostali vegetativni zivcani sustav
.
I ovo potvrduje nase shvaea
nje da orgazam odgovara promjeni koncentracije uzbudenja
na vegetativnom sustavu. Jedino mozemo dodati da se
uzbu
denje premjesta na putu preko senzomotornog sustava. Dakle,
trebali bismo razlikovati slijedeee faze:
1) Pohranjivanje seksualne energije bez napetosti u vege
tativnom sustavu.
2) Spontana iii hotimicna koncentracija libida
na
genitalni
aparat (seksua/na napetost i vazomotorne pojave).
3) NapredujuCi prijelaz u senzorni sustav (predugoda; I i II
u nasoj shemi, slika 5, str. 23).
4) Prijelaz u motorni sustav
(uspon
ka
vrhuncu
-
konacna
ugoda; III i /V
na
s/ici 5 .
5) Povratno strujanje u vegetativni sustav, stanje kao kod
1)
V u shemi): Genitalni organ i preostali senzorni aparat su
rasterecni, misicje je opusteno.
*
Muller: "Das vegetative Nervensystem" j Vegetativni zivcani sustav j
(Springer , 1920
.)
Pod "orgazmom" podrazumijevamo zbivanja opisana pod
4) i 5).Shodno tome, zadovoljenje je to potpunije
1) sto je vise libida koncentrirano na genitalni organ
2) sto
se
cjelovitije, tj. neometanije uzbudenje ponovo gubi
u vegetativnom aparatu.
Sada bolje razumijemo na cemu pociva Freudova tjeskob
na neuroza : Ukoliko je seksualnom uzbudenju zbog bilo kakve
zapreke uskraeen prijelaz ka senzomotornom zivcanom susta
vu i ka genital nom organu, uzbudenje ostaje napeto u vazove
getativnom sustavu i uzrokuje sve pojave koje obiljezavaju
vazomotornu neurozu. To je najizrazenije kod totalne apstinen
cije uslijed dusevnog zaprecavanja, kada ne funkcionira cak ni
genitalna senzibinost, potom kod frustriranog uzbudenja kada
se odvija samo prijelaz na osjetni sustav, ali
ne
i vazniji prijelaz
na motorni sustav.
Po mom iskustvu, kod slucajeva coitus interruptusa daleko
teste susrecemo akutne neurastenicne simptome nego sim
ptome tjeskobne neuroze.To
se
objasnjava time da kod coitus
interruptusa ipak dolazi
do
zavrsetka u motornom sustavu, ali
je prekidanjem spolnog cina grubo poremecen podrazajni tok,
tako
d
s jedne strane nerijeseno genitalno uzbudenje osjetne
prlrode proizvodi tipicne neurastenijske pojave, a s druge stra
ne Uvegetativnom zivcanom sustavu ostaje manje iii vise velika
kolicina seksualnog uzbudenja i ispoljaVa se djelomicno na
kardijalnom sustavu, a djelomicno u poremecajima drugih
autonomno inerviranih organa
(na
primjer, crijeva) . Dakle, od
etiologije tjeskobne neuroze
do
etiologije neurastenije postoje
prijelazi koji ne dozvoljavaju ostro odvajanje. Samo opcenito
mozemo reCi da S akutna neurastenija
to
cesce javlja sto je
kasnije na putu ka motornom rasterecenju poremecen tok
uzbudenja; i sto je uzbudenje kasnije sprijeceno u svom toku,
tj . sto je vazovegetativni zivcani sustav manje rasterecen, to su
intenzivniji simptomi vazomotorne neuroze i aktualne tjeskobe.
Kod svih neuroza treba racunati sa vecim iii manjim opterece
njem vegetativnogsustava ("nervoznost").
U svojoj prvoj publikaciji tjeskobnoj neurozi
Freud
se
oslan jao na cinjenicu "da se u Citavom nizu slucajeva tjeskobna
u r o z javlja zajedno
sa
najjasnijim smanjenjem seksualnog
Ii
blda,
psihicke ugode ,
i iz toga zakljucio da
mehanizam
tjeksobne neuroze treba tratiti u .. uda/javanju somatskog sek-
sua/nog uzbudenja
od psihickog i
u time uzrokovanoj abnor-
rna/no} primjeni tog uzbudenja. Ovo "udaljavanje od psihic
kog" moze bi ti ostvareno samo potiskivanjem opazanja geni
68
69
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 36/96
tal
ni
h osj
et
a; somatski ona
ne
zn tinista drugo do zadrzavanje
pr
ijelaza iz vegetativnog u senzomotorni sustav; pri tome svi
jest (Ffeudol
sustav svijesti) oeito dobiva vaznu ulogu.
Po
Freudu
svijest vlada pristupom
ka
pokretnosti misiea. Da sek
sualno uzbudenj
e,
tj. psihieki udio libida koji dolazi do izra
za
ja
ka
o seksua lna zelja, postane svjesnim jes
te
vazan preduvjet da
seksua
ln
i organi postanu osjetljivi; to vee odgovara djelom
ie
no m prijel
az
u uzbudenja u
se
nzorni sustav (osjeeaj ugode), i
zaista u analizama vidimo da se tjeskoba poveeava eim je
potisnuto opazanje genita
ln
og uzbudenj a i da ona popusta
ka
da je opazanje dozvoljeno. Ukoliko
ne do
de do orgastieko
motornog zadovoljenja, ukoliko ni seksualno uzbudenje nije
ukljueeno u psihoneurotskim simptomima, tada obieno slijedi
ponovno zatvaranje genitalne osjetljivosti i opet se javlja tjes
koba zajedno
sa
vazomotornim pojavama.Dakako da ta tjes
koba nije vise samo zapreeavajuea tjeskoba, ona dobiva i
smisao straha Ja od njegovih s
ek
sualnih potreba.
Pa
, ipak, sa
stupnjem neopazanja seksualnog uzbudenja smanjuje se
osjetl jivost genitalnog organa, a poveeava
se
zapreeavanje
uzbudenja p
ri
povrat ku u autonomni ziveani sustav; ta somat
ska zbivanja uglavnom su uvjetovana psihie
ki
m zaprekama, na
pri mjer, strahom
od
koitusa.
Seksualno zadovoljenje u orgazmu ne zn aei sarno
prijenos
nervozn
og
uzbudenja,
nego, sto je vaznije za cjelokupni orga
nizam, i f
iz
iokemijsko osvjezenje ostalih vegetati,-:nih funkcija.
Ovdje fiziolosku kemiju oeekuje mnogo nadom ispunjenog
rada. Spomenueu same tjelesJlo razvijanje seksualno zadovo
Ijene zene
i
njenu suprotnost, prerano venjenje uveliko izrugi
va
ne st are djevice koja ne mora biti starija od sretnije pripad
nice istog spola. Isto vrijedi i za muskarce. I tzv. malokrvnost
djevojeica nakon puberteta mogla bi se isto tako svrstati ova
mo. Takod
er
je
uoCi
jivo da anamneza kod svih
ien
koje pate
od tesk
ih
klimakterienih tegoba ukazuje
na
ne sretan brak i
trajnu frigidnost, dugogodisnju apstinenciju uzrokovanu udo
vistvom iii totalnu genitalnu apstinenciju i ena koje nisu udane,
dok ie ne koje zive u sretnim brakovima i koje nisu morale patiti
zbog za preeavanja libid
a,
opeenito klimakterij prebrode bez
naroeitih tegoba.
Da
se
tu konaeno
ne
radi bioloskom ritmu i da su neuroze
poremecaji tog ritma , pokazuje djelovanje proljeea na seksu
ainu pripravnost , odnosno njegov utjecaj na statistiku
0
sa mo
ubojstvima i parast ne uroza.
d) Psil7icka etiologija aktualne neuroze
z
analize je ne vazomotorne neuroze
DvadesetSest ogodisnja len zatralila je analizu zbog tjeksobnih
stanja, lupanja s
rea
, drhtanja, osjeeaja vrueine i suza u ocima, sto se
kod nje javljalo svako ve
ce.
Svoju frigidnost ona nije osjeeala kao
nezdra
vu
, naprotiv, mrzjela je spolni cin, on je
za
nju bio grozan jer ga
je smatralazivotinjskim i prljavim, a osim toga prouzrokovao je bolove.
Simptomi koje smatramo nezdravim javili
su se
cetiri godine
ra
nije;
na jjace ih je osjet ila oko devet sati navecer. Tjeskoba
je
obieno
postajala naroci to jaka kadaje paeijentiea po ponasanju svog supruga
morala zakl jueiti da on
le li
spo lno opeiti. a na je sama u prvom
razgovo
ru
priznala da je i iskor istavala te simptome tako sto se pravila
tesko bo
le
snom, cak i kad a to nije odgovaralo ci njenieama, samo da
izbjeg
ne
bracnu dUlnost .Nismo mogli postaviti dijagnozu eiste
tj es-
kobne neuroze vee , is obz
ir
om na
to
, da su se tjeskobna stn aja, iako
bez odredenog sadr
l
ja
( s
lobodno lebdeei ) , javljala uvi jek na isti
nacin oko devet sati navecer i da je karakter paeijentiee (musko
vladanje, forsirano duboki glas,
su
hoparna prostodusnost itd
.)
upuei.
vaG
na z
ak
lju
ea
k prisilno neurotskoj osnovi. Nekoliko mjeseei nakon
pocetka analize pokazalo se i da je njena tjeskoba imala karakter
neodredene
tjes
kobe pri ocekivanju
(
kao da
se
mora dogoditi ne sto
strasno ).
Analiza je uskoro pokazala povod koji je izazvao neurozu. Paei
jent iei n suprug, koji je
livio
u losim materijalnim prilikama, prisi
li
o ju je
da prekine trudnoeu; ona mu to
ni
je mogla oprostiti i otada ga je
mrz
il
a, dok ga
je
i ranije samo veoma malo eijenila. Abortus je
dvostruko djelovao kao sok; znacio je gubitak djeteta i, sto je bilo
daleko bitn ije , krv av zahvat na spolnom organu. Raz ocaranje, koje je
bilo uzroko vano us kraeivanjem djetet
a,
bilo je u suprotnosti
sa
njenom
muskom naravi i
sa
njenim ponasanjem za vrijeme druge trudno
ee
u
vrijeme anal
ze.
U skladu
sa
svojom muskom narav i za supruga si je
Izabrala femininog muskarca kojime
je
mogla vlada
ti
i koga je, zahva
Ij
ujuei svom prisilnom karakteru, mogla mucit i. Narocito ju je razja ri-
valo to sto je on sve mirno trpio i potieao ju je na jos ostrije mucenje.
vo protivrjecno ponasanje obj
as
njeno je time sto je ona u svojim
mastanjima nas tupa la
ka
o len koja voli i koju voli jak i narocito sirov
muskarac. Analiza ovog mastanja omogueila je neobicno brz prodor
u dozivlj aje iz ranog djetinjstva, kojih se pacijentiea prisjeeala dio po
dlo.
U treee m mjeseeu analize nakon sto smo u osnovnim ertama
rasprav
ili
aktualne konfl ikte
sa
suprugom, d simptomi ni
su
oslabi li
(svakl u s p j ~ s n i prijenos bio je kao takav raskrin kan i unisten), pacijen
tle<l:
se sjetlla mnogih detalja
tj
eskobne histerije
iz
vremena izmedu
treee I
se
dme godine zivota. Bojala
se
mracnih prostora i provalni
k Br,:k
j ~ n l
roditelja bio je veoma los; otae je bio pijanica i prostak,
tlranlzlrao
e
I tukao zenu i djeeu.
7
7
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 37/96
Ona kao dijeie u pocetku nije mog
la
razumjeti zasto
Je
ota
c
koji
se uvecer pijan vracao kuC-i i bio grub prema majci, ujutro bio prijazan.
Otac se ob icno
wvij ek
kasno vraeao ku
Ci
i dijete
se
vee unaprijed
pJ
asilo scena koje su S8 kao sto je
nj oj bi
lo poznato, ponavljale svako
vece. U daljrjem toku ana li
ze
pacijentica
se
uz jake osjeea je tjeskobe
i vazomotorne p:Jjav e, sjelila scena koitusa, koje je osluskivala tokom
vise godina. Prillko m osluskivanja se , kao i od prije cet
iri
godine,
javljala tjeskob
a
lupan je srca, osjeeaji vruCine i poriv za rnokr
e
n;em.Ana
li
za , kroz koju Je pacijentica prolaz ila sa velikim ra zumijeva
nlem,
omo
gucila je da raz liku jemo dva stadija osluskivanja koi tusa.
P
rv
o je osjeeala samo
tjesk
obu i imala je predodzbu da
se
majci dogada
nesto uzasno: iz snova
se
dalo zakljuciti da se prvi put probud ila sa
uzasom i da olada svako vece nije mogla zaspati u tjeskobom
ispunjenom ocekivanju nadolazeeeg. Postepeno se navikla na te
noc ne scene i uvidala je da to ipak ne moze biti tako opako, inace
majka
ne bi
sama odlazila u ocev krevet, a otac ne
bi
ujutro mogao
blti tako prijazan prema njoj. Otkrila je i ugodnu stranu takve situaci
je
i otada je onan irala za vrijeme spolnog cina roditelja. Iste tjelesne
pojave, koje
su
se
ranije javljale zajedno sa tjeskobom, pratile su sada
seksualno uzbudenje.
Pa
ipak je onanija nakon potiskvianja dojma
kojeg
su
ostavile noene scene, ostala neprekidno povezana
sa
tjesko
bom . Konacno je i onanija bila potisnuta
i
kao neprepoznatljiv ostatak,
preostao je strah od provalnika i strah u mraku. Pored toga, javilo
se
mastanje koje
se
u analizi moglo isto tako svesti na scene u spavaeoj
sobi: Sadrdzaj njenih dnevnih snova bio je uglavnom da je vrlo, v
rl
o
bogata . oglo
se
uociti da
su ti
dnevni snovi u potpunosti zamijenili
tleskobu oko sedme godine zivota. Otada, narocito u pubertetu,
pacijentica je imala nesto kao osjecaj tjeskobe, kada
se
sastajala
sa
muskarcima koji
su
joj
se
dopadali. Medutim, uvijek je znala kako da
se
ukloni opasnim situacijama
i
zacudo, trazila je pribjeziste u ma
stanju novcu . Povremeno bi
se
uhvatila pri pomisli da
bi
mogla
postati i kurva, same da zaradi
mnogo
novca. Jedno m je sanjala da
nocu prolazi mracnom ulicom ida na svim uglovima i u zidnim udubina
ma stoje muskarci kojih
se
plasi. Kao dijete, jako su je zanimale zene
koje su navecer stajale na ulici. Jednom je oslovila jednu kurvu i dobila
od
nje novcie. Taj novcic je htjela odnijeti ocu da postane
do
bar jer
je znala da ga je mogla raznjeziti novcem. Mastanje novcu bilo je
dakle prijetvorno mastanje incestu i ocito je moglo uza
se
vezati
tjeskobu; jer ako je imala novac, s jedne strane mogla je oca raznjeziti,
as druge strane zadobiti ga za sebe; nije joj Ii u podsvijesti ostal6 da je
majka isto postizala kada
je ocu davala novac. Ovo mastanje odvijalo
se
bez seksualne uzbudenosti. Nasuprot tome, pacijentica bi
po
stajala
genitalno uzbudena kada bi vidjela da tuku dijete
iii
psa. 1u mastanjima
o novcu i udaranju dolazila je do izraza ja regresija ka sadisticko-anal
nom stadiju razvoja, bas kao i u pacijenticinom karakteru, koji smo
opisal i kao prisilno-neurotski: Bila je total no frigidna i nije prihvacala
seksualnost, voljela je red , bila je savjesna, muski cvrsta i uslijed svoje
seksualne cuvstvene zakocenost
i
u biti hladna.
~ a k o n
sjeeanja na prvobitnu scenu, narocito prilikom razgovora
o detaljima, vazomotorne pojave
su se
i za vriJeme analize javljale
na jprije sa tjeskobom: postepeno
je
ustuknula tjeskob
gen
ilalne
uzbuden
osti
d
ok
su lup nje s
a osjec ji vruc ine i ostalivazomoto mi
simptomi
os/ali.
I to Je
tj
eskoba ustuknula u t
oj
mjer
i
kol iko je napre
dovala sen zibilizac
iJa
genitalnog organa. Kada je pr
vi
put s u
godo
m
spolno opeila sa svojim
01uz
em, doduse a da nije
po
stigla orgazam
nanovo je zatrudnjel
a.
Cetiri godine je spolno opeila b
ez
za
st
itnih
sredstava; cinjenica da je sada zatrudnjela mogla se svesti samo na
to da je prihvatila seksualnu ulogu zene.
Pr
ije c1oticnog spolnog cina
sanjala je nekoliko snova u kojima
se
simbolic
ki
ispoljila zelja za
djetetom. I u njenoj naravi asno
je
bila izrazena preinaka ka zenskom ,
majcinskom; izgub
il
a
se
i naglasena tvrdoea u glasu, hodu i drzanju.
Unatoc toj promjeni karaktera i razbijanja tjeskobe, analiza
je
nastavljena. Strah od onanije, koji se ispo ljavao kao strah od genital
nog dodira, uopee nije bio istraZen; pacijentica je isto tako malo bila
svjesna straha od povrede prilikom spolnog cina, a zelja za penisom,
koja je bila u osnovi njenog muskog drzanja, jedva da je i bila
spomenuta. Postignuti uspjeh
mogao se
pripisati samo sjecanju na
prvobitnu scenu i znacajnom rje se nju incestuozne fiksacije koji je
oslobodio jedan dio zens
ke
sposobnosti da voli.
U desetom mjesecu analize tretman je prekinut
zbog
uznapredo
vale gravidnosti, a da nije postignut potpun uspjeh. Suprug je, iako
od toga nije patio, imao laku ejaculatio praecox i stoga nije
mogao za
sebe vezati njen osloboden libido. Osim toga, pacijentica je dospjela
u novi konflikt koji, zahvaljujuci psihoanalizi, nije nastojala rijesiti na
neurotican nacin. Tjerana svojom zeljom za muskoseu, udala
se
za
femininog muskarca i sada je u skladu sa svojim novim zenskim
drzanjem, ceznula zajak im suprugom koji
ce je
voditi.
nogo
mjeseci
kasnije ponovo sam vidio pacijenticu kao sretnu majku i nesretnu
suprugu. Tjeskobna stanja nisu se po novo javila, ali ipak je pacijentica
patila od lake neuroze stomaka koja je vjerojatno pocivala na nerije
senom odnosu prema majci. Izvor tog simptoma moglo je b
it
i samo
zaprecavanje libida, koje nije bilo uklonjeno. S vremena na vrijeme su
se sa seksualnim uzbudenjem javljali osjecaji vrucine koje je pacijen
tlca uzaludno nastojala suzbiti, a da
ih
nije i potisnula. Namjeravala je
nastaviti analizu da bi rjesila kon flikt sa suprugom.
Smijemo unaprijed
re
ei da pacijentici stoje na raspolaganju dvije
moguenosti za odluku: Prihvaean
je
supruga pomocu odricanja; tada
ostaje neprekidno izlozena opasnosti recidiva, jer
se
seksualna uzbu
denost moze rijesiti samo orgasticki, usprkos zadovoljenju zbog
IspunJenosti majeinskim duznostima
i
eventualnoj sublimaciji. Iii ra
zVO? I ponovan izbor odgovarajueeg supruga. Moguei izlaz u mastur
bacljskom zadovoljenju ne obecava trajno rje se nje; nasuprot, cini se
da
taJ
Izlaz, zbog mastanja, nije bezopasan (ponovna regresija).
?
smo slucaju nesto detaljnije govorili, jer smo zeljeli
uvazltl
I
znacenje somatskog zaprecavanja libida za prognozu
72
73
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 38/96
neu roze, Mogucno
sr
recidiva kod pacijenta koji se os/obodio
simptoma izmedu oS la/09 ovisi u prvom redu ko/feinf zapri-
jecenog li
bid
a tj. os neuklonjenim unutrasnjim zaprekama
i vanjskim poteskotama koje sprecavaju uspostavljanje ured
nog seksualnog zivota,
Uteoretskom pogledu ovaj slucaj nam moze objasniti neke
veze
iz
medu aktualno-neurotskih i cisto psihoneurotskih me
hanizama, Treba razlikovati s
li
jedeee proeese:
a aktualni ko nflikt sa suprugom posl uzio se neurozom kao
sredstvom za provodenje ne urotsk ih namjera (zastita od spol
n
ogt
i
na
, mucenja supruga), Sam ovaj konflikt bio je posljediea
pogresnog poistovjeeivanja uVjetovanog infantilnim dogada
jima.
b Nakon uskracivanja djeteta za koje je kriv suprug i
krvavog zahvata na genital nom organu, pacijentica je regredi
rala do poz
iei
je libida koja je narocito obiljeze
na
dogadajima u
spavaCoj sobi (stanja tjskobe koja su se javljala svake veceri) .
Psihicko reaktiviranje infantilne seksualne zelje izazva lo je
somatsku seksualnu uzbudenost koja se
j v
i
la
na isti naein
ka
o ada
na
im e sa vazomotornim uzbudenjem. Osim tjeskobe
pojedi nacn i simptomi nisu imali psih ic ki smisao. Smisao tjes
kobe bio je ponovno ozivljeni strah od brutalnog oea, od
spolnog cina kao toboznje opasnosti i od vlastite zelje
za
in
cestom. Zbog otklanjanja seksualnosti seksualna uzbude
nost nije mogla biti izvazvana sve do obo lijevanja. Spolna
hladn
oCa,
koja je bila nadgrad
nj
a straha od kastra eije i zastita
od seksualnih podrazaja, skrll ana je tek snaznim naletom po
novo ozivljenih djetinjih mastanja,
c Strah d kastraclje je pak sprijecio senzibilizaeiju geni
talnog organa i uzbudenje se moglo pojaviti samo kao zapre
cavaj uca tjesko
ba.
Vazomotorni simptomi, drhtanje i vrtoglavi
ea
, tako su bi
li
izraz neopaze
no
g seksualnog uzbudenja. Tako
se psihickom zaprecavanju libida, koje mozemo opisati kao
ceznju
za
oeem, pridruzilo somatsko zaprecavanje libida i
poostrilo psihicku uzbudenost i tjeskobu kOja je uvijek iznova,
kao u ne kom krugu, potieala vazomotornu neurozu.
Ta
ko
su
strah
od
kastraeije i karakterolosko otk/anjanje
seksualnosti bili indirektni psihieki uzroei aktualne tjeskobe.
Somatsko zaprecavanje libida moze biti ostvareno na dva
nacina:
a
Mala psihicka zapreka ometa glatko razvijanje zadovo
Ijenja, d ne spri jecava podraz ivanje. Samo podrazivanje bez
o
sl
obadanja seksualne napetosti (frustrirano uzbudenje) stvara
najprije opCi nemir, razdrazljivost i zlovolju pored tjelesnih
tjeskoba tako da
se,
posto je postalo izvorom svevecih tegoba,
o n ~ konacno dokida; genitalni osjet se vise ne pojavljuje kao
osjecanje ugode, nego kao osjecanje neugode, a povremeno
i kao bol. Obicno tek sada u prvi plan dolaze vazomotorne
pojave i tjes koba. Poremeeaj Iibidlnozne ravnoteze tada sekun
darno istice vaznost uvijek spremnih psihick
ih
konflikata,
b
Jaka karakteroloska zapreka, kao u posljednjem slucaju,
ne
dozvoljava da dode do podrazivanja, tako
d
somatske
napetosti u pocetku ostaju niske
i,
ukoliko su prisutne, koriste
se raznolikim prilikama koje nudi svakodneviea da bi bile od
stranjen
e.
Uslijed nekog vise iii manje vaznog aktualnog povo
da koji se stalno povezuje
sa
infantilnim konfliktima i tako
postaje patogen, infantilni konflikti se, prije svega, aktivi raju kao
seksualna mastanja, Prvobitno malo somatsko zaprecavanje
IIbida Je tek tim akt
iv
iranjem
st
arih i jakih maStanja potaknuto
da se razvije u patogenu silu, Ono sekundarno poostrava
psihic
ki
kon
fl
ikt i postaje pravi izvor energije
si
mptoma koji se ,
kao sto je vee istaknuto, ne javljaju kod regresije nego tek
nakon odredenog intervala koji je bio ispunj
en
svjesnom i
nesvjesnom aktivnoscu maste koja vodi
do za
precavanja.
Kod uznapredovalih neurotskih proeesa mozemo samo
veoma t
es
ko razlikovati psihicke i somatske udjele zaprecava
nja libida u njihovim uzajamnim uzrocnim odnosima. Razlika u
nastanku aktualne neuroze i psihoneuroze na pocetku procesa
jeste potpuna: kod aktualne neuroze prvo je zaprijecena so
matska energija koja nakon duzeg vremena uvjetuje i psihicka
zaprecavanja (neispunjena cet nja) i regresije; kod psihoneuro
ze su, uslijed aktualnih povod
a,
razocaranja u objektima Ijubavi
iii narcisoidnih uvreda, podstaknute stare lje
i
djetinja masta
nja, koja sekundarno uvjetuju patogeno zaprecavanje somat
ske seksualne energije. Medutim,
mor
amo naglasiti da je jedan
ovakav bijeg u djetinjstv
o,
odnosno u bolest, ostvaren tim prije
i uslijed tim ma
nj ih
povoda, sto je manja Iibidinozna povezanost
sa stvarnim ob jektima i stvarnim seksualnim zadovoljenjem.
. Prema tom
e
aktualna neuroza ne moze nastati bez psihie-
klh zapreka
iii
po
remecaja genitalne funkeije a psihoneuroza
~ e ~ s o ~ t s k o g zaprecavanja libida . I svaka aktualna neuroza
Ie tim ~ I s e psihoneurotski nadgradena,
Sto
duze traje.
PSlhoneurotski udio neuroze adgovarapovijesnoj etiologiji
~ ? l p o v kompleks) a aktualnoneurotski udio aktualnoj etiolo
gill p r e c a v a n j e Ilbida).
SllledeCa shema predocava tipicne odnose:
74
75
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 39/96
1) Edip ov kompleks daje osnovni materijal (sadrzaje, ma
stanja), a z prec v nje libid energiju za uspostavljanje
neuroze.
2) Zaprecavanje libida cini Edipov kompleks od jedne
povijesne cinjenice aktualnom cinjenicom; a on opet,
pomocu
zaprecavanja genitalne funkcije , akutno zaprecavanje libida
cin i kronicnim. .
I tako se zatvara krug obje etiologije u naprekidnom kruze
nju mastanje - poremecaj genitalne funkcije - zaprecavanje
I bida - tjeskoba - mastanje - poremecaj genitalne funkcije itd.
Slika
10
.
C. (fl·. ,,· . :. '
u . . \ : u . . . : : h ~ , · { , Jt l?)
o t { l ' 1 ~ \ . , l , .
\ . l t
.- , - \ V . . , t
~ \ , ••
i:f·· ..,c\:.
1.0. f q ~ < ) . , . , , · ) r
\....
\. t
t
til. t \:-.
G
c )
j.
~ ~ ~ ~ .. ~ : : -
M ad, ozenjen muskarac zali se na jaka tjeskobna stanja, lupanje
srca, drhtanje, izbijanje znoja, koji
su
od prije jedne godine akutni. Na
moje pitanje
0
seksualnom zivotu odgovorio je da je prije godinu
dana, neposredno prije izbijanja tjeskobne neuroze, poceo upraznja
vati coitus interruptus, ito nakon sto je supruga zatrudnjela, a da to ni
ona ni on nisu zeljeli. Nakon nekog vremena tjeskoba je dobila
odredene sadrzaje i on
se
cesto budio zbog snova u kojima je bio
progonjen. Slicne snove imao je samo u djetinjstvu.
Jedna cetrdesetogodisnjakinja je vee dvadeset godina, od kada
se
udala, patila od vazomotorne neuroze i tjeskobe; nekoliko simpto
ma
iz
podrucja akutne neurastenije (bolovi u krstima, pritisak u glavi
itd. ) komplicirali su sliku bolesti. Na moje pitanje, da
i
prilikom spolnog
cina osjeea, pacijentica je briznula u plac: Ve e dvadeset godin a trcim
lijecnicima i cekam ovo pitanje. Zasto me
do
sad a nitko nije to pitao?
Ja sama sam
se
stidjela da to katem. Znam da mi nedostaje samo
zadovoljenje." Tokom nekoliko razgovora (analiza nije bila moguea
zbog nedostatka mjesta) ispostavilo
se d ju
je nakon udaje suprug
jed nom dig italno nadrazivao i
d
se ona jako uplasila zbog tog "
Cina
(strah od onanije ). To vise nikada nije dozvolila. Otada su
je muc
ila
seksualna uzbudenja, koja su vremenom skoro potpuno ustuknula
pred simptomima njene neuroze, odnosno pojavljivala su
se
naizmje
nicno s njima. Pokusaj
d
sugestivno otklonimo psihicku zapreku
uspio je samo privremeno. Pacijentica je prvi put dozivjela orgazam
digitalnom frikcijom klitorisa. Simptomi su nestali istim udarcem. Drugi
p o k u ~ a j
nije uspio, pacijentica je bila samo nadrate na i simptomi su
se
vratili u potpunosti. Psihicka zapreka, v jerojatno intenzivan osjeeaj
krivice zbog onani
je,
bila je trenutno uklonjena zbog jakog prijenosa,
ali je sv akako samo te meljitom analizom mogla biti trajno odstranjena.
Ovdje treba iskljuciti
r
ektan sugestivan uCinak. Tokom psiho
analitickih terapija uvijek
se
iznova uvjeravamo u djelovanje genital
nog orgazma koji uklanja simptome. Ova vezaje prvi put uocena kod
analize prisilno-neurotskog karaktera
sa
nesposobnoseu
za
rad, pri
silnim razmisljanjima i seksualnom plahoseu. Nakon otprilike osmom
jesecnog analitickog rada fiksacija za majku i jos aktualnija fiksacija
za sestru, bila je u toj mjeri razjasnjena,
d
je pacijent poduzeo prvi
koitus, koji je u svakom pogledu bio zadovoljavajuei. Tjelesne tegobe
nestale su u istom mahu, glava mu je bila "o slobodena" i pacijent se
osjeeao "kao preporoden". U slijedeCih osam dana simptomi su se
postepeno vratili, a nestali su nakon ponovnog spolnog cina. To se
na isti nacin ponavljalo tokom sest tjedana. Da analiza
ne bi
zapela u
ovom krugu, pacijent je konacno morae ponovo zivjeti u apstinenciji,
da bi pod pritiskom pojava bolesti obavljao preostali rad koji je bio
potreban da bi se
obezvrijedile
sve
moguenosti povlacenja neuroze.
Pacijent je vee sest godina u potpunosti sposoban za rad i Ijubav.
e) z
analize histerije
sa
hipohondarskom tjeskobom
Tridesetdvogodisnja udana zena potratila je psihoanaliticki am
bulatorij zbog uznemirujuee bojazni da bi njen osmogodisnji sin i ona
sama mogli umrijeti od tuberkuloze pluea. Prije tri godin e konzultirala
je lijecnika zbog loseg izgleda djeteta, ali pretrage nisu ukazale
ni
na
sta sto bi moglo biti patolosko; lijecnik ju
je
samo upozorio na
opasnost od katara gornjeg dijela pluea. Ona
0
tome nije razmisljala
sve dok prije jedne godine djecak nije obolio od angine. Sada je
nastupila hipohondarska prisilna bojazan, ali jos uvijek nije poprimila
karakter tjeskobe. Ona nije nestala, nego se umnogome pojacala
ka da je djecak ozdravio, unatoc ponovljenom uvjeravanju lijecnika da
je djecak sada zdrav.
Iz
straha i brige za dijete, pacijentica nije vise
mogla spavati i nije bila sposobna za rad, sp opada o ju je grcevit plac
i patila je od akutnih tjeskobnih stanja. Neprekidno je moral a misliti:
A ak
o dijete ipak umre "
Vee toko m prvih tjedana lijecenja pokazala
se
jasna slika stvarnih
pov
od
koji su uzrokovali oboljenje. Najprije
se
sjetila,
d
ju je u
vrijeme kada je djecak bio bolestan, muCila bojazan
d bi
njena
tnnaestogodisnja keerka mogla djecaka navesti na onaniju. Nepo
sredno prije primijetila
je
da je keerka onanirala, ali zbog toga nije bila
posebno zabrinuta. Nakon nekog vremena bila je jako razocarana u
o g ~ u p r u g a
s kojim
je
do
tada zivjela u realtivno
dobrom
braku:
U
~ J e n o J pnsutnosti flertovao je s jednom mladom djevojkom i poljubio
JU Je . Pacijentica je bila ozlojedena i Ijubomorna. (Smatrala je
d
e ona
svom muzu tollko vjerna da po cijelom tijelu drhti od straha kada ju
nekl .nepoznati muskarac samo pogleda) . Nakon ovog dogadaja
o S J ~ t l l a
Je gotovo nesavladiv poriv za onanijom i slijedece noei je
sa
nJ
al
a da
sa
svojim ocem, koji je umro prije osam godina, spolno
76
77
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 40/96
opci a tergo. Prilikom spolnog opcenja
sa
suprugom nikada nije
dozivje
la
ta
ko
intenzivne osjecaje ugode kao u tom snu. Od tada se
hipohondarska bojazan pove6ala
i
poprimil karakter tjeskobe.
Pacijentica je u vrijeme puberteta dug o godina pretjerano onani
ra
la sve d
ok
u jednoj knjizi n
ij
e procitala opasnostima koje navodno
sa sobom donosi onanija. Tako je , na primjer, povjerovala da je
mog
uce oboljet i od sifilisa. Od kada je upoznala svog supruga ona
nirala je voema rijetko, a sasvim je prestala kada je pocela red ovno
spolno op i
ti
; bila
je
vaginalno hipestet icna, cesto je pati la od vagini
zma i bila je zaprijecavana u
sv
akom pogledu. Vise godina
su se
spolni
odno si izmedu nje i supruga sast
oj
ali u frikci jama na
st
idnici,
st
o ju je
samo djelomicno zadovoljavalo.
Poredamo Ii povode oboljenja, vidimo da se tjeskoba javlja
kao posljednji i najtezi simptom nakon svakog sna koitusu , u
kojemu j e na
osnovu mastanja
a
incestu dozivljavala genitalne
osjete
p
un
e
ugode.
Vee
dugo
je
njena dusevna ravnoteza
bil a
labil na, m orala se borili p rotiv zelja za onanijom i bila je u
visokom
stupnju vaginalno hipesteticna
i orgasticki impo
ten-
tna. Nakon razocaranja u supruga nasla je utoCiste u mastanju
i zelje za onanijom su opet postale
jake
. Vee i povodom
obol jenja d jecaka potisnuee tih zelja bilo je
uzdrmano
. Ujecnik
je
go vorio
tuberkulozi
otae je umro od tuberkuloze.
To je bio
sadrzaj bojazni njena energija
poticaia je iz
straha od onanije
on
se
ponovo
pojavio
sto
je bilo
uzrokovano onanijom keerke,
a
da ipak nije odmah dosao
n
vidjelo kao ;uvstvo tjeskobe .
Obrana od onanije je tek tada poprimila karakter tjeskobe kada
je pae ijentiea u snu doiivjela jako seksualno uzbudenje . Smrt
propast su prema njenom starom svhacanju bili nuin poslje-
diea onanije. I ielj za onanijom
i
strah od kazne bili su
p
ro
jiciran i n djecaka.
Za to su postojali posebni raz lozi, koji su bili razjasnjeni slijedecim
snom:
Bilo je to na nek
oj
zelenoj livadi, najednom sam vidjela
ka
ko
je moj djecak sjedio na takozvanoj poljskoj zeljeznici, u ruei je
dri o volan kao vozac i vozio je jednom naprijed, zatim ponovo
nat ag.
Kada sam ga pozvala i
poturil
n prijed d ga
zaustavim,
on je vozio natrag, ako sam poturil natrag, tada je
on
vozio
p rema naprijed. Najednom sam spazila moju
preminulu
sestru i
htjela
s m
nju kazniti umjesto djecaka, ali ona je bila tako mala,
da nije bilo potrebno
ni
da se sagne da
bi
prosla ispod ruda.
Uspjela sam je jos uhvatiti za ruku i lijevom rukom sam joj dala
nekoliko pljusaka, samo imala sam neobican osjecaj kao da se
mOja ruka morala priljubiti za njen obraz i svaki put mi je trebalo
mnogotruda
da odv
oji
m ruku od obraza i
dajos
ednom udarim.
Pacijent ici je odmah bilo jasno znacenje volana i kretanja am
o-
tamo u snu. Posto
se
u djetinjstvu i pubertetu godinama
sa
drugom
djecom igrala doktora . morala si je priznati da je sama imala zelju da
zav ede djecaka; svjesno je bilo samo odbijanje
te
zelje iz bojazni da
bi
to mogla pokusati njena kcerka.
Dakle,
zasigurno
je moglo
oslati
na
ovome. Medutim
,
zasto
se i strah od posljedica
vlastite onanije
pomakao na djecaka?
Nada
lje
, zasto se tjeskoba nije pojavila
vee
tada kada je vidjela
da keerka
onanira?
U njenim pris
il
nim bojaznima uvijek se izno
va
vracala ideja da njen
djecak
ne
ce dozivjeti osamnaest godin
a.
Nije
se
mogla priviknuti na
pred odzbu da je njena stara majka spavala sam a sa, u to
vr
ijeme,
osamnaestogodisnjim bratom u bracnim krevetima. I ona sama je
do
pocetka analize spavala
sa
svoj im sinom. Polozaj koji je pri tome
zauzimala bio
je dovoljno jednoznacan; djecak je vecinom morae
lezati njoj okrenut ledima, a ona je ruku drzala na njegovom genita
l-
nom organu. Uvijek ga je sama praia i kupala, ali je pri tome izbjega
val
a da dotakne njegov genitalni organ. To
se,
uz napredujuce potis
kivanje, r
az
vilo u naglasen
strah
od dodira. Toliko njenim seksulanim
odnosima prema djecaku, na kOje cemo se jos jedanput vratiti.
Ojecak je u njenom svijetu nesvjesnih predodtbi dobio
znacenje uda , tocnije izrazeno ona je na nejga
prenijela
say
libido
koj je
morala o
duzeti
svom
vlastitom
bijednom
penisu
,
klitorisu
.
Ta k
o se
objasnila
zelja
koju je imala kod rodenja
d jecaka da on uv ij
ek
ostane tako mali, tj. slican penisu . Izgubiti
djecaka
zn
acilo je u
najdubljem smislu
izgubiti ud.
P
aci
jenticina zelja za penisom najjasnije se ocitovala u tome da
je vrlo rado mokrila stoje6i iznad zahoda. Nikada nije zaboravila kako
je jako zavidjela djecacima na mogucnosti da usmejravaju mlaz
mokrace. Tokom analize, k z ~ l o se da je nesvjesno gajila nadu da
ee joj ana
li
za pomoCi da dobije ud; njena nada za ozdravljenjem nije
znacila nista drugo. Ve e nakon dva mjeseca nestali
su svi
simptomi
zbog prijenosa - a
li
unatoc tome postupak je nastavljen, jer
se
ni je
mogla o
sl
oboditi ideje da jos uvijek n
ij
e zdrava. Kada j
e,
prilikom
ana
li
ze pozitivnog prijenos
a,
bojazan da ce po novo oboljeti postal a
jaka, sjetila
se
da je jed nom rekia svom muzu da mirno moze
ICI u krcmu, da ga ona nece sprijecavati, samo ako joj ostavi svoj ud.
Za ovo je veoma karakteristican jedan san iz te faze lije cenja: za
nJeg
?vo razu mijevanje potrebno je samo objasnjenje da je za pacijen
tlCU mala III preminula sestra znacilo kastrirani genitalni organ
(analogno: djecak - penis):
. M o ram se popeti na brijeg na kojemu se nalazi sjenica.
OdJ
ednom je kraj mene moja mala sestra (moj genitalni organ ) i
kod
ugodne
sjeniee je vani nagomilano lisee, a preko svega
vodoravno leze dva
ve
li
ka
stabla. Mojoj sestri
se
zuri i ona tamo
n e s ~ o
radi (onanira na klitorisu - penis - stabla), najednom sve
poc tnJe kilz iti (orgazam; usp. njen san u poglavlju poremecajima
orgazm
a)
i ja vidim moju sestru kako lezi u podnozju brijega,
stabla su napola preko njenog tijela.
8
9
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 41/96
(OvdJe su ucestvovala mastanja s
il
ovanju .) Sada ja zur im k
Va
ma
i malim Vas da po mognete mojoj sestri (mom genitalnom
organu) i da je pregledate (igra dokto ra - onaniranje), ali
Vi
uvijek
iznov
a,
odbiJa
te
(usk
ra
eivanje u anali
; :i)
i ja mislim,
ah,
Vi
ne
eete,
to j6
sv
e zbog analize jer tada nisam mogla govoriti
(s
utnja
Je
uvijek bilaznak
daje
pacijentica tajila seksualne ze lje uzbudenje) ,
iaK
o
z.n
am da ste pregledali moju sestru i jako sam
j ll
ta na Vas."
Sada
je dod
use mastanje penisu imalo svoju vlastitu patogen u
snagu,
ar
ipak je bi lo pojacano odnosom prema onaniji i st rahu od
kastracije. Tome
se
jos pridruzi lo i djelomicno po istovjecivanje sa
ocem nako n neizostavnog razocaranja u Ijubavi. Kada je suprug zelio
iei
u krcmu, ona je zahtijevala nJegov penis; kada joj je bio najavljen
zavrsetak analiz
e,
pojavio
se
on
aj sa
n i jak poriv za
mo
krenjem
za
vri jeme seanse; nakon prekida analize ona e prisilno morala analizirati
druge; konacno
je
izgubila oca koji je bolovao od tuberkuloze i plasila
se
da ee i sama umr ij
eti
od
te
bolesti.
U pubertetu ju je otac jednom zatekao kako onanira; iako je nije
prekorio, znala je da je Ijut. Od tada
se
pojacala njena sk lonost ka
muskoj djelatnosti i konkurenciji sa dJecacima. Un a
to
c ovom djelo
m
ic
nom poistovjecivanju s ocem, zenskost je ostala osnovna znacaj
ka njenog bica. Tokom duge analize pokazalo
se,
da
su
se njena
ze
lja
za pen isom i hipohondarska bojazan, koju smo ra skrinka
li
kao strah
od kastracije, pojacavali uvijek kada bi doz ivjela odbijanje iii razoca
ranje na heteroseksualnom podrucju, iii kada
bi se
radale poligamne
zelje i kada
bi
se
zbog toga bojala nepoznatih muskaraca. To se u
analizi ocitovalo u prvom redu kao ope i strah
od anal iticar
a,
kasnije
kao st rah od silovanja.
U ovoj fazi
se
razjasnio i
nj
en infantilni od nos prema ocu. Izmedu
ostalog vaznu ulogu
je im
ala cinje
ni
ca
da
je ona svoju kcerku rod ila u
isto v[ljeme kada i njena majka svoju najmladu djevojcicu.
Oba
djeteta
dobila su isto ime, pacijentica se za njih brinula i mastala da ima dvoje
dJece , i to oboje zaceto sa ocem. San, koji je sanjala u to vr
iJeme,
glasio j
e:
"Moj otac je lezao u krevetu mog muza, upravo onako kako
obicno lezi moj muzoJa stalno placem i pricam mu ka ko
se
moja
sestra =g enitalni organ) lose ponijela (osjecaj krivice zbog ona
nije i mastanja incestu), i dok ja pricam i jecam, idem u kuhinju
i navl
aCim
zavjese na prozor i preko (toga) stavljam jos tamni papir
(to je obicno radila prije spo
ln
og c
in
a
sa
suprugom)."
Jedan drugi, veoma
vaian
korijen
nj
enog straha za djecaka
bi
la
je veoma
potisnuta zelja za smrcu,
koja je proizlazila upravo
iz
Ijubavi
prema ocu. Kada
je
djecak bio roden, otac je lezao nasmrt bolestan i
ona
se
u svom ocajanju pitala da
i bi
otac mozda ostao na zivotu, ako
bi djecak umro umjesto njega. U jednom sn
u,
u kojem je u sumi
sk uplja
la
glji
ve
sa svojim djecakom, iznenada
se po
javio otac, a djecak
Je bivao sve "nejasniji" . U jed nom drugom snu zbilo se slijede6e:
"M
om
sinu sam odrezala oba stopala i pojela i
h.
Trebala sam
odrezati jos jedan komad, a
li
on
je
jos bio ziv i ja sam svom muzu
rekla: Prv o
eu
uz eti glavu,
do
k me je muz nagovarao
da
s malim odem
u b
ol
nicll. Tada sam se sje tila
da
sa m vee toliko
mnogo
plakala zbog
djecaka
da si uop
ce ne mogu predoCi
ti
kako bi on mogao navrsiti
dvadeset god
in a,
a sa da sam ga sama napr
av
lla bogalJem. Zatlm me
je obuzela nekakva zudnja da se sve jos moze po prav
iti
i spopala me
zelja, kad bi h mu to mog la izlijeCi i. Samo da ne idemo kod doktora,
njemu bi bilo jasno da sam to ja
uCi
nila djecaku."
Saimimo
odr edujuea
zn
acenja
hipoho
ndarske
bojazni ;
ona su
nesvjesno , sazeta
j
form ulama, glasila:
1)
"Suprug me je raz ocarao i ja se vra6am ocu koji 6e me
adovoljiti
." San incestu - zelja
za
onanijom).
2)
"Pl asim
se
da
eu si
na (zamjena za oca) izgubi
ti
isto zbog
tube
rk ul
oz
e.
"
3) "Zelim da moje dijete um
re
, da
bi se
vratio moj otac."
4)
"Z
elim svog sina navesti na onaniju, medutim bojim se da
ee
ga to unjstiti ."
(s
trah od smrti - strah od kastracije)
5) "Zelim raskomadati mog
si
na, prisvojicu njegov ud."
6)
"M
oj sin
je
moj ud; zelim onanira
ti
na
mom
sinu
=udu)
,
ali se
plasim da eu ga
(u
d), zbog toga (za kaz.nu) izgubiti
."
Ook je pac ijentica po
ti
skivala svoja os jetilna ge nitalna htijenja, a
strah od kastracije postajao jezgrom njene hipohondarske
bo
jazn
i,
stvorilo
se
somatsko uz budenje koje se nije smjelo prazniti na geni
talnom organu, venti I u upornom konverzionom simptomu. Kada je u
analizi postao aktualan prijenos, na
li
jevoj ruci i lijevom obrazu pojavila
se
jaka
urtikarija
koju
je
ona nazivala mjehurima". Pacijentica je uocila
da su se
"mjehuri" pojav
ili
samo na lijevoj stra
ni;
ja
sa
m sjedio
lij
evo
iza nje. Jednog od slijede6ih dana - upravo je govorila
°
svom stidu
da
se
pred muskarcima pokaze u kupaeem kostimu - pojav
ili su se
"mjehuri" na nogama iznad podvezica, koji
su
jako
svr
bjeli . Analiza
izbora mjesta konverzije iznijela
je
na vidjelo sjeeanje
da
ju
je
jed an
djecak jednom otp rilike kada joj je bilo deset godina, zgrabio ispod
suknJe.
Pomisao da bi je neki muskarac mogao seksualno promatrati
iii
napasti jedno je
vr
ijeme kao posljedicu od mah imala pojavu mjehu
ra
. Spontano je mislila
da
je
nista na svijetu ne
bi
mog lo naves
ti
da
se
preda mnom razotkri
je
. Kada
se
kupala
sti
djela
se
svojih golih ruku i
nogu, a narocito gru di koje su joj se cinile premalim. Urtikariju bis
mo
,
da
kle, mog li shvati
ti
kao pretjerano
crvenjenje kote,
ona
se
u najma
nju ruku jav ljala u svim situ acijama, u kojima zene obicno pocrvene.
To
Je
blo psihicki smisao simptoma.
Kada se u pubertetu pojavio osip, ona je
za
to okrivljava la
onan.i,iu
koju je tada pretjerano upraznjavala. Mnogo godina
~ n l J e ,
kada
Je
vee bila udana, svrbljivi "mjehuri"
bi se
pojavlji
v
all
kada je jako patila zbog svoje nesposobnosti da bude
za?ovolje
na
. Da se pri tome radilo genita/nom uzbudenju,
posto nije mog/o oti o genita/nog organa, dos/o
o
a z a a
na ko t i
dokazano je slijedeCim ci njenicama. Pa cijen
tlca
se
u analizi dugo protivila objasnjenju da nije sasvim, kako
8
81
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 42/96
je vjerovala, odustala od onanije,nego da je samo potisnula
t
elj
uz njom. Nekoliko mjeseci kasnije (u meduvremenu jevec
prihvatila
tu
mi sao) priznala je da se u vrijeme nj enog najjaeeg
protivlj en ja tom objq.snjenju
na
velikim usnama pojavio svrbljivi
osip koj i je neprekidno morala cesati, a da nije ni slutila da je
otklanJanje svrbeza bilo isto sto i onanija. /sto tako kao sto ju
je pri/e oboljenja plasilo genitalno uzbudenje, kasnije se boja/a
mjehura koje je
smatrala
velikom nesrecom i znakom svoje
bo/esti.
Urtikarija
se
pojavljivala i kada
je
pacijentica za vrijeme analize
imala poriv za mokrenjem, a stidjela se da
k ie
da mora na zahod.
Njena uretralna erotika bila
je
veoma jako naglasena. Mjehuri
su se
pojavljival i i kada
se
pacijentica prskala vodom iii ulazila u kupku. U
djetinjstvu je preboljela enurezu. Imala je san koji joj
se vee
vise godina
uvijek iznova vraeao, u kojemu je praia rublje i pri tome ju je netko
zatekao. Ovaj
san
je ostao nerazumljiv tako dugo dok
se
nije sjetila
da
je
u pubertetu prilikom pranja rublja trljala genitalni organ na rubu
kor ita kor isteei ritmicke pokrete. Kada se uopee pocela boriti protiv
onanije, pril ikom pranja rublja javila
se
jaka urtikarija
po
cijelom tijelu.
Kasnije
se
sjetila da
su se
prvi mjehu ri pojavili u osmoj godin i zivota u
glutael
nom
podrucju i na strainjoj strani stegna kada je zajedno sa
ocem, koji je bio vrtlar, radi
la
u vrtu.
Pa
cijentica je osjecala jaku, sa
tjeskobom pomijesanu odvratnost prema koitusu a tergo. Medutim, u
snu je spolno opCila sa ocem upravo u tom polozaju. Kao malo dijete
revnosno je promatrala zivotinje prilikom spolnog cina i dosla je do
zakljucka da to tako rade i roditelji. U braku
se
cesto javljala jaka zelja
za
koitusom a tergo, na sto
je
ona reagirala tjeskobnim stanjima.
T enutna lokalizaclia je taka odgovarala organ u koji
je
u to vrijeme bio
uzbu en
i
zaposjednut psihickim interes
om
(usne - onanija, glutealno
podrucje - koitus a tergo, stegno - mastanje da je netko hvata ispod
suknje, itd.
).
Smisao simptoma je bio predeterminiran. "Mjehuri" su zna
eili: ekshibiciju i stid kao rea kciju, onaniju i strah od kastracije,
jos i mokrenje. (Mjehuri
su se
pojavljivali I
ka
da
se
pacijentica
prskala vodom, iii kada je za vrijeme analize dobivala poriv za
mokrenjem). Energija pomocu koje su ovi predodzbeni sadrza
ji mogli ostvariti simptom bila je tjelesno genitalno uzbudenje
(izvor simptoma), o n ~ isto koje je drugi put uvjetovalo iritaciju
ka rdijalnog sistema i tjeskobu. Bilo je lako uocljivo s kakvom
se pravilnoscu smanjiva/a tjeskoba t im
bi
se pojavila urtikarija
i ponovo se povecavala
tim bi doslo
do 'p otiskiva nja "simpto-
ma od kojega je pacijentica s razlogom prezala. Sticao se
dojam kao da je pacijentica intuitivno slutila da bi urtikariju isto
tako trebalo strogo zabraniti kao i onaniju . Medutim, u vrijeme
slabog razvijanja tjeskobe, strah od kastracije zasigurno nije
blo van fu nkcije. On
je
eak u prvom redu bio odgovoran za to
sto se genitalno uzbudenje drzalo daleko od genitalnog organa
i sto je dovedeno
na
kozu. To nas stavlja p
red
jedan novi
zadatak:
Kako se strah ad kastracije koji uvjetuje potiskivanje geni-
talnosti odnasi prema aktualnoj tjeskab i koja
je
posljedica tog
potiskivanja?
f)
Bojazan
i
cuvstvo tjeskobe
Nase istrazivanje tjeskobne neuroze je pokazalo da aktual
na tjeskoba proizlazi, kako smo to prvobitno pretpostavili,
neposredno iz zaprijecenog libida preobrazbom , nego da
se
razvija kao jedah od mnogih simptoma iritacije vazovegetativ
nog sust
av
a. Ona se kvalitativno ne razlikuje od tjeskobe koja
nastaje kod vazovegetativnih poremecaja drugaCijeg porijekla,
kao. na primjer, kod angine pectoris iii otrovanja nikotinom. Uza
sv
eto, za prijeceni libido je stvarni izvor aktualne tjeskobe i izraz
libidinozna tjeskoba" i dalje ostaje na snazi s ob ?irom na taj
izvor. I
zl
aganje slucaju
sa
vazomotornim simptomima poka
zalo j
e,
da je karakterolosko otklanjanje seksualnost i uslijed
s
t
ha ad kastracije uvjetovalo zapreeavanje libida, a time i
aktualnu tjeskobu Strah od kastracije je primjer neurotske
tjeskobe; to je proizaslo i iz analize pacijentice
sa
hipohodar
skom tjeskobom. Ovdje smo mog
li
vidjeti da je potisnuta zelja
za onanijom tvorila stalnu unutrasnju opasnostkoje se plasilo
Ja.
Freud je svojedobno tako formulirao razliku izmedu neurot
ske tjeskobe i stvarne tjeskobe, da je ova prva reakcija na
vanjsku, a druga na unutrasnju (nagonsku) opasnost. Iz analize
oba slucaja
stij
edi da je strah ad opasnasti, koje su povezane
sa nagonskim zadovoljenjem (prema infantilnom stavu iii iskus
tvu: prijetnja kastracijom zbog onanije ) ,pokretac patiskivanja.
r o t s k
tjeskoba je dakle potpuno analogna stvarnoj tjesko
I sada .se nalazimo pred otetavajucom cinjenicom da je
tjes koba jednom posljedica, a drugi put uzrok potiskivanja
s e ~ ~ u l n o g
nagonskog prohtjeva.Dakle,
iii
nesto nije u redu sa
naslm shvacanj
em
t jeskobe, iii pojmom "tjeskoba" oznaeava
mo dva cinjeni cna stanja koja treba razlikovati.
. Pokus
aj
mo na jprije preispitati nase objasnjenje aktualne
tJes
kobe. Mogue je prigovor da je i tjeskoba koja prati neurozu
srca sar;'0 stva
rn
a tjeskoba. Znacenje srca za odrzanje zivota
pravllno ocjenjuje i nije potrebno da netko bude tezak
hlpohondar d . t >i se plasio za svoj zivot. Ovu cinjenicu bi
mog
ao podrzatl I mnogo puta ustanovljeni osjeeaj unistenja, i
82
8
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 43/96
osjec
aj
bespomotnosti koji odreduje karakter teske tjeskobe
srca. Dakle, tjeskoba kod vegetativne neuroze mogla
bi
biti
ps ihic
ka
reakcija na ugrozenost zivota. Protiv ovakvog shvaca
nja govori nekoliko vaznih Cinjenica:
1)
Kada bi to bilo tako, i infekcioni endokardit is i tesko
disanje kod onih koji imaju sreane tegobe zbog ugojenosti, i
kod v
eli
kog tjelesnog naprezanja, a i svaka druga teza organ
ska bolest, kao rak iii tuberkuloza plut , morala bi uzrokovati
tjeskobu. Medutim, znamo da to nije slueaj i zbog toga
ne
mozemo izbjeCi pretpostavku da se tjeskoba srca javlja samo
kod kvalitativno odredenog oblika uzbudenosti srca, upravo
kod vegetativno uvjetovanog.
2) Kao
sto je fizioloski utvrdeno, tipiena tjeskoba srca javlja
se
ponekad
vet
i prije nego
Ii je
aritmija dostigla prag svijesti.
Ovdje, dakle,
ne
mozemo govoriti svjesnoj reakciji
na
prije
tetu opasnost po zivot.
3)
Moja zapazanja kod trovanja nikotinom, koja sam imao
prilike vise puta potvrdit i bez sumnje pokazuju da se u trenutku
a
si
stolije, prije tahikardije uspostavlja osjecaj tjeskobe, koji se
tek sekundarno i samo kod duljeg trajanja
sve
intenzivnije
ar itmije i tahikardije ispunjava predodzbenim sadrzajem umi
ranje - smrt .
Dakle, nema sumnje: Tjeskoba kod neuroze srca jeste
popratna
poj
va specificne iritacije aktivnosti srca i tek sekun
darno stupa u vezu sa sadrzajima stvarne tjeskobe.
Tvrdnja, da je tjeskoba, koja se navodno dozivljava prilikom
rodenja, izvor i porijeklo svih kasnijih tjeskoba i da
su
neurotski
na
padi tjeskobe reprodukcije rodenja,
ne
moze se podrzati niti
kl
iniekim einjenicama niti logickom dedukcijom. Ukoliko, pak,
rodenje nije nista vise nego prvi povod kod kojega dolazi
do
iritacije vazovegetativnog sistema koje djeluje poput soka.
Mi
jednostavno
na
osnovu vazomotornih pojava
na
novorodence
tu zakljucujemo tjeskobi, medutim,
ne
znamo da Ii on zaista
dozivljava euvstvo tjeskobe. Napadi tjeskobe kod bolesnika
nemaju nista vise zajedniekog
sa
pretpostavljenom tjeskQbom
prilikom rodenja, nego tjelesne pojave euvstva tjeskobe. Cesta
mastanja rodenju i majeinoj utrobi nisu nista vise specifiene
za euvstvo tjeskobe od, mozda, bojazni od kastracije, straha
od provalnika iii straha od smrtLTjeskoba prilikom rodenja
mogla bi biti samo specijalan slueaj mobilizacije organsko-nar
cisoidnog libida u vazovegetativnom sustavu i tada bi isto tako
bila aktualna tjeskoba.Medutim, sve govori protiv toga da, kao
sto to tini Rank aktualnu tjeskobu shvatimo kao stvarnu tjes
kobu.
Oak/e kako s aktua/na tjeskob a
odnosi
prema strahu od
stvarne (vanjske iii unutrasnje) opasnosfi? Ook je aktualna
tjeskoba posljedica iritacije vegetativnog sustava, stvarna tjes
koba sama uvjetuje jednu takvu iritaciju; covjek poblijed
srce
se zaustavi , dolazi do lupanja srca, koza
na
ledima se najezi
izbija znoj uslijed straha, eovjek se od jeze ukoci . To je , kao
sto je
Fre
ud
eeste isticao, jedna krajnje nesvrho
vi
ta
reakcija.
Svrhovitija
bi
bila obrana od opasnos
ti
nekom motornom akci
jom,
bi
jegom
iii
borbom. Razjasnimo, sto energetski eini
ra
z
li
ku
izmedu svrhovite reakcije inervacijom motornog sustava, i ne
svrhovite reakcije inervacijom vegetativnog sustava.
Iznenad-
na
po
java
stras
ne
situacije oeito je sprijeeila prevodenje ener
gije - recimo - nagona za samoodrzanjem
iz
vegetativnog u
motorn i sustav (hotimieno inervirano misitje). Ukoliko razliku
jemo vegetativni
i motomi oblik reakcije
na
neku opasnot,
ni
sta
ne sprecava pretpostavku da ve getativna reakcija odgovara
fil
oge netski star
ij
oj funkciji nagona za samoodrianjem; podsje
camo samo
na
vegetativnu reakciju sipe u opasnosti , i
na
fenomen mimikrije kao vegetativno mjerilo preodobrane. Na
suprat to
me
, hotimiena nervozna funkcija jeste filogenetsk i
mlada akvi
zi
cija zivotinjskog organizma koji
se
razvija . Sposob
nost za vegetativnu obranu, odnosno za mjerilo autoplastieke
ve
getativne predobrane jeste za eovjeka vjerojatno izgubljena;
medutim, ona je u dovoljnoj mjeri zamijenjena njegovom
inte-
lektualnom
sposobnoscu da predvidi opasnosti i da
ih
izbjega
va.
Ukoliko ipak opasnost
nepredvideno
nastupi, ugroze
ni
moze sada vise aktivirati najprimitivniji mehanizam obrane,
ukoliko vi se nije mogute da brzo intelektualno razmotri situaci
U u vezi sa vrstom motorne obrane: on trenutno regredira od
intelektualnog. odnosno motornog
ka
vegetativnom nacinu
reakcije, tj , na stupanj pranarcisizma.
o l i k
je pravilno nase shva t nje da se kod vegetativne
U
situaciji koja izaziva strah radi
0
zatajivanju visih
o b l ~ k ~ obra
ne,
i trenutnoj regresiji ka primitivnim bioloskim
obrane, one se mora slobodno moci uklopiti u teoriju
o hbldu. Psihoanalitieka istrazivanja traumatskih neuroza poka
z.
al,
asu da
ne
uroze pocivaju
na
traumi koja je snasla
n rcisoidni
lIbido ;
ne, d r n i narcisizam, koji predstavlja vee jedan visi
hblda,
ne
go (bioloski) pranarcisizam koji je bioloski
flv
or sVlh vrsta libidinoznih stremljenja i naroeito je ukorijenjen
u vegetatlvnom orgariskom sustavu. Sada se u svakoj opas
84
85
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 44/96
nosti mobilizira narcisoidni libido u sluzbi samoodrzanja. Ovisi
sa
mo
0
vrsti opasnosti kako ce se ta mobilizacija odvijati, tj.
kojim
se
sustavom sluzi nagon za zivotom.
Zaposjednuti su:
Kod stvarne vanjske opasnosti:
a) intelektualni sustav: sprijeeavajuce mjere zastite, ako
opasnost ne prijeti neposredno (policija, zakoni, lieno osigu
ranje).
b) motorni sustav: bijeg iii obrana, ako je opasnost pravov
remeno opazena.
c) vegetativni sustav: nesvrhovita inervacija, ako opasnost
iznenada nastupi (regresija ka pranarcisizmu).
od stvarne unutrasnje opasnosti usfijed pritiska strogo
zabranjenih nagonskih prohtjeva:
a) intelektualni sustav: psihoneurotske mjere izbjegavanja
(ceremonijali, zabrane, propisi, itd.).
b) senzomotorni sustav:
sve
vrste histericnog otklanjanja
seksualnog uzbudenja sa genitalnog na druge organe ( kon
verzija ).
Jasna je analogija oblika obrane kod vanjske i unutrasnje
opasnosti unutar intelektualnog i motornog sustava. Da Ii su
vazovegetativne pojave kao posljedica sputanog seksualnog
uzbudenja, i zapreeavajuca tjeskoba, na isti naein analogni
bioloske reakcije straha? Da
Ii
je aktualna tjeskoba mozda
bioloska reakcija na ugrozenost odrzanja vrste? Ova lako ra-
zumljiva informacija
ne
moze nas zadovoljiti, jer prema svemu
onome sto znamo,
od
pojedinca se
ne
moze oeekivati takva
briga za besmrtnost idioplazm
e:
ne mozemo utvrd iti postojanje
individualnog nagona za
ra
zmnozavanjem.
Preispitajmo jednom opravdanost pitanja
0
psihiekom smi-
sfu
slobodno lebdece tjeskobe koja je uvjetovana vegetativ
nom iritacijom. Poznajemo tjeskobu kao reakciju
na
neku opas
nost, isto onako kao sto shvacamo osjet svjetla kao reakciju na
upadajuce svjetlosne zrake, osjet sluha kao rakciju na zvuene
valove. Os tanimo kod ove usporedbe. Imamo osjete svjetla i
kada je vidni zivac iritiran elektrienim iii termiekim podrazajima.
Ali, i vegetativni aparat moze reagirati znakom tjeskobe kada
ga
ne
pogodi opasnost, nego neki drugi podrazaj, na primjer,
podrazaj nagomilane seksualne energije, koja ne pronalazi
nikakav drugi izlaz.
Ukoliko
se
u situaciji koja izaziva strah mobilizira narciso
idni organski libido u vegetativnom sustavu, tada nista ne
sprijeeava shvacanje da onodjeluje na isti naein i uslijed drugih
u
slu
eajU
seksualne apst inencije
un
utrasnjih) podrazaja. Za
pret vajuca tjeskoba
bi
tada bila isto bez smisla kao i osjet
svjetla uslijed elektrienog podrazivanja vidnog zivca. Pitanje
0
bi
skom
smislu ne spada ovamo. I tako dolazimo do pitanja
o por
ij
eklu euvstva tjeskobe.
Kod
na
se hipohondarske pacijentice dugo prije pravog
obolijevanja od tjeskobne histerije postojala je hipohodarska
bojazan; ona je poprimila karakter tjeskobe tek onaj dan nakon
uzbudujuceg sna
0
incestu S
ad
rt
aj
bojaznl (
sv
jesno: morati
umrijeti, nesvjesno: biti povrij ed
en
na genitalnom organu) bio
je Istl pr
ij
e i poslije; jedina
ra
zllka je bila da je seksualno
uzbudenje akutno dozivlj eno i tada odvojeno
od
genitalnog
organa.Pr igovor, da je time sto je seksualno uzbudenje postalo
akutno, isto tako i opasnost od kastracije postala akutna, te da
je tako oslo do euvstva tjeskobe, moze
se
lako opovrgnuti, jer
je i prllikom promatranja onanije kcerke,
sa
kojom se poistov
let a, isto tako postojala mogucnost da strah od kastracije
postane akutan; pa ipak
se
tada nije razvilo nikakvo euvstvo
tjeskobe.
Ovdje je seksualno uzbudenje kao takvo bilo odlueujuce,
ta e tvrdnja poduprta i drugim usporedbeno-kliniekim pro
matranjem odnosa izmedu euvstva tjeskobe i libidinoznog
zapreevanja. Tako se, na primjer, stvara odreden oblik aktivne
homoseksualnosti zbog straha od kastracije; ipak ovdje ne
nailazimo na cu vstvo tjeskob
e.
Otkuda to, da takvi bolesnici
izgube erekc
ij
u
za
vrijeme koitusa, kao sto je b
ez
sumnje
pokazala analiza sn ova, iz straha da
se
nesto ne bi dogodilo
njihovom udu, a da ne osjecaju tjeskobu? lako je u ovom
slucaju opasnost psihieki stva
rna,
ipak nedostaje uzbudenje.
Ukoliko takvi bolesnici odustanu od spolnog opcenja, a
ne
pocnu upraznjava
ti
onaniju i ukoliko nadalje apstinencija traje
~ u z e
vrijeme , tada
se
strah od kastracije kao euvstvo
~ J e s ~ o b e - Kod bolesnika sa ejaculatio praecox naroeito
je
jako
Izrazen strah od kastracije, ali i ovd je nedostaje euvstvo tjesko
be, tOli,ko dugo dok se odvija mQtorno praznjenje uzbudenja,
ma ~ l I k o bilo neadekvatno. Cinjenica da cuvstva tjeskobe
n e s t ~ J
c ~ m se kod pacijenata tokom analize jave genitalni
osletl, da Je to moguce mnogo prije nego
se
uopce i razgovara
o s t ~ a ~ u cd kastracije, a kamo
li
se on i razrjesava, namece
k I J u c a ~ da bojazan od kastracije tek somatskim zaprecava-
/lJ
em flblda ?ostaje cuvstveno obojena tjeskobom.
U V o d e n e ~ cuvs
tv
a tjeskobe u diskusiju uklanjamo jednu
poteskocu
k la
se uvukla sa jezicnim izrazom tjeskoba . OGito
8
87
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 45/96
je da ne mislimo na isto cuvstveno cinjenicno stanje kada
kazemo "Sojim
se
poduzeti opasan i
zlet
u brda
,
iii k
ad
a
goYorimo tjeskobi koju doziv avamo u tren utku pada u
pukot
inu
ledenja
ka.
Strah od
na
do azece (stvarne
iii
imaginar
ne)
opasnoSli je drugaciji od onoga kojeg dot iv javamo u
trenutku aktua ne opasnosti. Izmedu postoje prijelazi; moguce
je zamlsliti
si
neku nadolazecu opasnost i, pri tome, dozivj etf je
sa kvantitat ivno
mal
im, ali kvalitativno j
ed
naklm cuvstvom tjes
kobe. Moguce je predociti
si
istu opasnost i b
ez
najmanjeg
cuvstva tjeskobe, ali treba utvrditi da je u tom slucaju opasnost
samo zamisljena, a nije zorno dozivljena. Oaljnje samoproma
tranje pokazuje da se sama bojazan tim vise pretvara u tjesko-
bu drugim rijeCima, da je zamisljanje neke opasnosti to vise
cu vstveno naglaseno, sto je manje apstraktno i sto vise pros
tora zauzima zorna predodzba. Ali cak ni najzornijim predoca
vanjem nece biti moguce Izazvati cuvstvo tjeskobe stvarnog
strasnog dogadaja.
Zorno zamlsljanje opasnotl oslobada I vazovegetativne
pojave moguce je Izazvati lupanje srca i jezu, cak vrtoglavicu
i drhtanje I uvjerltl
se
da
se
iritaclja vazovegetatlvnog sustava
pave cava
sa
tjeskobom Mozemo reCi I obrnuto, da je
cuvstvo,
koje od bojazni cini pravu tjeskobu,
posljedlca somatske irita
cije: medutim, navikli smo da cuvstva smatramo opcenito
ovisnim somatskO-bioloskim zbivanjima. Ukoliko smo otvo
reni prema psiholoskim predrasudama, necemo priznati takvu
ovisnost i dopustlcemo samo da je psihicko cuvstvo uzrok
somatsklh fenomena. To je sasvim sigurno slucaj, medutlm ne
iskljucuje da je I samo cuvstvo somatskog porijekla. Podsjeca
mo
na Freudovu
osnovnu pretpostavku, da je cuvstvo nagon
ska manifestacija da se nesvjesno Ubiti i prema svom speci
fl
cnom svojstvu sastojl od nagona. Ne bismo Imali nlkakav
podoban prigovor protiv ovakvog shvacanja.
Jos cemo bolje razumjeti cuvstvo tjeskobe, ukoliko se
drzimo bolje shvatljivih fenomena
seksua nih cuvstava i cuv-
stava gnjeva koje moramo shvatiti kao ispo javanja seksualnog
nagona, odnosno destruktlvnog nagona.
Kod same predodzbe seksualne radnje u stanju nezadovo
Ijenosti javljaju se vise iii manje jake vazomotorne pojave,
genitalni osjeti ugode i seksualna zelja. Nasuprot tome, u stanju
zadovoljenosti,
na
primjer, nakon neporemecenog spolnog
cina, ista predodz_a
ne
moze izazvatl
nl
osjete ugode
nl
vazo
motorne pojave. Cuvstvena seksualna zelja uopce
ne
nastaje.
Potrebno je manje iii vise dugo stanje mirovanja da bi se
sa
seksu
al
nim predodzbam
na
po
ve
zala i cuvstvena zel
ja.
Seksu
alno cuvstvo ne nastaje ni ako je radnja veoma zorno pre
doc
e
na , mastanje
8
slabo i nije cuvstveno obojeno, cak je i sama
moe predocivanja m
al
a.Da
kle,
u samom psihickom podrucju
nista se nlje promijenilo, predodtbe ostaju ned otaknute, samo
ie somatski izvor cuvs tava nestao, tocnije recena, somatska
napetost,
i
skupa s njom dusevna. za vrijeme or
ga
zma su se
spust
il
e na veoma nisku potencijalnu povrsinu. Vjero
Jatn
o je
raspodjela energije drugacija nego u stanju genitalne uzbude
nosti. Tek ponovna koncentracija somatske seksualne energije
na genitalnom organu daje s
ek
sualnim pr
ed
odzbama cuv
st
ve
nu vrijednost. Ukoliko je ta vrijednost jed nom ostvarena, ona
svakako moze pomo
cu
predodzbi povecati I somatskl osje!.
Tjelesn i osj
et,
koga treba r
az
likovati od osjeUlnog opazanja,
ne
moze nasta
ti
b
ez
nekog tjelesnog zbivanja. Cak je i halucinirani
osj
et
samo drugacije
tu
macen tjelesni osjet; to su pokazala
istrat ivanja hipohondrije koja
su
provodili Freud, Ferenczi i
Schilder, Seksualni osjet (organska senzacija) je dakle prima-
ran a seksua lno cuvstvo njemu ovisan, sekundarni dotivljaj .
Is
t
ov
ri
jedi
za
cu
vs
tvo gnjeva, koje ispada to jace sto se
vi
se
potiskuje motorna akcija."Uzaludan bijes" je
naj
intenzlvniji.
Ukoliko ne susprezemo bijes, cuvstvo se vrlo brzo izgubi.
Ukollko
ga
potiskujemo,uzbudenje ostaje sve dok se
ne
odstra
ni pomocu ekvivalentnih radnji iii nekim dijelom u masti. Ukoliko
dugo tr
aj
u, i cuvstva gnjeva
se
obicno nagomilavaju i erupt ivno
si
iznude matorno praznjenje, katkad I
uz
neadekvatne povode.
K
as
nije cemo se vratiti na znacenje somatskog zaprecavanja
libida za nas tajanje gnjeva i agresivnosti opcenito. Ovdje je
sama vaz
no,
da je i cuvstvo gnjeva popraceno vazor:notornim
pojavama. kao sto su lupanje srca, vazodilatacija, smetnje
dlsa
nj
a ltd. sve dok
se
one motorno
ne
rastereti.
I kod seksualnog uzbudenja i kod bijesa motorna zapreka
i ~ a g _ o m uzbudenja u vazovegetativnom sustavu uvje
tUJ u cuvstvo. dok ga motorna akcija ukida rasterecenjem auto
zivcanog sustava. Tako dolazimo do zakljucka da je
cuvstvo psih;cka manifestacija uzbudenosti vazovegetativnog
s u s t i da
sama
psihicka predodtb bez somatskog uzbu-
denja ne mot e izazvati (;uvstvo .
'.sto tako tesko predocivo da
bi
predodzba trebala biti u
stanjU da Izazove somatsko uzbudenje bez pomoCi nesvjesno
gao ~ ~ k a e d o d z b a koja
se
pojavi u podrucju po zivot vaznih
!unkclja, pnprema libidinozne iii destruktivne nagonske energi
Je za matorno rast
er
ecenje. Ovi nagoni oCito
ne
mogu postati
88
89
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 46/96
svjesni kao cuvstva, ako tijelo ne ueestvuje u tome. Vazovege
tativ ni sustav pri tome ima ulogu posrednika.To na isti naein
vrijedi i 2a tri najvaznija euvstva: seksualna uzbudenost bijes
i
tj
el<.osba .
Koj i polozaL dakle, zauzima tjeskoba u ovom nizu kao
cuvstvo" Kakvu nam je prednost donij
el
o raspravljanje 0 euv
stvu
Ij
ub
avi
i mrznje za objasnjenje problema tjeskobe?
Kod 20rno zamisljenog seksualnog tin t ijelo
se
ponasa
kao da je
t in
stvaran,
tj.
nagomilava
se
vazovegetativno uzbu
denje koje
se
pojavljuje kao seksu
al
na t uvstvo, radi motornog
rasterecenj
a.
Isto se desava i kad bijesa (kod mrznje koja je
postala akutna).
Nasa paeijentiea kod koje se svako veee javljalo oeekivanje
ispu njeno tjeskobom ponasala se kao d je oeekivana situaieja
vee nastupila, tj. kao da je otae trenutno nesto radio majei sa
kojom se poistovjecivala. Medutim ta bojazan je, potpuno
analogno slueaju sa hipohondarskam tjeskobom, postala ak
tualna time sto se svojedobna dozivljena seksuano uzbudenje
ponovo javilo, d nije smjelo biti opazeno kao takvo. Od eitave
te
situaeije jedino je seksualno uzbudenje bilo zaista stvarno.
Nepotpuna je pretpostavka da je dovoljan sam strah od kastra
eije d izazove euvstvo tjeskobe. Sojazan paeijentiee d ce biti
povrijedena tokom seksualnog eina morala bi
se
i inaee javiti
kod svakog spolnog
tin
sa suprugom; tinjenieu da se to nije
dogodilo ot mo objasniti samo time sto je nedostajalo tje/e-
sno uzbudenje. Kao daljnji dokaz za ta, navodimo da u slueaju
mazohistiekag samoosteCivanja, dak
le
u situaciji u kojoj je
sigurno ugrozen integritet t
ij
ela iii zivota, nedostaje tuvstvo
tjeskabe. Kod nase nimfomane pacijentiee nije bilo ni traga od
tjeskobe kada
si
je nozem nanosila teske povrede, ali smatrala
je da 6e poludjeti od tjeskobe ako ne bi dospjela do zadovolje
nja. Tako se namece zaklj
uc
ak da je vegetativno uvjetovano
ps
ihicko cuvstvo samo po sebi nespecificno i uvijek se pojav-
fjuje kao cuvstvo tjeskobe samo tada kada niti fibidinozna niti
destruktivna motorika nisu s
/obod
n
e.
S obzirom na sva ova einjeniena stanja, dusevna tjeskoba
pojavljuje se kao kompleksna tvorevina eija
su
dva osnovna
elementa oeekivanje opasnosti (tjeskoba pri otekivanju - strah)
i tjelesni osjet (euvstvo tjeskobe). Strah d neke opasnosti
pretpostavlja narcisoidno zaposjednuce Ja
a
GUvstvo tjesko-
be zaprijecenu fibidinoznu i destruktivnu motoriku. Ne bismo
se morali bolati kada bismo bili sigurni da cemo destruktivnom
nagonu mod
dozvoliti da bjesni na objektu koji donosi opas
nos ; ne bismo imali tuvstv tjeskoOe kada energija nagona za
zivotom ne bi aktivirala primitivni zivotni aparat, vazovegetativni
sustav, kao u pradobu. Kao posljediee tih odnosa prema os
novnim nagonima, tjeskoba kao bifoski fenomen, isto kao i
seksualna ugoda, nalazi
se
s onu stranu mogucnosti da bude
shvacena.
9
91
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 47/96
V
pogJav /je
PSIH ON EU ROTSKE SU DB INE
GEN
I
T LNOG
L IDA
Kod tj eskobne neuroze i tjeskobne histerije genital no uzbu
denje nije dozivjelo nikakvu drugu sudbinu do sudbine odbija
nja i kocenja genitalne motorike. Sama genitalna energija os
ta
la
je p ostojati kao takva. Niti aktualna tjeskoba, niti bojazan
od
ka
stracije, bez obzira da Ii do izrazaja dolaze kao strah
od
katastrofe, hipohondarska iii stvarna tjeskoba, nisu neurotski
simpto
mi
u dinamiekom sm islu. Freudova definicija neurot
skog simptoma istice cinjenicu da on predstavlja novu tvorevi
nu koja je iz konflikta izmedu po tisnutog nagona i potisnute
moraine instance proizasla kao kompromis, dakle kao patolo
$ko razrj
es
enje
konflikta.To
se ne
odn o
si
na
aktualnu tjeskobu,
koja j ednostavno dolazi umjesto seksualnog cuvstva, niti na
bojazan Ja od kastracije . Sve dok u slici neuroze prevladava
tjeskoba, nije pronadeno nikakvo rjesenje. To je slucaj tek kada
na stu pe opisani konverzionohistericni i prisilnoneurotski sim
ptomi koji zamjenjuju tjeskobu iii je barem smanjuju . Ova
cinjenica znaci, kako je to Freud nazvao, vezivanje neurotske
t
je
ko sb e .Tako osobe oboljele od psihoneuroze obuzima tjes
koba ako potiskuju svoje p
ri
silne
ra
dnje. Ukoliko, na primj er,
iscezne histericno povracanje uslij
ed
prijenosa, na njego
vo
mj esto dolaze tjesk obna stanja i tjesk obni snovi koji kao svo j
sad
r
zaj
uglavnom imaju ideje 0 silovanju. Tjeskoba
se
isto tako
jav
lj
a, ak o nagonsk i kara
kt
e
ri
pot
is
kuju svoje
sa
distic
ke
imp
ul
se , iii ako homose ksualci prestanu masturbirati.Tjeskoba koja
se oslobada uvijek ima i kar
ah
1er nagon
sk
e obrane i karakter
aktualno-ne urotskog cu vs tva tjeskobe.
Oakl
e,
tjeskoba dolazi na mjesto zaprijecenog seksualn
og
uz bu de nja i sa sv o
je
strane moze biti nadomjestena drugim
s
im
ptomima; u svakom slucaju ostvaren je plus kod du sevne
funkcije kojemu od govara minus na nekom drugom mjestu.
Stoga medu simpt omima neke neuroze u deskriptivnom smi slu
moramo razliko vati :
a) Plus - funkcije: to su neurots
ki
simptomi u Fruedovom
dinamiekom smislu i tjesk oba; oni ometaju dusevnu
ravn
otezu
apsorpc
ij
om psihicke energije, subjektivno
su
uznemiruju
Ci
i
nepotrebni, kako socijalno tako i bioloski.
b) Zapreke funkcije iii minus-funkcije : to
su
oni simptomi
neke
ne
uro
ze
koji ne predstavljaju kompromise, nego samo
defekte norm
al
nih funkcija, i ostvaruju se potrosnjom eneregije
u
nesvrsi shodnim plusfunkcijama. Ovdje se tek pokazuje he
uristitka vrijednost konstante psihicke energije koju je prihva-
tio Freud. Onaj koji pati ad prisilnih razmisljanja tali
se
istovre
meno
i
na nesposobnost misljenja na poslu; energija koju
potrosi ag
oraf
obija zasigurno nedostaje
na
nekom vaznom
mjestu so cijalnih odnosa prema Ijudima i u Ijubavnoj funkciji ;
onaj tko
se
osjeca manje vrijednim i zaista, bas zbog tog
osjecaja manje vrijednosti , malo i postize, trosi energiju koju
bi
mu osjecaj manje vrijednosti bez daljnjega mogao uzeti u
njegovim t astoljubivim i seksualnim dnevnim snovima, kada bi
ta energija b
il
a slobodna. Poremecaji genitalne funkcije pred-
stav/jaiu svezapreke funkcije; oninisu simptomi u dinamiekom
smis/u (sa izuzetkom vaginizma), tj . oni ne odgovaraju prije
tvornom zadovoljenju libidinoznog nagonskog poticaja.
Taka u ovom odjeljku imamo zadatak da pokazemo koji
drugi izlaz ima zaprijeceni libido, aka ne dolazi do izrazaja kao
cuvstvo tj
es
kobe. Ograniticemo se na uski prikaz histeritne i
psihoneurotske impotencije i moracemo detaljno raspraviti
samo genitalnu asteniju kronitne neurastenije.
1)Konverzioni simptom i histeriena impotencija
Prema Freudu pod konverzijo
m
podrazumijevam o zbiva
nie da se psihicka tuvstva usmjeravaju ka abnormalnoj
in
e
r-
vaelj; organa.
U
histericnom organskom jeziku izrazavaju se
nada
lj
edusevne predodzbe zelja. Medutim rezultati na sih s t ra
zivanja namecu i za kljucak da uopce
ne
moramo prihvatiti
skok od dusevnog u tjelesno . Pomislimo
Ii
da
so
mats
ki
libido
psihickim seksualnim interesom maze pone kad biti , iii trajno
na jednu iii drugu erogenu zonu , te da histerija
ras
polaze zaprijecenim libidom, tada moramo pretpos
~ V l t l
da konverzioni simptomi nastaju taka da se psihieki
r e s
usmjerava sa genitalnog organa na dotieni organ a
tim se ka o to pretpostavlja za hipohondriju nag omila
va I ~ o m b,do na mjestu konverzije . Zdrav covjek ne mo te
~ t l konverzione simptome jer je njegov libidinozni in t8
r . e ~ ge alno usmjeren i ne raspoi t e nikakvim zaprijecenim
hbldom.
92
9
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 48/96
U slvarnosli ne postoji konverziona histerija bez vise iii
manj e jake tjeskobnohisterijske primjese. Ipak, upravo tako
genital
no
jako naglasenim histericima ne uspijeva da cjeloku
pnu kolicinu genitalnog libida simptomatski rijese. Nevezana
preostala kolicina pojavljuje
se
kao tjeskoba u smislu obram
bene i zaprecavajuce tjeskobe. Naproliv, u konverzionom sim
ptomu prevladava karakter zadovoljenja nasuprot obrani , kao,
na
primjer, kod urtikarije nase posljednje opisane pacijentice,
il
i kod arc de cercle. U
veCini
konverzionih simptoma prisutan
je
daka
o samo
nadomjestak
zadovoljenja, neadekvatno mo
torno praznjenje; ne moze se govoriti zadovoljenju u smislu
sel<sualnog osjecaja , jer je ostvarenje osjecaja ugode vezano
za
spremnost svjesnog Ja da ga opazi. Genitalna energija, koja
inace uvjetuje uzbudenje genilalnog organa, primjenjuje se za
nezdravu inervaciju drugih organa. Odgovarajuca predodzba
zelje, koja ne smije postati svjesna kao ni genitalni osjet,
odreduje izbor organa. To su u prvom redu genitalne predodz
be
pozude koje su izrazene u histerijskom "organskom jeziku".
Konverzioni proces se moze zbiti na svim organima, ali
obicno vrio rado obuhvaca one organe koji
su
narotitom
erogenoscu iii genitalnosimbolickom vrijednoscu (otvori i izbo
tine na tijelu) kao i asocijativnim odnosom prema genitalnoj
funkciji na primjer, trbuh - trudnoca) veoma pogodni za predo
tenje genitalnih zelja.
Za
opcenitu tendenciju neuroze
ka
iskljutivanju genitalnog
aparata
iz
podrucja svjesnih predodzbi znatajno je da
se
najmanji dio konverzionih procesa odigrava
na
samom genital
nom organu. Ovdje
se
najprije pojavljuju svi oni oblici histeritne
impotencije koje su samo zapreke funkcije, a
ne
simptomi u
dinamitkom smisl
u.
Najvaznij i konverzioni simptom
na
samom
genitalnom organu
je vaginizam
nadalje
psihogena dismeno-
reja .
Psihogena
amenoreja
i
sterilnost
su
samo zapreke fun
kcije, ukoliko su neposredan izraz straha od kastracije, iii zelje
za
muskoscu.
Pa
ipak, amenoreja moze povremeno odgovarati
i
mastanju trudnoCi. U analizama nekih histericnih zena, kod
koj ih su jako polisnute zelje za onanijom, javlja se svrbljivi
ekcem na genital nom organu, prije nego te zelje postanu
svjesne. Tesko je odluciti da Ii je ovdje prisutan konverzioni
simptom ill je ekcem jednostavno izazvan onanijom
za
vrijeme
*
Usp isler: "Hysteri
sc
he Erscheinungen am Uterus" / Hi stericne pojave
na
maternici/
, i
Feldmann:
"Graviditats neurosen" / Neuroze u trud no
cij, Internationale Zeitschri ft fur Psychoanalyse, IX (1923.)
spavanja. Mnoge pojedinosti prilikom nastanka i nestanka ek
cema govore u prilog prvospomenute mogucnosti. Svrab sluzi
I<ao
izgovor
za
cesanje genitlanog organa, a bolesnik pri tome
ne mo ra postati svjestan pravog smisla svoje radnje.
Tako se kod jedne paeijentiee, iako nije onanir
ala,
javljao ekeem
na genitalnom organu, uvijek kadavnije dozvoljavala da se real iziraju
nj ene sv jesne zelje za onanijom. Cinilo se kao da
je
nagon na ovaj
na
cin htio iznuditi zadovoljenje.
Kao p
ri
mjer
psihogene
a
menoreje
sa
sadrzajem trudnoce prisu
tne
sa
rn o u masti , navodim devetnaestogodisnju paeijentieu cija
je
menstruaeija izostala
devet mjese i
nakon sto
je
umrla njena majka.
Odmah nakon njene smrti otisla
je
s oeem na put, i pri tome je
zaboravila ponijeti higijenske uloske; jasan dokaz njene nesvjesne
namjere da ne dobije menstruaeiju, tj. da dobije dijete.
Protivno genitalnom podrutju, oralna i analna zona, kao i
koza su domene konverzionog procesa. U oralnu zonu spadaju
i organi koji nisu povezani anatomski nego asocijativno: usna
suplJlna , grkljan, zdrijelo, zeludac, dusnice, nos, zatim koza
lica, lur.anja i grudi. OdgovarajuCi konverzioni simptomi su:
histericno povrcaanje (ublazeno gadenje pema jelu opcenito ,
ill
samo pre
ma
od redenim vrstama jela), globus hystericus,
takozvana fun kcionalna pilorospazma, asthma bronchiale ner
vosum. mutizam i histerit na afonija, crvenjenje kod eritrofobije,
neki
obli
ci
kefa
le je.
U pod
ru
t ju analne zone najtip
niji simptomi su histeritna
opstipacija (ugl avnom kao posljedica mastanja trudnoci) i
(rjede) pro
lJev
kao izr
az
genitalne tjeskobe. 0 razlici izmedu
njihovih psihickih sadrtaja nasuprot psihitkim sadrzajima sim
ptoma crijeva kod kron
itne
neurastenije potanko sam govorio
u svom rad u "Kronitnoj hipohondarskoj ne ura
st
eniji"
j
Die
chronische hypohondr ische Neurasthenie" / (internationale
t ~ c h r i f t
fi.ir
Psychoanalyse, 1926.).
. Sto
seti
t e kOle i njenih pripadnih organa, kao konverzione
simptome prije s
ve
ga tre
ba
spomenuti psihogenu urtikariju i
nezdr.avo crvenje
nj
e. Podsjecamo
na
psihitke mehanizme koji
C ? v a l l
urtikarij u kod pacijentice
sa
hipohondarskim bo
Jazmma I dodajemo sljede
i
primjer:
Dv adesetsestogodisnjak
je
bio podvrgnut analitickom lijecenju
e n j e n u vis okom stupnju i tjeskobe. Kao i kod svake
n t r o f o
b l J e I ovdJe
Je
eentralno djelovala na lice pomaknuta genitalnost
I strah ad kastraeije. Jednoga dana - analiza
je
prethodnoga dana
d o t a ~ l a t ~ m u s t r ~ h a za ud - paeijent nije dosao. Iduceg dana ispricao
je
~ i l j e d e e e
Proslog dana je upravo namjeravao napust iti stan da bi
dosao na n a l i z u kada mu je na gornjoj usni iskoCila ogromna
svrbljlva urtlkarija ( m jehur ); uskoro su se pojavili urtikarijalni, ostra
94
95
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 49/96
ome
deni
i c
rveno
obru
blj
en i
mj
ehuri i na hrptu ruke , i
pen is mu
je
nalekao: postao je ogroman i potpuno spuzvast i mek . Pacije
nt
se
plasic seanse na koJoj
bi
se, kako
je
on pretpostavio, razgovaralo
njegovoj onanlji i s
trahu
za ud I niie se mogao
da
dode.
N
eS\ijesno
:TIU
Ie izaslo
U
Su sl
et
, ali se pri tome i odalo. Cinjenica da
,e
penis
postao spuzvasl izrazava la Je gubitak potenci
je
(pacijent se
ola
sio im potenci ie
,
a to da
ie
postao ogroman izrazavalo je
pac ij
en
iove ekshibicionisticke tendencije.
Druge pojave na koti , prije svega simptomi koji se javljaju
i kod tjeskobne neuroze, kao znojenJe, bljedoca, ervenjenje
it
d
mogu,
al
i ne moraju biti konverzionohisterlcne prirode, tj .
one nisu uvijek ispunjene nesvjesnim predodzbama.
U podrucju misicja poznati konverzloni simptomi su psiho
geni lik koj
je ekvival en t onanij i Stekel, Ferenczi, Reich, Oeut
sch, Kovacs), astazija i abazija,
0
kojima se jos malo zna, i arc
de cercle koji predstavlja sam koitus.
Kod analize ovih konverzionih simptoma koji se odigravaju
na analnoj iii oralnoj zoni , pokazuje
se
da
su
usta, zdr ijelo,
dusnik, crijeva, izmetni otvor itd. u nesvjesnom preuzeli znace
nje ge
ni
talnog organa odnosno pojed ine njegove funkc je Fre
ud, Fe
renczi, Abraham).
Medutim, izbor organa je bio u
vj
eto
van njihovomv lastitom erogenoscu kojaje sebi privlac ila uzbu
d enje potisnuto sa genitalnag organa, tako da je konacno doslo
do mjesavine. U takvim slucajevima mozemo govoriti oralno
- genitalnoj, odnosno analno - genitalnoj mjesavini nagona , U
analitickoj terapiji poremecaja potencije, radi se, u biti,
0
razbi
janju mjesavine, odnosno kristaliziranju genitalnih poriva. Sa
tom mjesavinom nagona pojavila
se
djelomicna regresija
ka
predgenitalnim stupnjevima libida, ali nikada nije napusten
genitalni stay, genitalna zelja,
***
Zapreke genitalne funkcije kod tjeskobne i konverzione
hister ije ostvaruju
se
opisanim oblikom istiskivanja libidinoznih
interesa
sa
genitalnog organa, i njegovi dinamicki odnosi pre
ma histerijskim simptomima povlace
za
sobom da razlicite
histerijske zapreke genitalnosti sacuvaju odredeni oblik ; oni se
nalaze u znaku jasno prepoznatljivog i (protivno prisilnoj neuro
zi) neposredno
djelujuceg
straha od kastracije, Kao tipicno
histerijske oblike impotencije* treba spomenuti:
1) Neurotsku apstinenciju kod oba spola, uslijed svjesne iii
dobro prepoznatlji ve nesvjesne seksualne tjeskobe iii plahosti,
Ne urotsku apstineneiju treba promatrati kao poseban oblik
impotencije, jer iskustveno, poremecaj genitalnosti se javlja
prlje II i kasnije kada se histeriei, koji Sll dugo zivjeli u seksualnoj
aps t inenciji, odluce na koitus, Isuvise
se
testo desava da
bolesnik svoju neurozu opazi, iii da
se
ona sasvim razvije tek
ako on odustane od apstinencije i prvi pokusaj
ne
uspije, iii ako
kod prvog seksualnog dozivljaja pretrpi veliko
ra
zocaranje,
Ovo prvo je cesce kod muskaraea, a drugo kod zena. Kod
djevojaka su obicno svi pokusaji da dopru
do
seksualnog
objekta sprijeceni
ku
ltu rnim zaprekama koje se prikljucuju unu
trasnjim zaprekama uvjetovanim infantilnim uskratama; one
tada obo li je
va
ju za vrijeme, iii ubrzo nakon puberteta; iii najprije
podnose uskrate i obolijevaju od unurasnje uskrate tim se
udaju i trebaju napustiti apstineneiju,
Muskarci uglavnom spontano navode strah ad impotencije
kao motiv apstinencJj e , Djevojke koje poticu iz sredine koja se
nalazl pod pritiskom jakih seksualnih potiskivanja (na primjer,
iz konze rvativnih cinovnickih iii malogradanskih porodica) ve
oma
su
rijetko svjesne svoje seksualne plahosti, a gotovo
nikada povezanosti sa neurozom, Povremeno,
na
pitanje 0
seksualnom zivotu , saznajemo da pate zbog nesretne Ijubavi
iii da je njihov prijatelj takva zivotinja i zahtijeva nepristojne
stvari , ali , da to nema veze sa njihovom patnjom, Kasnije
cemo pokazati koliko su strah od impoteneije kod muskarea i
se ksualna plahost kod zene u biti srodni.
Apstinencija se ne moze uvijek lako prepoznati kao neurot
ska, Za nju se navode najvjerodostojnije kao i najnevjerojatnije
rae ional izaci je,
Ta
ko muskarci navode da nemaju prilike iii
novea da dospiju do koitusa, iii da su tako zaokupljeni poslom
i brigama da uopce nl ne stignu da misle na tako nesto ; iii se
izgovaraj u etickim i religioznim motivima. Strah od venericne
in fekeije je jedna od najcescih neurotskih raeionalizaeija apsti
pacijenti kao razlog svoje apstinencije navode da
SI IZ matenjaln ih razloga ne smiju priustiti djeeu; da se tu radi
pro izlazi vee i iz cinjeniee da opcenito
kOJI ne znaju za preve ntivna sredstva upraznjavaju coitus
Interruptus,
Trajna apstinen cija mladih udoviea je vecinom neurotska;
ne
mogu
naCi
novi seksualni objekt jer prema umrlom iii
.ve lik osjecaj kriv iee , iii su isuvise fiksirane za njega,
zdravlja jeste da zalost, koja prema Freudu
I brahar:nu Ima zadatak da omoguCi prevladavanje pretrplje
*
Radi jednos tavnosti, muske i zenske seksualne pore mecaje ozn aca
nog gub ltka, prije iii kas nije nestane,
vamo kao impoten ciju ,
96
97
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 50/96
Do sada smo govorili samo apstinenciji koja se tice
spo lnog opcenja.
Totalnu apstinenciju,
koja iskljucuje svaku
vrstu neposrednog seksualnog zadovoljenja, nalazimo samo
rijetko.
Na
osnovi iskustava koje imamo, prilikom analize paci
ienata , koji
su
naveli da zive u totalnoj apstinenciji, moramo biti
veoma nepovj erljivi prema takvim anamnestickim podacima .
Pacijenti obicno presute autoerotska zadovoljavnaja iii
ih
uop
ce nisu
ni
svjesni, ako
ih
post
iz
u u manje iii vise prijetvornom
obliku . Ovdje spadaju svi oblici "skrivene" genitalne i ekstrage
n
it
alne onani je i "ekvivalenti onanije"
(Fe renczi) .
2) ad muskaraca:
(a) Fakultativna
iii
djelomicna erektivna impotencija:
Nes
tajanje
i:i
neostvarivanje erekcije prije cina. Spontana sposob
n o s ~ erekcije kod onanije iii prilikom onanijskih mastanja obic
no nije poremecena.
(b) Laki oblik ejaculatio praecox (ejaculatio praecox geni
la/nag stadija) :
ejakulacija se kod dobre iii nepotpune erekcije
iz straha odvija neposredno prije
iii
ubrzo nakon imisije.
c)
Jako smanjena orgasticka potencija u svim slucajevima.
3) Kad zena:
a) Vaginalna anestezija iii hipestezija.
b) Totalna orgasticka impotencija u svakom slucaju.
Nasuprot prisilnoneuroticnim ienama, histericne zene nisu
nikada frigidne, tj. potpuno neosejtljive, nego su, naprotiv,
seksualno preosjetljive uslijed genitalizacije tijela sa izuzetkom
genitalnog organa. Histericni stigmati (ovarij, osjetljviost prsne
zlijezde itd .) u analizi
ne
pokazuju nikakav psihicki smisao,
nego su neposredni izraz prenesene genitalne senzibilnosti
Ferencz;).
Kod nekih zenskih histerija klitoris se moze isuvise
lako uz buditi tako da i najblazi dodir moze izazvati osjecaje
slicne orgazmu; to obicno lijecnika i pacijenticu lako zavara da
se
ne
radi orgastickoj impotenciji; potpuno je jasno da to
kratko uzbudenje posjeduje isto tako malo ekonomske vrijed
nosti normalnog orgazma kao i uzbudenje prilikom ejaculatio
praecox.Takve zene su obicno plasljive i vaginalno neosjetljive
prilikom spolnog
Cina.
2)
Prisi lno-neurotska impotencija
Presli bismo okvir ovog istrazivanja ako bismo ovdje zeljeli
pokazati kakav utjecaj somatsko zaprecavnaje libida izapreca
vajuca tjeskoba imaju
na
oblikovanje prisilno-neurotskog ka
raktera. Ovdje bi bilo dovoljno uputiti na
Freudova
istraiivanja
o osobinama karaktera prisilnih bolesnika; one
se
skoro u
potpunosti pokazuju kao zastitne mjere,
ito
ne samo kao takve,
protiv zadovoljenja, kao i histerijske osobine, nego i protiv same
tjeskobe koja svoju snagu crpi iz zaprijecene seksualne ener
gije. Neurotska tjeskoba je "vezana" Freud) prisilnim simpto
mim
a,
i zaprecavajuca tjeskoba
se
javlja odmah kada su naj
vaznije p
risi
l
ne
mjere svjesno zatomljene. Dakle, prisilni sim
ptomi
su
plus funkcije, kao i histericni, samo se pretezno nalaze
na inte
le
ktua lnom (misaonom) podrucju. I oni, kao i histericni
simptomi, svoju energiju crpu
iz
zaprijecenog libida. Ovdje
valja sarno dokazati da prisilni bolesnici zaista raspolazu zapri
jecenirn libidom i istraziti po
temu
se prisilno-neurotska impo
tencija
ra
zlikuje od histeritne.
Pr
isilni arakter nije zadrzao genitalni konflikt, kao histeritni
karakter, nego mu se regresijom uklonio na analnosadisticki
st
ad
ij razvoja libida
Freud).
Na mjesto genitalnih nadomjesnih
zadovoljenja stavio je analna i od onih PNih se
tak
i zastitio
energfjsk
ih
analnim reakcijskim tvorevinama (pretjerani smisao
za r
ed
i cistocu, analni ceremonijali itd
.).
Naprotiv, sadizam je
izmedu ostaloga postao sredstvo
za
obranu
od
"genitalne
opasnosti"
Za ilustraciju onoga sto je receno neka posluzi isjetak
iz
ana lize jednog slutaja prisilno-neurotskog karaktera sa kronic
nom depresijom.
T idesetdvogodisnja .lena, djevica, sa strogim muskim crtama lica
i neljubaznim nastupom i vladanjem koje je negiralo zenskost, zatra
zilaje analizu da
bi
se oslobodila tjeskobnih stanja
kOja
su se nedavno
pojavila. l a patolosko u njenom karakteru, naime
to da
do nje nije
mogla doprijeti nikakva radost, nije postojao nikakav uvid
da
se radi
o bolesti iako je ona zbog togajako patila; podnosi laje to kao sudbinu.
- Nedavno je upoznala mladica kojegaje iznenada poeelai ako mrzjeti,
a da nije znala zasto; kasn
ij
e je tu mrznju
ra
cional
izi
rala razn
im
mo iv ma. Sama je uoeila
da
ga je najvise mrzjela kada je on prema
njoj blo drag i Ijubazan. Postepeno se javljala jaka tjeskoba eim bi
ga
u g l ~ d ~ ~ a na to je reagirala ogromnim povecanjem osjecaja mrznje i
s a ~ s t l c k l m
mastanjima. Uskoro
se
pokazalo da
se
u tog mladica
z a l j ~ b l l a
ali to nije htjela priznati pa je zaljubljenost pokusala
OSl2biti
f_orslran
m
mrznjom. Kao u nekom krugu, mrznja i tjeskoba su poja
cavale jedna drugu i od tada su neko vrijeme njome neizmjence
o ~ l a
~ l e do
k konaeno nije pala u tesku depresiju.
Tokom depresiv
nth S anJ.a
mora fa
je veoma mnogo jesti.
U jednoj takvoj fazi za vrijeme
an a lze jednom je sanjala da lakom o guta kobasicice. Svjesno je
mastala gazi mladica dok od njega ne nastane kasa, te kako
?etom njegov ud.
Kadajetok
om analize spoznala sust inu svoje
tJeskoba je isceznula zajedno sa sadistickim mastanjima; ali
svoJu
zaljubljenost je prenijela na analiticara i na isti nacin
se
branila,
98
99
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 51/96
tako da ga je pocela mrzjeti i ponovo jesti u velikim kolicinama.
Tjeskoba se nije pojavila. Konacno je prekinula analizu
sa
obrazloze
njem da je postigla ono sto je htjela, da nije vise zaljubljena u mladica,
te da se stoga vise nicega ne treba plasiti i nije joj potrebna analiza.
Moje objasnjenje, da se radi bijegu, nije imalo uspjeha.
Akutna zaljubljenost ove pacijentiee odgovarala je prodoru
Ilbida
ka
genitalnim nagonskim ciljevima i heteroseksualnom
objelctu u obliku histerije. Ona j e odbijala nagonski prohtjev u
obliku h
is
terije: najprije je proizvela tjeskobu (zaprecavajuea
tjesk
o
a plus tjeskoba kao obrana) . Forsirana mrznja i sad is
ticka mastanja koja su se izmjenjivala sa tjeskobom odgovarala
su
akutnom bijegu u sadisticku poziciju prisilne neuroze sa
agresivnom obranom (ne od nagana nego) o objekta koji
donos i opasnost. Ta
agresivna obrana od genitalne opasnosti
nastavila
se na
oral nom stadiju u obliku oralnog unistenja
penisa koji donosi opasnost. Tom nesvjesnom zbivanju
su
odgovarala depresivna stanja.
8ijeg o genitalnih prohtjeva uz
agresivnu obranu o objekta koji pobuduje genitalne zelje
jeste jedna
o
specificno prisilno-neurotsih reakcija n geni
talnu opasnost . Ovaj naCin reagiranja ne nedostaje
ni
u jed
nom slucaju prisilno-neurotskog oboljenja, samo
g
jedanput
zaticemo kao svojstvo karaktera,
a
drugi put kako djeluje u
simptomima.
Dok se agresivnost kod muskarea obicno stavlja u sluzbu
falickog libida, kod prisinog bolesnika taj odnos se obrnuo:
Genitalnost je stupila u sluzbu destruktivnih nagona,
falos je
prestao biti posrednik genitlane Ijubavi i ugode i posta a je (u
krajnjim slucajevima) ubojito oruzje.
Koitus za agresivni muski
prisi lni karakter znaci u prvom redu probadanje zene Rezultati
takvog patoloskog stava su razliciti vee prema ostalom obliko
vanju karaktera doticne osobe:
a) Apstinenclja
uzrokovana
asketskom ideologijom:
Tipic
ne
racionalizacije
su
da je spolni cin prljav (analno) i zivotinjski
(sadisticki). Falicki sadizam
se
javlja kao hipermoral, a analnost
kao hiperestetieizam. U analizi je ova ideologi ja dakako sruse
na cim se ponovo pokaze strah od kastracije. Spolni cin se
jednostavno odbija po prineipu kiselog grozda.
b)
Erektivna impotencija:
Kod prisilnih neuroticara ne na-
ilazimo
na
nju precesto, medutim ovdje ona ima speeificno
drugaciji smisao nego kod histerije. U prvom slucaju erekcija
zataji samo zbog straha
ad
kastraeije, a tamo
se
radi "tabuu
erekeije", izbjegavanju ubojstva kame se nesvjesno masta
pomoeu ubojitog oruzja "falosa". To
se
pokazuje i u pojedina
cnim simptomima i u snovima i mastanjima. Takvi bolesniei vrlo
rado biraju vatrena oruzja i bodeze kao simbole genital nag
organa , a u njihovim seksualnim dnevnim snovima nikada
ne
nedostaje ideja aktivnog silovanja zene koja
se
otima. Sad is
ti
cki
im
pulsi se odnose iii
na
samu zenu (majku) iii su samo
preneseni sa muskarea (oea). Ukoliko
se uz
prisilno-neurotsku
regresiju javi jaci preokret ad zene ka muskareu, tad a falicko
sadisticki impuls ima i smisao homoseksualne agresije:
Eta
pe razvoja ova dva oblika prisilno-neurotske impotenei
je su:
(na
histericnom stadiju) zelja za ineestom i mrznja prema
ocu, zbog toga strah od kastraeije koju bi proveo otae - bijeg
na
analnosadisticki stupanj - ovdje obrana od opasnosti kas
tracije (analno-) sadistickom agresijom prema oeu sto uvijek u
biti znaci (falick
u)
kastraciju oea - strah od kazne (kastraeije)
zbog tog nasilja - ponovna sadisticka obrana od opasnosti _
konacno jako patiskivanje i stvaranje reakcije protiv falicke
agres
ij
e introjekcijom oea koji zabranjuje i kaznjava - pretvara
nje straha o oca u osjecaj krivice (strah Ja od Nad-Ja). Kod
prisilne neuroze analiticki
se
dospijeva do straha od kastraeije
obic
not
ek nakon otkrivanja analnog i falickog sadizma, i nakon
odstranjivanja raeionalizacija
za
preziranje seksualnosti; kod
hi
sterije se strah ad kastracije nalazi samo na povrsini.
c) Tr
eGi,
pored askeze najcesGi oblik prisilno-neurotske
im potencije jeste osobito jako smanjena orgasticka potenc ija
uz dobru erektivnu i ejakulacionu potenciju. Obicno se kod
ovih bolesnika lako previdi poremecaj potencije zbog dobra
fu
nkclonirajuce erekcije.Takvi slucajevi su kao prigovor suprot
stavljani mojoj izjavi da ne postoji neuroza bez poremeeaja
genitalne funkcije. Medutim, potrebno je samo da tocno pos
tavimo pitanje seksualn im osjecajima za vrijeme cina, iii da
analiziramo stav prema seksualnom cinu uopce, da bismo se
uvjerili da
su
prisu tni teski poremecaji koji uzrokuju zaprecava
n
je
IIbida.
primer, spolni t in je za nekog savjesnog prisilnog ne
urotlcara obaveza koju ima prema supruzi, pri cemu on uz puno
sa
vlad
ava osjecaj impotencije. Jedan takav bolesnik je
clJe
l
dan, kada Je po njegovom sistemu bio
na
redu koitus,
mo a? misliti: "Danas moram spolno opCiti,
to
ne smijem zabo
ravltl. Jedan drugi bo esnik je cesto spolno opGio samo da bi
*
Tako je npr. jed
an
prisilni neuroticar koji je
t v o
u apstinenciji zbog
navodno religioznih i etickih motiva patio od impulsa da
svom
prijate
Iju , sa kojim je spavao u istoj sobi, "zabode not u leda".
1 1
1
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 52/96
se "uvjezbao" u koitusu. Nakon nekoliko frikcija bez ugode
prestao bi; ipak se uvjerio da je "potentan".
Na
taj n tin je
upraznjavao spolni
tin
vee dva desetljeea
i
pored pseudopo
tencije i prisilne neuroze, imao je tipitne simptome akutne
neurast
en
ije.
Svim takvim slutajevima zajednitki je nedostatak psihit
kog lib
id
a
sihicka anestezija iIi hipestezija)
koji se
obitno
pojavljuje zajedno
sa
vise iii manje jasno izrazenom anestezi
jom penisa. Takozvanu "hladnu erekciju" veoma testo nalazi
mo kod prisilnih neurotitara; ona se odlikuje nedostatkom
specificnog osjeeaja ugode napetosti. Kod takvih bolesnika
uopee ne dolazi
do
ejakulacije iii samo veoma tesko. Pored
anestezije penisa kod ejaculatio retardata odutujueu ulogu ima
i analna tendencija
za
zaustavljanjem sjemena Ferenczi).
Orgast cku impotenciju erektivno potentnih prisilnih neuro
ticara mot mo lako prepoznati. ni koji prisilno razmisljaju za
vrijeme tin misle na svoje probleme; oni koji su optereeeni
prisilnim brojanjem, broje frikcije; oni koji pate od ceremonijala
bojazljivo nastoje odrzati odredeni
red
i prilikom spolnog op
eenja, iii se plase da
su
zanemarili neki detalj ceremonijala
spavanja. Osjeeaji ugode koji
su
od potetka voema mali jedva
da i dobivaju na intenzitetu za vrijeme ejakulacije iii ejakulacija
izostaje. Nakon
tin pojavljuju se: jaka malaksalost, osjeeaji
krivice, dosada i osjeeaji gadenja.
U nekim slutajevima hipestezija penisa povezana je sa
ejaculatio praecox. Isuvise eesto se kod prisilno-neurotskog
karaktera uvid u bolest uspostavi tek kada
un tot
svom prosi
renju sustavi prisile nisu dovoljni da zagospodare zapreeava
njem libida, te se uslijed toga oslobada zapreeavajuea tjeskoba
iii se javljaju neurastenicna stanja umora, glavobolja, smetnje
pri radu, besanica itd.
Nerijetko
se
prisilno-neurotska apstinencija pojavljuje na
kon fijaska u obliku erektivne iii ejakulacione impotenci je. Tada
se ne moze osporiti svrha apstinencije, naime zavaravanje da
se ne radi osjeeajima impotencije. Nasuprot histeriji i kroni t
noj neurasteniji, prisilni neurotitari
obitno
ne uvazavaju svoju
impotenciju, slabo ju procjenjuju iii je ne zele priznati unatoe
jasnim dokazima. Doduse, potisnuti osjeeaj impotencije ubrzo
dolazi do izrazaja kao
opCi
osjeeaj manje vrijednosti. Neopa
zanje i kompenzacija impotencije je zajednieka nekim prisilnim
neurotitarima
sa
genitalnonarcisoidnim karakterima.
***
Dok je muski prisilnoneurotski karakter (nasuprot muskom
hister iku ) ostao muski aktivan, a zen ski histeritni karakter je
s
tu
vao feminino drzanje,
t nski prisilni karakter je
u biti
mus ko-agresivan.· Objasnjenje nam pruza analiza prisilnone-
urotskog oblika frjgidnosti koja je to potpunija sto je izrazeniji
prisiln i karakter. Zelja za posjedovanjem penisa oeituje se ne
sa
mo u seksualnim osobitostima i u masti kao kod histerienog
karaktera, nego je ona utjecala na k ~ k t e r i u smislu pretvara
nja Ja u muskarca: Bofesnica
ne
zeli same da bude muskarac,
nego joj
je
i uspjelo da
se
bez napora muski ponasa i da
ispunjava muske ideals. Poistovjeeivanje s ocem nije se zaus
tavilo kod ideala Ja nego se prosirilo i na Ja, sto kao posljedicu
mora
im
ati gubljenje poistovjeCivanja
sa
majkom u Ja. Karelat
odbijanja muskarca jeste jako naglasavanje homoseksuanog
stremlj enja kao
muskarac,
dok razotarenja u muskarcu koja
se dozivljavaju
lJ
histeriji uvjetuju prije djetinje-pasivnu preda
nost zenama.
H
is
te ri
ka
potvrduje, cak karakteroloski preuvelieava, zen
skost i kod nje je prisutan tek strah od koitusa (kastraCije).
Prisil no-neurotska zena
porite
zenskost uopee, i prisiljena je
stoga da kompenzacijski preuvelitava muSkost . Posto je i
sama ka
ra
kteroloski postala muskarac, prihvaeanje muskarca
kao objekta Ijubavi podsjeea je na njenu anatomski uvjetovanu
sudbinu i tako ga ona ne odbija tek tako, nego se stavise
neprekidno bori
za
potvrdivanje svoje muskosti; sredstvo koje
]oj u tome pomaze jeste sadizam analnog stadija: njena (veei
nom nesvjesna namjera jeste da muskarcu otme njegov ud,
dijelom zato da
bi
ga sama posjedovala, a dijelom da bi
otklonila organ koji je u stanju da izmami njena, iako potisnuta,
ali ipak ne ugusena feminina htijenja. (Podsjeeamo na zadnje
opisani sluea]
sa
kroni tnom depresijom.) Tako vidimo
id
kod
mnog
ih
zenskih prisilnih neuroza popustanje potiskivanja ge
nitalnog libida, akutna zaljubljenost, gubitak nesvjesno volje
n?_, a svjesno odbijenog muskarca zbog smrti iii zenidbe i
uzrokuje simptomsko oboljenje tako da se pojatavaju
t ~ o r e v
sadistitko-analnog stadija
id
se s;mpto
matskl
ls
po
lJav
a sadistitka obrana od gen;talne opasnosti.
ak
sadizam kOd muske pr;s;lne neuroze isuv;se t sto
zadrzava svoj falitki karakter, sadizam zene je u velikom broju
*
S obzirom na mnoge "obi ke ispoljavanja zenskog kompleksa kastra
cije" Upucujem na Abrahamov temeljni rad. (Internationale Zeitschrift
fur Psychoanalyse, svezak VIII, 1922.)
1 2
103
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 53/96
slucajeva iuazite analne prirode: gnjecenje, gazenje, "smrskati
tako da postane kasa", udaranje po straznjici itd.
su
njegove
znacajk
e.
Ja
sno je da taj karakteroloski sistem prisilno-neurotske
zene predstavlja tek reaktivnu nadgradnju njene zenskosti. U
to se mozerno uvjeriti tokom analize prilikom opazanja prorn
jena karaktera kod takvih slucajeva: Zenski pasivni prijenos
libida se ovdje uspostavlja isto tako automatski, ako vee netako
lako kao k
od
histerije. Samo bolesnik
ne
savladava to htijenje
pomocu tjeskobe ka o histerici, nego pomoeu mrznje tako dugo
dok
na bilo korn mjestu ocevidno i neporecivo
ne
dode
do
izraza ja zensko drzanje. Obicno se ta nova faza uvodi uz
tjeskobu U obliku histerije, sto
ne
znaci nista drugo nego da
se
prisilna neuro
za
pocinje pretvarati u histeriju; tj. stari proces
regresije je ukinut i na taj nacin je ponovo aktivirana infantilna
tjeskobna histerija genitalnog stadija. Dinamicki izrazeno: tjes
koba se odvojila od simptoma za koje je bila vezana. Daljnja
oblljezja te
pr
eobrazbe
su
genitalni osjeti koji
se
spontano
javljaj u i kojih se bolesnica plasi; to znaci da se takoder pojav
Ijuje i genitalna tjeskoba koja se dosada jedva mogla primijetiti.
Umjesto namjere
za
unistenjem objekta koji pobuduje genital
ne prohtjeve, pa je stoga opasan, pojavila
se
obrana od samog
nagona, pa objekt smije i dalje biti prisutan; prihvaeen je.
An aliticki m rjesavanjem genitalne tjeskobe koja se odvojila od
prisilnih simptoma zavrsava terapeutski zadatak.
3 Genitalna astenija kronicne hipohondarske
neurastenije
U jednom kracem radu kronicnoj hipohondarskoj neuras
teniji* pokusao
sam
od prisilne neuroze odvojiti jednu grupu
bolesti koja dod use pokazuje istu predgenitalnu fiksaciju kao i
on
a
ali
se
svojim karakterom, simptomima i oblikom poreme
taja
potencije u osnovi razlikuje od nje. I dok sam u tom radu
u prvom redu obradio morfoloske i psihogenetske razlike s
obzirom
na
prisilnu neurozu i histeriju, ovdje bi trebalo pod rob
no govorit specificnoj vrsti poremetaja potencije koju sam
oznacio kao "genitalnu asteniju". Nju nikada ne mozemo
nati
kod histerije
i
prisilne neuroze i ona je karakteristican simptom
kronicne hipohondarske neurastenije. Povijest bolesti koju tu
iznijeti treba istovemeno razjasniti u tom slucaju istrazivane
teoretske datosti.
*
Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse, XII 1926.
a lz analize jedne kronicne neurastemje
Dvadesetdevetogodisnji student
zatra..zio
je analizu zbog impo
tencije. Nakon visegodisnjeg perioda masturbiranja, koji je bio uspos
tavljen tek u dvadesetdrugoj godini zivota, uslijedio je period cestih
nocnih polucija. Onaniju nikada nije neumjereno upra..znjavao Uedan
do dva puta tjedno) , medutim uskoro ju je smanjio, na sto su se
pojavile spermatoreja
i
kapanje mokrace. Tek u svojoj dvadesetpetoj
godini pacijent se usudio pribliziti zenama, medutim ejakulacija se
uvijek tekuCi odvijala i
uz
potpuno
mlitav
ud
vee prilikom doticanja
zene. Nikada nije doslo do pravog pokusaja koitusa, pacijent takoder
nikada nije imao erekcije. Jedan dogadaj mu se cinio isto tako
neobicnim kao i ponizavajueim. Prije dvije godine dozvolio je da ga
veoma agresivna djevojka dotjera tako daleko da je s njom isao u
krevet,medutim nije se usudivao da skine gaeice; bio je sasvim
neuzbuden, okrenuo joj se ledima prema zidu i zaspao. Od tada nije
vise dozvoljavao da
dode
tako daleko i zadovoljavao se ejakulacijom
u odj
eei
koja
je
bila veoma malo ispunjena ugodom.
Nadalje, od - ne bas burnog - puberteta bila je katkada prisutna
g
avobo/ja, povremeno i osjecaj
tjesk
o
bnosti
u
grudima
i mucnina.
Pacijent je bio stalno neraspoJoien, doduse sposoban za rad, ali
veoma podlozan
tje/esnom umaranju
i cesto nesposoban da kontinu
irano racuna
iii
cita. Od prije vise
godina
postojali
su
i reumatski,
ali
od vremena nezavisni bolovi u udovima i ledima koje nije moglo
otkloniti nikakvo lijecenje. Radilo se difuznim i promjenjivim hipo-
hondarskim osjetima. Nadalje je od najranijeg djetinjstva, koliko god
je dopiralo njegovo sJeeanje bila prisutna opstip acija sa kojom je
mogao iziei na kraj samo pomocu odredenih sredstava za ciseenje iii
tako
daje
sjeo na lonac koji je bio napunjen vrueom vodom. Organsko
ispitivanje je kao rezultat imalo, osim varikocele na lijevoj strani,
negativan nalaz.
Svi clanovi uze porod ce (roditelji, troje starije braee i sestara) patili
su od stalne opstipacije. Osim oca, koji je bio prisilno-neurotski-ambi
va lentan karakter, svi su bili realni Ijudi. Sam pacijent je bio bojazljiv i
plah, pri tome istovremeno pretjerano Ijubazan i vee je svojim nastu
pom odavao feminini karakter.
IInaliza nesvjesnog je vee na drugo j seansi pocela sa snom ciji je
n e u V I J e ~ sadrzaj jako uplasio pacijenta: on Ijubi genitafni organ svoje
p t
go?ma s tarije sestre. Manje ga je uzasnula radnja od cinjenice da
se radilo s e ~ t r i
o
gao je samo objasniti da je upravo tu sestru od
d J ~ t l n J s t v a voema volio a Ijubav mu je bila i uzvracena. Ona se prije
vise.godina u ~ a l a u inozemstvu, vjela je odano u mirnom braku i
paCljent JU .Je cesto posjecivao. Medu njima je vladala i odredena
s e k s u a n ~
.Intlmnost utoliko sto mu je ona povjeravala tajne
iz
svog
braka
I tuzila se na svoju frigidnost. U pubertetu su se
jedno drugom
z a ~ I e i l
da
Se
se kasnije zdruziti i nikada se vise ne rastati. Ona mu je
uV J : k bila savjetnica kao majka i uvijek mu je kao mladem bratu
pruzala podrsku u njegovom vladanju.
104
105
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 54/96
Jedne od slijedeCih veceri pojavilo se sjecanje na jednu potpuno
Laboravljenu fobiju i perioda izmedu njegove cevrte i sedme godine;
opis predmeta tjeskobe bio je posve nepotpun. Kad god je dosao u
polumracno predsoblje imao je viziju: "sablast" (tako je on to tad a
nazvao) spustala se
odnekud odozgo",
iii je bilo i tako
"kao
da ce fa
sablast izaci z nekoga iii kao da ce preko glave biti navucena kao
kosulja".
Nesto odredenije u pocetku nismo mogli saznati.
Najpri je cemo prikazati analizu sna:
Pacijent
je
odmah nakon sna
uz
velike zapreke ispricao da
se
izmedu cetvrte i seste godine seksualno igrao
sa
pet godina starijom
rodakom, sto, osim nekoliko vainih detalja, nikada nije bilo potisnuto.
To sjecanje ga
je
uvijek veoma opterecivalo, te igre je smatrao najgo
rim djelom u svom zivotu i sam je svoju bolest svodio na njih. Igre
su
se uglavnom sastojale u tome da su se igrali lijecnika i pacijenta,
pregledavali su jedno drugo i pri tom promatrali i opipavali cmar i
genitalije. Sasvim tocno se sjecao da
e
opipao njene genitalije, ali nije
znao da
Ii
je i ona manipulirala njegovim. Kao lijek prepisivali
su
po ljupce na najrazlicitije dijelove tijela. Uz sve znake gadenja i obrane,
mnogo kasn ije se sjetio da su se madusobnc jubili i u anaini nabor.
Rodaka je pri tome obicno imala aktivnu ulogu, a i inace
se
ponasala
sasvim kao djecak; te igre S L ~ bile opake i zbog toga, smatrao je
pacijent , sto
su
odredi e i njegova kasnija mastanja onanij
i.
Predodz
ba koitusu uopce
ni
.
e
bila prisutna u tim igrama,
ani
inace nije imala
nikakvu ulogL: Najorniljenija mastanja
su
bila: biti vezan , jezikom
doticat zenske spolne organe, sisati dojku. Kasnije je sanjao i mastao
da se sise njegov ud, da jezikom uklanja izmetine iz cmara i slicno.
Postajanju posljednjeg mastanja svjesnim prethodio je dug period
pojacane jutarnje mucnine. Tokom detaljne analize pacijent
se
sjetio
i cudnovate sklonosti koju je imao kao dijete da sjedne majci do
stopala, da otpuze medu njene noge i da glavu stavi sto je moguce
bliie
;1jenim spolnim organima. Medutim mastanje podraii vanju
klitor isa lizanjem koje je bilo usmjereno na majku i jako prozeto
analnim elementima bilo je najjace potisnuto. Ono
se
moglo samo
rekonstru irati na osnovu gore navedenih elemenata, izgleda da nika
da nije bilo svjesno i da je dozivjelo stvarno zadovoljenje samo u
igrama sa rodakom. Veoma kasno prodrlo je sjeeanje koje je znatno
podupiralo nasu slutnju da e majka bila pravi cilj njegovih analno-oral
nih zelja: vidio je sebe kao sasvim malog u spavaeoj sobi kako je
promatrao majku dok je praia grudi i spolne organe.
Sve do neposredno prije kraja analize ostalo je nerijeseno pitanje
kako je pacijent aktivirao vlastiti genitalni organ. U masti se javila
predodiba
pasivne felacije, medutim nije se mogao sjetiti nicega
sticnog, nasuprot jasnim sjeeanjima u odnosu na druge .aktivnosti.
Odlazemo pitanje njegovoj genitalnoj aktivnosti sve
dok
ne razjas
nimo predmet i motive njegove infantilne tjeskobe.
Elementi sablasti koji
su
najprije razjasnjeni bili su:
1
ona se odnekud spusta,
2 to je kao da
ce
ona izaCi z nekoga,
3 navucena je preko glave kao kosulja.
Uskoro
se
pacijent dosjetio u kojoj prilici se sjetio zaboravljene
vizije: njegov mali rodak je izvukao takozvanu "dusu" nogometne lopte
i u tom trenutku se munjevito pojavilo sjecanje. Taj banalan dogadaj
izazvao je sjeeanje iz dva razloga, od kojih je jedan odmah bio
raz
jasnjen. Sablast je bila cNenkasta, gola, bez kose na glavi. Crtez
koji je pacijent iLradio na moj zahtjev predstavljao
je
mladica i on
je
odm
ah
u njemu prepoznao svog otprilike deset godina
starijeg brata.
Oaljnje asocijacije dovele
su
do sjecanja da ga je brat jed nom jako
uplasio. Nije mogao
reei
kada
se
to zbilo. Time, medutim, nismo nista
doprinijeli razjasnjenju gornja tri elementa. Tek kada se pacijent do
sj
etio da je dusa nogometne lopte od crvene gume, spontano je
raz umio prvi element (odnekud
se
spusta"): Radilo se irigatoru
sa
CNenom gumenom cijevi.
Na to
se
dalje sjetio da mu
se
ponekad
cinilo kao da sablast izlazi iz mufa koji se nalazio na ormaru u
predsoblju. Time je novo sjecanje bilo u protivrjecju, da je irigator
obicno stajao na jednoj visokoj po/iciu kupaonici. Ideja mufu u vezi
U
sa
tre6im elementom ("navucena preko glave kao kosulja ), s obzirom
na
sj
eeanja na procedure pranja majke koje je promatrao, mogla je
zn aciti samo jedno: On mora da je promatrao majku prilikom vaginal
nih irigacija (muf kao simbol vagine) pri cemu je ona vjerojatno svukla
kosulju.
Ali kakvu je ulogu pri tome imao brat i zasto
se
irigator pojavljivao
kao sablast koja je uzrokovala toliku tjeskobu?
Za
odgovor na ovo pitanje posluzio je slijedeci materijal koji je
pacijent dio po dio skupljao tokom mnogih mjeseci.
Jed
an
s
an je
na pocetku ovog perioda glasio:
"kleCim moleci u
j
edno
j crkvi sa ne kim drugim Ijudima
i
glava mi je nagnuta
prema
podu. Kada iz/azim,
pred
vratima crkve stoji velik sablastan lik i ja
se
nasmrt uplasim_'
Prv a pomisao glasi da on moli kao musliman sasvim
nagnut prema podu. (Crkva?)
Uz
to spontana pomisao: kao dijete
obicavao je umjesto Uklistir reci "kristir". Vee veoma rano je patio od
opstipacije i irigacije je uvijek obavljala majka (crkva kao simbol majke
i ukristir" / Krist u Srlu). Polozaj za molitvu u snu jednak je polozaju
prilikom irigacij
e.
I inace je postojalo mnogo dokaza za naglasenost
njeQ?ve
~ n l n e
pozicije. Sjetio se kako ga je kucni lijecnik - tada je
n t v J e r o j a t imao tri godine - u ~ a l i upitao: 'Sjedis
Ii
uvijek na
pn
JestoIJu?
Jedan voema dug period ranog djetinjstva bio je ispunjen
Iwa
r:n
a
sa elementima za gradnju kojih
se
najprije igrao tako da je
na I'?ncu. Kao sto su se druga djeca trceCi igrala 1eljeznice, cinio
je. o I pacljent tako ~ t o
se
sa loncem klizao po sobi. Kasnije, pa i u
v n ~ ~
ovladavao je opstipaciLom kada je sjedao na lonac
~ ~ j l
blo
u n J e n
vrucom vodom. Cepice za ubrzanje stolice i
Ingac e mu. Je l S sve do osme godine davala majka. Kasnije je
dopustao IngaCl je samo vise kod veoma ustrajnih opstipacija, ali je
Cesto u vezi
sa
defekacijom govorio sa majkom koja je za to
pokazlvala ve lik interes.
106
107
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 55/96
Kao i kod mnogih drugih osoba koje pate od opstipcije i kod
pacijenta se ispostavilo da je defekaciju stavljao pod najrazlicitije
racionalizacije. Ako je jednom spontano dobio poriv za prainjenjem,
uvijek je morae obaviti nesto vainije. Tako je nastavio sa naCinom
infantilne d e f ~ k a c i j e na loncu. Pri tome je sudjelovala i odvratnost
prema nuzniku koja je bila utemeljena u njegovom prastarom strahu
od
WC-skoljke i irigatora. Kada je kao djecak trebao nuznik, vrata su
morala ostati otvorena i on
je
ledima morae dodirivati zid. Unatoc tim
mjerama postojao je ogroman strah od stvora (predmeta, duha,
sablasti) koji
bi
mogao
izaCi iz
skoljke i - podaci
su
tu bili netocni
nanijet i mu nekakvo zlo.
Medutim, sablast je bila muskog roda i kasnije je imala crte
pacijentovog brata. Oakle, kako je doslo do toga da je ugodom
naglaseni analni odnos prema majci bio tako povezan sa strahom
od
brata? Pacijent je postovao i cijenio svog brata, kako je tvrdio, narocito
tek od puberteta u tolikoj mjeri da se to granicilo sa potpunom
samozatajom. Njegov odnos prema bratu moze
se
usporediti samo
sa odnosom zaljubljene siparice. Bio je presretan kada je brat s njim
isao u setnju, a beskonacno tuzan, cak je i plakao, kada je uvidio da
je ovaj vise volio drugo, mnogo starije drustvo. Potajno mu je predba
civao da
g je
premalo volio.Savjet i misljenje brata za njega su bili
nepovredivi. Zdrav i real an brat vee se vrlo rano odvojio od
dom
u
kojemu je neprekidno vladala neprijatna atmosfera. Kada je pacijent
primijetio da mu je brat, unatoc svim naporima, izmakao, povukao
se
duboko povrijeden i pridruzio se muskarcima koji su uvelike licili na
brata. Upadljivo rado i bez prigovora prepustio
se
ulozi vodenog koji
se divi svom vodi. Medutim tokom analize pokazalo se sve jasnije
kako je reaktivna bila ta privrzenost i Ijubav. Vee ubrzo nakon pocetka
analize pacijent je imao pomisao na koju najprije nismo obratili pa inju:
sanjareci je sjedio u nekoj kavani i iznenada je ugledao sliku smrtov
nice. Zatim su
se
javili, u pocetku samo u nagovjestajima, a kasnije
sve jasniji prigovori majci da je vise voljela brata od njega. Brat je
uistinu bio majcin miljenik, a pacijent je tesko podnosio tu uspjesnu
konkurenciju. Nikada od majke nisi mogao cuti nista drugo do H., H.
i opet
H."
(bratovo ime). Morao je nositi njegovu iznosenu odjeeu,
odobravat i hvalospjeve njegovoj inteligenciji, marljivosti i dob rom
odgoju. Medutim, nije se upustio u borbu sa suparnikom nego
je
neposredno prije puberteta (otprilike u jedanaestoj godini zivota)
odlucio da Ijubav majke, kojaje obozavala svog starijeg sina, zadobije
tako da
sve
odobrava velicajuei. Naime, cesto je iskusio da je majka
voljela Ijude koji su hvalili njenog najstarijeg sina, a mrzjela one koji su
bili protiv njega. I tako se pacijent pridruzio onim prvima. Medutim to
sto je postepeno klizio ka prekomjernom obozavnaju brata bilo je
rezultat potiskivanja svih zlih osjeeaja, koji su
se
odnosili. na njega,
prije svega zelje da umre. Oakle, Ijubav prema bratu nije bila samo
prijenos sa majke nego i reakcija na njegovu mrznju diktiranu osjeea
jem krivice. Tako je sablast mogla predstavljati brata zajedno sa
irigatorom, smijemo reci: majcinim organom ugode i samu majku. To
je bila pozitivna strana ambivalentnosti. Orugi element sablasti glasi:
to je kao da ona izlazi iz nekoga. Na ovo sjeeanje oslobadajuCi je
djelovalo izvlacenje duse nogometne lopte. Pacijent si je kao dijete
obicno tako predocavao smrt da dusa, kOja ima isti oblik kao i tijelo,
napusta tijelo. Sablast iIi duh
koji
je progonio pacijenta, bio je dakle
dus a umrfog brata, tj
brata kojemu je zelio smrt.
N
ak
on otkrivanja autoerotske ugode koju je pacijent stjecao
opstipacijom i njegovog odnosa prema majci, znatno
se
poboljsao
rad
crije
va
. Do konacnog osobadanja od opstipacije doslo je medutim
tek na kon otkrivanja daljnjih odnosa.
Tako je pacijent patio i od jakih grceva i kolika koje
su se
javljale
uz mucninu i meteorizam.
Analiza vjetrenja dovela je do otkrivanja jakog uzivanjEl u ana lnim
mirisima i reakcijskih tvorevina protiv odredenih naCina ponasanja
oca. Pacijent je imao veoma istancano osjetilo njuha. Tokom analize
vise puta
mu
se prividao miris mokraee, sto je bilo usko povezano sa
njegovom uretralnom erotikom. Njegov meteorizam je bio reakcija i
na to da
si
otac cak ni u prisutnosti obitelji nikada nije nametao kontrolu
pri
li
kom vjetrenja. Posto je pacijent vee. veoma rano uzeo na znanje
da je majka osudivala nacine oceva ponasanja, on se majci za Ijubav
poceo razvijati sasvim suprotno od oca isto kao sto je njoj za Ijubav
postovao brata. Njegov otac je bio skrt, indiskretan, otvarao je svako
pismo koje je dospjelo u kueu, bio je svadljiv; nasuprot tome, pacijent
je cijenio novac i nastojao je da bude osobito diskretan i poslusan.
Otac nije imao nikakvih obzira u vezi
sa
analnim stvarima, pacijent si
je zabranjivao cak i fiziolosku flatulenciju. Medutim, ovo odricanje za
Ijubav majci n ije bilo lako, zahtijevalo je znatne napore pri potiskvian ju
i dovelo je do uznemi(ujuCih organskih simptoma. Vee i nakon samog
otkrivanja tih odnosa meteorizam je ustuknuo, a opee zdravstveno
stanj e se poboljsalo.
Zacudo i dalje su ustrajali uznemirujuCi bolovi poput kolike koji su
se ne ko vrijeme javljali svake noei u jutarnjim satima. Njihova analiza
Je bll adaleko manje uspjesna; pa ipak su oni nestali kada su mastanja
? r u ~ n postal a svjesnim: specificnost bolova nismo mogli objasniti
lako
Je,
neovisno vremenskoj povezanosti, bila jasna njihova pove
zano
st
sa idejom da u trbuhu ima dijete-izmet. Naime, pacijent je
?
efe
clrao u
ob
liku' veoma malih komadiea izmeta' koje
je
on nazivao
Uz to se javilo i sjeeanje na velik interes koji je kao dijete u
etovallstu pokazivao za izmet koze. Usporedivao g je sa maslinama,
a su pratile analizu ovog detalja jednoznacno su govo
rI e
u Jak
lh
koprofagnih tendencija koje
su se
nalazile u osnovi
nJe
go
v
.h.
mas tanja i dozivljaja analnog podrai ivanja klitorisa lizanjem.
San Je uveo ovu fazu g lasio je:
Kao dijete igram se u velikoj sobi,
svugd e _po sobi l z1atnici, ja defeciram korhadice izmeta koji
nesta U I
na
njihovom mjestu se po javljuju sicusna
djeca Iz analize
ovog sn a
n l J ~
se moglo jasno odrediti kojoj nesvjesnoj ideji pripada
e C e znace nJe: da sam bude izmet = dijete u velikoj sobi (tj. u majci),
I I d sam r d djecu. Pacijent je voema cesto svojoj defekaciji
108
109
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 56/96
govorio I<ao
0
"teskom porodaju".
Ni
temeljito istraZivanje djetinjstva
nlti vanjska anamneza nisu dali uporista za to da je on promatrao
trudnoce. o cudnije je bilo da se pacijent sjecao da je prosao kroz
period intenzivnog razmisljanja problemu produzetka vrste. Proma
tranje zivotinja i njihovih mladih koja je vrsio na selu imala su veliku
ulogu. Jedno vrijeme - otprilike oko cetvrte godine zivota - postojao
je
poriv za postavljanjem pitanja. Jasno se sjecao svog
r ~ o c r n j
odgovorom na pitanje sto
znaCi
rijec "Hebamme" (babica) Receno
mu je da je to piljarica,
ali
on je znao bolje: Trbuh u kojemu
se
nalazi
dijete otvara
se,
dojkinja
( Amme'J
djetetu pruza grudi na koje
se
one
priljubi da sisa i na taj naCin
ga
podize
(heben J
iz trbuha (Heb-Am
me . Dakle, oralna tendencija sudjelovala je u njegovoj teoriji poro
daju, rnedutim imala je vaZnu ulogu i kod teorije zacecu.
U vrijeme kada su nocne kolike bile najjace, pacijent je sanjao
snove u osno
vi
kojih
se
nalazila tendencija da ga lijecnik oplodi kroz
usta. Oanju su nastupale jake glavobolje i mucnine. Jedan takav
san
je
glasio Nas instalater popravlja nase cjevovode, ja
sam
prisutan,
iznenada on pokrece ispirac,
tekucina
se rasprsuje kao {ina magla
(ja postajem mokar) i slanaje . Pomisli u vezi sa prvim dijelom odmah
su pokazale da instalater predstavlja analiticara koji treba popraviti
cjevovode, tj. pacijentov ud. Drugi dio sadrzi afektivan otpor lijecenju
im potencije i ispunjenje privilegirane zelje: analiticar
oploauje
(pomi
sao)
urinom kroz usta
(slani okus). Ovdje
su
objasnjene i halucinacije
mirisa: pacijent
se
sjetio da mu se u igrama sa rodakom veoma
dopadao miris urina na njenim spolnim organima. Ostalo j neutvrdeno
da i
su
zaista i urinirali .Dakle, halucinacije mirisa za vrijeme seansi nisu
bile samo sjecanja na igre nego i prikazi zelja koje su bile usmjerene
prema mokracnom aparatu analiticara. Cjevovodi u snu sadrzavali su
isto tako jednu determinantu iz djetinjstva: interesirali su ga cjevovodi
u kupaonici, a naroCito cijev WC-a, prije nego Ii se pojavio strah od
irigatora i WC-skoljke. Smisao tog interesa razjasnjen je tek analizom
sna koji je glasio: Orao olima neku
ienu,
da padne na mene.· Orao
je
otac, zena je majka, a otmica u zrak predstavlja koitus roditelja.
Pri
likom pokusaja koitusa koje je poduzimao u vrijeme analize pacijent
se
narocito morae boriti protiv zelje da legne ispod zene i da svoja
usta prinese njenom genitalnom organu. Ideja da majka nakon koitu
sa sa ocem pad a na pacijenta sasvim je pristajala uz analni odnos
prema majci sa irigatorom; u jednom snu koji je sanjao nekoliko dana
prije posljednje spomenutog, pacijent spolno opci lezeCi ispod jedne
kurve koja ima ud: majka spolno
opCi
s njim pomocu ocevog penisa.
Iza pasivno-analnog odnosa prema majci djelovao je odnos pema
ocu. Sada shvacamo da je djetinja fobija bila izraz neuspjelog potis
kivanja pasivnih analno-homoseksualnih tendencija. Dakle, stariji brat
nije bio samo zastupnik majke sa irigatorom nego i zastupnik oca. I
sve to posve analno preradeno. Sada znamo na koga
su se
u dubini
odnosi e zelje za smrcu koje su dosle
do
izraZaja u fobiji. Prilikom
*
"Hebamme" -od "heben" sto znaci podi6i i "Amme" sto znaci dojkinja.
analize tih veza pacijentu je izmaklo: "Postacu potentan tek kad moj
otac bude mrtav."
Jos
iz
jednog drugog razloga je brat postao na odlucujuci nacin
zastupnik oca. Ako smo
do
sada saznali da su skoro sva seksualna
ht
ije
nja oslanjajuci se na erotiku usta : mokrace bila pasivno-analne
vrste i da su ta htijenja ov adavala pacijentom od najranijeg djetinjstva,
tada
se
moramo upitati sto je bilo sa genitalnim htijenjima. U anaiizi
nista tome nismo culi jednu i pol godinu. Tek krajem analize jedan
lanac asocijacija doveo je do prijetnje kastracijom koju je pacijent
do
zi
vio. U jed nom snu koji je omoguCio rekonstrukcije jedne vaZne
sc
ene radilo
se
slijedecem: U mracnoj sobi ja sviram klavir, u
pokrajnjoj sobi
Dr
S. (austrijski drzavnik) nekako uzviseno drii govor
i
mrko me gleda kroz svoje naocale. Dr
S.
u profilu podsjeca na
pacijentovog brata koji takoder nosi naocale. Onome "uzviseno" u snu
odgovara sjecanje da je njegov brai
na selu obicavao hodati na
hoduljama; zatim se pojavilo nejasno sjecanje na mracnu vezu i strah
koji je tame dozivio. Dan prije analize sna, brat 5e ked mene raspitivao
za stanje analize, i pacijent je na trenutak pomislio da Ii cu ja bratu
moida nesto reCi sadrzajima analize.
Uz
to jos ide i Cinjenica da me
je pacijent odmah na pocetku analize zamolio da njegovorn bratu nsta
ne govorim onaniji. Uzmemo
Ii
jos sviranje klavira u snu, sto jetip icno
kao simbol onanije, i govol' (prekorijevanje) kao i ITirk pogled uz to,
tada se besprijekornom cini rekorlstrukcija da je brat jed nom u mia
cnom predvorju (predsoblje - sablast?) zatekao pacijenta pri genital
nim manipulacijama i prekorio gaoTo mora da se desilo veoma rano,
otprilike u trecoj godini zivota, jer sjecanje na sablast dopiralo je
duboko u cetvrtu godinu i ta scena mora da
je
prethodila fobiji. Tako
je kasnije raz vijeni strah od sablasti, koja je imala crte brata, pocivao
napokon na prasceni u kojoj je brat rasplamsao strah od kastracije.
U vezi s tim nejasnG se javilo i sjecanje da je rodaka u igrama
pacijentu natezala muda. Karkateristican bol ustrajao je u podrueju
muda tako reci kao opomena. Tome su odgovarala i stereotipna
Jadanja pacijenta da nije penis nego da su muda premala, e p ahost
da se pred i enom potpuno svuce.
Analiza kojoj je uspjelo da do najsitnijeg detalja otkrije
a l n e
aktivnosti I mastanja iz ranog djetinjstva, osim ovog
s n o g sjeCanja nije dokazala ni najmanje uporiste za to da
Ie fa licka erotika ikada imala vaznu ulogu iii da je sluzila zapo
sJed nu
C
u ,ob jekta, Mokracna erotika zaostajala je za analnom,
medu,tlm s n o je dolazila do izrazaja U ejaculatio praecox i u
h ~ f u n a c l J a m a
mirisa urina. Dodajemo jos da se pacijent kao
dlJet
e ra
do
z
adrz.
avao u kupaonici i igrao se vodom. Ali
i
ta
sklonost ka,genitalnoj poziciji bila je anal no i oralno preradena.
za
CJev
ovode je sluzio i analnim kao i uretralnim tenden-
cljama .
110
111
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 57/96
Postalo je jasno kako je paeijent 0 samome sebi mastao
kao 0 objektu uretralnih odnosa (prskanje mokracom
=
oplo
divanje koje provodi analiticar, tendeneija
da
usta prinese
genital nom organu zene) i postizao ih
pomocu
mastanja 0
sisanju.Medu sjecanjima koja su se pojavljivala tokom analize,
dojam koji je na njega naCiniia mu.lnja krava imao je veliku
ulogu. IzjednaCivanje vimena sa
penisom dovelo je, kao prvo,
do njegovih mastanja da sisa genitalni organ i dojke .lene; kao
drugo
,
do
izjednacenja vlastitog penisa sa
dojkom
(odnosno
vimenom), a sjemena i urina
sa
mlijekom. Prilikom dodirivanja
zenskog tijela istjeealo je sjeme. OdgovarajuCi femininom ka
rakteru penis je kao dojka stupio u slu.lbu .lenskosti. Onanija
se nije sastojala u frikcijama nego u pritiskivanju mlitavog uda
na
neki predmet: po mom iskustvu koje sam stieao i na drugim
slucajevima to je tipican znak da penis predstavlja (.leljenu)
dojku; to je kao da objektu pokazuje one sto sam .lelL
Pokusajmo sad a rekonstruirati razvitak neuroze kod naseg
paeijenta. Jaka analna sklonost obitelji imala je karakteroloske
posljediee kod svih Clanova. Analna sklonost majke pojacala je
naginjanje ka
opstipaciji
kod paeijenta. Izostalo je potrebno
uskraCivanje analnosti tako da je, s jedne strane, ona ustrajala
kao
analna autoerotika
a s druge strane je nastalo specificno
analno vezivanje za
majku; one je b il o potisnuto, i simptom
kronicne opstipaeije odgovarao je njegovom neurotskom pri
kazivanju i zadovoljavanju. Primarno fiksiranoj analnosti pridru
.lile su se
oralna
i uretralna erotika. Ova prva je odr.lala fiksaeiju
za majcinu dojku; kada je bila potisnuta, zajedno sa analnim i
uretralnim tendeneijama, izazvala je mucnine i ocitovala se u
speeificno
oralnim onanijskim mastanjima
(sisati dojku, Ijubiti
genitalni organ, jesti izmetin
e).
Uretralna erotika ustrajala je kao
ejaculatio praecox kapanje m race i sjemena.
Te djetinje
nagonske snage su karakteroloski uvjetovale infantilizam i fe-
minizam
tako sto su protivrjecila musko -falickom smjeru. Toj
primarnoj fiksaeiji pridruzilo se tada kao daljnja zapre ka u
razvoju i to da je
genitalna erotika
prije nego Ii se
pot
puno
mogla razviti , bila zatomljena uslijed bratovog prekorijevanja i
bolova na mudima. Tako je bio presjecen put ka djelotvornom
falickom poistovjecivanju sa oeem pa su se djetinja vezanost
za
majku
i poistovjeCivanje s njom mogli neometano ra zvijati .
Pacijent
se
posluzio penisom kao
dojko
m i zadrzao je pasivno
feminini-analni odnos prema nad
moc
nim muskareima
(u
svim
slucajevima likovi oea i brata) .
Tom poistovjeCivanju s majkom u Ja pridru.l ilo
se pak
poistovjeCivanje s oeem,
iz
kojeg su proizasle dvije tendeneije.
S jedne strane su zabranjujuCi zahtjevi strogog oea (i brata:
zabrana onanije) bili prihvaceni u Ja i obavili su najbitniji dio
potiskivanja; s druge strane, njegov karakter se razvio u supro
tnosti sa ocevim, sto smo na drugom mjestu opisali kao
reak-
tivnu tvorevinu Nad
-
Ja
Kao sto je ustanovljeno, to se
dogodilo
za Ijubav majei na cijoj je strani paeijent uvijek bio: "Ne biti takav
kao sto je otae, nego upravo suprotno." Te su tendeneije lako
mogle biti ostvarene jer su pak potpuno odgovarale njegovom
infantilizmu i feminizmu. Drugacije je bilo
sa
pozitivnim poistov-
jecivanjima
sa
ocem.
On ne samo
da
je postovao svog brata i
I]jegove nadmocne prijatelje nego je zelio i postati kao oni.
Zelje koje je ideal njegovog Ja, ukoliko
je
bio usmjeren
ka
pozitivnim htijenjima, dob ivao
iz
ovog izvora, bile su osudene
na to da ostanu neostvarene i davale su povoda za osjecaje
manje vrijednosti. Jer za ostvarenje njegovih pozitivno usmje
renih, muskih ideala Ja, bio je potreban jak genitalni lib ido koji,
kao sto
smo
vidjeli , kod njega nije bio razvijen. Pozitivna
poistovj
eCiva
nja s oeem
su
se stoga dogodila samo u Nad-Ja:
Ne mozemo odrediti zasto je kod naseg paeijenta krivulja
puberteta bila tako ravna i da Ii narocita struktura ~ g o v o g
libida nije zaprecavajuCi djelovala na genitalni aparat. Cinjeniea
je da su se pubertetske pojave, koje obicno nastupaju oko
dvanaeste do cetrnaeste godine .livota, kod njega pojavile tek
u dvadesetdrugoj godini. U to vrijeme poceo je onanirati , ali uz
predgenitalna mastanja, jake osjecaje kriviee i bojazni koje su
vodile do ogranicenja. Spermatoreju i kapanje mokrace shva
camo
kao posljediee somatskog nadra.livanja koje nije bilo
rijeseno; one su izraz Cinjeniee da je penis u mastanjima sluzio
poistovjeCivanju s majkom (penis kao dojka) I
pr
edgenitalnim
mehanizmima tako da je
do
slo do rjesavanja uzbudenja
bez
orgazma.
Kada je pacijent uslijed somatskog seksualnog uzbudenja i za-
htjeva za mu§kim idealom Ja potraiio zenu, odmah mu se suprotsta
vila predgenitalna fiksacija: pritisnuo je svoj genitalni organ, dozvolio
da istekne sjeme, okrenuo se zeni ledima
zbog
nesvjesnog motiva da
ce primiti irigaciju. To je kao da bi genitalnosti bio zabranjen pristup
seksualnom aparatu naviknutom na predgenitalna uzbudenja.
*
Usp. ovdje moja razlaganja
0
"pogresnim poistovjecivan jima" u djelu
De
r triebhafte Charakter" / Nagonski karakter
j:
(Neue Arbeiten zur
arztlichen Psychoanalyse Nr . IV, 1925.)
11
3
2
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 58/96
Analiza je sada najprije ri jesila opstipaciju. Ona je ustuknula u toj
mjeri u kojoj su njene determ inante bile svjesno preradene.
Pr
itisak u
glavi nestao je istovremeno kad i opstipacija, a da analiza njegovih
odredenj
a,
nije uspjela. Pritisak u grudima pokazao
se
kao skrive
ni
simptom straha s
traha ad sab laslJl
i izgubio
se
tokom analize bez
dokaza specificnog od
re
denja. Isto tako je isceznulo i kapanje sje me
na i mokrace, prestale su polucije prilikom dodirivanja zene. U cet
rn
a
estom mjesecu analize , nakon otkrivanja scena kastracij
e,
pacijentu
je
dva pu i a
Llsp
io koitus. Pa ipak je psihicko geni
ta
lno htijenje ostalo
slabo: nije imao zelje za koitusom . An
al
iza je u konstituciji dosla do
svoje granice. Ono sto u djetinjstvu nije bilo razvijeno, nije moglo biii
novostvoreno u analizi . Analiza uvijek mora racunati upravo sa danim
nagonskim snagama koje ona samo iznova rasporeduje, ali kojima
ni
sta ne moze dodati. Objektivn
iji
stav prema majci, odredena ravno
dusnost prema ocu i bratu dokazali su da
su
analiticka rjesenja b ila
uspjesna ko!iko je to upravo bilo moguce. A i inace je pacijent postao
slobodnij
i
Dakako da
su
ucinci jedva mogli nadomjestiti genitalni
defeki, mada su pomogli da
se
on lak
se
podnese. Ne mozemo
iskl juci
ti
mog ucnost da bi daljnja analiza vise postigla, sto medutim, s
obzirom na str ukturu pacijentovog libida, nije vrlo vjerojatno.
Psih o-gen italna astenija kod naseg pacijenta bOa je uzrok
astenije genitalnog aparata; one
su se
ocitovale u teskoj ejacu
latio praeco
x.
Struktura libida kod tog poremeeaja potencije
karakteristicna je za teske oblike kronicne neurastenije.
b)
Genitalna astenija
Dva oblika ejaculatio praecox
Abrahamova je zasluga - objasnjenje sustine ejaculatio
praecox' Ime prije svega oznacava samo cinjenicu da kod
odredenih oblika impotencije do izljeva sjemena dolazi prera
no. Abraham
je
dokazao da je ejaculatio praecox mikcija, s
obzirom na modus izbijanja sjemena.
Ti
bolesnici se predaju
ugodi pasivnog istjecanja. Ejakulacija je zapravo uriniranje .
Abraham
slijedece tocke istice kao karakteristicne :
1) Libidu tih bolesnika nedostaje potpuna muska aktivnost.
2) Genitalna zona nije posta/a vodecom zonom
3) Povrsina vrha penisa nije dovoljno osjetljiva.
4) Genitalni organ je ponekad preosjetljiv, sto je znak
njegove slabosti. Stvarne muske genitalne funkcije - erekcija,
imisija, frikcija - otpadaju.
*
"Uber ejaculatio praecox"
jO
ejacu latio praecoxj (Klinische Beitrage
zur Psychoanalyse j li ni cki prilozi psihoanalizi j , Internationa le
Psychoanalytisc
he
Bibliothek, Nr.
X,
1921.)
5) Postoji posebna erogenost medice i straznjih dijelova
mosnje.
6) Osjecaji ugode su lokal iz irani u straznjem dijelu mokra
ene cijevL
U karakteroloskom pogledu su takvi bolesnici iii mlitavi, bez
energije, pasivni , nemuzevni iii razdrailjivi, neprekidno u zurbi;
katkada, kao posljedica otpora specificno muskim djelatnosti
ma, postoji direktna zelja za preuzimanjem zenske seksualne
uloge. Dodu
se,
kod nekih pacijenata je prisutna zelja za koitu
som
I
sposobnost erekcije, ali erekcija nestaje odmah nakon
imisije iii neposredno prije.
S
obzirom na genezu, Abraham objasnjava da
ti
bolesnici
nisu postigli normalan stay muskarca prema zeni, stavise da su
zaostali u stadiju narcisizma. Uz to ide konstitucionalno poja
cana u
re
tralna erotika koja uzrokuje precjenjivanje penisa kao
mokratovoda. "Ukoliko se kasnije na organu javi zahtjev za
pravom spolnom funkcijom, tada se on tom zahtjevu opire."
b
ra
ham smatra da su za prosudivanje" prognosticki "naj
manje povoljni oni slucajevi kod kojih
se
ejaculatio praecox
pojav ila vee u vrijeme spolne zrelostii otada se tokom niza
godina vise puta ispoljavala. Ovdje se radi slucajevima kod
kojih osobito jako prevladava uretralna nasuprot genitalnoj
erotici."
Oakle, nas pokusaj nadopunjava Abrahamovo misljenje
,utoliko sto on smjera na isticanje dva osnovna oblika ejaculatio
praecox koji se medusobno razlikuju genetski i prognosticki.
Do uspostavljanja ta dva oblika dovele su slijedece klinicke
razlike :
1)
Ejacutatio praecox je oduvijek postojala iii je nastupila
tek nakon perioda relativne potencije.
2) Do izlj eva sjemena dolazi prije iii nakon prodiranja uda.
3) Preuranje
ni
izljev sjemena odvija
se
tekuCi iii na mahove.
4) Ud pri tom moze biti ukrueen iii mlitav.
Ud
posjeduje vecu osjetljivost vani na vrhu penisa iii u
, uretrl.
U seksualnim mastanjima dominira, svejedno da Ii svje
sno III nesvjesno, predodi.ba prodiranju uda u vaginu, i ovaj
put sveJedno da Ii naglasena ugodom
iii
neugodom
iii
je zami
e ~ j e n a
predgenitalnim mastanjima (priljubiti
se
uz zenu, Ijubiti
JOJ grudi. postati vezan, itd.).
~ a v e d e n a
sv.ojstva obicno se vise iii manje cesto svrstavaju
u dVlje w u p ~ .
EJacul
atio ante portas obicno
se
povezuje
sa
uretralnlm Istjecanjem sjemen a, vise iii manje mlitavim udom i
115
114
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 59/96
predgenitalnim fantazijama, a izljev sjemena odmah nakon
prodiranja
se
povezuje sa erekcijom, katkada i sa ritmickim
otjecanjem sjemena, a uvijek i sa aktivnim mastanjima koitu
SU,
I
ma
i odstupanja, na primjer, narocito ejaculatio ante portas
uz
ukrucen ud. Iskustvom se redovito potvrduje da je prvi oblik
daleko teii
i
obicno kroniean, dok drugi obicno nastupa nakon
perioda re lativno dobre potencije i veoma dobro reagira na
psihoanalizu .
Razli
ka
se
nalazi u posve razlieitoj strukturi libida , Naime,
teski oblik je oboljenje nastalo fiksacijm na
analnom (-uretral
nom) stadiju, a laki oblik isto tako na (uretralno-) genitalnom
stadiju, Kod oba oblika simptom izmedu ostaloga znaci urini
ranje, pa ipak je uretralna erotika u prvom vezana
za
predgeni
tlani, a u drugom za genitalni libido, Prisustvo eistog genitalnog
lib ida izraiava
se:
1) u sposobnosti za erekciju,
2) u to me da je vrh penisa osjetljiv u vecoj mjeri od uretre i
korijena penisa,
3) u mastanjima
0
koitusu,
4) u karakteru: pacijenti oboljeli
od
lakseg oblika su muski
aktivni i agresivni , ponekad i oeito aktivno-homoseksualni.
Oboljenje se pojavilo nakon odredenog vremena relativne po
te nc ije .
Nedostajanje genitalne komponente kod ejaculatio pra
ecox, odnosno prevlast analne pozicije imaju slijedeca obi
Ijei
ja
:
1) bolesnici nikada nisu bili potentni.
2) Sasvim nedostaju mastanja heteroseksualnom koitusu
i se povlace pred predgenitalnim mastanjima. (Naravno,
ne
smijemo se dati zbuniti ispoljenom pacijentovom zeljom da
dolazi na lijecenje da bi stekao moe za koitus. Hadi se
njegovim nesvjesnim mastanjima.)
3) Vrh penisa je iii veoma malo iii uopce nije uzbudljiv
h
ipestezija, odnosno anestezija penisa). Sjediste osjeta ugode
je mokracna cijev; ti osjeti se skoro uvijek pruzaju sve
do
podrucja medice.
4) Erekcija je jedva vrijedna spomena, uopce se ne ostva
ruje iii se ud smeiura,
5)
Pacijenti su po karakteru pasivno-feminini, analiza otkri
va znatan moralni i erogeni mazohiz
am uz
potisnuti sadizam,
Osim toga, skoro uvijek postoje neurastenijski simptomi kao
kronicna opstipacija, pritisak u glavi, zamaranje, spermatoreja
i hipohondarske tegobe. .
U nas tanku se oba ova oblika razlikuju po tome sto je te zi
oblik uglavnom ostvaren primarnom fiksacijom u predgenita/-
nom stadiju a laksi oblik regresljom k genita/noj zelji za
incestom. Kod ejacu/atio praecox genit/anog stadija je normal
no genitalno vezivanje za majku pogodeno strahom od kastra
cije. Medutim jaka falieka pozicija podrzala je poistovjeCivanje
sa ocem i sprijeeila je dublju regresiju ka ranijim stadijima, U
nekim
sl
u
ca
jevima strah od kastracije od strane majke postoj i
kao strah od
ne ke
opasne stvari (ocev penis) u vagini,
iii
kao
zapreeavajuca ideja da je vagina naoruzana zubima koj i bi
mogli odgristi ud, Radost pri uriniranju sluzila je genitalnim i
ekshibiclonistiekim tendencijama, ali je i uzrok istjecanju sje
mena. Dakle, ovdje je ejaculatio praecox izraz straha da se ,
ka
ko
je to rekao jedan pacijent , odvazi u lavlju jazbinu , i tvori
zastitu od predugog zadrzavanja u njoj. Kod nekih pacijenata
je taj st rah sasvim svjestan. Uretralno istjecanje sjemena
iii
ta koder preuranjena ritmicka ejakulacija su prije svega izraz tog
straha, kao sto uopce mnoga djeca na strah i jezu obieno
reagiraju proljevom iii nehotimicnim mokrenjem. Iza poistovje
civanja s
oc
em, koje karakteru utiskuje pecat musko-aktivnog
karakt
era,
povremeno djeluje i poistovjeCivanje s majkom , a
li
ono genitalnog stadija; karakteroloski ne prerasta poistov
jecivanje s oce
m.
Razlika
od
erektivne impotencije bez ejacu
latio preacox
sa
stoji se u tome da uretralna erotika u ovakvom
stanju nema narocitu ulogu.
Sasvim drugaeija je struktura libida kod ejacu/atio pr ecox
odn. ante portas,
ana/nag stadija .
Prema mom iskustvu , u
vecini slueajeva radi se zapreci u razvoju i primarnoj fiksacij i
na analno-uret
ra
lnom stadiju s
a, iii
bez djelomicnog aktiviranja
falieke faze. Znam same za jedan slueaj kod kojega je analiza
~ ~ g l dokazatl potpunu regresiju sa genitalnog na analni sta
diJ
.
Sa
regres
ij
om se odust
al
o od genitalnog poistovjecivanja s
ocem u korist analnog poistovjeCivanja s majkom. Sa fiksaci
odnosno totalnom regresijom, otpada i genitalna zelja i
b l ~ n o oslobada mjesto uretralnom odnosu prema majci i
p a ~ l v n o o odnosu prema ocu. Analna i uretralna zado
volJ?,vanJa
su obleno oeita, a da pri tome nije
potrebnod
paclJenttoga bude svjestan. Prevladava Ii kod genitalne ejacu
latlo praecox strah od kas tracije, tako kod analize prevladava
autoerotsko zadovoljavanje ocInosno zelja da se zenu uprlja
urinom iii izmetina ma,
. M o k r ~ a je ..zausta
vl
jena, urin iranje pri jako napunjenom
ffiJehuru Je Izuzetno Ispunjeno ugoclom. Mokracna funkcija je
116
117
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 60/96
zaposjednuta analnim kvalitetima
Ferencz/)*
I defekacija je
takoder veoma ispunjena ugodom. Jedan takav pacijent pro
vodio je dugo vremena u WC -u tako sto je izmet ispustao
polako i dio po dio. Cesto je i po osam dana izbjegavao stolicu
da bi tada prstom vadio tvrd izmet. Druga dva pacijenta kod
kojih nam je uspjelo osloboditi, iako neznatan, genitalni libido
i zel ju
za
koitusom, na putu ka zeni u napetom ocekivanju
nadolazeceg isli su - na WC. Nakon praznjenja ekstremenata
nestala je sva "volja
za
koitusom".
Ukoliko je kod genitalnog oblika ejaculatio praecox, tera
peutski ucinjen glavni dio posla kada
su
odstranjene zelja
za
incestom i strah od kastracije, kod analnog oblika
o
uspjeha
dolazi tek kada je pacijent u stanju da napusti anal no i uretralno
stjecanje ugode. Samo ako je osobodena jaka genitalnost koja
je bila potisnuta (sto vazi samo za slucajeve koji su nastali
regresijom)
borba izmedu predgenitalnog i genitalnog lib da
moze se povoljno svrsiti. U vezi sa ovime, upucujem na moja
oba rada
0
terapeutskom znacenju genitalnosti.
Takoder moramo istaCi da je ozdravljenju suprotstavljeno
vodece poistovjeCivanje sa majkom. Ono je najjaca karkatero
loska prepreka jer je povezana i
sa
potrebom kazne prema
oCU.
Mnogi stavovi takvih bolesnika mogu se svesti na formulu: "Kriv
sam prema mom ocu, ne smijem biti ni raditi kao on; nego
moram svoju krivicu isplatiti tako sto cu mu biti privrzen."
Osjecaj krivice pema ocu postoji i kod genitalnog oblika. Me
dutim tu otpada vazan trenutak stjecanja predgenitalne ugode
koji
se
inace cesto povezuje
sa
mazohistickim mastanjima i
osjecaj krivice opskrbljuje analnim libidom, sto je s terapeut
skog stanovista osobito stetno. '
POistovjeCivanje s majkom cesto sadrzi jednu daljnju de
terminantu ejaculatio praecox: penis je u masti postao dojka,
a sjeme mlijeko.
Ud
se pruza zeni, kao sto je svojedobno
djetetu bila pruzana dojka. U mastanjima i
za
vrijeme ugoda
koje prethode neposrednom zadovoljenju tipicno se javlja zelja
za pritiskanjem iii priljubljivanjem uz zenu. Pri tome u najtezim
slucajevima istjece sjeme. Bolesnik igra dvostruku igru: nakon
sto je napustio svoju musku ulogu, odnosno nikada je nije ni
imao, on se daje zeni (majci) kao dijete i zudi
za
njenom
dojkom; mastanje
0
sisanju dojke tipieno je za takve slucajeve.
(Kod jednog od mojih pacijenata sjeme je istjecalo
za
vrijeme
*
Ferenczi: "Versuch einer Genitaltheorie" ( Pokusaj genitalne teorije(
(Internationale Psychoanalytische Bibliothek, Nr.
XV,
1924.)
sisanja dojke njegove prijateljice.) S druge strane bolesnik igra
ul ogu majke koja djetetu pruza dojku; to je kao da pokazuje
zeni sto od nje zeli ("magicni gest", Liebermann) ; taka sisanje
doJk e i istjecanje sjemena nadgpunjuju jedno drugo i daju
prikaz zelje da se bude dojen. Cini se da je to dublji smisao
cinjenice, kako
je
to ustanovio Abraham, da pacijent urinira
zenu. Jedan pacijent je imao osjecaj da je sjeme u udu i mislio
je da sjeme jednostavno moze istisnuti. Kapanje mokrace iii
sj
emen
a,
koje
se
tako t esto zdrlJzuje
sa
teskim oblikorn ejacu
lat io praecox, povezano je sa nesvjesnom idejom da je vlastiti
penis dojka
za
kojom
se
zudi i
iz
koje istjece mlijeko. Jedan
ta
kav bolesnik je kao djecak veoma rado nudio drugovima
na
si
sanje svoj ud . Jedan drugi je jos za vrijeme trajanja allalize
uspio sisati vlastiti ud. igrao se djeteta i majke istovremeno.
Me dutim. zbog tog psihickog odredenja ne treba previdjeti
stalno stanje nadrazljivosti u organu, specijalno u uretri i na
medic i Nema gotovo nikakvog smisla reci da
je
organ manje
vrijedan. Da Ii je ta manja vrijednost prisutna od pocetka? Po
misljenj u urologa, prevelika nadrazljivost genitalnog aparata i
ej
acu lat io praecox su uvjetovani stalnom hiperemijom genitla
nih organ a i hipertrofijom prostate.
Pa
ipak bi trebalo razmotriti
da Ii na rocit nacin seksualnog zadovoljenja tih bolesnika ne
bi
mogao biti uzrokom hiperemije. U prilog ovome govori slijede
ce
raz
mi
sl
janj
e:
Pod normalnim uvjetima genitalni organi
za
vrijeme radnji koje prethode neposrednom zadovoljenju pos
taju prepuni krv i, a akutna hiperemija nastaje odmah nakon
orgazma. A
li
genitalni astenicari su uslijed svog nacina zado
voljenja orgasticki impotentni, sto uvjetuje trajan poriv za sek
sualnim
na
draiivanjem, a zbog toga i trajnu hiperemiju. Najpri
je
psihogeno nastala hiperemija moze, posto je postala kroni< :-
na, za
si
gurno uzrokovati i trajna somatska potiskivanja.
. .D
k je kod genitalne ejaculatio praecox genitalno zadovo
IJenJe Ipak ostalo stvaran cil], predstavnik teskog oblika odre
kao
se
koit
usa,
njegov glavni cilj tvore ugode koje prethode
neposr
ed
nom zadovoljenju. Time sto je penis prestao biti izraz
i stupio je
misaono
kao dojka u sluzbu nesvje
e J e n ~ zenskosti. Dakle, smijemo govoriti
0
oralnoj eroti-
JI
pe
msa (kao pandan histericnoj genitalizaciji zone oko
usta).
Genitalna astenija je rezultat preplavljivanja genitalnog or
p r e d g libidom. Nju treba odvojiti od ostalih obli
da ~ ~ e n ~ J kod kojih postoje na genital nom organu usre
otocenl , all sputani genitalni impulsi. Nesvjesna temeljna for
118
119
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 61/96
mu la n i h osoba
sa
genitalnom astenijom glasi: Ne
te lim spaln9 opCiti, nego telim svoj ud
ta ko
i tako upotn/ebiti ,
a fo rm ula obicno impotentnih osoba: Zelim opCiti, ali to ne
cinim
j r
se
bojim
opasnosti.
Predgenitalna aktivnost genitalnog organa ima kao poslje-
di
cu
da one koliCine uzbudenja, koje mogu biti ispraznjene
samo u genitalnom orgazmu, djeluju u preostalom tijelu; uz to
dolazi i neprekidno seksualno nadrazivanje : tako nastaju hipo-
hondarske tegobe. One
ni
su umisljene
,
kako to smatraju
samo somatski orijentirani medicinari, nego, kako su dokazali
Freud, Ferenczi i Sch ilder , osnovani tjelesni poremeeaji. Stanja
tjelesne uzbudenosti i umora, nesposobnost za bilo kakav rad
. kod neurastenicara, nj ihov stalni pritisak i osjeeaj pritiska su
svi
skupa posljedice genitalne as tenije.
U Cinjenici, da se kod neurastenicara zbog njegove geni-
talne
as te
ni je i orgasticke impotencije razvija specificno obliko-
van karakter, naziremo veliko teoretsko znacenje koje prouca-
vanje aktualnih neuroza ima i za ucenje
0
karakteru. Prilikom
analize takvih bolesnika vidimo kako nijedno dusevno uzbude-
nje ne prolazi bez tjelesne rezonancije, a nijedno
tjEZlesno
zbivanje ne prolazi a da nije uslijedila dusevna reakcija. Cini se
da nam upravo aktualne neuroze ukazuju na put kojim trebamo
iei ako zelimo prodrijeti o zajednicke bioloske osnove tjelesnih
i dusevni h reakcija. Ali , slijediti
ta
l put nije vise nas zadatak.
VI poglavlje
o PSIHO N LITICKOJ
GENIT LNOJTEORIJI
Pre
dpsihoanaliticka psihologija nije mogla postaviti pro -
blem
ra
zvoja genitalnih tendencija jer je bila zaokupljena pr
e
drasudom da se spolni nagon budi tek u pubertetu kao
posljedica somatskih razvojnih zbivanja, dakle da je psihicki,
tak o reei, izn enada tu, i to ne samo kao unutrasnji poriv nego i
kao zelja usmjerena prema objektu suprotnog spola u vanj-
skom svijetu. Kada je Freud prvi put razlikovao cilj nagona i
objekt nagona, a zatim utvrdio da postoje predgenitalni stadiji
kroz koje libido prolazi u prvim godinama zivota, prije nego
dode do sazimanja predgenitalnih tendencija pod primatom
genitalnih nagona , nalaz
ili
smo se pred pitanjem da Ii su pred-
genitalni oblici seksualnih potreba jednostavno zamijenjeni
genitalnim, iii i sami na neki nacin sudjeluju u uspostavljanju
genitalnog primata. Pri tome se
ne
radi samo
0
razvijanju
fiziol
oskog iritabiliteta genitalne erogene zone, nego problem
obuhvaea I pitanje kako u tome sudjeluju dusevni stavovi i
dozivl jaji djeteta, i koji motivi se nalaze u osnovi heteroseksu-
alnog izbora objekt
a,
tako da kod ovog problema treba razli-
ko
va ti
vi
se
pojedinacnih pitanj
a:
prvo se tice istupanja genital-
nog uz bud enja (cilj nagana), drugo razvoja psihogenitalne
Ijubavi prema objektu objekt nagona), a treee genetske pove-
zanosti izmedu prva dva (uzajamni odnos nagona i dotivljaja) .
Freudovo prvobitno shvaeanje bilo je da prije puberteta
n-ema genitalnog primata,
te
da
se
predgenitalni djelomicni
nagoni obuhvaeaju tek u pubertetu pod primatom genitalija.·
~ S ~ i
je taj stav korigiran. Genitalni primat nastaje vee u
d e t ~ n u
ta
ko
zv
anoj falickoj fazi razvoja libida. Ona
na
isti
na cln
pn
pada i jednom i drugom spolu; u toj fazi
se
kod mus-
Drei Abhandlungen zur Sexualtheorie j Tri rasp rave seksualnoj
te,oriji j vidi prijevod: Odabrana djela Sigmunda Freuda, knjiga IV ,
Matica srpska
: Die infantile· Genitalorganisation j lnfant il na genitalna oranizacijaj ,
IstO.
12
12
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 62/96
karca stvara po nos
na
penis kao najmocniju osnovu muske
samosvijesti, a kod zene zavist zbog penisa kao najmocnije
osnove te nskog osjecaja manje vrijednosti i njegovih kompen
zac ija.· Ovdje "pak postoji musko, ali ne zensko; protivrjeenost
ovdje glasi:muski
genitalni organ iii kastriran'
seksualni pola
ritet
musko i
iensko poklapa
se
tek
sa
zavrsetkom razvoja u
vrijeme pUberteta."
(Freud ,
na oznatenom mjestu) . Djeeak
zadrzava tendencije ovog stadija, dok djevojeica ima zadatak
da nakon utvrdivanja relativno manje vrijednosti klitorisa mobi
lizira
dr
uge erogene kvalitete
za
uspostavljanje vaginalnog
primata, i da erotiku klitorisa prenese
na
vaginu, proces koji
konatno moze biti zavrsen samo pod povoljnim uvjetima ra-
zvoja i tek nakon puberteta. Prema suglasnim stavovima vise
autora, vagina kao erogena zona
ne
igra nikakvu ulogu u
djetinjstvu; naime, u analizama zena
ne
nalazimo nagovjestaje
vaginalne onanije u djetinjstvu, izuzevsi slutajeve kada su zene
prerano bile zavedene na manipulacije sliene koitusu i na taj
naein otkrile vaginu kao organ ugode.
Problem od kojega je posao
Freud
u svom najnovijem
istrazivanju "Nekoliko psihiekih posljedica anatomske razlike
medu spolovima" / Einige psychische Foigen des anatomis
chen Geschlechtsunterschiedesj**' bio je, odakle to, da se
djevojtica, koja isto kao i
djetak
u genitalnu fazu donosi
vezanost za majku
iz
ranijeg vremena, okrece prema ocu. Kod
djeeaka je problem utoliko jednostavniji, sto on
ne
mora mije
njati svoj prvobitni objekt nego samo mora od relativno pas v- .
nog drzanja u predgenitalnoj fazi prijeCi
na
aktivno drzanje u
falitkoj fazi. Nasuprot tome, djevojtica nije samo isto tako
aktivna kao i djeeak nego ona mijenja i objekt. Kao uzroke
popustanja odnosa prema majci i okretanja k Ocu Freud navo
di : 1) odvajanje od majke tes to zapotinje Ijubomorom na dijete
kojemu ona daje prednost. 2) Majka se smatra odgovornom za
nedostajanje penisa; ona je "dijete poslala u svijet
sa
tako ne
Ups.HDeutsch, "Psychoanalyse der weiblichen Sexualfunktionen"
j Psihoanaliza zenskih seksualnih funkcijaj, 1925. (Neue Arbeiten zur
arztlichen Psychoanalyse, br. IV)
**
Jedna pacijentica ciju sam povijest bolesti objavio ("Eine hysterische
Psychose in statu nascendi" j Histericna psihoza in statu nascendi j ,
Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse,
Xl
, 1925.) sjetila se tokom
analize da je u svojoj trecoj godini stvorila teoriju da postoje dvije vrste
djecaka: dobri i zlocesti djecaci; ovima, djevojcicama, ud je odrezan
kao kazna za dodi rivanje spolnog organa.
.. **
Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse, XII , 1926.
dovoljnom opremom".·
3)
Posto zene, prema
Freudu,
opcenito
teze podnose onaniju od muskaraca, lako je pretpostaviti da je
ta aktivnost koja donosi ugodu omrazena uslijed narcisoidnog
poniienja zbog nedostatka penisa, uslijed "opomene da se na
ovo] to
cc
i jOs ne moze mjeriti sa djeeakom i da je zbog toga
najbolje da zanemari konkurenciju s njim". Ojevojeica napusta
ielju za
penisom da bi
na
njeno mjesto stavila zelju
za
djetetom,
a "oca u toj namjeri uzima za objekt Ijubavi . Dakle, kompleks
ka st
racije kod djevojeica uvodi Edipov kompleks,
dok
je kod
djeeaka taj kompleks unisten strahom od kastracije.·· eu
ostavlja otvorenim pitanje da
Ii
su
ti
motivi zenskog heterosek
sualnog izbora objekta, na koji je on naisao u nekoliko sluta-
jeva, opcenito vazeCi. Premda su opisani dozivljaji malih dje
vo]t ica tipitni, te
ih
stoga mozemo ubrojiti medu normalne
u
vj
ete i enskog seksualnog
ra
zvoja, ipak nam
se
tini da
ne
objasnjavaju dovoljno kasniji stay zene prema muskarcu.
Prije nego sto navedemo analitieke rezultate u vezi s tim,
zelimo ne
sto
red Aankovim
nazorima koji je u svom najnovi
lem radu "Zur Genese der Genitalitat" / 0 genezi genitalnosti("
proiza
sa
o od istog problema kao i
eud,
medutim, on teskocu
problema ne vidi u izboru objekta djevojtica nego u izboru
objekta djetaka.
Oba spo
la
su prvobitno oralnim libidom fiksirana
za
majku
(dojke
).
Dakle, normalna konaena situacija je ta da djevojeica
vaginalno i udi
za
penisom muskarca, a djeeak falieki
za
vagi
nom zen
e.
Prema Aanku, kod djevojtica se radi
0
relativno
jednostavnijem tinjenitnom stanju
da
se igranje sa bradavi
com
do
jke u onaniji
dojenteta
prosiri na klitoris, a dojka je
zami
sj
enjena prstom koji
se
sisa, a kasnije penisom muskarca.
Dakle, odv ija se opseian prijenos oralnog libida na genitalni:
Pen is konacno preuzima ulogu dojke, vagina ulogu usta, tako
da je kona
en
a situacija potpuno analogna prvobitnoj.
*
Jedna od mojih pacijentica je sanjala da
se
nalazila u sobi, ciji
se
strop
iznenada poceo spustati; znala je da mora izaci van. Kada je bila vani
pomislila je da je unutra zaboravila neki duguljasti predmet, htjela je
poz:u riti natrag da ga uzme, ali bilo je prekasno. Smisao sna je bio da
je, prilikom rodenja, u majci noj utrobi zaboravila penis i po novo ga je
htjela uzeti.
**
Usp.Fmud: "Der Untergang des Odipus-Komplexes" j Slom Edipovog
komplek
sa
j 1924. Gesammelte Schriften,
Bd
.V
***
nternatio.nale Zeitschrift fur Psychoanalyse ,
XII,
1926. (odstampano u.
Sexualitat und Schulgefuhl " j Seksualnost i osjecaj krivice j , Internati -
ona le Psychoanaly1ische Bibliothek svezak XXD)
1
22
123
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 63/96
DrugaCije je kod djecaka: ovdje "je prst koji
se
sisa, a koji
zamjenjuje bradavieu dojke prilikom igre sa penisom uskoro
zamijenjen udubljenom rukom koja najprije nadomjesta usnu
supljinu
..
U zreloj dobi se pridruzuje jos sjeme
kao
nadomjes
ta k za mlijeko, tako da kasniju masturbaeiju mozemo opisati
kao punovrijednu zamjenu zacin sisanja na nareisoidnom stu
pnju genitalnosti".
Rank
sada pretpostavlja da ta razlicitost u
me hanizmu mas turbacije: "kod djecaka potpuna zamjena za
tin
si
sa
nj
a: penis - dojka, udubljena ruka - usta, izljev sjemena
- mlaz mlijeka; nasuprot tome, kod djevojciea samo igranje sa
bra davicom dojke - klitoris sa nekom drugom zamjenom za
dojku, prstom koji sisaju, koji je tek kasnije zamijenjen pen
-
so m ,
pomaze postizanju konacnog eilja normalnog razvoja;
ko d djetaka genitalno osvajanje majke, kod djevojciea "pois
tovjeCivanje sa majkom uslijed nareisoidnog zaposjednuea
vlast ite dojke nareisoidnim libidom". Nije jasno sto
Rank
misli
reC i ovom posljednjom recenieom : dogadaj, koji on opisuje
kao
normalan vodi, medutim, upravo do konacnog rezultata
kojeg susreeemo kod nekih neuroticara i koji
Rank
s pravom
istice kao suprotnost normalnog stava; moja vlastita istraziva
nja
prijeno
sa
libida kod kronicne neurastenije pokazala
su
da
na jtezi defekti muske poteneije nastaju upravo tada kada je
penis postao potpun nadomjestak za zeljenu majcinu dojku, a
sjeme
za
mlijeko. I djevojciee koje su dojku zaposjele narciso
idnim libidom naginju
ka
odbijanju muskarea posto nesvjesno
o svojim dojkama mastaju
kao
penisu. Netocno razlikovanje
uvjeta normalnog i patoloskog seksualnog razvoja kod Ranka
nadalje proizlazi iz slijedeee receniee u citiranom radu : Nas
ovdje ... toliko
ne
zanima koliko od prvobitno oralno-sadistickog
svladavanja majke dojence preuzima u normalni iii perverzni
seksualni
zi
vot nego kako se ostatak - na osnovi mnogobrojnih
perverzija i neuroza, skoro bismo pokusali re
tricav ostatak
- prenosi
na
genitalni stadij. "Ovdje naslueujemo terminolosku
netocnost: jer seksualni razvoj nekih neuroza i perverzija razli
kuje
se
od normalnog razvoja upravo po tome da se na
genitalni stadij prenosi" previse oralnog, sadistickog i drugog
libida, tj . drugim rjecima, da postoji fiksaeija libida na oralnoj
odnosno sadistickoj poziciji. Za normalan seksualni razvoj
pitanje mora glasiti koliko je
libidinoznog interesa oduzeto
predgenitalnim zonama i okrenuto ka genitalnoj zoni; nadalje,
pod kojim uvjetima se genitalni libido moze razviti relativno cist
* Siova sam ja razmaknuo
od primjesa predgenitalnih tendencija. Razliku vidimo vee u
samom postavljanju problema:
Rank
pita kako
nastaje
genital
nost
iz
predgenitalnih zona,
mi
pitamo kako se genitalni libido
moze razviti neometan od utjeeaja predgenitalnog libida.
U okviru psiholoske analize, koja je vjerojatno samo
iz
nui e pre
sla
individualno, bilo je potrebno ostro razlikovati
"razvoj nagona" i "razvoj odnosa prema vanjskom svijetu" ; oni
ipak pocivaju na nagonskim stavovima, ali predstavljaju i vee i
stad
ij
razvoja nagona
i
osim toga, ovise u prvom redu samim
doiivljajima. "Geneza genitalnosti" moze znaciti:
a)
nastajanje
g
en
italnih
po riva, b)
nastajanje genitalne
Ijubavi prema objektu
i izbora o jekta. Metodski gledano, nema prigovora psiholo
skom istrazivanju geneze Ijubavi prema objektu , sto medutim
nije slucaj sa genezom falicke erotike koja potice od tjelesnih
podraiaja te je stoga psiholoski nedostupna.
Clnjenica da Renk smatra da
se
falicka erotika moze redu
cirati, a da ana nile nesto psiholoski , krajnje proizlazi
iz
slijede
ee receniee
(I.e
.
st
r. 4
18)
: "Agresija se katkada moze iserpsti
na
genital nom (i prvobitno oral nom) stadiju, i tu sposobnost mi
(kod muskarea) karakteriziramo kao poteneiju. Nj en vidljiv
znak,
ere
kc
ija,
bio
bi
tako red prolazni konverzioni simptom
sad isticko-oralnog libida (seksualni apetit)" . Nije jasno vidljivo
za
$to je za genitalnu erotiku prije potrebno psihogenetsko
objasnjenje nego za,
na
primjer oralnu iii analnu erotiku za koju
ta
kav problem jos nikada nije bio postavljen. Nasuprot tome,
ukoliko upitamo sto omogueuje pojavu falicke erotike, dovol jna
je prije svega Freudova inforameija da za to treba smatrati
odgovornim a uskrate anal nih zadovoljenja, vanjske i unutra
sn je podraiaje koj
su
povezani
sa
proeedurama tistoee. Ovim
d s k l raz misljanjima prikljucuju
se
i mnogobrojna klinic
ka
Is
ku
stva da erekcija zataji upravo tada, iii je zadovoljenje kao
kad pris
iln
e neuroze malo, kada falos stupi u sluzbu oral nih iii
sa
distic
ki
h tendencija.
a s v i ~ p
ri
govori moraju se suprotstaviti pokusajima
nek lh
an
alitlcara da tumace
sekusalni
in
.
Tako
Rank
smatra
9
a n
c
rmalni
se
ksu lan i tin sam ne
bi
bio samo nadomjestak
nego Istovremeno sadi
stitk
a osveta
za
uskraeeno oralno za
d o v o
~ l e na
m
aj
noj dojei
i,
prema tome, da Ii jedna iii druga
n d e n l j jako slijede nama poznatl poremeeaji Iju
~ n o g zlvota. kOJI se za oba spola mogu svesti na formulu:
prelak nadomjestak za oralno zadovoljenje na majci (dojci) iii
preJa
ka
osveta za ad uzim anje tog zadovoljenja." Da Ii bi nor
malnl seksualni t in za ista trebao biti samo nadomjestak iii cin
124
125
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 64/96
osvete? A nije niti moguee seksualni uzitak zene u seksualnom
cinu postaviti kao vrhunac mazohistickog dozivljaja, kao sto se
s druge strane desilo. I kada
se
i nadalje tvrdilo da je vrhunac
ze nskog seksualnog uzitka dozivljen u cinu radanja, znaci da
postoji ii i ometajuea netocnost u naCinu izrazavanja iii pretpos
tavka koja
se
ne moze opravdati nikakvim kliniekim cinjenica
ma jer vaginalno-mazohisticke pacijentice su bez izuzetka u
visokom stupnju seksualno plahe i anesteticne kada dolazi
do
cina, i mi ipak smatramo da
se
vrhunac seksualnog uzitka i
za
zenu na lazi u seksualnom cinu
u
vagina/nom orgazmu).
Osnovu takvih tumatenja Cinjenitnih stanja pored metod
skih netocnosti
Cine
dvojake greske. Kao prvo, povezanosti
na
koje se naislo kod teskih bolesnika isuvise lako se koriste za
tumatenje normalnih funkcija, a da
se ne
uzimaju u obzir
koliCina, intenzitet i oblik nagonskog zivota. Kao drugo, cesto
se od jednostavne analogije zakljucuje
0
identitetu; tako se u
psihoanalizi cesto netocno upotrebljava rijec je iii znaci , i ako
to u jed nom kontekstu ne znaci mnogo i treba ga procijeniti
samo kao netocnost, u nekom drugom kontekstu moze postati
izvorom pogresnih tvrdnji i nerazmrsivih zapleta. Normalni
koitus,
na
primjer, treba biti iii znaeiti povratak u majcinu
utrobu. Ne moze biti moguee da on to, u stvari, i jest.
Da
on to
samo znaci, moze govori ti da doticni dod use svjesno zeli
koitus, ali nesvjesno misli na povratak u majcinu utrobu. Uko
liko kod ovakvog tumacenja
ne
istaknemo da
se
misli
na
arhaicno nesvjesno, tada je ocito prisutan prijenos iz
podrutja
patoloskog u podrutje normalnog. Impotentni eovjek misli
moida
i na povratak u majcinu utrobu ako sanja koitusu, ali
sigurno misli na koitus ako se u snu, na primjer usuljava u spilju
iii bjezi od toboznje kastracije prilikom
tina
u majtinoj utrobi.
Ono sto
se
, pri tome, ne opaza je vazna cinjenica da je upravo
zato impotentan jer
za
njega koitus nije samo iii uopee nije
zadovoljenje autohtone genitalnosti u predugodi i konacnoj
ugodi, nego bas samo, iii zaista, zadovoljenje njegove ceznje
za majcinom utrobom, njegovog oralnog libida, njegovog sa
dizma itd. To je sada osigurana pretpotavka da su
genita/ne
ze/je regresivno zamijenjene predgenita/nim
e jama
i
cetnjom
za majcinom utrobom ako
je
us/ijed straha od kastracije
odbijeno genita/no zadovo/jenje.
Ferenczi
je u svojoj Genitaltheorie / Genitalnoj teoriji/
postavio bioanal ititko tumaeenje koitusa na
mjesto individu
alno-psiholoskog tumacenja. To je metodski bez prigovora.
Jedan dio njegova spekulativno stecenog shvaeanja, naime da
ejakulacija odgovara bioloskoj autotomiji organa koji uzrokuje
bol iii napetost, mogli bismo klinicki potvrditi. Na taj naCin je
dokazana heuristicka vrijednost poneke spekulacije . Svakako
da ejakulacija
za
zdravog pojedinca
ne
znaci kastraciju ; orga
zam znaci opasnost (kastracija) samo za neke neurotiene
osobe i upravo je time ometan. Normalan osjeeaj gubljenja
samog sebe u orgazmu moze biti ostvaren samo ako ne
postoj; strah od kastracije.
o
drugom dijelu
Ferenczijevih
pretpostavki, koji
se
odnosi
na spajanje genitalnosti, potrebno je podrobnije govoriti. Fe -
re
nczi je pokusao da postupak frikcije i ejakulacije uti ni razum
Ijivim kao rezultat amfimiksisa anal nih i uretralnih nagonskih
sila. Ej
ak
ulacija bi bila uretralno zbivanje, a produzenje vreme
na frikc ije zaustavljanjem sjemena anal no zbivanje. U borb;
izmedu zelje
za
predajom, i zelje
za
zadrzavanjem, obicno bi
konacno pobijedila uretralna erotika . Kod ejakulatio praecox
prevladalo bi od pocetka uretralno, a kod impotentia ejaculandi
an al
no htijenje i bilo bi potrebno izjednacenje te obje tendencije
da bi mogla biti ostvarena normalna ejakulaciona potencija .
Ovome se mora suprotstaviti tinjenica da je ejakulacija bez
ost
at
ka posljedica reflektornog zbivanja
na
spinal nom centru
koje
se
pokrece frikcijom kao osjetilan podrazaj . I sama frikcija
moze se svakako isto tako malo psiholoski objasniti kao i
t esanJe nekog svrbljivog mjesta
na
kozi , ako fizioloska zbivanja
ne zelimo tumaciti psiholoski. Za
Ferencz/ja
je to tumacenje
svakako bil o samo polazna tocka njegove mnogoobeeavajuce
bioana litic
ke"
hipoteze. Opcenito iskustvo nas uci da genitalna
frikcija moze bi
t;
samo poremeeena negenitalnim tendencija
ma oDakle, ako je Ferenczijeva pretpostavka tocna, nesto jos
mora postojati za prijenos anal nih i uretalnih kvaliteta
na
geni
organ da bi bila ostvarena normalna genitalna funkcija. Ne
bl
kod muskarca sam falicki libido koji ima vlastito erogeno
po
nJekl
o trebao uvjetovati takvu promjenu?
Ukoliko analiticki ispitujemo normalnu genitalnu funkciju
k ? ~ mu skaraca koji su orgasticki potentni u smislu nase defi
p ? r e ~ falicke Ijubavi prema objektu koja se jasno ispo
Ijava ,.nal la,z l no na mnogobrojne, vise iii manje intenzivne ten
denclJe kaje su nam iz analiza impotentnih osoba poznate i kao
predgenltalne i sadistitke zelje
i
kao ceznja za majcinom utro
~ a m Maiema
li vee
iz
samog takvag postojanja
izvuCi
zaklju
c
ak a gene
z;
zbivanja iii smislu funkcije? Zasigurno ne , jer
:tere bl tendencije mogle sekundarno prikljuciti, nakon sto
je unkclja, ?pecificno determinirana, vee oblikovana. Ako se u
26
127
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 65/96
analizi zdravih osoba,
na
primjer, pojatava sadisttka
iii
oralna
tend
en
cija, trpi genitalna funkcija
ito
nesumnjivo iz tog razloga;
naprotiv, nista 5e ne mijenja ako se analiziraju genitalna ugoda
iii
dozivl
jaji u orgazmu, ukoliko pri tome
ne
olive stare incestne
zelje. Obicno
gen
ita
ln
a erotika
ne
podlijeze nikakvom ograni
tenju od strane Nad -Ja sa tijeg stanovista genitalnost, iii samo
trpi iIi cak odobrava ali ni
u k
orn
slutaju
ne
odbija. Uspored
bo
rn
se lako moze utvrditi da se t ak i fina razlika
iz
rnedu samog
trpljenja
i
odobravanja genitalnog
za
dovo
lj
enja
od
strane Nad
Ja izrazava u intenzitetu konatnog zadovoljenja i u opcenitom
dr
zanju prema seks ualnom objektu kao i prema pitanjima
spolnosti opcenito. Predgenitalna erotika se pridruzila sekun
darno, individualno razlitito jako i
takoder
se
zadovo/java
u
p
re
dugodi i konacnoj ugodi; to
tini
razlidtost normalne geni
talnosti. Ukollko su takvi predgenitalni prohtjevi potiskivanjem
iii samo obranom iskljuteni od utesca p
ri
ge
ni
tal nom zadovo
Ijenju, tada time vise iii manje trpi i to zadovoljenje p]ema
intenzitetu doticnog poticaja i obrane koju one dozivi.
to
je
motiv tog odbijanj
a?
Nlje
vj
erojatno da predgenitalni i drugi prohtjevi koji
ne
pripadaju genitalnosti nepromijenjeni,
tj.
ne
pod utjecajem
genitalnih tendencija smiju
im
ati udjela u opcem seksualnom
zadovoljenju. To postaje odmah jasno ako pomislimo
na
njiho
vevlastite nagonske ciljeve koji prilikom normalnog seksualnog
tina
moraju bilo kako biti preinateni ukoliko
ne
treba da ome
tajuCi djeluju na Ja. Poljubac koji uvodi u seksualni tin zasigur
no za
dovoljava oralni libido; prvobitni nagonski cilj oralnog
libida bilo je sisan je; kao Ijubljenje one se
uzdize
n
genita/ni
stadij zadovoljenja. Preinaka od sisanja
k
/jub/jenju moze se
bez razmis/janja prip isati u tjecaju genita/ne na ora/nu ero tiku;
to se
najbo/je iskazuje pri/ikom po/jupca jezikom. Zacije/o
treba pretpostaviti i suprotan utjecaj ako usta kod ugoda koje
prethode
neposrednom
zadovo/jenju do/aze u
dodir
sa
geni-
ta/ijama partnera. d ovoga do fe/acije i/i do podrazivanja
k/itorisa /izanjem kao perverzija sa isk/juCivim
namjerama,
postoji mnostvo prijelaza; pri tome
se
povecava impotencija
uz
prevladava
nje
predgenitalnih prohtjeva.
Anal
no
st se kao
tendencija
ka
koitusu a tergo
iii
kao njusna
erotika, uzdize
na
genitalni stadij. Isto tako i sadizam muskarca
i mazohizam tene, prvi kao specifitna muska aktivnost , drugi
kao zenska pasivnost. 8asvim u smislu
Ferenczijevih
shvacanja
uretralna erotika, zbog genet5kfh odnosa prema genitalnosti,
tini
se moze biti takoder zadovoljena bez ostatka prilikom
ejakulac
ije.
Patoloska krajnost je ejaculatio ante portas
uz
mlitav ud, pri kojoj je uretralna erotika iskljutivo zaposjela
genltalni organ.
Dakle, podredenost predgenitalnih prohtjeva genital nom
primatu u falitkoj fazi razvoja libida uvjetuje takoder i
kva/ita-
tivnu prei naku
djelomitnih nagona koju treba pripisati falickom
karakteru bida i utjecajima Nad-Ja koji
se od
sada oblikuje.
Moze se desiti slutaj da jedan iii drugi predgenitalni poticaj
usliJed dJe
lomitne fiksacije i izoliranog potiskivanja ostane
iskljuten
iz
genitalizacije ,
iii
da je smanjen tokom razvoja sek
sualnih aktivnosti u vrijeme puberteta iii ponovo kasnije, i nije
mu do
pusteno ut esce u genital nom zadovoljenju. Jedna takva
izolacija, od nosno djelomitno potiskivanje, u sebi krije dvojaku
opasnost. P
rvo na
taj natin se vise
iii
manje velika kolitina
libida iskljut uje
iz
zadovoljenja i nagomilava, i potrebno protu
zaposjednuce slabi sklad seksualnog dozivljavanja. Drugo,
potisnuti poticaj neprekidno privlati druge tendencije, te tako
po
st
aje skroviste za strogo zabranjene zelje; tako se stvara
k
lica
od
kOj
e5e
uz
odgovarajuce povode razvija neuroza. Tako,
na pri
mj
er k
od
erektivno potentnih prisilno neurotskih karakte
ra vidimo jaktabu bilo kojeg drugog osim normalnog polotaja
za
koitus. Na primjerima smo pokazali koliko irazito negenita
liz.irana
a
na
l
na
erotika moze poremetiti orgazam iene. Potisnuti
nagonski prohtjev svakako
ne
bi mogao
sam
uzrokovati neuro
zu
, kada mu
se
ne
bi
pridruzili opcenito slabljenje genitalnog
zadovoljenja i zapretavanje libida kao njegova posljedica. U
to
rfi
pogledu je
na
r
ot
ito opasan onaj tabu koji
se
odnosi
na
ma nipulacije koje su jednom bile u vezi sa onanijskom aktivno
stu dotltne
osob
e.
Kao narotito tipitan neka bude istaknut
tabu uzajamnog dodirivanja genitalija. U takvim slutajevima je
i
z.z
adovo
enja iskljut
en
vatan dio same genitalnosti; medutim,
to
ne
smanjuje
sa
mo zadovoljenje, nego kod
lene
izaziva
posve laku vag
inal
nu
an
esteziju, te kod muskarca uvjetuje jaku
b e ~ l j n o s t
prilikom t
in
a
ako
ne
i slabljenje erektivne po
tenclJe.
Nakon ovog pokusaja da
se
razjasni razvoj nagonskih
c ll
Jeva
i njihovih uzajamnosti vracamo se problemu izbora
objekta. '
***
Izbor heterosek
sual
nog objekta
djetaka
niposto nije u
pr?tivrje'Cju
sa
nagonskim ciljevima razlititih stadija razvoja
I I b ~ d a ciljevi oralnog, isl0 kao isadistitkog, uretralnog i falitkog
IIblda.
su
objektu koji je djecaku
od
rodenja nadalje najblizi,
128
129
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 66/96
maici, 'prilagdQenlu
srTIislQ
iridividuahlo
ibioloski
svrsishOdnog
seksualf,og
stava.
u,kasriijem 'ziVotu, Dapi'omjeha erbgenih odriO
sa prema
tom
objektu vise ne predstavlja problem, dokaiali
smo
ranijeJ$azifnan jem veG pbznatih uVjeta za
r a z v O f l i ~ i d a
i razja
s n j ~ l } j e m p o s t a v l f e n o g p r b b l ~ m a u·vezi sa
genezomgeriital
n'osti": Posvetimose' sad'aproblemu izb'ora objekta djevojcice,
U
psitioanalitlcKojliter'aturi
medusbonosu
suprotstavlj-emi
dva d fjeldm opreCria rriisljenja. 'Joono zastupaju Freud i
H Dti
utsch, koji ;,srriatrajiJ da je zenskost
u
pubertetu ;. nlegoYG)rn
predstad i
jLJ,
Ijubavnor'Ti stcivu male djevojcfC:epremaocu,
r e a k ~
tiv
no ostVarena; dakle;
da
sedJevojcica razvffanajprije ;
naliniji
aktivnostii
mu§kdsti· j tek sekundarno
prelazika z e n s l < o m
K i H e r 1 H t n e y ~ je kaoprva;na osnovi'svojihanalita, zasturJa,ta
'Stan6visteda uskfati zelje
za
djetetdm ugenelltenskog kotn
pI
eks?
·ka.stracije, zavi stinapenisU
Uelji
zamusko§6U pripada
is(aknuto:
znac-e nje
'
Fda
m ~ s k a drlanja tene treba ·Shvatiti-kao
reakcilsKe · fvorevine ' i 'rezultate pogresnih poistovjeclvanja,
M6rao
:
bihse
p;idruzlti 6vom 'misljenju u mom istrazivanju
pc5gresflif( poistovIeCivanja
ko
riagbnski zaptijec-enog'kaliIk
t e f , ? ' ~
svo
posl[ednjem fadu sam Freud (na' i a z n a c ~ i i o r i 1
mjestu)
ne
ustvrduje
Rao
"
sigurno '
dlfje
njegdvo objasMjenje
zenskog izbora 6bjeKta
opceriito
'vazece:
NasiJprpttome
, prili
kon; pr6ucCivanji:i rada W Deu(sch stice se dbjam aa: -j'e"ona
smatri:ila da 'je zavist ria 'pefiisu prvobitriipokretac sVih 'fjitliih
,
drhmja
:zehe '
(dijet'ekaonadbmjestak
za
p ~ n i s
seksualna
ugooa
.zerfe
p r i l i ~ o m
'
koitusakao
'rezLiltat'polstbvjecivar'lj!i ' sa
musKarcem)', Sada
~ a d l e l 6
riij e l'nogLice-doriijeti optenifo \ a-
zecubdlOku 'u pitclrijudi:ili'se:
prvb
razvijaju zelja za d j e t e t ~ m i
:
ze'ns1(a
pasr;t'nost, · ili
t e l j a p e r i i s b m i m [ J s k a a k t r v W s t Aka
:
ipak
i U
probterhu,zenskog'
e k s i J a l n r a z v d j ~ n a z H k u j e m 0 Cilj
h a g o h ~ i objel<tnagona,
mbte
:nib oostranili
·n-ekoIiI<Cf'PriGlan1.f1
pr'otiYrjeeja:'koja bmefajudal}nje razjasnjehje problema, ,. . \'
:.
U
prilog rillstieAju Ffeudci iHCJeiJtschg6V(1)c
HcihjemcHfa
u djetinjstVlf ne ' postoji vaginalna cirganftaci]a kalMt' :kasnije
postaje osnovom potvrdene zenskosti; onanija na
k l i t o ~ i s u
a6bi Edipovog
kompfeksa j 'u
pubertcluptipada
tipic'rtirrlnala
'zima: a z'etjaza:penisom se ·uvijekmoze. $tJsresti iak60ncl>fiertla
I
. ~ . . . J .
*
"Zur Genese des weiblichen
.
Kastrationskomplexes"
10
g e ~ ~ z f en
,- s k o Q
k o m p l e k ~
~ ~ t r ~ c i j e n t e m ~ t i o r a Z ~ i t s c h r j t flir . s y c h o .
' . ' a n ~ l y s e X: 1 9 ~ 4 . \ . I ' . .
,J .
'c ., :-,\,;jr
.1.
** Pc;>glavlje. opogresnirll s t o v j a n j i m a u ':Qer.
t r i e b h a f t ~
C h C r a l < t ~
N a 9 . ~ i i s k i
k a r . a k t e ' 1925:
JNeue ;Art)eften :
zi,k
'F-ztl iciierr
¢ l 1 O -
.analyse, N
r. IV
, ., .
I)c "
,I,
"
130
primarno pat?genu ' ulogu . ~ ~ J u C ~ j e v i m a . : ? k , b j ~ , . . :
primjer, nalazlffiO kod ·karakteroloskl ,naJMnstvenlJAh r naJmat-·
cinskijih na, 'stoje
takbderistakla
iHorney:.(l.c,).Oakle, " z ~ l j a
za penisom" i " z e ~ j a za muskoscu"nisu i d e n t i c n e ; d o d
u S ~ ,
O v a
prva nika
da nepostoji
bez
ave
.druge,
ai
r ne
i.obrnuto
; Kqtn.
"
pleks muskosti tene jeste karakterolosko spo/jcwanje zelje Zet.,
penisom
i
moze
biti ostvaren
s a m o a i < o j ~ d o ~ o
p ~ s t ? v j e
tivanja
sa muskarcem (ocem) u Ja. v'eclnoITJ
Je t()cslu.caJ
kod .
zenskih prisil
nihneuroza,
Naprotiv,
kod
histerija zelja'za peni
,.
som je obicno 'Ostajala bez bi tnog utjecaja na zef.1sl§o i musko
dr1anje i ispoljava se: zolirano:upojedinimsimptomima, '
.
K o d
nekih
z e n a ,
koje odbijaju mliskarca
L h e t e r o s ~ k s u a 1 f
nOst,a isto t
ako
pokazoju
nagtasenomusko
vladanje; drzanje .
oca
dovelo
je
do
preranog
ipotpunogpoistovjecivanjas
njim'
'1ecihOm strog, nepristupacan, Iiladan ilipovrerneno b r . u t a r a : n
otae p r u ~ i o . enje ·premato ljubavi i r;aklonoS1i: Usvojirnsadis "
tickim masta
nF
ma
one
. same .S p£)javljuju .
kaonos
.
oci
tih
osobina,.5to je u
cudnom ptbHvrjecjtlsa prezkomkojegosje-
;
caj/J prema !'brutalnim muskarcima",
Ukoliko e
kod ta.kvih
~ f : 1 a ,
J1lozitiva
n prij
eno
s u analizi
postaojak
, tadase izd!;Jbljih
JQjev
a
nesvjesnog k
ojiod
govaraju
jednom
.:ranijem stadiju,
a z v o j a .
IIbida .pojavljuj u zelje" za- .djetetom ,i tendencijaza2'enskQ(11 ,
p r e d a n o s ( : ~ Uecn iku (ocuJ..U
t a k v i m s l u c q j e v i m a g c l j e i ~ p D a
liza
dovedena
_do granice '
do
.bi ,
do
kojejos dopire
s j e ¢ a n j ~
prvobitna scena je dozfvljena u
p o t p u n o r n p o i s t o ~ j E 1 ¢ i v a n j u
sa;
majkom, a mog lase dokazatU dob 0 kojoj n a s t a l o p o i s t : Q v
jeCivanje sa
ocem,
koje;je:hatkrilo poistoX'jecivanje fr,lajkorri
I iskljuc:ilo ga 'iz oblik
ovanjakaraktera
,'Kod :usp,0stavljallja ,po;'
istovjecivanja sa oeem prvobitna scen8je utolfko imala vatril!l:
ulogu
5tO je
brutalno ponasanje:
oc
.a danj.
uupotpuoosti
odgo
yaralo "sceni
toc
a ,k
oju
Je djevojcica
o s l u s ~ i v a l a , t a k Q d q
Ie
rTlorala
doei
·
do
,.zaklju.ckada .
or'ltnajku .lute
; PozlJeduje;
kaStFira
Odvracanjem .
od
Dca;
sto
e k a o
p o ~ [ j e c j . i 9 u
imalo
napustanje poistovje6ivanja .sa majl50tn L n t r o i e k c i j u o d r e c e -
no ; Dca, zavmena,je'''azaEdipov6g :stava, PO.
sto
suuprvobi;-
t n o J S C ~ i
djevojcica po stovjetila 'sa majkom , samo' jestr:ahroct
~ a s t r a c I J ~
~ o g a o biti motiv odvracanja od oca, To se pokazalo
I kod pozltlVnlh terapeutskih. eakcijatakvihpacijentica, Naime;
k?da-se l;lSlIjed p-ozitivn
ogprijenosa potelo
buditi 'nji
hovo
maj
t l ~ S ~ O
poistovjecivanj
e,
: U" rioeiilmi: dnevriim ·snovima su se
poJavlla f 1 1 ~ ~ ~ ~ ~ J i e k i } >bojena ·r:nastar'lj(i.
f)
kdi!u$u: ·
k:Oja
su
•
.
l z v i e ~ t ~ t ;
v a z o m
n e ~ r ~
u IIIOdjeljkU
t;31-
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 67/96
isprva odbijana akutnim pojacanjem muskosti i mrznje prema
muskarcima. Najdublji motiv te obrane je jasna genitalna tjes
koba. Tako takve zene, ako su
do
tada bracni cin sarno trpjele ,
ne
pod nose vise koi tus i sa iii bez cuvstva tjeskobe, plase se
da bi im se pri tome nesto moglo dogoditi. Razumijevanje straha
od gubitka
penisa.
ne nailazi ovdje
ni na
kakve poteskoee, jer
nakon uspostave poistovjeeivanja sa. oeem zelja za posjedova
njem penisa se pretvorila u nesvjesno mastanje
stvarnom
posjedovanju penisa. (Jedna pacijentiea koja je imala takva
mastanja uvijek je urinirala samo stojeei iznad zahodskog
otvora.) Medutim moramo
se
i plasiti da izgubimo one sto mislimo
da posjedujemo. Teze je razumijevanje straha od kastraeije
prije
uspostave poistovjeeivanja s oeem. Tada je pak postojala
samo zelja za penisom. To svakako iskljucuje strah od kastra
cije u uzem sislu, ali
ne
i strah da
ee
vee ozlijedeni genitalni
organ biti jos vise ozlijeden; jer postoji ostatak:
kl
itoris za koji neke
djevojciee misle da ee jos narasti i koji ipak pribavlja ugodu .
Usprkos tome, psiholoskim cinjenicnim stanjima kod zene prije
bi odgovarao izraz genitalna tjeskoba nego strah od kastraeije .
Dakle, poistovjeeivanje s oeem u Ja , koje karakteroloski
uspostavlja kompleks muskosti, bilo je posljediea uskraCivanja
Ijubavi koje je djevojka dozivjela od oea, a ne (barem ne
neposredno) posljediea zelje
za
penisom.
Ta
zelja je isprva
postojala sama za sebe i neovisno poistovjeCivanju s maj
kom, sa kojim je dospjela u konflikt tek kada je
o n ~
riaislo
na
granieu vanjske uskrate. Tek poistovjeeivanjem s
Geem,
koje
je bilo posljediea Cisto vanjski uvjetovanih d o ~ i v l j a j a ~ e l j a za
penisomjezadobiJa moe koju kasnije mozemovidje ti dadjeluje
u karakteru i simptomima.
Cinjeniea da zelja za penisom ne vodi uvijek ka muskosti
proizlazi iz usporedbe takvih pacijentiea sa drugima kod kojih
se
nikada nije razvio muski karakter nego oduvijek zenski i koje
su
cak, usprkos histeriji, katkada pokazivale i majcinske osobi
ne
koje pocivaju
na
poistovjecivanju s majkom u Ja. Pomak
aktivnosti u pubertetu, koji je opisala
H.Deutsch
bio je prola
zna pojava* i nije mogao znacajnije promijeniti osnovnu femi-
Ipak, pomak aktivnosti kao prethodnik feminine pasivnosti ne moze se
utvrditi kao tipican. Lijecio sam jednu pacijenticu sa kronicnom depre
sijom i muskim karaicterom, kod
kOje se
mogao ustanoviti suprotan
postupak. U vrijeme prve menstruacije pojavila
su se
najprije predana
zenska
m
stanja koja
su se
odnosila na oca. Jako
se
uplasila kada je
primijetila
d
je oceve poljupce drugacije osje6ala nego
do
tada,
povukla se i otada je njeno drzanje bilo naglas eno musko.
*
ninu ertu licnosti.
Analiza razvoja odnosa prema objektu i ovdje pokazuje
veliko znacenje koje
real
no
r ~ n j e
i karakter oea ima za razvoj
i ocuvanje
e n s k o s t i
A da sam nije zenskog drzanja i
o d l o ~ a n
majei, otae je prema djevojcici iskazao mnogo ciljno sputane
IJubavi , tako da se unutrasnjoj uskrati nisu prikljucile tako grube
vanjske uskrate kao kod ranije opisanog tipa, te je stoga otpao
i povod za totalno pOistovjeCivanje s oeem. I poistovjeCivanje
s majkom je
mo
glo
jOs
opstati zato sto je Ijubav prema objektu
barem u pogledu njeznosti bila zadovoljena. Ono sto mu je
nedostajalo za potpuno ucvrscenje bila je vaginalnoerotska
os no
va
koja
ni
je mogla biti ostvarena zbog neurotskih konflikta.
Medu tim konfliktima, protivno najprije opisanom tipu, cija je
heteroseksualna senzitivnost propala zbog genitalne tjeskobe,
ul
ogu ima zazor od ineesta i osjeeaj kriviee prema
maje .
Kod
te
zih histerija prisutan je dakako i strah od koitusa
(genita lna tjeskoba).
Onanija na klitorisu i zelja za penisgm, ipak, i u ovim
slucajevima spadaju medu tipicne nalaze. Sto , dakle, cini razli
ku izmedu ova
dv
a tipa? Usporedivanjem se moze utvrditi da
je kod
pr
isilno-neurotsko-muskog tipa onanija
n
klitorisu po
vez n sa
s
stitk
im
i aktivno homoseksualnim mastanjima
a kod histeritno-femininog sa heteroseksualnim veoma t sto
i mazohist kim
pr
edodzbama koitusu.
Iz ovih cinjen icnih stanja objasnjava se prividna razlika
izmedu stavova Freuda i H.Deutsch s jedne, i Horney i mene,
s druge strane. Ovi prvi autori misle na falicko-muski libido koji
najprije
ra
zvija, mi mislimo
na
onaj psihicki stav male djevoj
prema oeu koji ]e predstadij kasnijeg ~ e n s l o g drzanja i
kOJI se , prema nasem misljenju, najprije razvija. Zenski seksu
alni razvoj postaje komplieiran time sto
mala djevojcica oca
z.eli najprije
sa
muskim organom
(mastanje koitusu sa klito
nsnlm orgazmom). Sada nista ne sprecava shvacanje da je
o r g ~ n s k ~
libido zene u pocetku muski, njeno psihieko drzanje
(sa Jednlm izuzetkom* obicno uvijek zensko iii slieno kasnijoj
zenskosti.
*
Naime, ako brutal an alae od polSetka sprelSava kod djevojcice razvoj
njenog poi
slO
vje
6i
vanja s
m
jkom ,ona ostaje iii trajno oralno fiksirana
za majku i kasn
ij
e postaje potpuno infanl ilnaosoba, iii
se
poistovje6uje
s ocem jos prije nego Ii je mogla nauciti voljeti ga oOvakvo cinjenilSno
stanje nasao sam kod nagonskih mazohi stickih psihopata
sa
teskim
infantilizmom.
132
133
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 68/96
Moze avisiti sasvim 0 slucaju da Ii ce djevojeice otkriti penis
rfajprije kod -drugova
uigrl i l j
okodbrace, :
iJj
ce, ' na prirhjer,
wov0dom rooerija nekog djeteta;najprijestec)zefju za djetet6m,
Jos :nije sigarnoniti
1
da
c
liusporedbagenitalija
:prije 'genita[ne
faze P b s 1 a
je -uopce'djelotvonha u
srrusLu
:kompl eks? J<asIracije;'
jer tn,.: ipaK , bsz$uinr;lje'spada i ,ttinieniea da
jce
genitalni orgsl"!:
vee orkriyen-kaoizvor ugodei narcisoidno :zaposjedrlut Vazhije
je'da S9 zelfaza,penisom , zelja,i djetetom,-obje kao korjerni
kasnlj ih
stavova,tako
,;
ougo
dobi:opOdnQsejpostoje jedna
pored drLige bel uzajamri0g u t j E r e a j a i n d i v i d u a l l j l o veorna!
raz!iclte 'sLiabiile '· u burhom Edipovom,per;iodutle"uspostave
jednadibli:penis-diiete :u ovol'l1 ' ifj
oriomsmferu,i
dok dje.voj-'
cicane izatle-izEdipO-vog konflikta 'sa 'kompleksom muskosti: lf
sa.po-lstovjBtivanjem s majkom;
t o m E
u v i j e k : i / e e - a k t i v j r a n a
etbt il<a k l j t o ~ .nema nikakvu- speeificnu ulogu,, "
, ; Ukolikoie
,
Edipova 'faza djevoj-Cice k i : m l k t e r o l o s k i z a v r s ~ r r a -
poistovjecivanjem s majkom, onda
se
to poistbvjeCi,vanje slat,;
sae'rotikbm ,klitorisa sarno do puberteta; olldje, nakcm:sto su
stari konflikHIp'bstali pbhovoakLitrii, toPoist0VfeC-ivanjelekd"
n-acnolJriistenb u koristkomp1eksa:
muski::lsU,
iako'nije
p o s t a v
Ijenoflaosnovu
vaginalnog prirhata, " .. , . " " " ,
, p tarije kako
s ~ o s t v a r u j e
vaginalni primatGjeste u vaznirn
tbCkama los e l a z j a s h j e n p r o b l ~ m . u-Urei Abbaildltingeb'Zur,
Sexualtheori
e"
j Tri raspraveo sekslIalimj teQ5f1ijiy- Ffeod je ,sma.;
t r ~ 6
-da -
5e
'ei"otika klitotlsa: bbicriO'
;;
U p u b e r t e t t J prenosi
na
vagiliU,
ali
'se:pri tome 'mife p o b l i Z ~ fzjasliiooriacinui ;uvjetima
r
fa'kYogprijenosa,U spdredbeha istrazivanjasu pokazala dai je
nalvaznij
O ~ j e t
prije'nosa' kara'ktemlosko :poistOl/jec va ri}€ sa
fn 'ajkbmu
Ja
. tpak, lJprkoS torN
d'uS
'evnom stavutreba postaviti
pitanje kako' -se ' falitka ~ r o t i k a k l i t o i ' i s a ~ p r e t v o r i t i U U.re
ceptivilu erotiku
a g i n e e r r e ~ k ( ' )
bibiloprecllPGi tlsam prilenos
be i
'takve
p r ~ o t i r a z b e
. . ,
, .
, , ~ ' . l \ i \ . '
-' , 'Koliko
je
nleni
pcizl1ato
,
·Jeke/s
je prviiamlnost,ctOveo u
uzrocrie odridse sa vagimifnom erotikom
na
' osnwirebepttvne
kva-litete
(otvot} KOjaim je' zajednitka; lstomiSljerrtje su kasnije
zastupali
Ferenczi i Lou Andreas-Salome. Nedavno}e H.Deo;
utsch (I.e
,) pronasla da vagina, pored anal nih, preuzima i
aralne, dakle ponovo receptivne kvalitete, Usisna djelatnost
~ : ; :-
..
' . '- . r
: r ' -"
. J , .
I ' , •
,
..: : ,
,
. r
v'"
t":
* !'Einige
Bemer-kuR
,gen zur-,TrieblehreV .Nekolikq,nappmena
za
ucenje
o n a g o n u n l n t e r n a t l o o a J ~ Z e i t s c b r i f t f ~ r Psychoanalyse, 1 ; 1 9 ~ 3.) .
*" "
Ve
rsuch elner -Gen,taltheorie"
: /P.oki,lSaj
genitame-1eorije/,.- (lnternati':
¢nale Psychoanalytische Bibliothek,
svezak- XV) ... :,,'
~ 3 4
vagine se takoder:moze fenomen_oloski utvrditi. U mQrn istrazi·
vanju razvoja zenskog NadeJa (Le.) dosao sam do rez.l)ltata da
se "poistovjeCivahje"
smajkom
, u :Ja".stvara preko -analnih i
oralnih kvaliteta
ida l J o r m a l a n
razvoj z_ne;'
p a d ~ o j e l o m i c
no zahvacanje u ranije stadije libidinoznog
r a z y o j a n ~ k o n
falie
ke uskrate". Prilikom proucavanja poremecaja zenskog orga
zma pokazafe $U sene sarno d ~ l j n j e potvrde c;itiranih Itavoya,
nego-se nametnuo izakljucak da tek prijenos analnog i oral nog
libida
na
vaginu or:nogucuje neQphodan':prijenos;' erotike
< i t o
risa kao zavrselka u izgradnjivaginalnog,primata, Kod ol.dh
prijenosa radi
sesamO
r o .preinakama psihickq-libidinoznog
interesa, a ne 0 fizioloskim zbivanjima. Vagina i m ~ vla,stitu
fiziolosku erogenost koja se sama
ne
moze pOjaviti,dokle god
je
ispred nje
kl
itorissasvojimjakimfjzickim zaposjednuc.em i
fizioJoskom erog.enoscu, Medutim, ,
akoje 'oralnocreceptivan' i
anal no-pas van jnteres zaposjeo vaginalni trakt, stn emoguce
upravo uslijed poistovjecivanja s majkbmiJada ikHtaris vise iii
manje gubi psihi tki interes, AIi 'pri tome lJe, :nestaje njegqya
fizioloska o
sj
etl jivost, stavise ona treba da ima vaznu ulogu u
radnjama koje prethode neposrednom zadovoljenju i prilikom
koitu
sa;
samo
se
smanjuje interes
za
izazivanje uzbudenja
na
tom organu cim je otkriven nov izvor ugode vagine koji moze
dostajati za sve prohtjeve libida, odgovara bioloskoj seksualnoj
ufozi i, protivno erotici klitorisa,
ne
stvara nikakve dusevne
konflikte .
***
Praveci sazetak moramo razlikovati tri osnovna elementa
pojma genitafnosti:
1)
Lokalna erogenost genitalne zone
(genitalna podra
zljivost).
2) Na
g nitalnom organu centriran somatski libido
(geni
talnl poriv) ,
3)
Psihogenitalni libido
(genitalna ceznja).
Oni se nafaze u najuzem uzajamnom odnosu iako imaju
razlitite osn
ove.
Genitalna erogenost pociva na specificnom
iritabilitetu genitalnih zrnaea pohote. Psihogenitalni libido kao
specijalan slueaj psihicke seksualne energije osniva se na
genitalnoj erogenosti i po svojoj biti je izraz okretanja
ope-eni
t?f psihitkog seksualnog interesa ka genitalnoj zoni. Somatski
libido, opcenito tjelesno seksualno uzbudenje, ima sjediste u
v ~ g t ~ n o m zivtanom sustavu, a izvor u unutrasnje-sekretor
nlm zblvanjima (u hipotetskom seksualnom kemizmu) , Orga
zam (a s njim i srediva nje libidinozne raspodjele) j zajamcen
:135
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 69/96
samo ako neko dobra razvijeno pSihogenitalno htijenje
mote
neometano koncentrirati somatsko seksualno uzbudenje u
geni
ta lnoj
za
ni. Cinjenica da samo genitalni aparat moze os
tvariti orgast icko zadovoljenje mora da ovisi 0 tizialoskoj gradi
razlicitih erogenih zona.
Svaki poremecaj bilo kojeg od ova tri elementa genitalnosti
uvje
1u
je orgasticku impotenciju i somatsko zaprecavanje libi
da; tako
i
kada je potisnuto opazanje genitalnih podrazaja iii
kada je psihicki genitalni libido pomaknut na neku drugu ero
genu zonu iii kada, uslijed nedostatno razvijene psihogenital
nosti,
pr
edgenitalni libido zaposjedne genitalni organ itd . U
svim
ovim slucajevima tr
pi tok
somatskog seksualnog
uzbudenja.
Medu mnogim mogucnostima koje stoje na raspolaganju
nagomilanom libidu (stvaranje zaprecavajuce tjeskobe, kon
verzionih simptoma, prisilnih simptoma),
mogucnost
pojacanja
destruktivnog nagona ima do sad a malo cijenjeno znacenje.
Sada cemo se posvetiti toj mogucnosti.
VII poglavlJe
OVISNOST DESTRUKTIVNOG N GON
o Z PREC V NJU LlBID
U noveli Paula Bourgeta Le disciple · jedan Ijubavni par,
koji je
Iz
neurotsklh razloga adbio spolni cin, odluc io se da
zajednitk i potini samoubojstvo. Ali, adlutili su i
da
prije smrti
jedno drugo jos tjelesno posjeduju. On je zadovoljen: La
plenitude de la vie volontaire et retlechie affluait en moi main
tenant, comme I'eau d une riviere dont on a leve I'ecluse. Kod
njega j e iznenada utvrscena odluka 0 osujecenju dvostrukog
samoubojstva; medutim, u meduvremenu
si
je Ijubavnica, koja
je ostala hladna, oduzela zivot.
Da Ii je ovdje prisutna samo pjesnieka masta iii su uoeene
zna
ta
jne veze?
U
stanju seksualne zadovo ljenost i
donosi
se
odluka 0 samoubojstvu, zadovoljeni odustaje od odluke, neza
dovoljena ju provodi. Teorets
ki
reteno : Ako seksualni nagon
nlje zadovoljen, do izrazaja dolazi destruktivni nagon, u supro
tnom
slut
aju on gubi na energiji.
.'
Fr
eud
Je u svojoj knjizl l c ~ und das Es a i Ono l
postavio dva osnovna nagona: eros i na
gon
za smrcu seksu-
alni nagon - destruktivni na
go
n, Ijubav -
mr t
nja) kao
po
larne
tendencije kOje ovla
da
vaju
org
anizmom kao i njegovim psihie
kim reakcijama. Ova nagonska suprotnost jasno dolazi do
izrazaja i u am
iv
alentnosti najveceg dijela dusevnog ponasa
nja. Pitanje glasi u kakvom su odnosu oba ova nagona jedan
prema drug
om
e,
da
Ii
i kako jedan na
drugi
utjetu
. Lako
pok
azatl
da
int§
z@t c ; I ~ n o g nago
na
(tj. nje
govlh pOJavnih oblika , mrznje i agresivnosti, brutal n-ost i sadi
zma) ovisi
0
pr isutnom stanju t ado¥.o/jenosti, ogno-
sno jaCini somatskog zapre avanja libida.
Nase dokazivanje oslanja se na dobropoznate klinleke
p O j a v ~
tako
da
se mo2emo odreci opsirnih
pr
ikaza povijesti
bolestl. NaVedena ovisnost se promatraCLJ pokazuje I na 1jele
snom podrucju, kao i na podrucju dusevnog ponasanja. Na
.
Na ovu novelu je moja pa tnja skrenuta u jednoj diskusiji u Ungarlan
dische Psychoanalytische Vereinigung.
136
137
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 70/96
raYn o, U stvarnosti ne mozemo razdvajati dusevno 'por1?sanje
i tjelesna uzbudenja.
Vee
kod aktune neurastenije koja nastaje uslijed neade
kY
atnog zadovoljenja i pociva
na
somatskom zaprecavanju
libida, uqtavamo jacanje pojCl.va destruktivnog nagona: razqra
iljivoSt f 'provale gnjeva .zb6g tricavih .dbgadaja, kao, i jak
moto rn i ne rnir. A : iz I bidoteruelskihistrazivanja Freuda koja
podraiavaju
rezultati do kojih su dosli Abraham Sedger
e-
dern i drugi , znamo da se, isto kao sto su genitalni aparat i
erogenelone podrucjafunkcije seksuljilnognagona, i,des!ruk
tivni
rlagonsluzi
rnisi¢jem Mo,torni nemir, kao sto
p o k a z ~ j e
analiza odgovarajuCih,slucajeva, kod neurozaostVaruie
setak
.o
sto nezadovoljenoseksualnouzbudenje zahvaca
m i s i c n i ( i p a
rat ;
to
u-zbudenje
seovdjene
pojavljuje vise kao, s,eksualni
fenome,n
nego
.
kao.podstrekza
r8.zaranjem.' Dakle, .nioramo
pretpostaviti
da
se.zatomljenoseksualno uzbudenje potcirija
va
destrukilvnom nagonu a ~ o nije simplomatski vezano i ii se ne
pojavljuje kao zaprecavajuta tjeksoba. . . .
Na prim jer. kpd sadistiGko-riagonskihkarakteravidimo da
motorni nemir , porivi za r a t a ~ a n j e m iii barem za .aktiviranjem
misicnog aparata, kao i opca' agresivnost postaju
to
' jaci, sto
oniduze
iive u apstinenciji, te da ti impulsi slabe aka
sesamo
j za kratko vrijeme prekine saapstin.encijom. . .
I motorni nemir koji se ispoljava kao nagon za putovanjem
iii
u 'stanju kratkotrajnog gubitka svijesti
pociva kao
'sto je
pokazala analiza jednog odgov8..rajuceg slucaja, na seksualnoj
uzbudenosti prenesenoj na misicni aparat; J 1 u z ~ a za putova
njem, bijeg odgovarao je ovdje nesvjesnom.traganjuza seksu
alnim objektom i seksualnim zadovoljenjem. . .
Dokaz je i
da
dojence pocinje gristi (postaje
o r a l n o ~ s a d i s
ticko) kada ga se ,advikava od sisanja. Prelazenje uzbudenja sa
eroticko-osjetil nog na
motorno
destruktivno podrucje
mot mo
jos pratiti i kod djece koja pocinjupoti skivati Edipov kompleks.
Ne moze biti slucajno da do
takovelikog
pojacanja motorne
agilriosti, volje .?a kretanjem i okrutnosti dolazi u prosjeku u
petoj godini zivota, Na pocetku puberteta, tjelesne i dusevne
seksualne evolucije, karakter]e obicno drugaciji nego na zavr
~ e t k u
te faze. Na pocetku prev1adavaju: sanjarenje,sentimen
talnost, sklonost sveopcem covjekoljublju; kasnije, kada:se javi
ponovo potiskivanje Edipovog kompleksa i borba protiv ona
nije, razvija se karakter "doba nestasluka": pak'ost, prkos, s k l o
nost ka nasamarivanju roditelja i 09gajatelja, volja za tucnja
yom iii sklonost ka misicnom bav1jenju u sportu. Sjecamo se
jOs iz svog
o b a ~ i r n n a z i t e d 9 ,
S\Jpetii sesti
a z n ~ d
(rjede;Cetvrti)
i z ~ i
e z u k o d u c i t ~ l t a , " ; . '. .•.
:1 . .. : .
<.', , ~ , '.
'
. I na drug im 'podrucjirna,vidimo .da ,s.e l 1 ~ z a d q v o l j e J : l o s ~ k
'sualno uzbudenje lako preobrazi u agresivnost, cak bru,t(ilnost,
Isto kao sto
.
s e 1razocaranaJjubav.laJ< Qpretvala
u'
mrz,nju.
, Neuroticne z.ene :su za vrijeme m e r : l s t r u a c ~ e . , n a j y i s e
·neposredno prije,hjeno!,] potetka,'u visokom s t ' U p ~ j u
r ~ z d
ra4e
·ne i agresivoe;
j j i d e p ( i m i r a r H ~
fillojih l)agons.klh'
psit:JQpat
skih pacijentica, kojl3 ,su
S\{e
bile
f r i g i d m ~ ,
naJ)so.oyi pojacanja
agresivnosti mogaosam ,pogod.iU kaqa zapoeinje ,tnellstruac:;i
ja.Psihija
trij? u menstr,ua
ln
om nerasPQlozenju flazire direktnu
posljedicu
O r n a t s k o g p r o c e ~ r n e n s t r H a c i j e
i . ~ h o d n o t p m e
pokusava da
o a t o n e r : a s p o l o ~ e n j e
utjeCe
9 r g a l l e - t e r a p e u ~ s k L
.
Nasup
r
ottome
; analiza pokazujeda
r a z d ( a ~ e n o s H
agresivnost p s i h i Q k e ~ ~ k 9 . i j e r:l9 genitalr,lokrvarenje g e p r e
~ i L a
ocIgova
r:C c ; J i i . ~ P I D
n w c j s Q j d n o j u V r e O j
( v ~ c i L l a
e r , J a seribog
· m ~ m s t r u a c i j e ~ ¢ a O $ t e c * 1 j i n n a s \ . J p r o t
mu
skarcima)" q gije
lOIn
potiskivanju
~ s t r J k t i v n i h
Jendencii.a; (esje,¢ajJ<
rtviGer· Me-
dutim, cinjenica ,da .
ta
e ~ k c i J a nije, ~ i s ~ o ~ i h i c k a d Q k ~ z ; J j . e
time. sto .seu. rnnoglm sluCajeviaJa t a g r . e s i v [ 1 9 S l i s a d i S ~ i G k a
mastanja
a c a v a ~
jo s
-
i
r i i ~ n ~ g o
i ~ . n . ?
zmida,
¢e nastupiti
menstruacija. kao sto je uQlavl'lom slucaj kod neredovitih men
·struacija neuroticn ih zenai Ako.m .
i..e.ne
k J : 9 ~
a n a l J . z , u . z ~ p p
u
genitainu I n Q s
e a k ~ f g ; = i $ ~ i { r k I , J
p o t e n ~ j j . l l t a d q m ~ ~ a s
I
pololenja
ustupaju m j : € s t O ' t o k a l n o l ~ e l < $ l ) a l n o j uzpude
,
n®tl; r n e d u t i m , i p a ~ : i e o b j t q o Q § t ~ n ( ) 1 p r i j e L z a -..:rij,eme
menst,ruacije Q . . .
p . 9 -
$ e n . ZEma
~ q j a
o s l o p q d i f a
JrigiQnol ti
ne,pati ad z a p r e c a v ~ n j a l i g i d t ; l k,ojepove,
¢avaagre-
s i v ~ s t .ako ne uzrokuje
z,apfeOSiyaju¢ J
tjeSJ<99,u.. .Ooade:·pri
· twatila ,genitalni
or
ganbe.z,'pe,nisa .: te :qCekivanje
~ ~ l n q g
zadov9ljenja ,ne i
zaziv;§t
~ z n j u iii t j ~ K o b U
~ a o k O O J 1 ~ l J r o t j ~ r i e
zene koja
tal<
pot is./<uje. ·j
ugqdu
ocekivanja, nego pQYeG.ava
sprernnost
a . J j u
' ,
:'
,
r
..
'
__
' ,
.) .;
,;
' .
Analiza supruzr:lika'kQjLjedno dnJgo,mute, ili
grubq
p ~ t l J
paJU JOOno P,rema drtJ
gorne
kf;io ,najbitfliji'
l: lllok
:pcikaiute
.sualnu nezadpvdl
je
nost.
( ) . o v o m e c e d e t a l j l ' l o
.biti rije.ei :u
PQsljednjem pogJav\-ju.
..
" . . , c;, l\
J •
" d < a s ~ I 1 { l I 1 ~ , z j v ~ ( k o p t l : 1 f ; voloyt,
psiitq
;:) : Q S U
~ ( ~ . N a s u p r .
to
me,
pa
stusH b i,1<ovi 'su
a g r e ~ Q m ~ l P
' 1 e . a ~ . Q o s l = l i j e y a L t J do
~ f 1 k i . N a k { ) n . ~ l J S a . S l a l : ; l ~ r e I j ~ i
n ~ 6 4 ; : l g r ~ i v m : ~ s t . . A k o ~ , . p q r . e : ~ ~ i I J 1 P p d r t ~ t i : y r l o
o $ t r i m a , . ,
lad8f
.
'lit pnvelemo; n a; I q R ~ ~ t i , .qczirTl9.;i 1- d 9 ~ ~ P icx;1, spplpo
W : W J ~ M h k u l a " .
e g n ; l a t i ¢ n ~
p ~ p ~ i j e r . t e ~ a
a , s t
~ i r : ~ J l . j r
139
.
138
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 71/96
eunuha pokazuje ne samo da je zaprecavanje libida vazan
energetski izvor agresivnosti, nego i da je destruktivni nagon
nemoc n prem van , ko nedost je izvor libidinoznog
dadatka.
Izuzetak
ad
toga cine zbivanja u klimakteriju i seniju . Na
pocetku klimakteri jske involucije klimaktericna osoba se uzbu
duje najprije poveeanom seksualnom aktivnoseu, a kasnije
postaje mrzovoljna, svadljiva, katkad okrutna i to sve to vise sto
je manje bila zadovoljena u svom zivotu. Nerijetko se i u
klimakteri ju bude sadisticki nagoni, tj . seksualno-okrutni porivi.
Sv e to je predstadij
senilne involueije kod koje se prema
Freudovoj
hipotezi, nagon za smreu, drugim rijecima bioloski
destruktivni nagon, potpuno razvija
prema unutra.
Vjerojatno
nije slucajno da se sa presahnueem individualnog izvora erosa
(nagona za zivotom) javlja involucija koja vodi ka smrti.
Ovisnost destruktivnog nagona 0 stanju libida vidljiva je
nadalje i u cinjenici da uznemirujuee i agresivne sklonosti
spontano nestaj u nakon
zadovoljavajuceg
Cina . Oakle, genital
nim orgazmom se misienom sustavu oCito oduzimaju energije.
To 5to uporni sportasi, da bi postigli vrhunske rezultate, zive u
apst inencij i pociva na pravilnom promatranju ovih veza.
***
Kako se sadizam odnosi prema zaprecavanju libida i des
truktivnom nagonu s jedne, a prema tjeskobi s druge strane?
Svi nagoni koji podlijezu bioloskim zakonima dani su u
osnovi , i samo vrijeme, nacin i intenztitet njihova pojavljivanja
ovise 0 dozivfjaj ima. Tako vidimo da se erogeni djelomicni
nagoni pojavljuju adredenim redoslijedom i u uskoj ovisnosti
zahtjevima njege i odgoja. Odobravanje i uskraeivanje zadovo
Ijenja libida u svakoj fazi razvoja libida se jed no vrijeme nalaze
jedno uz dru
go
, dokkonaCno ne prevfada uskrata, Posljedice
toga su dvije stvari : prvo, jedan drugi djelomicni nag on na
kojega
se
do
tada nije odnosila uskrata zadobiva sve vecu
paznju na primjer, analnost nakon odbijanja od majcine dojke ,
genitalna masturbacija nakon sto je uspio odgoj za cistocu) ;
drugo svaka uskrata izaziva
mrtnju
i ambivalefltnost prema
objektu koji ogranicava zadovoljenje nagona. Sto uskrata is
padne j t ,
to
veei prostor zauzima stav
m r Z n j e
se brie i
brutalnije odvija edgoj
ka
odricanju od
n a g o n ~
to intenzivnija-
·
pastaje
mitrij
. Treca posljedica uskrate i iz nje
proizl iete
am
bi
valentnosti jeste vise iii manje cjelovito poistovjecivanje s
objektom koji uskracuje.ZvuCi paradoksalno, ali se tu nista ne
~
promijenit
i: karaKtero/oski
se
izjednacavamo onim ko ga
mo
ra
mo mrzjet
er
ga
ne smijemo volje t
i
Nagonska sila kojom
se slut
i poistovjecivanje jeste Ijubav povod za poistovjeCiva-
nje je mrtnja zbog pretrpljene uskrate; tako objekt kojega
nismo mogli prestati voljeti i koga smo morali mrzjeti jer nije
osiguravao z
d
ovoljenje postaje uzorom kod oblikovanja ka -
raktera Ja
i
ideala
Ja
.
Kod nagonskih karaktera je ta veza najupadljivija. Ljudi kod
koJih su se u kasnijem zivotu razvile nesputane agresivne i
narocito sadisticke sklonosti, protivno ad nagonski sputanih
karaktera, obieno su vee u vrlo ranom djetinjstvu dospjeli do
nesputanog zadovoljenja lib da; agresivnost se posve probu
dila tek kada su roditelji iii njihovi zastupnici nametnuli
brutalno
potiskivanje seksualnog zadovoljenja. Brutalno uskraCivanje
incestne Ijubavi osjeealo
se
tim jace sto je znatno bilo poveeano
realnim seksualnim zadovoljenjem. Pri tome se pokazalo da je
nedostajao zakoniti slijed u razvoju djelomicnih nagona i da je
infantilna seksualnost bila polimorfno perverzna u najpotpu
nijem smislu rijeci ; genitalnost
se
u cjelosti razvila i takoder bila
zadovoljena ukoliko su to dozvolile fizioloske okolnosti . Prijev
remena introjekcija brutal ne Ijubavi prema objektu stvara p
re
ma un utra i
prema
van sadistieki ideal Ja. Takva djeca postaju
nesposobn a
z l
jubav, pa ipak u velikoj mjeri zeljna Ijubavi ;
mrtnj je
nadrasla svaki
pot
ieaj
na
Ijubav.
Kasnije oni najeesee
mrze tame gdje najvise traze Ijubav, naime, u roditeljskom
domu. Budu
i
da s
u,
osim toga, potisnuli tendencije ka Ijubavi,
odlicno znaju kako da se izloze razocaranjima; zude uvijek
samo za nedostim im objektima i ponasaju S8 tako da u svakom
slucaju moraju biti strogo adbijeni. I
nj
ihova osjetilna pozuda
kao
i
njihova reakcija
na
neizbjezno razocaranje jeste nesputa
na, nagonska. Osim toga, reakcije
su
naglaseno sadisticke, tj .
agresivno-destrukt ivne u seksualnom smislu, i anal
t
nastan
ka tIh reakcija pokazuje da uskraceni seksualni poticaj ponovo
dolazi na vidjelo u vrsti agresije i u pedmetu na koji se odnos
i.
_
Oakle uskrata seksualnog zadovoljenja uzrokovala je agresiv-
nost; mijesanjem impulsa osvete sa uskracenim seksualnim .
nagonskim zahtjevom nastala je seksualna destruktivna ten-
deneija sadizam.
Za ovakvo shvacanje individualnog nastajanja sadizma ima
d?sta.?okaza i u pod rucju nagonski sputane prisilne neuroze i
h l s t ~ ~ e Podsjetamo na nas opis nacina reagiranja prisilno-ne
urc:>tlcne zene na tendenciju ka Ijubavi koja je izbila u situaciji
~ r I J e n ? ~ O.na mrzi analitieara jer nista ne smije znati svojoj
ubavl1 plasl ga
se
, kao i svakog drugog objekta Ijubavi; pri tom
1
4
4
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 72/96
prevladavajd njenasadisticka mastanja eijl je seksualni karak
ter ocigledari.
Grio
stoseov-dje nesvjesno dogada, kod nag on
skih Ijudi se otvorenci odvija: onl bezobzirno zahtijevaju posvie
:docenja' j
ubavii
prrjete btpritike
da ce
otrovati lij.ecnikaako
budu Odbijeni; medutim, kab ' motiv svoje namjere da ubiju
nikada
ne
navode odbijanje; to im zabranjuje njihovlako pov
red
Fv po riDs r
osjecaj krivicei'riego uskoro pronalaze ispraznu
raCionalizaciju iii jedriostavrio objasnjavajU 'da
bi
ihubijanja,
kastriranje'
iii
podmetahje pozara jamacno izlijecilo,samo u
tome bi mc:igli riaGi
potpLJriO
'zadovoljemje,
mora.li
·
bi
.
se
,barem
jednonivaljano itbjesniti. . . , . .
". ',
Odnosi destfliktivhbgnagbna prema neurotskof tjeskobi
nisuita,
kb
jednostavnl kao cidnosi premazaprecavanju libicta:
. Adfer
je svojedobno poricaolibidinozni izvor:Tleurotske
tjeskobe '1 Za'stupaoje :sianoviste
eta ,jetjeskoba reakcija .
na
'agresivne impulse
' Pril
ikom .povrsnog promatranja ,ovakvo
·shvatanje je lfradu. Nairne, kada riagonskl karakteri
kote
svoje
' sadistltke impUlse, javlja sa.-tjeskoba. Medutim; ona nenest.aje
kada sl J'irnpulsi ,prevedeni,kaeiSto
ne
'staje zaprecavajuca
tjeskobariakon seksualnog zadovoljenja,. nego S naprotiv
pojacav<i.Sadabi
socljalni
smisao "tjaskobe uzrokovane agre
si
vnoscU· rflogao cinitikValitatiVnu razliku nasLfprot libidinoznoj
tjeskobi.
To,
medutim, ne nioze biti takojer jeriase istrazivanje
klinickfdokazaloovisnostlntentiteta agresivriosti
0
zaprecava
· nju libida. I
toniettebamo
samo deidati da
se
kodagresivriih
psihopatskihpatlJentlca u vrijeme menstruacije, bez obzlrada
Ii'zalstapostajU agresivne 'iii
ne, hajjaceralVij atjeskoba uzro
koVananerhirnom savjescu,odnosno
agresijom_
. ". , :
'Koja ,e ~ r d g e n e t s k r z l i k i z m e d u seksualne tjeskobe i
· tjeskobe u z r o k o v n ~ g r e s i j o m (nemirnom savjeScu)? .
. Freud nas je uciorazumirevanjudaJa na potetkw razyoia
"irna sarneitendencijuda sepokoravazahtjevimaOno;'medutim
uskoromora
prijedi,
na
stranu nametnutog mu moral
nogNad
Ja; ukblikO' e z e ~ i t i s k i r a t i d a prupadne usred sociyalne zajed
nice Ukojoj Jeptisiljen dazivi. Naogranicenja'nagona
od
strane
v a n j s k o ~ i s v i f e t a : ,
kod:cijihse nepostivanjatreba plaSiti kazni na
primjer, kastracija kao kazna za onaniju), Jaje reagiralostra
hom odobjekta,
i'p'0stoJa:hijemogl()i'zvrsitihagonski zahtjev,
morale 'ga pbtisnuti Medtlti iJ; taj
strah
o
kaz ne
ne-nestaje
negb j.{fal;e 'pbstoji ,kao osjetaJ krfvice,. er fe .uJa -prihvaeeni
·objekt kojega
se
p l a ~ i introjiClran k a o N a d ~ J a kaolmutr'asnja
zapreka
',
kaouril:.ltrMnje·
"nes
.rtlijes".Osjecaj krivice je
u S\(ojoj
, bititjeskoba' uirokovananetnimom Savjescu:(Fread) ;
p o ~
· 142
"tjeskoba
=un:okovana
nernirnom .savjf:)scu" potpuno..
v a z a , y
porijeklo osjecaja krivice iz straha od k a z n ~ : o s j e c a r ~ r i v G e je:
samo nadgradrijastr-aha_od k a s t r a c i i ~ J Q j i
j.e
uzbr
:
svakog,
straha od
ka
zne(Freud) , Covjek yjeruje,qa
j.e
u club,ni ITlQr-alap,
a u stvari
ga
obuzima:tjeskoQa;:to ~
R o k ¥ u j e u
; l 1 q l i ~ i
a k e
prisilne
ne
uroze:
; .
.
'.
. ' .
: - ..
,-> , , '
:
Medutim, ukoliko detaljnije
ispitamobit . q s i ~ c a j a
k r i v i
"tjeskobe uzrokovane nemirnom savjescu" i usporedimo je
sa
infantilnim strahom od kazne, dolazimo
do
bitne razlike: strah
od kastracije je neposredna reakcija Ja na opazanje nekog
zabranjenog
seksuafnog
nagonskog zahtjeva. Nasuprot tome,
tjeskoba uzrokovana nemirnom savjescu je u prvom redu
reakcija na opazanje potisnute
destruktivne
- sadisticke ten
dencije i stoga je - cisto deskriptivno - moramo nazvati
tjesko
born uzrokovanom agresivnoscu.
Njen smisao jeste bojazan
pojedinca da
cei
sam
biti unisten ako
se
po nasa egoisticno,
okrutno iii antisocijalno . Protivno tome, smisao straha od kas
tracije je neurotska bojazan od ozlijedivanja genitalnog organa
ako on popusti
libidinoznom
nagonskom poticaju.
Dakle, nesto
se
mora pridruziti strahu od kastarcije da
bi se
on pretvorio u osjecaj krivice. Ono sto
se
pridruzuje jeste
agresivno-destruktivna reakcija na opasnost
o
kastracije
(od
nosno na
usk
ra
tu fibidinoznog zadovofjenja) .
Dogadaj koji
se
najbolje moze prouciti kod prisilnih neuroza jeste slijedeci : .
dijete je dozivjelo uskratu libidinoznog poticaja; ono je reagira
lodijelom strahom od kastracije, dijelom agresivnim impulsima
prema onome koji je prouzrocio uskratu.
Mrinja
je ipak prirod
na reakcija na uskracivanje iii ogranicenje stremljenja
ka
ugodi.
Sa
tom
mrinj
om pojavljuju
se
i zelje
za
smrcu i u krajnjim
sluCajevima impulsi za ubojstvom; medutim, posto
je
objekt
mrinje istovremeno i objekt Ijubavi, razvija se strah od provo
denja impuisa
za
ubojstvom
na
vOljenom objektu; ta tjeskoba
uzrokovana agresivnoscu sada
se
povezuje
sa
strahom od
kastracije, ali treba se plasiti da ce i
sam
biti kastriran ako ocu
teli.o eti njegov ud. Tako
je
tjeskoba uzrokovana nemirnom
~ a v J e s c u
(agresivnoscu) doduse neposredni izraz sputanog
Impulsa osvete, all nije mogla nastati samo iz cinejnice: mrznja
- o s v e ~ ; sama mr inja vodi
ka
djelu bez osjecaja krivce. Tek
IJubav,
I prema objektu i prema vlasHtom Ja, stvara tjeskobu
uzrokovanu nemirnom savjescu.
.1
~ k o na .obje strane procesa vidimo isto:
mrtnja ovisi 0
Jacml uskraclvanja Ijubavi, a destruktivni nagon
0
intenzitetu
zaprecavanja libida . I kod zdravih Ijudi
se
javlja tjeskoba uzro
143
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 73/96
kovana agresivnoseu; ali ona se ovdje pojavljuje samo kao
bezosj
ec
aj
na
moralna zapreka; i ovdje nedostaje zaprecavanje
libida. Tako se tek moze razumjeti zasto se tjeskoba uzrokova-
na nemirnom savjeseu kod bolesnika moze pojaviti sa svim
znacima
cuvstva
tjeskobe: Na osnovi svih t
ih
kompliciranih
dusevnih reakcija djeluje aktivni izvor svih neurotskih fenome -
na, zaprecavanje libida.
V poglavlje
SOCIJALNOM ZNACAJU GENITALNIH
HTIJENJA
U
po
sljednjem poglavlju mogli smo utvrditi da se sklonost
ka
agresivnom drzanju prema vanjskom svijetu poveeava kada
genitalna hti jenja naidu
na
vanjske i unutrasnje zapreke. Kod
prisilne
ne
uroze
ud
postaje u masti instrument mrznje, genital-
na erotika je stupila u sluzbu destruktivnog nagona. Otkril i smo,
sto smo mogli utvrditi primjerima
iz
zivotinjskog carstva, da
genit
al
no zadovoljenje veze agresivnost, da nedostatak zado-
voljenja iii njegova nedostatnost tjeraju agresivnost
na
ispolja-
vanje i da izostanak izvora seksualnih poriva uvjetuje njenu
tr
ajnu neaktivnost.
Da kle, ako potiskivanje genitalnosti, narocito nedostatak
genitalnog zadovoljenja, poveeava sadisticke porive, moramo
pretpostaviti da je op
ee
kulturno odbijanje seksualnosti i ten -
dencija ka njenom zatomljavanju i cijepanju odigralo odlucuju -
eu ulogu kod nas tanka Ijudskog sadizma.
a
Cijepanje genita nih tendencija u drustvu
Kod zivotinja destruktivni nagon dolazi na vidjelo samo kao
oraln
nag on za unistavanjem u sluzbi samoodrzanja iii sluzi
zastiti t ivota. Grabezl j ivac mesozder unistava priklad
ne
objekte
kada to zah tijeva glad. Grabezljiv
ci
koji zive u zooloskom vrtu
nisu opas
ni
ako su potpuno sitL Njihova agresivnost prema
s
tr
ancima odgovara nstinktivno nasluCivanoj opasnosti ; to
~ z u j njihovo suprotno ponasanje prema krotitelju . Ne
pOjavljuje se nista sto bi bilo slicnofalickom i analnom sadizmu
p robadanje, ubijanje, razdiranje; udaranje, gnjecenje,
ga
zenje :
. Destruktivni nagon covjeka odlikuje se prije svega time sto
nJegovl ?iljevi ni su bioloski nuzn i i u tom pogledu nalikuje
sur.ov?stl nekih zivotin ja k
oj
e ne mogu postiCi seksualno zado-
voljenJe. Utollko je des truktivni nagon pandan i posljed ica )
*
Genitalnu agresiiu u sv rh u savladavanja
ie
nke ne m i m nazvati
sad izm om.
44
145
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 74/96
Ijudske civilizacije i kulture, koji
se
sa svoje s t r a n e i z g r ~ d u j ~ na
zetomljivanju i sublimaciji seksualnosti. Daljnje sudbine tog
nagona odlucujuce odreduju socijalna okolina i sposobnost
prilagodavanja pojedinca. Ukoliko razmotrimo krajnosti, tada
ce destruktivni nagon
doti
na vidjelo iii kao disocijalan, surov
karakter {ubojica izpohote ) ill Mo prisilno-neurotski .hipermo
ra
j, koj i
sa
m u svojoj nesnosljivosti i.nemilosrdnosti jasno odaje
svoje porijeklo, Pomislimo sarno na nemilosrdnost katolickih
dogmi, narocito
na
okrutnost vremena inkvizicije, koje je pratilo
religiozni hipermoral i navodno gastitilo. Religiozno zahtijeva
nje i p rovodenje flskeze j ,samo je
bilo
p.osljediCa 'dubQkog
osjecaja ,krivice; isto¢ni grijeh u· mitu 0 Adamu i Evi je bib
genitalni
tin
koji jeBog-otac zabranio. V a r i j ~ k a uskrata p o s t c l l ~
je unutrasnja, i ~ 1 6 kao kQdprisiine neuroze;
Freud
1
Reik*
, u
nadalje dokazali da religidme e r e m o n i j ~ slijede sasvim iste
zakone kao i prisilno-neurotske. ,cerernooife. Mequtim, .
KoliRo j.e
meni poznato, jos nije priznato gledisteda je upravo zatornlji
vanje genitalnih nagonskih sila omogucilo pojavu bi-utalnosti.
Nastao je sadizarri koji je bio prebkrenut u religibznimazohi
zam. Tako su mazohistitke orgije srednjeg vijeka i.neizrnjerna
brutalnost inkvizicije u osnovi bilipojave praznjenja libic::lilJozn
ih
energija.
De Coster,
duhovni kronitar vremenp inkvizicije, obu
hvatio je ova cinjenitna stanja u likovima Philippa i Til/a
Ullenspiegela:
Till Ullenspiegel, protestam koji negira i iSrniiavp
princip askeze i pri tome se, iii upravo zbog toga, pojavljuje kao
primjer izuzetno dobrog eovjeka (u suprotnosti sa ,neuroticnim
i okrutnim Philippom), jeste simbol ugOOnog utjecaja kojega je
imalo ukidanje principa askeze
na
protestantizam: barem u
poeetku on
S8
razlikovao 00 katolicizma svojom dobrotom i
tolerancijom. '
. Prijedimo sada
n
promatranje danasnjeg seksualnog mo
rala
kojega zastupa tradicionalnoi kapitalisticko gradanstvo.
Pri
tome
U
ot
upadaju elementi koji
su
potpuno analogoi
prisilno-neurotskoj ideologiji: ,
1)
Vanbracno spolnoopcenje se sasvim opcenito ustvrduje
kaozivotinjsko
sadisticko)
i prljavo
ana/no) .
2) Bez obzira na
*
"Beitrage zur R e l i g i o n s p s y c h ~ o g i e " j Doprinosi psihologiji religije j ,
1921
. Internationale Psychoan1l1ytische Bibliothek, Nr . V ..
osnovi slijedeea dva odjeljka nalaie se dva Freudova rada ("Beitfage
zur Psychologie des Uebeslebens" j Doprinosi psihologiji Ijubavnog
iivota j i "Die kulturelie Sexualmoral und die moderne Nervositat"
jKulturni seksualni moral i . moderna nervoznostj , Ges.Schriften,
BdV), ali se s njima ne poklapaju u predmetu p r o i n a t r a n j ~
fizioloske i bioloske i r i j e n i ~ \ ; i l i j e c r i i c i ; ,zmedu;ostalih, propa
giraju prijebracna 1vanbratnu askezu.'
3)
'lako;riista ne 'mole
uzdrmati tinjenicu daoflanija .bicnovlada jednim odredenim
stadijem -razvoja,na'nju cakdl ijecnic i gledaju kao-na 210 ,svih
zala. 4) l ubavnahtijenja su racijepljena: mladom·, ' neozerje
nom muska rcu priliei spolnoopcenje, aposto trebazastititi
dJevo jku 'iste k1ase, Ort
seokrece
prostituciji koja se .sfnatra
·prljavim"; ali nuznim zlom.Poimanje spolnogeina kao netega
zivotinjskog i prljavogima
zii
posljedicu njegovo vrednovanje
ne kao bioloskog, ' iiioloskog i ,dusevnu.potrebnog postupka
nego
ka
o postupka
p r a z n j e n j a
slicnog defekaciji. OsjetUtia
l
komponenta genitalnosti otcijepljena je 'ad komponente 'nje
lnosti; niladicovtekzadovoljava
svoju bsjetilnost u ,odnosu"
sa djevojkom kOjt:1 nikada
nebi
prihvatio kaosuprugu', upravo
zato stomu se podala-bez vJencanog lisla; iii sa prostitutkama,
ipored toga p b s t u j e ' djevojku ,svoje k l a s e ~ stojev,eCe.- , o
postivanje, to .gnjevnije
e o n
a d b i j a t ~ pomisao 'na ;intiman
odnos sn jom
iii
, bi Jzgubionjezno htijenje ako·
bipopustio
svoJim osjetilnim--zahtjevirna. . " ;
Podje/a Ijubavnih
htiJenja
iotciiepl jenje osjetilhosti obrazla
1. 0
njihovo analno poimanje.Oboje je proizaslo '
iz
sumiranja
individualnih potiskivan.ja; njib materno detaljno prouci tiu ana
lizi neurotic
ni
h Ijudi.
Uzvis9.r:la
zena predstavljamajkuod koje
dijete ne ocekLlje seksualnost; ipak' je ,ona bila' ta
': koja
je
zabranila ugodom ispunjeneautoerotske aktivnosti kao prljave.
. Pored toga, mnogineuroticari . skazuju dubok prezirprema
~ e n i ; jedan
c5C1
motiva, je'stegorkorazocaranje. koje jedfjete
moral(> dozivjeti: ono se 'mog o,uvjeriti:daroditelji, narocito
majka, r a d e s l i ~ n o o i m e .sto. njemu zabrarijuju.: Sve to se
potiskuje i preostaju samo sumnjatl 'pravednost Bogai Ijudi
opeenito, krajnje precjenjivarajejlkpotcjenjivanjelene, .prisilno
neurotska religioznost
ili
iznudeni
a t ~ e i z , a m i
I.astno.t
leas(
nes
posobnost za
uj
ediejenjem njeznih iosjetilnih .htijenja. U:sek
sualnimdo1Miajima moze ucestv.ovatt
samO
'polovina lienosti;
~ sol?<>m uvijek'donosi i slabljenje
pSihagemit211nog
,zadovo
I J ~ ~ J ~ z a J e d n o
sa svim
njer:lim
'postjedicama, Socijalno ,najzna
CaJnlJa posljedica jeste neosporno jacanje s a d i s t i c k o ~ a g r e s i v -
~ ~ ~
Osim i o n a l n i h
m o t i v a -
k o j i u t e m e l j u j u d v o s t r u k i spolni
moral kod ' razlfcitih p o l r t l a h j ~ v a n b r a ~ r i 6 g s p ~ l n o ~ o p 6 e n j a
2 ~ n e , J m u § ~ a r c a U G ~ j J ¢ l i p r ~ l j ~ b " ) v a ~ f l u J
l d g ( ]
imaju i
.
: ::: .
•
p ~ l j e d n j i p
~ d ~
ali ne
i
po ~ a f n o s t i (engl.) s
d 7
46
racionalni motivi: to su osjecaj i koji potivaju na stvarnoj nekul
rodne spolne odnose unosi onaj poguban dasak niskosti obja
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 75/96
turi i protuprirodnosti u seksualnim odnosima spolova. Vlada
juti sp olni moral ponizava najprije seksualni osjeeajni zivot, a
naroc ito spolni tin , i poziva se tada na niskost seksualnih
osjec
aj
a
ko
je je
sam ponizio
ako
se
njegovi zahtjevi proglase
neprirodn m i stetnim za zdravlje .*
Tako kon tno i oni, koji su bez predrasuda,
prem
osjeca-
iim
procjenjuj u vanbratnu privrienost zene drugati je od van
brat ne privrienosti muskarca. Ta razlika se izrazava vee i u
govoru :
se
"ponizila
,
muskarac je "posjedovao zenu".
Zena nikada ne "posjeduje"muskarca. Muskarac se nikada ne
"ponizava . To dolazi odatle sto
za
vecinu muskaraca "posje
dovanje" zene znati osvajanje, a posjedovanje udane zene
osim toga i trijumf nad "prevarenim" suprugom. Oakle, ne radi
se u prvom redu
0
seksualnom dogadaju, nego
0
"posjedova
nju , "gubitku ", "prijevari", "trijumfu", "osveti". Stogajegradaninu
ne moguce predotiti si da mozda muz, koji
se
osjeea privreme
no drugatije vezan, to u povjerenju saopCi nekom drugome.
Jasn o je da se pod ovakvim uvjetima orgastitki dozivljaj
mora
povuCi
iza radosti koja
se
osjeca pri osvajanju, prijevari,
ta janstvenom dri nju i "ostavljanju
.
Isto kao sto gradanski
mora l slabi orgastitku potenciju, to ponovo vodi
ka
izoblite
nosti genital
ne
Ijubavi prema objektu i utvrseuje dvostruki
spolni moral. - Za
orgastitki potentnog tovjeka spolni
tin
nije!
niti dokaz potencije, niti tin osvajanja, niti tin osvete prema!\
nekom trecem , nego netendenciozan i nuian, ugodom ispu-',
njen dozivljaj. Tu zena "uzima" kao sto i "daje" , na isti n tin kao"
muskarac, zena koja nije frigidna prestaje biti samo seksualno !
orud
e.
Bez daljnjega je jasno da prihvaeanje genitalnosti ukida
ponizenje seksualnog zivota.
sto gradanina s pravom utvrseuje u njegovim poima
njima seksualnosti , tije je racionalne osnove - to ne zelimo
ispustiti iz vida - on sam stvorio, jeste seksualna pohotljivost
prosjetnog gradanskog tovjeka i u nepostenim principima
adgajane, spolnosputane gradanske zene. Ta pohotljivost je
i
sama posljedica gradanskog seksualnog morala, jer on u pri
*
Taj spolni moral je pak ukorijenjen u pogled ima i interesima ekonom
ski dobrostojecih Ijudi i feudalaca , medutim dopire daleko izvan tih
krugova i cvate narocito u krugovima mal ih cinovni
ka
, sluzbenika i
malogradana. Al i ni gradski proletarijat nije osloboden takvog morala
i mozemo zapaziti da proletarijat prisvaja gradanski spoln i moral u toj
mjeri u kojoj je
nj
ihov nacin zivota izjednacen
sa
nacinom zivota
malogradana.
snjenjem da je spolni
tin
nesto prljavo i zivotinjsko, sto, pomi
jesano sa Jakim prirodnim seksualn im zahtjevom, kao posljedi
cu ima upravo pohotljivost.
Ova socijalno-psiholoska
tinjenitn
stanja otezana
su
jed
nom tudnom t injenicom koja je izgleda utemeljena u bioloskoj
razlititosti spolova: z
en
a postaje podlozna muskarcu koji ju je
doveo do orgazma, ma kako da je ona prije toga bila muzevna
i emancipirana; nakon zadovoljavajueeg seksualnog dozivljaja
ona zeli jakog muskarca koji vodi ; da, kod manje inteligentnih
zena javlja se osebujna volja za zavisnoscu i pottinjenoseu.
Kod zdravog muskarca e to drugatije: falitko-agresivan karak
te r nj egove spolnosti tuv ga ad podloznosti. (Samo nezado
voljeni iii feminini muskarac moze postati podlozan zeni i ona
ga zbog toga potajno prezire). .
Iz ove bioloske promjene vladajuCi moral je kod muskarca
stvorio seksu alno vlastoljublje i, kao reakciju na to, maskulini
ziaciju
ze
ne i orgasti tku impotenciju kod oba spola. Nedvojbe
no je da je prirodna reakcija zene na nedostatak penisa sasvim
znaeajno, mozda t k i odlutujuCi pojatana, u dvostrukom
spolnom mora
lu utemeljenim potcjenjivanjem zene. Mala dje
vojtic
neprestan o mora slusati kako ona
ne
moze i ne smije
toliko koliko
djet
k. Tako nastaje krug posljedica: Nesublimi
rani ponos na penis k
od
prosjetnog gradanina vodi
ka
potcje
njivanju zene; one opet zenu tini muzevnom, seksualno pla
hom i frigidnom; svojom frigidnoseu zena gubi
na
vrijednosti
kao seksualni objekt, jer upravo bescutna zena za vrijeme tin
u muskarcu bud i osjecaj da pred sobom ima sarno orude
zadovolJenja; taj osjecaj jata njegovu musku oholost i potcje
njivanje zene.
Shvacanje da zena "trpi"
tin
da
on
za nju
znati
nesto
ponizavaj uce ne
mo
i se objasniti samo"sadistitkim poima
njem koitusa", jer, kao prvo, to shvaeanje zn ti i da zena
prilikom
tin
nesto
tini
muskarcu, kao drugo, nalazimo ga i kod
onih kojl spolni
tin
ne poimaju sadistitki. Ono
bi
stavise moglo
~ m ~ l j n o
U
opeem ponizenju Ijubavnog zivota i u sad is
titkl-poniZavaJueem na nu odnosenja muskarca prema zeni.
***
. Takoder se moramo pitati u kakvoj se vezi nalaze obit ji
nlematkog akademskog stud entskog udruzenja
sa
spolnim
z",:otom pojedinog clana. I tu se istitu dva tinjenitn stanja:
clllem s
put n hom
oseksuafnost
kOja se
otituje
vee
u principu
da su tlanovi tog udruzenja
sa
mo muskarci, i manje skriveni
8
149
sadizam: Velikaje zaslugaB/uhera .u tome sto ~ d o k a z a o v ~ l i k
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 76/96
znataj homo seksualnostiza. o n ~ t i l u i r ~ n j e m l l s k ~ d r Z a y e : iml,l
skih udruzenja, m a d ~ $e. ne slazemp"sa r ) ~ k i m 9c1,njegoyih
znanstven
h
i svjetonazornih
s t a v p y ~ .
,Ppsep(lO .
j(3
B a e h m ~
dokazaoda opcenje
r o 8 t i t l : J t k a . / } 1 a
zado.vaijeojLt
po} isnU:te h
OI1Jc
iseKsua
Tn
ostC <roz o ~ t i t u t k u 5e opqi j sasvim
dru gim muskarc ma: ·Za.ista, pficiri,. rrlOrnari·
f'
~ l a A o v .stud.en
·tskog udr
l,.l
zenja, PDQ pritisJ<Qm nefazrijeseI.1€ h o m o $ e ~ s u a l -
nostivrlo rado
o b i c a v ~ j u
L Glrustvu ·posjecivatjbordel.
dva iii yjs_e muskaraca
z ~ d r u g i m
o P G : ( 3 ~
i s t ( ) m i e n 0 J J l ,
u tim krugovima
jeistotaliko
rasirenok,
aoi
: Qeigledna homo
seksualnost: OYama spadai ugla\i'nom ciljem
s p u t a n o
i s k r ~ n o
pr ijateljstvo koje povezuJe "Clan.a studentskog udruzenja", s.a
"najmilijim Qrucosem". " :;.:. , ..
U analizi neurotieara uvijek
iZnGya
yidirnO da'$e:eijepa,niem
genitalnih btijenja kod muskarca i .zene j ~ d n < ; l k o
ppjata a
ho
moseksual:no.st i i;zaziya sadiz8TT): Kode/anqv.a $tudentskog
ud ruzenja
se
oQoje zadovoljavgI. -I,studentskoj borbi' lT\acevi,rn-a
i u dvoboLu. Njihovi karakteristicni . naeinj pojayijiva,r:-tja :esu
uzivanjeu
."tucnja,vama" kao i preostro rast-a,vljanje
p r i i ~ t e l j C .
i
neprijatelja .Kod nekih pacijenata, ,
kojise
neprekidno moraju
.bortti proHvsvoje homoseksu.alnosti,
na
r i l J 1 j e r
paC
fje.nata
koji bol_uju od e r i t f o . f o b i j e o Y i
n a g o n s ~
p o t i c a j i I 4 I ; ) i j ( l j u
,l,SI:JP
vima u .slid barbe n o Z ~ V i m ( l sab/jarna:d evolverimg,. Qva pla
dQdiba uvazava ~ t o lakq \obranu odllagonskog poticaj(l,'
i zadovoljenje. Ukolik.
oovome
pridodamo c j e l o k u p n o d r ~ a n j ' 8
· elana studentskogudrulenja.,dvoboj macevima me.Qu ,
pr;ijatJe
· jima moramo:shvatiti
k-ao
~ d i s t i ¢ . 1 < L n a ~ Q m j e s t a k z a l;lzajamnu
rnasturbacijw; onistovrer:neno. ·1.f
$ e p i s a d r ~ i i
;kaznu :;(:a·d}elg. '
Nastojanje da
se pokaie
zaista mriogo oziljakas.teee.nih,u
dvobojuJeinjenica da
se
.mladi "brucQ5( ,t istaknuti
T l a c
~ y a o c i
stideako netnajuozHja.ka zadobivenitJ u dvoboju o ~ u s t a s a r : n p
jedno tumacenje>
da
.se radi 0 t e n d € n c i j a m a k a s a m q ~ q z n j ( v a -
·nju koje ·
suzadovoljepe
u.d\foboju. Jed.ar)on-lgi
motiy
,jest€
·kompenzacijaosjetaja manjevrijendosti'; ~ T T ) o n $ J f ~ t i y : f l O i $ ~
z . h f ~ m j e hr4brosti. , ' ';,
.
,
***
. .
il
,·
':'
.
... ;'Ofe Roi le dei
Er6
tik:in a n h l i e
G e s e l l s c h a f t
U ; d ~ a
er
btike u
'
mu§1<omdrUSNlJ i ;
Jena,
f919; ' . - . . . : .. " " . ' :, . .
. .
' 8eitragezur Psyc:tlologie e r H o n 1 o s e k
r : - D O p d h o s i p 9
h b l ( ) ~ j i
,
homosekSlialnosti/ ,llntel'natrO'naleZeitsehrift"fili\
Psych
'oanalyse',
VIII,
: : 't 922 ) .' ,," 1 .
') : :
C,
Morama prihvatiti"einjenicu da izoblieenje sposobnosti .za
Ijubav i u masi kao Hod pojedinca znatnoucestvuj€ prilikom
sirenja okrutnostb BrUta/nost svjetskog rata (a vjerojatnoi sam
rat) bila bLnemoguca'da -potreba
za
vlascu nekolicine vada nije
uspjesno bila priktjucena 'skrivenoj okrutnosti p-ojedinca. U
jednom elanku: ·Zeitgemasses uber Krieg und.Tod ' /Suvre
meno o·ratu i smrfi/:
,kojt je,nazalost
, bio gotovonezapazen
upraV0 u krugovlma koje je najvise trebao zanimati;:Freud je
mogao objasniti odusevljenjeratom: Rat je
tnacio
. kolektivno
dokidanje potiskivanja, naroeito okrutnih poriva,
ut o
zva/u
idealizirano
glika
oca, d3.-ra. ·Konacno se smjelo. ubijati bez
osjecaja krivice, Za vrijeme rata se sada mogloopazati da su
rat odbijali oni kojisu pokazivali jake heteroseksualne veze iii
punovrijedne sublimacije:;. nasuprot tome, najbrutalniji pobor
nie i ratabU i su oni
koji
su zenu smatrali nuznikom i koji su
prikriveno iii oeiglendobi li homoseksualci. I sadisticki psihopa
te i disocijalni karakteri ' su
se
pokazali dobrim u.smis/u ratne
ide%gi
je.
Svatko, tko je ucestvovao u ratu , zna kakvu ulogu
su u kasinu, kaverni, na vojniekom vjeibalistu i u oficirskoj
menzi imala obaatributaizopaeene genitalnosti, analna bestid
ITa
do
sjetka
i
analna psovka. Razgovori
0
kurvama i koitusu
gotovo iskljucivo su Cinili temu zabava. Tko poznaje snaine
vojne izraze za genitalne funkcije sigurnonam nece osporavati
opravdanost da pretpostavimokolektivnu regresi ju ka anal nom
i sad istickom; ona
se
u ratu dalje prosiri/a, ali zapovijedni ton
prisutan u razdoblju prije rata jasno jesvjedoeio 0 bolezljivosti
genitalne konstelacije masa i Fljihovih vada.
Op6enito vrijedi reeenica da Ijubav nena/azi mjesta tamo
gdjevladaju moc i nasilje.
To
je sasvim
sigurnotocno
, ali
to
nije
i sve. Jer jedna cinjenica u ueenju 0 neurozama i u sociologiji
zahtijeva da bude uvazena: ako genita/na /jubav prema objektu
nije mogla bitl j dinstvena astvarena, razvijaju se patreba za
vlascu i brutalnast i
t
preka bio/aski
;
socia/ask; potrebne
mjere. ·
Da,
na osnovi kliniekih iskustava 0 utjecajima koje
sputana Ijubav vrsi na spremnost za mrznju smijemo tvrditi da
u kod nekolicine vada koji su odlucivali 0 ratu i miru nije
dJeloyala samo, i
U'
prvom redu, potreba za vlascu .
Ona
je
vJeroJatno
bila neposredni pokretae i pridruiila
se
socijalno
*
Ges.Schriften, bd. X / Sabran
,i
spisi /
**
Ne
ulazeci u ov
aj
problem
athenau
je u
"Von
kommenden Dingen"
0 nadolazeeem/ pdmijetio "da se izmedu p o ~ u d e z a vlascu i slabe
muskosti nal
aze
cudne
veze"
. (Gesamtausgabe ,knjiga III , strana, 185 .)
.150
151
ogranicenjima kao sto
su
to bila ogranitenja vladajuce klase.
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 77/96
ekonomskom problemu vlasti.
Ali,
zar je moguee da
su
pak
onda seksualna vezanost i ogranicenje slobodnog o r a o b
je l ta ostali bez ikakvog utjecaja na mentalitet pojedinca? Oni ·
nigdje nisu bili toliko golemi i strogi kao u krugovima dinastije,
naslijedenog
i
novcem stecenog plemstva. Klasne predrasude,
svijest pripadnosti odredenom staleiu, navodno i
driavni
interesi zahtijevali su postavljanje individualnih seksualnih po
treba iza interesa vlastite
klase.
Izbor supruznika i brak su skroz
naskroz stvar politike, to naglasenije, sto su bili b
liie
vladaju
ce rn
poglavaru.
Te
uskrate, koje su b
il
e posljedice s
oc
ijalnih
utjecaja, nisu mogle ostati bez posljedica. oid je i sVijest
pojedinca 0 pripadnosti odredenom staleiu zapovijedala da se
prisila oko izbora supruznika i zabrana neprilicnog braka pri
hvacaju bez javnog protesta: nesvjesno-Infant
ll
no se moraloa
pobuniti. I ako oklop dvorske ugladenosti nije dozvoljavao
revolucionarne ispade u vlastitoj kuci, oni su
si
mogli dati
oduska u seksualnim skandaloznim aferama i u ratnom sadizmu.
Oa
kle, ekonomski interesi
su
za sobom povukli i prikljuti
va
nje vanjskih ogranicenja individualno uvjetovanim genitalnim
za prekama. Proletarijat nije optereeen takvim ekonomskim
ogranicenjima genitalnosti,
a,
posto je i pritisak kulturnih zahtje
va nizi nego kod posjednika, nervoze se rjede pojavljuju u
odnosu na
broj pojedinaca i genitalnost je utoliko nevezanija
sto su losiji materijalni uvjeti za iivot Tu veliku razliku opazamo
tek onda kada analiziramo bolesnike
iz
najsiromasnijih slojeva
proletarijata. Atributi proleterske neimast ine jesu daleko manji
pritisak na potiskivanje u djetinjstvu, zapustenost, ra
na
seksu
alna zrelost u najistinitijem smislu te rijeci, brutalna uskracivanja
i slicno.
Oakle, brutalnost se u siromasnom sloju proletarijata zasi
gurno obilato ispoljava u obliku ubojstv
a,
tucnjava
noie
vima,
izgr
eda pod utjecajem alkohola itd. Kako se ova cinjenica
odnosi prema relativno nevezanoj genitalnosti proletarijata? Pri
tome prije svega reba zapaziti da pojave brutalnosti mase nisu
ni u kakvom spomena vrijednom odnosu prema broju pojedi
naca. Ukoliko u obzir uzmemo veei
iii
manji nedostatak djelo
tvornih kulturnih zapreka, proletersku neim
as
tinu
i
prisilu
na
teiak rad, moramo se stovise pitati zasto brutalnost masa tako
malo dolazi do izrazaja . Sociologija nije mogla rijesiti problem
da mase dozvoljavaju da ih svladavaju pojedinci. U uvjetima za
iivot kojima su mase prije neko
Jik
o god ina bile podvrgnute
(mnogostruko
su to jos i da
na s
moralo je doci
do
kaoticnih
revolta, da su pojedinci iz mase
bi
li podvrgnuti istim seksualnim
/
Relativnu psihicku pitomost
rna se
, koja se i uvidavnim kapita
listlma morala ukazati neshvatljivom, izmedu ostalog treba
pripisati
i
re lativno nevezanoj genitalnosti jer njeno zadovolje
nje oduzima energiju sadistickim porivima. Ooduse, ako se
brut
al
nost sa svim pojedinostima budi iz mase, tada
je
ona
mnogo izvornija, nepromisljenija nego brutalnost klasa velepo
sjednika jer nedostaje fasada zavaravajuce kultiviranosti. Ona
je infantilna nasuprot dobro ma skiranoj, a zato i nemilosrdnijoj
i
rel
at
iv
no rasirenijoj brutalnosti ekonomski bolje stojeCih. Za
ci
jelo: ova brutalnost
se
lako
moie
shvatiti kao sredstvo
za
zastitu posjeda; ipak
bi
bilo veoma vaino slijediti pitanje da Ii
je
ekonomska nadmoc te manjine tek postala mogueom uslijed
njene brutalnosti koju su unutar i izvan kruga podupirale sepa
raclja I ogranicenje seksualne slobode. IIi obrnuto? Da Ii je tu
naJprije bilo ekonomsko postavljanje pojedinaca
na
vlast na
osnovi cisto vanjskih uvjeta, kao sto to tvrdi marksisticko uce
nje? Da Ii je ono tek sekundarno, radi zastite posjeda, a izmedu
ostalog
i
uslijed ogranitenja genitalne slobode dovelo do se
paracije v
el
eposjednika, a time i
do
razvoja brutalnosti u svrhu
ocuvanja posjeda?
Smatramo da ce sociologija pomocu teorije
0
nesvjesnom
i pomocu a
nal
iticke seksualne psihologije moci rijesiti vazna
pitanja, koja bez ovih pomocnih sredstava moraju ostati neri
jese
na
. Nas zacijelo veoma nepotpun pokusaj ne bi trebao
do
ve sti ni
do
cega konacnog; on znaci samo poticaj
na
osnovi
nekoliko analogija u dusevnoj dinamici neuroticnih Ijudi i mase
koja se pak sastoji od pojedinaca.
b osljedice cijepanja spolnosti z brak
Jedna va i
na
okolnost u predbracnom spolnom iivotu mu
skarca igra sudbonosnu ulogu u braku . Poznato je da su
prostitutke iii totalno trigidne iii su orgasticki potentne samo u
odnosu
sa
svojim Ijubavnicima, takozvanim svodnicima. Mlade
prostitutke obitno se povremeno pretvaraju da doiivljavaju
r g a z ~ m medutim, to uskoro ne ostavlja vise nikakavutisak na
lskusnljeg muskarca, pa cak moie izazvati odvratnost.
On
ubrzo utone u apatiju prema zeni, a spolni tin se svodi na
onanijs
ki
n kojega ne potice vise zena nego samo
mastan a. Stay perna zeni opeenito, koji proizlazi iz svega
moze
se
najbolje oznatiti izrazima koji
se
testo mogu
cutl u krugovima oficira i studenata : Rupa je rupa. Nocu su
sve krave erne. i slicn
o.
Neki muskarci pokusavaju u razlicitim,
152
153
pod takvim uvjetirna veoma malo zadovotjavajueim v a r i j a c i j a ~
ocekuje "taki,NbludniekLobieaj:', aona jeisuvise.sputana oa bi
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 78/96
ma koitusapronad nad0mjestak
za
ugodu :koja .bi .trebala
proisteCi iz ugode koju osjeea f partneriea. .
.Veoma
znaeaJna jecinjenica da mnogi
muskarei j .zene
uopce nezriajti da kod zene 'postoji .orgazam, cak
gamnogi
smatraju sramotnim. Potcjenjivanje zene iapatijakoja Je steeei.
na tokom "analnog" i onanijskog opcenja sa pladenim zenama
uzrokuju 'da
takvi
mU$karci nakon ·tina, .cesta vee i :pritikom
ejakulacije, cisjecajugadehje: Ova reakcija se
-cnda
'u; braku
ve
'oma 'tesko· svladava" Genitalna osjetilnost je
tak0analno
optereceria da ne moze pronacivezu sanjeznimhtijenjinia.
Opcenje sa njeznovoljenomzenom; pod pretpostavkom dase
los moze pobuditi njezna 'ljubav, shvaca
se
svjesno n e s v j e ~
sno kao prljanje ,zene. Ukolikose. njeznohtijenje ·ugasi; ein
postaje aosadna obaveza i ostajesamb postupak praznjenja,
Ukoliko
se ne
ugasi,
za
muskareapostoji opasnost da oboli od
fakultativne iii potpune impotencije:,Time naravno trpigenital
nost zene. koju jeona morala zatomljavati sve, do udaje;;
'i
upravo u
p6eetkuspolnih
odnosa potreban je veliki takt . i
razumijevanjeod strane mu 'skarea
G( .
bi popustita njena sek
sualna plahost. Medutim, muskarae nije stekao takvo,zanima
njeza
z a d o v o l j e n i e
zene, iii
biga
podsjecalo napetvaranje
prostitutke da je spolno .uzbudena ako njegol/a supruga
ne
bi
spretava/a svoje uzblidenje .Stoga soeijalno cijepanje .spo/
nosti, koje se ispoliava u kontrastu: brak -prostitucija, moramo
smatrati '
jednimodnajvaznijih
uzroka sta/ne 'frlgidnosti zena
koje nisu naroeito neurotski disponirane. Nedostatan.interesza
zadovoljenje zene ima kao .posljedieu .preranu ejakulaciju
i
m/itavljenje uda: muskarae tezi ka konacnom zadovo/jenju, ali
se
pri tome
ne
prilagodavazeni koja, 'naroeito u pocetku braka,
veorna
teskm d o s ~ j e v a db
orgazma iii
gauopce rle
d o z ~ v l j a v a .
To
cinda zeaL
daje povoda
za
regresivno ozivljavanje stafih
mastanja'i 'na taj natin pala.le temeljza psihoneurotsk<o obo
Ijenje: PrilikOrh lijecenja frigidnihze )aoYaj.
soeijalno
uvjetovan
oblik .prijevremeneejakutaeije muskarea susrecemo 'kao -po
sljednju, ali nesavtadivu zapreku,Benitalnost zeneSB oslobada
tokom
-analize,. medutim; lie moze
se
razvitijer suprug nije
dovoljno potentan,tj .nijesvladao cijepah;e svogseksualnog
htijenja; on seidalje pona$Gteggfsticki i<adi ran ije sa r . o s t j t u t ~
kom iii kodplacenog snosaja:
'-
' , ' ,
U dr.ugimslueajevima muskarclIU braku nedostaje moguC
,nbst
daiz\loqi ranije
uvJezbavane var ijaCijespolnog
tiria iH
da
postigne· zvangenitalna: zadovoljenja, jer od svoje supruge ne
i
sama' bilaakti'Vna; svaka :izvaflgenitalna spo/nost povezuje
sa
'
sa
Idejom r . o p ~ l a bludnica'\
Medutim
sada analiza ud.anih '
zena pokazuje: -',a poznavanle seksualnog .razvoja, dopce
ne
,
dozvo/java nikakvodrugo misljenje da,predgenitalne nagoD"
ske sil
e,
uk
olikonisu
bilR,Sl Iblimirane, .,individu( .lno
raz/.ici t'o
izrazito
iziskuju tadovoljenje,tJ [ a d n j a m a ~ o j e p r e t h o d n e f l e p Q ~
srednom ,zadovoljenju Tako odbijarijesvakog negenitaln'og;
zadovoljenja o c i v a n a ' t ) o t i s k i v a n f u muskareu kojizatomljuje
svoje nesubl imirane predgenitalne potrebe prifetL n e u r Q t s ~
•
oboljenjej takvao-granicenja, medutim;
vode
uvijek karazdra
zenosti;u braku;. cijis'tvarrii motivi obicno cistant1 nesvjesni
budu potiS rluti: UkolikO muskaracitako sto ponovo cijepasvoju
seksualhost,zadovolji svoju genitalnostu drustven0 prihvate-'
nom bracnom
cinlJ,
a
$v<Dje
predgenitalne potrebeizvan .braka;
poslJediee za brak ne mogu bitinista manje stetne
,·
Z a p r e ~ a v a n j a i l i dljeljenj'e potreba uvjetujusve vece ctuplji
vanje spb
/n
e privlacnosti , orgastieko rasterecenje s\levise guoi:
na
intenzitetu; mastanjakoja.;'proizlaze iz
'
nerijesenih poriva
ometajuci prodiru zavrijeme
ciria: konacno jata
(agresivnost
kOja
je prije sVe'gRusmjere
na
'prema toboz.e-krivom supruzniku.
Poligamne zelje; kojes.e'obicnotbvg toga
i s t t a k o u s p o s t a v
Ijaju, povrh toga kod moralnosputanog uvjetujtl osjecajkrivice
koji sarno, os pojacava mrinru. Ako,
se
muskareuunjegovorn·
poslu ne pruza moguenost
dasublimira
zatotnljeno :iii ako je
njegovasposobnost za sublimaeiju veomamala, ;on posezeza
svojgm-homoseksualnoseuiii postaje koekar i
pijaniea .
Zeni je otvoren samo put ka ·neurozi ako je njen Ijbido jaki
akoje nagonsklsputana, Razacaranje koje je dozivje/a u rT)uSkar
ell ne mora uvijek o s t a t i s v j e s n o jace'potiskivanje, to Je
sigurnije da ce zado\lo/jenjetra:ziti u ri1astanjir'na; moradoCi do
regresija i zaprecavanja libida. IIi zudnja za zadovo/jenjem
d o l ~ t d o
izrazaja ·
ka
o:ogorcehje
i
svadljivostO tome ce·odlueiti
latrna moraine zapreke , Neki losi brakovipoCivaju.na cinjehici
CiIa
sesupruzniei genital rio
(u uzemi
sirem smislu)nisu;moglt
pronaci,a braana borba ·tadanijenista.drugodo pritajena·neuroza,
~ r i g i d n u zeou spolni cinje .uyijek.neugodan
i
cini
jojse
b r ~ t a J O i m On
:za
nj l;l
i
njenog supruga, kojise s pravom
oSJeca
pogodenim :njenomodvratnoscu-,postaje neugodna
o b a v ~ a . Utakvom s/ucaju ne moze,pomoci niH
subli-nJacija
jer
r a s t ~ O f e n o s t spolnog livota Fazarajuce napadai vee p0stojeee
swbhgtacije. Na
taj
nacin ponekaddolazido nesposobnostiza
r a ~ t Tada ostaje samo izborizmedu neuroze
.
brCicnenevjere,
154
55
· U odredenim uvjetima obilje djece i velika materijalna po
se brakovi sklapaju unatoc ekonomskom i osobnom ogranice
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 79/96
treba mogu ponuditi izlaz
iz poteskoee tako da oni apsorbiraju
psihicke
en
ergij
e,
koje bi inace bile upotrijebljene
za
stvaranje
neuroze. Naro
to zena moze u djeci do izvjesnog stupnja nac;
na
domj
estak
za
izostalo seksualno zadovoljenje. Zacijelo bi
bilo uzaludno u sluzbi neke religiozne iii svjetonazorne ideje
htjeti sasvim nadomjestiti seksualno zadovoljenje radom iii
obil jem djece; pod odredenim uvjetima, koji pripadaju stvara
nju neuroze, usprkos neimastini, vanjskoj prisili na rad i obilju
djece, nastat
ee
neuroza.
Ne potcjenjujuCi ekonomski momenat, htjeli bismo
istaCi
da i unutrasnj i konftikti slabe snagu koja je potrebna za samo
potvrdivanje u g ruboj stvarnosti. Unutrasnje rastrojstvo priklju
cuje se vanjskim poteskoeama i oboje se medusobno nai
zmjence pojacavaju . Socijalni i demografski politicari obi tava
j u previdjeti subjektivni udio u socijalnoj neimastini iii ga uzima
ju u obzir samo utoliko ukoliko
se
moze izvesti iz vanjskih
poteskoea. Nasuprot tome, analizom pojedinaca mozemo se
uvjeriti u to da su neuroticni Ijudi u stanju da dane prepreke
prekomjerno uveeavaju. Onaj tko je upoznao tu unutrasnju
spremnost za prihvaeanje i uveeavanje ekonomske neimastine
kao izlaz
iz
unutrasnjih konflikta
ne
moze vjerovati u potpuno
rjesenje socijalnih problema samo pomoeu uobicajenih sred
stava. U socijalno-ekonomskom pogledu ove pritajene neuro
ze,
sto
se
tice stete koju nanose zdravlju naroda, ni u kom
slucaju ne zaostaju, na primjer,
za
tuberkulozom. U to se
mozemo uvjeriti u ustrojstvu psihoanalitickog ambulatorija za
siromasne. Tu tinjenicu bi vee odavno otkrile i mjerodavne
licnosti u socijalnoj zastiti da nisu bile pristrano zaokupljene
pogresnim vjerovanjem da su neuroze -
ka
o i toboze sve sto je
misaono - samo nadgradnja ekonomskih odnosa.
***
Brak je jedna od mnogih tocaka
na
kojoj
S8
sijeku socijalni
proolenii'; i upravo
se
brak sluzbeno ne smatra onime sto u
stvari jest: e k s u a / n o
? j § d n ~ - o m
cija podloga u prvom redu
mora biti Ijubav
r: - .-ema
ge nital nom objektu; ova cinjenica
se
cesto zanemaruje i brak se shvaea samo
~ o n o m s k a
jedinica iii kao institucija za produzenje vrste. Al i, najmii nji'brQL
brakova se sklapa
iz
ekonomskih razloga iii u svrhu produzenja
vrste; u danasnjim uvjetima brak znaci samo ogranicenje i sa
sobom donosi opasnost ekonomske neimastine. Nepsiholoska
je pretpostavka da bi oni objektivni ciljevi braka ikada mogli biti
iii postati subjektivan motiv za sklapanje i odrzanje braka. Ako
nju, cak unatoc opasnosti od neimastine, onda se
to
dogada
jer
to
zahtijevaju snazne individualne potrebe, u prvom redu
seksualne. Freud je jed nom seksualnu ugadu shvatio kao nagra
du
koju priroda isplaeuje pojedincu
za
odrzanje vrste. Kultura
sa svojom prisilom na potiskivanje i njen atribut , ekonomska
neimasti
na,
uzrokovali su da je jedan znatan dio covjecanstva ,
na roCito t enski, prevaren za tu nagradu. Produzenje vrste
osiguravaju ponajvise samonada da ee kao nagrada biti urucena
ugada,
i
i, kod zene ,
mal
i
iz
gled
za
samo ekonomski opstanak.
Biolo§ka tendencija za produzenjem vrste kao zelja za
djetetom jamacno je kod zene
iz
individual nih razloga znatno
izrazen ija nego kod muskarca, a i psihicki je zastupl jena. Ipak,
u
in
dividual nom razvoju seksualna zelja uvijek prethodi zelji za
djetetom. Pomislimo samo
na
pubertet. Uskraeivanje seksual
nog zadovoljenja sputava takoder i zelju
za
djetetom. Samo
kod zena zelja za djetetom katkada prekrije seksualnu zelju.
Analiza u takvim slucajevima dokazuje da postoji neurotska
zapreka genitalnih poriva; takve zene nesvjesno se plase spol
nog
ci
na iii su dozivjele jaka razocaranja u muskarcima i sada
t l dijete partenogenetskim putem H.
Deutsch}
Frigidna
ze
na
sa mnogo djece, cak i ako je najbolja majka , prvobitno
uopeenije ze ljela djecu iii barem joj to nije bilo na prvom mjestu.
Tek
kad
su
djeca vee bila tu nadomjestila su seksualno zado
vOljenje apsorbiranjem libidinoznih eneregija, tj . radom na koji
su je obavez ivala. U analizi v
rl
o brzo dolazi do izrazaja otpor
prema majcinskim obavezama I prema nuznom
odricanju
U
re
lativno dobrim brakovima zelja za djetetom se obicno
uspostavlja tek kada je nastupilo izvjesno zasicenje genital nih
zah tjeva .
Postoji stay da se brak ucvrseuje tek djetetom. To je tocno
odreden im pretpostavkama. Jedna ad na]vamijih jeste
psthogenit
al
na ha
rm
onija roditelja. Ako se ona ne ostvari djeca
~ a p r o postaju novi izvor bracnog neraspolozenja i pritisku
Ju61 okov kojega se mogu rijesiti samo ekonomski veoma
~ ~ r o t o j e roditelj
i.
Ukoliko se radi vise djece, na njih se
t
ZIiJ
eva sva u braku nezasieena Ijubav; roditelji
se
prema spolu
p r ~ d j
~ l j u j u
za odredenu djecu i svaki supruznik usmjerava
ubtmce protiv Ijubimaca drugog supruznika. To mora
Imatl najstet
ni
je posljedice za dusevni razvoj djece koja dospi
*
Balzac
je u svom djelu
Ov
ije zene ovaj konflikt majke opisao nena
dmasivom jasnocom .
56
57
jevaju
LJ
teske konflikte, ,dijelom. meaus.obno,; a dljelom sa'
"Ne obtizirimd '
se na: rl
sto
kaie
moral i
pror'n
'atrajmo
tinjeniCe: . . ' .'
.
' .•
.
. ' . , . " ' ; .
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 80/96
roditeljima,
I:z..
takvogbraka poticu poneke "mnogostruke licc-
n o s t i n k o ~ e
Freudsvodi na p r e C n a m e d l J s o b n o
nespojJva
istovfecivahja. . '
, .
-
-
, -
.
c) 0 problernu
otupljivaf1ja g ~ n i t a t n o s t i
L • .
monogamnombraku
. . . . . ' .
. , . . . ' , . , ._ '
'
" .Vladajuci seksualnimoral zahtijeva ,monogarnni spolni ·
oancis u braku.Nije nas zadatak
daodlutimO
.daIi
onuta
;me:.
ima' praYo
iline
. Etickezahtjeve.
ne
mozema ,dokazaU; post
OJ
pocivaju
na
procjenama, oninisudos tupni znanost[, koja samo
opisuje iDbjasnjava.Ona samo
mote
m sam ,zahtjev; odnosno
moti¥e 'zahtijevanog ucinrri predmetomistrazivanja'
ti
"ispitati
posljedice'koje·.se u,spostavljaju kod pr idriavanja ilf
nepridria
".
vanja moralnogzaKoha. Moraljeurazlicrrim.vremenima i z g t e ~
dao razlicit6; aobicava j .meausuvremenicimapostavlti opte, ·
cne
a h ~ e v e k o j e
protivnici brane
istomstraseui
uvjerenjem.
Znanost obicno' postaje moralna• .unatoc
testo
.naglasenoj
amoralnosti na granici seksualnosti, · a sigurno ;ne · k o r i ~
objektivnosti rezultata ,svojih istraiiyanja; .
· r·· . . '
. . Neke
sNar,i, ~ o j e s ~ s a m e p o ~ e b i r a 4 u l T 1 i j u m o r a j u p o n Q v o
biti nagJasene,sve
dokozbiljni
i ,utjecajni .seksolozi; ,
-kao
primjer, Furbringer,r:noralnognjevno pisu uznanstvemirn
ras
pravama: "Kada
se
saznatnomucestaJOseu,
bezvainih razl:oga .·
(prekomjerno ' debljanje, trudnoca" balesti uutrobi).; i4abiru
c
abnormalni poloiaJi.. leani poloiajmuskarca, .
b o C n i p 6 1 0 ~ a j ,
koituscum uxoreinversa, stajanje, .sjedenje, po/oiatna ko/js7 '
nimai/aktovima 7 Iijecnik
setreba
cuvati sklon0sti
da
,ih u
potpunosti shvati kao bezazlene,'profazoe,.ruzrie obicate (!),
Dovoljno cesto
se
u njima skrivaju izrodi rafiniranih osj.etilnih .
uzbudenja cinicnih (!?).·mastanja."
..
.Samo je jedankorakoaav
de
do
zakonskog r o p i s i v a n j a ' : n o r m a ~ n o g ' polbiaja
za
koitus
.
* " .
M ~ r c ~ s e o y o m
H ~ n d ~ 6 r t e r b u c h d e r S e x u ~ l i h i s s e ~ s ~ h i t
,:sf
a na
P r i r u C r i i r j ~ c n i R seksualne znanosti j - Oricistd-rrrpramo ocekivati I
kada u
tim stvariinavidimo ilzgovaramolstinu,
pokaZalb se udblikl{
j e d r i e n a p o r i 1 ~ n e Kc:ijU
je
ufeaniStv6 "Mu'riCtlner Mediiinisct{e'Wdcheri- '
,schrift" / Minllenskj:.medidnSkitjednik/' (flOl(embar , 9 6) d o d ~ l o po"
j l l ( a l n o m ( e f e r a t t J
o d y a ~ n o j
knjiziV,m
de Yeldea: Die
v o l / k o r T I l J l ~ ,
Hie /Sav,rsen otaki
( K o n e g e n ~ V e d a g 1926, ·
aljtor .N,ass;iuch : .
nasem .r:ois1jen)u .
btlc?
bi 'bolle ' da .se,. ~ n j i g a .ograniiF' na , i i j e c i : l I C k ~
.
Rrug'ove;
u ruei laika'ona moze stetnodjelovatLlzvjesne '''varijac:ije''
koje se ovdje opisuju i preporucuju ne treba da nadu pristup U njemacki .
brak (I) -
Na ,ialpstl ,o,ycije .senismo vi§e
mpgli
o.bazirati natu
~ n j i g u ,
jer se pojavila nakon zavrsetka r u k o p i s a , . , .
. Du
gd
godiSnja monoga,mija uzrokuje otupljivanjegenitaln'e
prMaCriosfi;
kOje san-Io
rijetko·zavrsi'u tihoj rezlgnadji; mnogo
cesce ono vodi ka teskim konfliktima u braku: Ovaj
s l i s t ~ n s k i
probler:n bracneWJOlnosti je'cduvijek bio predmet vica j dosjet
ke
, a isto taka
je
nepr
ek
icfno
zaokupljao genij jedri6g Balzaca
iii Strinberga: Samo 2nanost zna'da
se
ukloni timproblemima,
. Supruiri i,ci
Jeana:
na drugome'otkriVaju nedostatke kafe
ranije ni
su
Vidjeli
ii
i nisu uvazavaH,vise rie
~ r a z u m i j u "
]edno
drugo,
sv
ejedno da
Ii se
lienost promifehila "
i l ine
. Samo u
najrjedim slutajevima
inaju
stvarhe razlOge
iii U
seksu?lnom
otupljiv<;lh
ju naiiru posljedfcu
disharmonije. lstiria je suprotna:
Smanjehje spblne privfacr'iosti pOjacava osobine koje sti se
povukle u vrijemegenitalneharmonije.·· . •... .' .' .'
. Uzmi'hlo a j p o v d ~ r i i j i shicaj: Supruinic i
su
tjelesno i dusev
no zdravi
,donj ih
nisu ·dosli zahtjevi ek6nomskih poteskoca,
suprug Ie bio u51anju da razVrgne
:'ekonomskii
socijalno
'uvjetovano cijepanje
Ijub1:lVi. Za
netakn'
utuzenu
defloracija
wijek
in aciS6k
(ponovna kastraCija)*kojegamoze svladati
samo u povol
ji l
im uvjetima. Ukoliko
njema
frigidnost ubrzo tie
i§cez
l'1e
,
ra
zvija
semrznjapremasupnigu
, Razumljiva, ali
sa
lijecnickog stariovi§ta. heopravdavajuca plahost;
kaoi
hojazah
od dospijevanja ria "gfas porr'rografasprijecile'
su
·pristuparije
psihologiji prve braenenod:Ozbiljni piscisu tVrdili,a psihoana"
liza
vjentanih
do
kazuje da
58
Kasnija brf\cna
sreeailibracna
nesreca konacnq, m'ogu
svestiila d 6 i i v l J a j ~
prilikoni prvog
spolnog susreta, Cinjenica da za prvi mjesec braka postoji izraz
"medeni mjesec" vee govori da
su
oni koji
su
taj izraz stvorili,
iii
ga rado upotrebljavaju, iskusili otupljivanje te da
iele
istad
prividnost prvih bracnih doiivljaja, koji
se
cine lijepima samo
sa
stanovista
ka sn
ije otupljenosti. U stvarnosti oni djeluju 50
kantno i
doi
ivljavaj u
se
iii svjesno
sa
razocaranjem iii su poti
snuti
i
pretjeranim, kratkotrajnim iluzijama
se
rie
daleko
od
~ v i j e s t i .
Zena
se
bojailji vo suoeava
sa
jednim novim doiivlja
Jem
koji je cd djetinjstva bio tabu. A tamo gdje vlada t jeskoba
~ e m a
ugodom ispunjenog doiMja ja, I muskarac
se
nalazi pred
J ~ n o m novom cinjenicom, ako je ranije morao cijepati svoja
IJubavna
htijenj
a,
i
mQr
a pokazati mnogo takta i tankocutnosti
da bi svoju osjetilnost prilagodio situaciji, te da
ne bi
pocinio
*
Usporedi ovdje Freuda: "Tabu der Virginitat"
/Tabu
nevinostij ,
Ges,
Schrifte
n,
Bd. V
156
159
nikakvu nesmotrenost. Oakle, ugodom ispunjeni harmonican
dozivlj
aj ne
maze biti ostvaren. Ono zbog cega
se
mnogim
sa
zn aje ni so matskim predrasudama obuzet lijecnik, a ni
p
si
holoskim problemima
ne
vitan i nesiguran bratni savjetnik.
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 81/96
muskarcima dozivljaji u pocetku
Cine
lijepim jeste novost do
zivljaja, okolnost da prvi put "posjeduju" zenu iz svoje klase koja
im do tada bila zaranj
en a.
Zena koja potice
iz
ekonomski i socijalno losije stojeeih
krugova mora takoder tjeskobom reagirati aka u brak stupa
netak
nu
ta. Kod muskarca iz njene klase mozda ne postoji
cijepanje Ijubavnih htijenja, ali on u prosjeku
ne
raspolaze
kolicinom fine osjetilnosti koja je potrebna da defloracija
ne bi
djelovala poput soka.
Prosvjeeivanje supruznika
0
teskoeama tjelesnog i dusev
nag prilagodavanja moralo bi u
bratnim
savjetovalistima biti
postavljeno
na
prvo mjesto. Istrazivanje tjelesnog zdravstve
nog stanja ti n i samo jedan dio zadatka. Samo razjasnjenje, da
genitalna harmonija moze biti uspostavljena tek kada
su se
seksualni ritmovi oba supruznika prilagodili jedno drugome,
maze ustedjeti velika razotaranja. Muskarac bi morao znati da
je zena u
potetku obit
no frigidna, te da njena frigidnost
iste-
zava sama od sebe
ak
a je ona u biti zdrava, a on vjest; kod
neurotskih zena ee vjerojatno sarno psihoanaliza m ti odstra
niti teskoce_ Od kada postoje psihoanalititki ambulatoriji
za
siromasne, i najsiromasniji mogu koristiti specijalistitke lije
cnitke
analiticke savjete i lijecenje. Ne smijemo potcjenjivati
seksual
ne
zahtj
ev
e proletera. Tokom analize neurotskih zena
radnica cesto
se
cuje da im je bilo prigovarano da
su
hladne.
o
ovim elementarnim teskoeama proleterskog braka nista ne
Vr
atimo se glavnoj temi. Ako se nakon svladavanja svih
poteskoea uspos tavila genitalna harmon ija, prijete no
ve
opas
nost i. Lakoca sa kojom se postize zadovoljenje, nepostojanje
pot
re
be
za
osvajanjem objekta, oboje vode
ka
isuvise cestom
spolnom opcenju koje je stetno u dvostrukom pogledu. Nikada
ne
dolazi do veeih
na
pe tosti libida; vee i najmanja zapretavanja
se svlada
va
ju. Ferenc
zr
je, koliko ja znam, kao prvi obradio
opasnos
ti
te bracne "seksualne navike" u okviru jednog znan
stvenog
rad a.
Koitus
se
t
ad
a
iz
vodi kao nesto prisilno; a usp
os
tavljaju
se
osjeeaji gadenja. U spolnom
Cinu
se razrijesava i
jedan dio agresivne volje
za
osvajanjem. Kod nekih muskaraca,
tiji
je glavni cilj prije braka bio osvaja
nj
e mnogih zena, nes ta je
teznja
za
suprugom kada osvajanje uopee vise nije potrebno
On
o
st
o ovdje napadno dolazi
do
izrazaja vrijed i v jerojatn o
manje iii vi se
za ve
tinu brakova. To im a svoje duboke uz roke
u osebujnosti djetinjeg seksualnog razvoja.
Sek
sualno je uvi jek
bilo zabranjeno i u nesvjesnom zadrzava tu asocijaciju . Zabra-
njeno, tj . u bit; s e k s u ~ l n o je n
est
o
za tim
se naroCito zudilo . I
dajemo samo jedan primje r: U D.M.W. br. 47,1926, Schwalbe izvje
stava
0
bracnom savjetovalistu u Berlinu koje je osnovala kotarska oblast
Penslau Berg
(u
"Gesundheit liche Beratung vor der Eheschliessung"
jZd
ravstveno
sav
jetovanje prije sklapanja brakaj). Uautenticnom
iz
vjesta
ju kaze
se
da su prema jednom formularu bi li ispitivani: visina, tezina, obim
grudi,drzanje, urin, menstruaci j
a,
potkoznomasnotkivo, misicje,sluznica,
g ra da kostiju ,osjetni organi, oci, uS, pluca, srce, krvni pritisak, tonus krvnih
sudova, sadrzaj hemoglobina ,spolni organi; narocito vaini nalazi : hernija ,
kriptorhizam, deformacija -i
za
tim dodaje: "Samo u podesnim slucajevima
ustanovljen je potpun nalaz ." Tko ie li dokazati da su
se
pogledi promijenili
iii pretpostaviti da
se
pitanje
0
p
si
hoseksualnos
ti
(potencija, sposobnost
za
Ijubav, ak tualni Ijubavni problemi) smatra tako samo po sebi razumlji
vim da
se izrazito niti ne istice? Taj neka nekoliko
red
aka dalje procita
izvjestaj
0
"Bracnom i seksualnom savjetovalis tu" Saveza za zas titu majki
i seksualnu reformu "da se na tim mjestima bracno savjetovanje ne smatra
jedinim zadatkom nego da se
osim toga daju savjeti i z · sve seksulane
probleme
(ovaj dio sam ja is takao), na zalost ne samo
za
sprijecavanje
zaceca nego
pos
vo j pril ici i za poba
ca
j." Dakle, tocno je ona sto mi kazemo
o uobicajenom poimanju braka, da on nije seksualna zajednica; inace ni
kakvog smisla ne bi imale
rijeCi o
sim toga" . Sasvim u ovo m srnislu djeluje
i bracno savjetovaliste u Frankfurtu (pro
f. Raeke :
"Ako je brak jednom
konzumiran, nije vise
za
jamceno nikakvo savjetovanje. Time se potpuno
izdvaja probl em ogranicenja rad
an
j
a
- za bracnog savjetn ika Izdvaja se i
cinjenica da savjetovanje dobiva svoj pra
vi
smisao tek
nakon
skla panja
braka.
Razumljivo je da je suvisna i svaka kritik
a.
.
"Psychoanalyse
vo n
Sexualgewohnheiten" j psihoanaliza
se
ksualnih
navika
j
Internationaler Psychoanalytischer Ve
rl
ag, 1925.
160
161
tako zabranjeno i na neseksualnom podrucju dobiva skriveni
seksualni smisao, na primjer, krada kod kleptomanije. Kod
nekih Ijudi se seksualna vrijednost zabranjenog ucvrscuje na
ien
skog osjecaja manje vrijednosti, one zele da im se zaista
mn
ogo muskaraca divi i osvaja ih. Ova narcisoidna pozadina
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 82/96
patoloski na tjn toliko da oni
ne
mogu iudjet i
za neCim
sto nije
zabranjen o. 8to je vise muskarae u predbracnom seksuanom
iivotu ht io osvajati i posjedovati , to brie ce on otupjeti u
braku.
Narcisoidni
i
sadisticki udio genitalnosti u monogam-
nom braku
oSta /u
nezadovoijenl.
Tome se pridruiuje i jedan momenat
iz
ranoinfantilnog
seksualnog odnosa sina prema majei. Ukoliko zudnja za
ne-
dosti
inom
majkom zadrii svoj prvobitni intenzitet, prema
an-
ku
d91azi iii do stalne nemogucnosti ustrajavanja (Don Juan) iii
nastaje uvjet za Ijubav da ien pripada nekome trecem id ju
se osvaja unatoc zabrani
Freud) .
Supruga je, time sto ju
muskarae zakonito posjeduje,
za
takve muskaree prestala biti
majka za kojom zude. Ovom problemu moie doskoeiti samo
analiticko razrjesenje ineestuozne fiksaeije.
Mnogo je diskutirano tome da Ii je covjeku prirodena
poligamija iii monogamija. Ljudi su se odlueivali
za
jedno iii
drugo prema individualnim svjetonazornim interesima. Oni uvi
davniji ostavili su pitanje otvorenim jer
se
za obje mogucnosti
mogio navesti jednako mnogo
etiCkih
argumenata. Psihoana
liza infantilnog seksualnog razvoja pokazuje da poligamne i
monogamne tendencije stoje jednakovrijedno jedna pored
druge i da su shodno razvoju jednako duboko ukorijenjene.
Monogamna tendencija se izvodi iz einjeniee da
se
iudjelo
same
za majkom, odnosno same za ocem. Zabrana ineesta,
kOja je isto tako opCenita, utemeljuje poligamnu tendenciju .
Tko ne
moie
ostvariti pravi prijenos iii tr ii zabranjeni objekt,
d
ga nikada
ne
nade, iii se nalazi u stalnom bijegu od njega.
Koliko muskarac m ie u braku savladati svoje poligamne
tendenc ije ovisi i 0 tome u kojoj se mjeri mogao oslobaditi
Ijubavnih uvjeta Edipovog stava i koliko mu je uspjelo da u
svojoj supruzi ponovo pronade majku. Isto vrijedi mutatis mu
tandis i
za
i enu. Za oba spola vazi i to da poligamne
ielje to
manje istupaju, sto bolje supruznici znaju medusobno prepoz
nati i zadovoljiti svoje osjetilne zahtjeve i sto sa vise razumije
vanja izlaze u susret poligamnim sklonostima onog drugoga .
Pol
igamne tendeneije se bude uvijek kad v ini libidinozni
zahtjevi nisu zadovoljeni. Medutim, pokazuje se jedna znacajna
razlika izmedu motiva ienske i motiva muske poligamije , ako
zanemarimo otupljivanje monogamno zadovoljene genital nos
ti.
Postoji mnogo ien koje imaju poligamne ielje jer, uslijed
mozese doduse obrazloi iti i odbijanjem koje je mala djevojcica
dozivjela od o
ea.
Tip
objekta poligamije
(traganje za nedosti
znim objektom Ijubavi) uslijed ostrijih reakcijskih tvorevi
na posta ti narcisoidan tip. Cinjenicu da ovom tipu pripadaju
vise ze
ne
nego muskarci treba
sv
esti
na
anatomsku osnovu
ze
nskog osjecaja manje vrijednosti, neposjedovanje penisa.
Nasupro t tipu objekta, ovdje obicno i tendencije za osvetom
imaju znatnu ulogu kao motivi poligamije:
os
im toga, prisutna
je i i elja za ovladavanjem seksualnim objektom. Genitalno
zadovoljena i
en
obicno je opcenito samo veoma malo poli
gamna, dok su vaginalno-anesteticne zene
sa
jakom erotikom
klitorisa obicno nespokojne.
Svaka tendencija koja se
ne
moze sublimirati, a koja ostaje
nezadovoljena u bracnom spolnom opcenju, ima kao posljedi
eu ge nitalno otupljivanje i djelomicno odvracanje od supru ini
ka tako prije svega i homoseksualnost. Ovdje
se ne
misli
na
ne
urotski oblik homoseksualnosti nego naJiziQlosku homosek
sualnu komponentu u biseksualnosti. Ako poligamne tend en
eije \J braku postanu prisilne, na osnovi anal itiekih iskustava
mo
mo
pretpostaviti da homoseksualna htijenja nisu mogla
naci mjesto u braku. U to se veoma
la
ko moiemo uvjeriti: Takvi
muskarei obicno ne zude za drugom monogamnom, nego za
poligamnom
iii
homoseksualnaom i enom; oni idu
za Weinin-
rov
im
ti
pom kurve. Kod ien to katkada jos jasnije istupa u
obliku privri enosti homoseksualnim zenama.
Ako se trajno ostaje pri normal nom naCinu koitusa, ako je
svaka promjena tabu, iii ako djelomieni nagoni nisu zadovoljeni
u radnjama koje prethode neposrednom zadovoljenju , tada
vrlo brzo dolazi do otupljivanja genitalnog htijenja; pravilnije
izr teno: genitalno htijenje dospijeva u konkureneiju sa neza
dovoljenim zahtjevima. U takvim slueajevima uvijek su prisutne
neurotske zapreke i potiskivanja predgenitalnih nagonskih za
htjeva
i homoseksualnosti. Kod izvjesne, individualno razlicito
velike slobode oblika koitusa izbjegava se to zlokobno rival
stvo a mnogi izvori otupljivanja ucine se neskodljivim.
U analizi frigidnih
iena
saznajemo da njihovo mastanje
iii
sklonost da leze iznad muskarca odgovara
ielji
da budu mu
skarac. Isto tako muskarci, koji imaju jacu femininu crtu, ma
staju da leze ispod zene medutim ukoliko su neuroticni , odbi
Jajutakve zel je kao neprilicne i zenske. Pad odredenim uvjetima
to vodi ka patoloskim posljedieama, medutim, dana je obicno
162
163
kod na jmuzevnljeg muskarca I kod najzenstvenije zene. Izmje
ne
polozaja (coitus inversus) veoma dobro mogu barem djelo
muska rae postaje dijete. Svijest 0 mogucnosti da su upravo
ace
li
dijete uz rokuje da zena u muskarcu unaprijed vidi dijete
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 83/96
mleno zadovoljitl takve zelje I time ih ueiniti neskodljivima.
Aktivna homoseksualnost muskarca najprije je zadovoljena
koitusom a tergo. Kod zene takav koitus sluzi prije zadovolja
vanju prastarih zelja koje iii odgovaraju analnom poimanju eina
iii potieu od ranoinfantilnih opazanja na zivotinjama.
Za manoge Ijude, koji su u djetinjstvu veoma voljeli seksu
al
ne igre
sa
genitalijama, dodirivanje genitalnog organa prije
na jeste potreba. Neke zene sa protrahiranim orgazmom
mogu do spjeti do zadovoljenja samo ako
su
prethodno bile
manuelno nadrazene.*
Ukol iko zelimo uzetiu obzir einjenice, ne smijemo zanema
riti da ukupne, individualno razlicito jake predgenitalne organi
zacije neprekidno prate genitalni primat
Freud).
One djeluju
ometajuci i, ako nisu zadovoljene, tjeraju
na
iskljuCivo zadovo
Ijenje u smislu perverzije. Stoga ce jace naglaseni oralni poriv
morati biti zadovoljen u obliku felacije iii podrazivanja klitorisa
lizanjem.
Sam spolni cin je podesan
za
udovoljavanje razlicitim psi
ho-seksualnim zahtjevima ako je pritiskujuea infantilna seksu
alnost veoma malo pod utjecajem potiskivanja i, ukoliko nije
preradena karakteroloskl Iii u sublimacijama, ako se smije izliti
u struju aktualnog seksualnog dogadaja. Ponasanje muskarca
i zene prije i nakon zadovoljavajuceg cina svjedoci nastalom
ispunjenju svih zelja. Muskarac
se
prije eina ponasa istovreme
no njezno i falieki agresivno, zena obicno pasivno ocekuje
genitalnu agresiju Tokom cina mijenja se
njihovo ponasanje,
ona postaje isto tako aktivna dok se njen orgazam ne poklopi
sa orgazmom muskarca. Muskarac ne dolazi do potpunog
zadovoljen
ja
ako je zena frigidna iii anesteticna. Cak i oni koji
opee sa prostitutkama zahtijevaju da partnerica barem prividno
"istovremeno dospije do orgazma".Bez sumnje, radi se 0 inten
zivnom zajedniekom dozivljavanju orazma partnera,
0
potpu
nom poistovjeCivanju koje se pridruzuje vlastitom dozivljaju.
Ovo poistovjecivanje je podesno da do zadovoljenja dovede
zenske tendencije u muskarcu i muske tendencije u zeni. :
Nakon zadovoljavajuceg
Cina
ponasanje se obicno obrne: (
kod zene je naglaseno njeno cjelokupno njezno majcinstvo, a
* Ne moi mo
se sloziti sa Kehrerovim stavom
da
je manuelna frikcija
stetna. Doticna iena moze oboljeti samo uslijed svog straha od ona
nije; to bi
se medutim ionako dogodilo . .
i tako izlazi u susret njegovom infantilnom ponasanju. Ukoliko
se ona prije cina ponasa djetinje-pasivno, a poslije majeinski
a
kt
ivn o, kod njega je obrnuto: prije cina je ocinski-agresivan, a
poslije djetinje-pasivan _ .
Navedene potesokee i motivi otupljivanja u monogamnom
spolnom odnosu
se
sad a dod use ne mogu odstraniti, ali ih se
u prineipu moze izbjeCi ukoliko doticne osobe vise vole da
provodenje svojih moralnih principa
ne
ostvaruju neurozom
iii
nj en im ekvivalentom, nesretnim brakom. Jedan daljnj i uzrok
otupljiva nja se pak vjerojatno
ne
moze odstraniti.lLbido je is to
tako nestalan kao i prionljiv
Freud).
U samom zadovoljenju je,
ne uzimajuci U obzir nista drugo, dana otupljivanje. Varijaeijom
oblika zadovoljenja moze biti samo odgodeno, ali ne i
ukinuto. Ali, ovo fizioloski dana otupljivanje razlikuje se od
otupljivanja uzrokovanog neurotskim zaprekama prije svega
po tome da ga se osjeca manje mucnim jer ne pociva na
zatomljivanju nagonskih zahtjeva nego na zasicenju. I sto
kasnije se one javlja, to je vise povezano i sa opadanjem radne
sposobnosti somatskog seksualnog aparata; opasna somat
ska zaprecavanja lib da otpadaju. Potpuna svjesnost
0
opas-
nostima koje su povezane sa isuvise ees tim spolnim opcenjem
potrebna je da bi se povremeno i u braku dobrovoljno upraz
njavala apstinencija. Na ovo
je,
osobito istieuCi , ukazao Feren-
ezi I.e.). Intimna tjelesna blizina koju donosi bracna zajedniea
zajedn icka spavaca soba i sl.) otezava upraznjavanje toliko
potrebne apstinencije. Ukoliko se ona
ne
uvazava, supruznici
se jednoga dana, cak i ako je postojala jaka seksualna harmo
nija, prestravljeni nalaze pred Cinjenicom opadanja libida. Oni
se osjecaju
kri
vim i pokusavaju je prikriti iii kompenzirati pretje
ranom koliCinom njeznosti. Kao daljnja posljediea nastupaju
poligamne sklonosti
sa
kojima se oni suocavaju
sa
zbunjeno
scu; ta zbunjenost ce biti to jaca sto je vezanost
za
supruznika
bila in tenzivnija i tada moze dovesti do prisilnih poligamnih
mastanja iii einova. Uslijed tradieije da je nevjernost u braku
nemoralna, gresna i zlocinaeka nastaju jaki osjecaji kriviee.
Ukoliko tendencija ka
preljubi kao "zlocinackoj" tajni ostaje
neispoljena, biva potisnuta
iii
se supruznika zeli zavara ti da se
ra
di 0
sUp rotnom, tada upravo savjesnosti prijeti neurotsko
oboljenje. Manje skrupulozni poc injavaju preljubu i drze ju u
tajnosti. Samo mali broj Ijudi ima hrabrosti da se povjeri supru
zniku, sto samo po sebi djeluje oslobadajuce, mada ne odstra
165
64
njuje uvijek i samu teskocu. Prolazna nevjera moze katkada
cak biti i ad koristi
za
dobar brak. Medutim, to spada u povoljne
se uocava da seksualno ogranicenje ide ruku pod ruku sa
izvjesnom tjeskobnoscu i neodlucnoscu, dok neustrasivost i
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 84/96
iz nimne slucajeve i pretpostavlja potpunu svjesnost opasnos
tima koje u takvom slucaju prijete opstanku braka. Medutim,
moramo prilicno sumnjati u to da
Ii
je
za
brak korisna vjernost
koja ne poCiva
na
zadovoljenosti nego na prisili iii zapreci.
Nedvo
jbeno je da takva vjernost steti dusevnom zdravlju.
S obzirom na te teskoce, ne cudimo se vise obilju bracne
nesrece, bilo da se ona ispoljava kao ubojstv_o supruznika, kao
ogorcenje i tiha rezignacija
iii
kao neuroza. Cak i najdalekose
znije ekonomsko uredenje socijalnih odnosa ublazit ce samo
vanjski uvjetovani udio nevolje. Individualne potrebe mogu se
mijenjati do izvjesnog stupnja, ali
se
zacijelo ne mogu otkloniti
zakonom 0 preljubi, a niti socijalnim progonstvom. Ponajmanje
ce biti uspjesna lijecnicka pomoc ako ce
se
sud 0 cinjenicama
pobrkati
sa
subjektivno utemeljenim iii preuzetim moralnim
procjenama, pa bile one anarhijske iii konzervativne. Lijecnik
moze najbolje uvaziti borbuizmedu nagonskih zahtjeva i soci
jalnih zahtjeva ukoliko
se
u smislu
Freudove
terapije po nasa
apsolutnotolerantno i pacijentu prepusta odluku, nakon sto mu
je omogucio poznavanje svojih zelja i sposobnost za odlueiva
nje. Medutim, tad a ce lijecnik konzekventno osobu nezadovo
Ijenu u braku isto tako ~ odvratiti od preljube
iii
razvoda kao
sto ce joj to savj etovati. .
Ovdje
se
odvaja jedno od naj?nacajnijih socijalnih proble
ma: psihologi
ja
borbe spolova . Cesto dovoljno brutal no pot
cjenjivanje z
ene
od strane muskarca, nastojanje zenskog po
kreta da zene
utini
muskarcima umjesto da sublimirajuCi razvi
je njihove vlastite spolno-specifiCne osnove, sto je Grete Me
is
el
-Hess primjereno kritikovala, sve cesca pojava feminizira
nja muskaraca, braena borba koju je nenadmasivo opisao
Strindberg, a koja rijetko nedostaje i u Ijubavnom odnosu
neozenjenih , i sva ostala drzanja nespojiva
sa
Ijubavlju, a ipak
sa
njom povezana, zavist, zloba, brutalnost, potcjenjivanje,
strast za sVladavanjem i bezobzirnost spadali bi u to poglavlje
jer nisu ni uzroci kao ni posljedice orgastieke impotencije
danasnjeg, kulturnog covjeka. Ipak ta tema, zbog svog opse
znog socijalnog znacenja, zasluzuje posebno istrazivanje.
d) Erotski i socijaln i smisao
za
stvarnost
Funkcija orgazma odlueujuce utjeee i na diferencirane
funkcije socijalnih i kulturnih ueinaka pojedinca. I tamo gdje
se u obzir ne uzima rezultat bolesti nego stanje karaktera, lako
smiona odvzanost uzrokuju slobodno odobravanje seksualnih
potreba
(Freud)'
Prilikom usporedbe socijalnih i seksualnih
sposobnosti djelovanja bolesnika sa onima zdravih Ijudi poka
zuju se neki tipieni odnosi izmedu primitivnih i vise razvijenih
funkcij
a,
koji se ne smiju previdjeti kod prosudivanja terapeut
skog zadatka.
U svojoj biti predgenitalni nagoni
su
autoerotski, tj. asoci
jalni. destrukt ivni nagon i njegov erotski potomak. sadizam
su
antisocijalni. Silom uguran u socijalnu zajednicu. individuum
mora odustati od vlastitih nagonskih ciljeva i odgovarajuce
energije. za Ijubavvoljenom objektu iii slijedeci pritisak odgoja.
mora usmjeriti ka socijalno i kulturno vaznim ciljevima.
Taj
proces je
Freud
nazvao
sublimacija .
Jedan od najvaznijih
preduvjeta sublimacije jeste da nagonske snage, koje se mogu
upotrijebiti, ne podlijezu potiskivanju, koje cak ne sprijecava
samo zadovoljenje nego i svaku drugu primjenu nagona. U tom
smislu su moralni zahtjevi. iz kojih proizlaze potiskivanja. i
soc ijalni i kulturni rezultati prilagodavanja, pomocu kojih se ti
zahtjevi izbjegavaju, protivrjecni. Katkada potiskivanje uvjetuje
socijalne ueinke slicne sublimacijama.
Pa
ipak
S
oni lako mogu
razlikovati d pravih sublimacija po svom reaktivno-preuvelica
nom karakteru i po utisku grcevitosti kojega ostavljaju. Daljnja
v t
na razfika je da
se pravi
socijalni
smisao za stvarnost
dobra
slat
e
sa
ero tskim ,
eak, kao sto cemo morati dokazati. erotski
je smisao
za
stvarnost pretpostavka
za
socijalni. dok lazan.
pris
il
no-reaktivni smisao za stvarnost pored sebe ne trpi erotski
smisao za stvarnost.
Od
sv
ih nagona. uslijed patoloskih. fizioloskih. socijalnih i
biolosklh zivotnih uvjeta. samo genitalnost moze ispuniti fun
kciju erotskog smisla za stvarnost. Izraz erotski smisao
za
stvarnost zahvaljujemo
Ferencziju.
Njegovu opravdanost mo
temo
lako
do
kazati;
psiholoski:
impotentna osoba
se
osjeca
manje a i na izvanseksualnim podrucjima je vise
iii
manje radno nesposobna; fizi ski: genitalno zadovoljenje
jamci orgasticko razrijesenje somatskog zaprecavanja libida.
a zb?g toga je i edan od uvjeta
za
odrzanje dusevne ravnoteze;
soc/la/no: genitalnost (u smislu nase definicije) zahtijeva sek
*
Vorlesungen zur Einfuhrung in die Psych oanalyse / Predavanja za
uvod u psihoanalizu / , Gesammelte Schriften, Bd. VII (vidi prijevod:
Odabrana dela Sigmunda Freuda, knjiga 2, Matica srpska)
167
66
sualnog partnera i time utemeljuje barem zajednicu udvoje;
nadal je, ona je jedina tendencija koju drustvo odobrava do
1
Destruktivna agresivnost trajno uda/jena
od unistenja
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 85/96
iz
vjesnog stupnja te dopusta njeno zadovoljenje, sto ne bi
znacilo mnogo kada se "perverzna" osoba ne
bi
osjecala prog
na
nom; bio /aski: medu svim nagonima samo genitalnost sluzi
i odrzantu vrste.
Zdrav
lj.
z rad i
/jubav sposoban covjek je svoju genital-
nost
us
mjeri
o prije svega prema seksualnim,
a
svoj destruktiv-
ni nago
n i predgenitalne zahtjeve prema socijaln im
i
kulturnim (
cilje
vim
a.
Kod bolesnika
je obrnuto:
Njegovi socija l
ni
ucinci
l
su seksualizirani, destruktivni nagon i
predgenitalni nagoni
v/adaju njegovim Ijubavnim tivotom /
Ana liza pokazuje da
do
smetnji
pri
radu
dolazi uslijedd va
uvjeta. Jedan
se
sastoji u tome da bolesnik nije sposoban da
svoj interes usredotoci na rad jer je zaokupljen seksualnim
mastanjim
a; iii
sadisticka prisilna mastanja ometaju prisutan
drugi interes. U
drugojgrupi
smetnji pri radu, kao, na primjer,
kod grca pri pitanju iii sviranju violine, aktivnost se ne moze
provesti jer je poprimila vrijednost strogo zabranjene seksualne
radnje
(Jokl) .
"Li bidinoznim dodatkom"
(Jung
socijalnom ucin
ku
se vise ne moze slobodno raspolagati. Usporedimo Ii s tim
nacin ponasanjaseksulaoo
~ d o v o l j e n o g
covjeka, vidimo da
nakon zadovoljavajuceg seksualnog ci
na
nastupaju povecana
socijalna radna sposobnost i radost pri radu id neko vrijeme
osjetilni seksualni interes uopce ne postoji iii je veoma mal(J
prisutan. Ova'kv o stanje stvari objasnjava se ispoljavanjem
energija U orgazmu libido se nakon vrhunca raspodijelio po
citavom tijelu, sto uvjetuje svjezinu i uzvisenu svijest 0 vlastitom
Ja;
n
ji
hova suprotnost su umor i radna nesposobnost nel)ras
teni cara.
Dakle, mozemo
re ci
da su
sub/imacije
uvijek iznova
pota-
knule libidinaznim energijama koje
su
preinacene orgazmom.
Njihov stvarni izvor je u trajno deseksualiziranim tendencijama
i u destruktivnim nagonima koj i
su
udaljeni od prvobitnih ciljeva.
Potiskivanje viska libidinozne energije ima kao posljedicu i
ponovnu seksualizaciju prvobitno libidinoznih tendencija i
usmjeravanje agresivnosti ka njenim prvobitnim ciljevima. U
shematskom pregledu tako bi se kod sva
ke
sublimacije trebala
razlikovati tri nagonska elementa:
*
U jednoj diskusiji
0
ovom
predmetu Fe
ren cz; je smatrao d s
e,
nakon
zasicenja osjetilne Ijubavi prema objektu, uzbudenje koje
od
genital
nog o
rg
ana struji natrag pr
em
iijelu pretvara u narcisoidni
libido
i time
posr edno jaca psihicki narcisizam .
objekta (osjecaj zajednistva, opci interes za socijalno vazne
uCi nke, socijal
na
savjest, socijal na aktivnost).
2 Predg
enitalni porivi trajno uda/jeni od autoerotskih cilje
va
(odredene vrste socijalne aktivnosti , i:ulturni interesi, zna
nost, umjetnost, interes za novac, ambicija itd.).
3
Ne
subl
imirani
gen
italni interes,
koji trajno podrzava
njezne odnose prema objektu, povremeno naizmjence tjera ka
orgastickom rasterecenju i nakon ispoljavanja u orgazmu pri
druzuje
se
sublimiranim tendencijama.
Naueit cemo pravilno ocijeniti zn acenje libidinoznog dodat
ka
za postojanost sublimacije ako smo u serijama primijetili da
je socijalna radna sposobnost to ogranieenija, sto duze traje i
sto je potpunija apstinencija . Ako ne
do
staje libidinozn l doda- '
tak, tad a je sublimacija osim toga oslabljena i time sto, uslijed
za preeav'an ja i regresije libida, i sublimirani nagoni , donekle
zavedeni losim primjerom, uskracuju u osnovi nametnuti soci
jalni ueinak.
Sub/imac;ija i seksualno zadovo/jenje nis u supw -
tnost
i, ali su to svakako sublimacija i
nezadovoljavajuca
sek
su
·
al
na aktivno
st.
Moze Ii sublimacija biti ugrozena zadovoljenjem genital
nost ? Da
Ii
je zadovoljavajuci seksualni uzitak mo
zd
a u stanju
da tr
aj
no apsorbira sve interese? Na ova pitanja treba ni
je t
no
odgovoriti vec na osnovu cinjenice da su genit
al
no zadovolje.ni
Ij
udi traj no radno najsposobniji. Sposobnost genitain
og
Iibi
dCl
da pr ivremeno bude za sicen - p re dgenitalni rnogu
samo povecati napetost, a nikako je razrijesiti - te
d
se u stan ju
zasicenost i pridruzi sublimacijama
is
kl ju tu je ugrozenost subli·
macija genitaln
im
seksualnim zadovoljenjem.
Tamo
gdje prim·
jecujemo takve poremecaje s
oc
ijalne radne sposobno sti usli
jed isuvise jakog seksualnog interesa, kao kod nimfornanije,
satirijaze, neurastenije, puberetske onan ije ltd, prisutan je p
o·
remecaj funkcije orgazma koji ne dozvoljava nastajanje pauze
u
se
ksualnoj ze lj i
Kod Ijudi koji u velikim kulturnim centr ima odreduju opci
p o l n moral
id
eja 0 protivrjeenosti izmedu tjelesne osjetilnosti
I dUh ovne kulture, nesto je sto
se
neosporno samo po sebi
ra zumije. Znanstveni promatrae samo treba ispitati da
Ii
takva
~ r t t n o s t zaista postoji, iii da
Ii
je ideja iracionalno uteme·
ena. I tu se lako moze utvrditi da same malom broju narocito
na q,arenih uspije bijeg od samo trpljene tjelesnosti u - u takvom
slucaju pretezno kompenzirajucu - duhovnost. Mnogi koji teze
Istom, da nisu dovoljno duhovno kadri, post
aj
u one sto se
16968
oznacava kao "neurastenican covjek
iz
velegrada" . Njihova
sa
zaprekama iii fiksacijama; ipak je jedva vjerojatno da jedna tako
vazna bioloska funkclja kao sto je seksualna moi biti sputana
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 86/96
strahom osjecana, stoga samo trpljena, rascijepljena i stoga
nezadovoljena osjetilnost
se
osvecuje tako sto, vezujuci
obrambene snage, ina duhovnom podrueju prisiljava na rezi
gnaciju; njihova intelektualna i duhovna snaga zbog toga nije
slobodna nego napeta, nije evrsta nego nosena stalnom obra
nom od nagonskog ponasanja, ispunjena seksualnom tjesko
bo
m.
I kod malog broja nadarenih postavlja
se
pitanje ne bi Ii
on! daleko prerasli stvarnu dostignutu krajnju toeku svog duhov
nag razvoja i socijalnog ueinka kada bi mogli ne samo trpjeti
svoju osjetilnost nego je i potvrditi. "Socijalna sposobnost
djelovanja" je relativan pojam; to
se
pokazuje kod radno spo
sobnih individuuma koji nakon uspjele analize njihovih seksu
alnih poremeeaja sublimiraju u daleko vecem stupnju nego prije,
jer tada ne postavljaju ideoloske prepreke izmedu osjetilnosti i
kulturnog htijenja. Upravo kod genijalnih priroda formata jed
nog Goethea odaje
se
snaga
ne
kompenzirajuceg nego subli
mirajuceg duha koji
se
, posto je unutrasnje jak,
ne
mora plasiti
da se pasivno poda i primitivnom ritmu osjetilnog doiivljaja; jer
upravo ta odv
ainost
oSIJosobljava ga da
se
od trenutne besvi
jesnosti uzrokovane orgastiekim
doiivljajem
uspne ponovo ka
savladanoj i vladajucoj intelektualnoj i duhovnoj aktivnosti.
Stoga bi samo u interesu svih onih, koji zbog kulturne iii
religiozne ideologije propovijedaju askezu
i
time
postiiu
supro
tno
od namjeravanog, bilo da suraduju
na
kultivizaciji osjetil
no-tjelesne seksualnosti, tj. opcenitije reeeno da "poniiavanje
Ijubavnog iivota (Freud) i devizu: "osjetilnost iIi kultura" zami
jene
sa
kultura u osjetilnostr. Ako je kultura sublimacija, a
ne
kolektivna teska neuroza, sve ostalo
bi
moglo samo ad sebe
dod
I dalje postoji pitanje sto je sudbina genitalnog libida onih
koji i ive u apstlnenciji I koji su psihiekl oeigledno zdravi. Koli
eina lib idinozne spremnosti I ritmika potrebe za rasterecenjem
libidinoznih napetosti zasigurno
su
individualno vrlo razlieiti. Ali
posta je somatski seksualni aparat zadriao svoju funkciju
inaee
ne
bi izostale pojave eunuhoidizma - moraju biti prisutne
i libidinozne napetostl; a bilo bi veoma
vaino
saznatl koji drugi
izlaz pronalazl organskl nahranjen libido ako nije orgastleki
zadovoljen I ne proizvodl nlkakve neurotske simptome. 0 tome
blsmo nesto obavezujuce mogli iskazati samo
na
osnvou ana
liza Ijudi koji
su
iivjeli u potpunoj apstinenciji ne pateci zbog
toga i koji su ostali zdravi. Daduse,
ne
bi bllo apsolutno pogre
sno tvrditi da onaj koji trajno iivi u apstinenciji, a da nema
tjelesne mane, ne slijedi svoju svjesnu volju nego podlijeie
drugati je nego potisklvanjima. Ukoliko bismo
se
ieljell izgova
rati h ipofunikcijom" somatskog seksualnog aparata, znaeilo
bi
to
samo igru rljeei; pa ipak poslije puberteta kastrirani eunusi
obieno zadriavaju svoj pslhiekl libido, Isto kao sto nakon
kllmakterija neko vrljeme moi ustrajatl libido. Toeno je I da
Intenzlvan rad i sve prave sublimacije mogu adstranltl zapreea
vanja: p
rema svemu sto znamo nagonskoj energetici nemo
zemo bez daljnjega prihvatiti
da
bi
to
trebalo biti moguce trajno
i zvan izvjesnih granica. Medutim, ostavimo ovo teoretskl
vazno pitanje radije otvorenim.
***
Individualnosti u dusevnom podrueju mozemo ostaviti jos
sirokog maha: isto kao sto postoji fiziologija normalnog tijela,
iako ni dva covjeka nisu tjelesno jednako gradena, kao sto
se
po broju kostiju, po njihovom medusobnom polozaju, po obliku
I poloi aju ilveanog sustava, po slojevitosti
kote
itd, moze
utvrditi svrsishodna osnovna struktura bez obzira
na
sve indi
vidualne razlieitosti, tako u dusevnome postoji I svrhovita
osnovna struktura koja
se
izrazava u adredenoj konstalaciji
nagona. Ona ni u kom slucaju
ne
iskljueuje dusevnu razlieitost.
Osnovna struktura S prema individualnim razlieitostima odno
si otprilike tako kao sturktura koju nazivamo "stablo" ("hrast" ,
"bukva" , itd.) prema razlikama u velieini i polozaju grana dva
stabla (hrastova, bukvi, itd.). Time se uklanja prigovor da u
dusevnom ne smijemo "shematizirati", tj. traiiti opee. Patolo
skim ne nazivamo razlicitosti kod prisutne normalne osnovne
struktur
e, nego samo
izoblicenje
same
osnovne sturkture.
Psihoanaliza nastoji postiCi preuredenje nagona u smislu
normalne osnovne sturkture. Pri tome
se,
u dogovoru sa svje
snom voljom bolesnika, postavlja na tlo principa realnosti , i
njegova d
rianja se ne
procenjuju prema tome da Ii
su
dobra iii
losa, nego samo treba odgovoriti na pitanje koja
njegova
drzanja odgovaraju njegovoj sposobnosti za realnost, a koja je
ometaju. Uslijed analitickog razjasnjenja i ponovnog ozivljava
nja prastarih konflikata, nagoni se preureduju automatski, bez
naseg m
ij
esanja i tako omogueuju pojavljivanje skrlvene, real
nosti prilagodene osnovne strukture koja je bila samo zaklonje
na . Dakle, kako je to Freud svojedobno dokazao· analiza je
• "Wege der psychoanalytischen Therapie" j Putevi psihoanaliticke tera·
pije j , (Gesammelte Schriften, Bd. VI)
17
7
istovremeno si nteza , samo sto se , shodnije biti pacijenta, pro
mo
do
gadaje prilikom spolnog cina, onda je to znak vlastitih
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 87/96
vodi kao odgoj CPsihogogija") bez analize jer otpada svako
uvjeravanje iii postavljanje ideala.
Oakle, u ana/itickojterapiji postoji bez sumnje ilj koji moze
biti postignut bez odgojnih sredstava: uspostavljanje sposob-
nost;
za
rad i Ijubav; iii jos jasnije receno: sposobnosti za
seksualno zadovo/jenje
Ako nakon mnogogodisnje psihoanaliticke prakse moze
mo
ree
i da
se
ni u jednom slucaju,
uz
jos opseznije uklanjanje
potiskivanja , nije pokazalo nepostojanje zapreka niti
se
trajno
poostrilo postojece nagonsko ponasanje, tada to ·
znaCi
da
Freudov metoda moze ovladati"eksplozivnim materijalima"
kojima se bavi ukoliko je prakticiraju vjesti lijecnici, i da eros
svakog covjeka jamCi socijalno prilagodavanje.Jsihoanalizqrn
izll jecen covjek sa svijescu zadobiva i vlast nad nagonima.
Ovladavanje dakako nije vise neurotski oslabljeno nego
je
svjesno, ispunjeno ciljem.
Lako
se
moze pokazati da odredivanje cilja: uspostavljanje
orgasticke potencije ne znaci prekoracenje lijecnikove nadle
znosti. Naime, ocekujemo takav prigovor i rado ga predusre
cemo. Cilj : uspostavljanje sposobnosti djelovanja vazi kao
nesto sto se
s mopo
sebi razumije. Mogao sam se uvjeriti da
uspostavljanje potpune sposobnosti
za
Ijubav
za
neke analiti
care vazi kao manje sam po sebi razumljiv cilj. Uzrok ovakvom
opredjeljenju jeste sigurno shvatljiv zazor od dospijevanja u
konflikt sa vladajucim seksualnim moralbm.
Pitanje uplitanja u licno samoodredenje za koje psihoana
liza, nasuprot svim drugim psihoterapeutskim metodama, sma
tra da
je
nuzno ocuvati, rijesava se odmah za preteznu veeinu
bolesnika koji lijecnika potraze iii izricito zbog poremecene
genitalne funkcije iii vrlo brzo uvide svoju impotencij u i zele je
se
sami osloboditi. U manjini se nalaze oni koji iii kompenziraju
impotenciju iii odbijaju seksualnostzbog dubljeg karakterolo
skog svojstva. Nema izuzetka od pravila da se i pacijent koji
odbija seksualnost prije iii kasnije tokom analize sukobi sa
svojim genitalnim zahtjevima. Ukoliko je analiza provedena
lege artis, on ne taji svoje zelje i sam spoznaje
ka
kvo znacenje
u njegovoj neurozi pripada toj zapreci funkcije. Svakako da se
sa
istom temeljitoscu mora gcivoriti onanijskim manipulacija
ma i mastanjima kao i 0 nacinima ponasanja za vrijeme cina,
kao, na primjer, 0 detaljima prisilnog ceremonijala. Ukoliko
prezamo od toga, ukoliko smatramo suvisnim iii prekorace
njem nadleznosti da bolesniku - u pravom trenutku - obrazlozi
prepreka i p ri tome se izvrgavamo opasnosti da zanemarimo
upravo za razrjesenje neurotskog konflikta i uklanjanje zapre
cavanja libida najvazniji materijal.
Ne mo
ze
biti vise presucivano da sublimaciji, kao izlazu
iz
neuroze kod vecine nasih pa cijenata, ne pripada one znacenje
koje joj se opcenito pripisuje. Oslobadan je od napetosti je
samo trenu tno, a
ne
potpurio rjesenje konflikta ; nadalje, kao
fa kt
or lijecenja dolazi u obzir samo kod malog bro ja
traumats
ki
h histerija. I postajanje nesvjesnih konflikata svje
snim samo je preduvjet
za
rjesenje konflikta, a intelektualna
odluka, ma kako potpuna ona bila, nije dovoljna
za
postizanje
konacnog preuredenja nagana tj za adstranjivanje karaktero-
loske osno
ve
n kojoj se temelji neuroza Jedan, vjerojatno
najbitniji Uer je i najaktualniji) dio te reakcijske osnove jeste
aktualna neuroza.
Ov ome se pridruzuje i utvrdivanjem katamneze osigurano
saz na nje da slucajevi, koji su vee i za vrijeme iii uskoro nakon
lije
ce
nja dosli
do
urednog seksualnog zivota, pokazuju daleko
vecu stabilnost svog analizom poboljsanog stanja od onih koji
zbog jos nerijesenih genitalnih konflikta iii zbog vanjskih pote
skoca (okolina, starost, tfelesne mane itd.) nisu potpuno izgubili
zaprecavanje libida* Slutajevi simptomske neuroze i neuroze
karaktera, koje su recidivirale, regrutuju se
iz
takvih slucajeva
kod kojih impotencija nije bila uklonjena ii i
ko
ji su, uglavnom
zbog nerijesenih ne urotskih motiva, nastavili da zive u apsti
nenciji.
lako je problem neurotske reakcijske osnove u biti jos
nerij es
en
, moze se vee kao sigurno uzeti da su somatsko
za precavanje libida i spremnost za tjeskobu pr i tome najvazniji
dijelovi Izvjesno je da je oslobadanje ad straha ad zadovoljenja
nagana jedno ad bitnih sredstava za postizanje terapeutskog
cil
ja.
I posta je strah od toboznj
h
opasnosti koje
sa
sobom
do
n
osi
zadovoljenje nagona stvorio zaprecavanje lib da, a ono
zaprecavaj
ueu
tjeskobu i simptome, bez obzira na sve indivi
du
al
ne varijacije neurotskog procesa, zacrtan je tok procesa
lijecenja kod uzrocne terapij
e.
Odstranjivanje straha
od
zada-
voljenja nago
n
os/abada
od
potiskivanja nagone
koji su dije
10m sublimirani , a dijelom tjeraju
na
zadovoljenje. Uklanjanjem
*
Usporedi moj clanak "Uber Gen talitat yom Standpunkt der psycho
analytischen Progno
se
und Therapie" / 0 genitalnosti sa stajalista
psihoan alitic
ke
prognoze i terapije / , (Internationale Zeitschrift fur
Psychoanalyse , X, 1924 .
172
173
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 88/96
stanju da bira izmedu obaveze na vjernost, koju diktira vladajuei
moral i
ne
nemoralnog prava
na
seksualno zadovoljenje.
nuti i sposobni da dopuste normalan tok seksualnog uzbude
nja Time sto izvjesne seksualne nagone dovodi do sublimacije,
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 89/96
Osvrc uei se unazad, moramo priznati da su prakticno
vatne posljedice relativno neznatne, s obzirom na seksualnu i
socijalno-ekonomsku bijedu naseg vremena. Posto seksualno
zad ovoljenje i sublimacija, dva istovrijedna izlaza iz neuroze i
njenih ekvivalenata, ovise i 0 socijalno-ekonomskoj sredini,
podrucje terapeutskog rada od pocetka je znatno ograniceno.
Sposobnost da se konflikti izdrze bez recidiva , cije je uspostav
Ijanje drugi dio analitickog zadatka i idealni cilj uzrocne psiho
anaJi
ticke terap
ije,
samo je nagovijestena analitickim odstranji
van jem ge
ni
t
al nih
zapreka i solobadanjem nagona koje treba
subl lmirati; kod strucnog analitickog lijecenja u najvise sluca
jeva treba postiCi bolju otpornost prema razocarenjima u zivo
tu. Ostatak posla oko imunizacije moraju uciniti realno seksu
alno zadovoljenje i sredina koju moze oblikovati covjek oslo
boden svojih infantilnih zelja i mazohistickih poticaja, svakako
i svjesniji ci lja
Ook smo se bavili funkcijom orgazma i njegovim odnosima
prema neurotskom procesu , po strani, ali ne i nezapazeno,
se
nalazio ve
li
k problem :
Oa
, ako je bit neuroze somatski doga
daj ,a izvor energije simptoma i neurotskog karaktera patolosko
tjelesno podrazivanje (zaprecavanje libida) i ako psihoanalitic
ko lijec enje neuroza konacno poe
va na
preinaci , odnosno
odstranj vanju te somatske osnove neuroze, ne treba
Ii
radije
odmah
te t
iti
ka
organskom
IIj
eeenju, sto je u biti organski
utemeljeno, umjesto da se uv od i kompliciran i dugotrajan (zato
jer je temeljit) proces psihoanal ize?
Da kle,
nemaju Ii pravo oni
koji psihoanalizi predbacuju jednostranost i vjeruju samo u
somatski utjecaj npr. organoterapijom?
Ovom problemu suprotstavljamo jedan pregledniji pro
blem: Ima Ii pravo kucni lijecnik koji majci histericne djevojke
preporucuje njenu hitnu udaj u, iii
ne
? Oa Ii pravilno sudi lijeenik
koji apstinentnom i neurotienom eovjeku savjetuje spolno op
cenje? U principu da; jer, posto je zapreeavanje libida izvor
energije procesa bolesti, sa me njegovo odstranjivanje moze
djelo
va ti
radikalno Ijekovito. De facto obadvojica
su
dala los
savjet jer dotiena djevojka
ee
najvjerojatnije ostati histeriena,
seksualno plaha supruga i jos
ee
muza i djecu natjerati u
neurozu, a mladi eovjek ee se sigurno pokazati impotentnim,
inaee bi vee sam odavno dosao na istu ideju. Oni bi pomoeu
preporueenih mjera mogli ozdraviti kada bi bili dusevno nedir
sto pretvorbom agresivnosti omogueava socijalno prilagoda
van je i sto uklanja nepotrebne seksualne zapreke, psihoanaliza
omogucava i spontanu organoterapiju koja organski djeluje
kvantitativno i kvalitativno seksualno zadovoljenje koje uklanja
zaprecavanje libida. Doduse poremeeaj genitalne funkcije
odrzava nervozu tako sto zaprijeceni libido neprekidno hrani
neurotski proces
aktualni uzrok) ,
ali on sam je pak tek Cisto
d
us
evno ostvaren
povJjesni uzrok).
Pret postavimo da zaista postoje preparati za povecanje
Iibida: ako bismo ih dali neurotienom covjeku koji nema svjesne
seks
ua ln
e zelje, njegova dusevna zapreka, koja genitalnom
organu uskracuje uzbudenje, time se ni najmanje ne bi smanji
la;
naprotiv, kod njega bi se sigurno pojavilo pojacanje neurot
ske tjeskobe
iii bi
stekao nove simptome. IIi sredstvo
za
slablje
nie libida, koje bi naravno istovremeno smanjivalo i tjeskobu
Zacijelo bi one umanjilo njegovu neurots
ku
reakcij s
ku
osnovu,
ali je nikada ne bi uklonilo, a i Citava dusevn a nadgradnja
osjecaja impotencije bi promijenila najvise njegovu fasadu;
sposobnost sublimacije
bi
ostala isto tako m
al
a kao i prije jer
se
ne
bi
desila kvalitativna promjena kao nakon
an
alize, nego
samo kvantitativno smanjenje dusevne energije. Drzava oba
vezna da ocuva radno nes posobne Ij ude zacijelo bi protestirala
protiv takve terapije Dakle,
vi
dimo da ni jedna tako savrsena
organoterapija nece moGi bez psihoanalize jer ona moze samo
nesto dodati iii oduzeti, a ps ihoan aliza, nasuprot tome, utjece
na raspodjelu energijeu dusevnom aparatu i tek ga promjenom
Ja osposobljava da dopusti takve kvalitativno djelotvorne ras
podjele energije ida podnosi kvantitativne promjene.
Ali,
sve to je za sada jos utopiJa.
a
talos
t,
pokusaji na
pod
ru
eju se ksualnog ke mizma dan
as
za pinju dijelom u carstvu
maste, dijelom u slijepoj ulici euvstveno utemel jen ih predrasu
da: put koji psihoanaliza po
ka
zuje fiziologiji neuroza pOd
li
Jete
tabuu. Ostaje jos nada u temeljito uk lanjanje dru stvenlh predr
a-
su
da koje se tieu seksualnost f I u jednom i u drugo
m,
u
org
an
oterapiji i u protimanju na roda,
ne
etic
ki
neg o zn anstve
no utemeljenim seksualnim prosvjecivanjem, koje bi povratno
djelovalo i na odgoj i na znanost, mogli bi za psihoanali zu
nastatl jaka pomoena sredstva. Medut
im
,
ne
smljemo misl iti da
ce nas ovo olaksanje naseg teskog pos la obradovati u dogled
no vrijeme_
76
77
Gvozden Flego
psihitkih oboljenja, Freud posebnu paznju posveeuje upravo
potiskivanju i ne-vise-svjesnom jer u toj sferi nalazi materijal za
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 90/96
govor
00
INT IME
DO
ORUSTV
A
Svojom drugom knj igom zagonetnog i izazovnog nasi ova,
Die Funktion
es
Orgasmus
/ Funkcija orgazma/ , 1927.g. Wil
helm
Re
ich otvara prostor
za
rasprave vise tema : izmedu
ostalog teorijskom razmatranjau orgazma ali i njegove
fun-
kcij
e vanjskim i unutrasnjim kako uzrocima tako i posljedicama
smetnji u genitalnom zivotu Ijudi, smislu zbilje i kulture
iz
perspektive seksualnosti / genitalnosti/ orgazma. Rasprava
svakoj od njih bila je uvelike nova u jos uvijek puritanskoj
atmosferi
Beta
a
sve
zajedno, kao i naslovni okvir, predstavljali
su svojevrsni
skanda/on
u izvornom smislu rijed Otprilike od
tada Reich u psihoanalitiktkim krugovima postaje
ne
samo
enfant terrible vee proizvoditelj skandala i
tu
posebnu ulogu nije
napustio
do
kraja zivota.
Svoje teze Reich razvija u krilu psihoanalize, posebno
se
oslanjajuCi
na
Freudove ideje kojem je desetak godina bio
jedan od najblizih suradnika pa je,
narotito
za titaoce koji nisu
podrobni je upoznati s tom discipl inom, potrebno, bar u osnovi,
skicirati teorijski kontekst Reichovih tekstova.
Ukratko, Sigmund Freud, utemeljitelj psihoanalize, svojim
utenjem vrsi svojvrsni obrat u shvaeanju tov jeka . Prema nje
gOYim nalazima psihitki je zivot po prirodi nesvjestan* dok je
svijest samo povrsina psihe. Nesvjesno se izvorno sastoji od
nagona koje Freud svo vrijeme odreduje dualistitki : kao sek
sualne i nagone samoodrzanja
(u
prvoj koncepciji) odnosno
kao nagone zivota i nagone smrti
(u
treeoj, poslednjoj). Uz
nagone kao jos-ne-svjesnu komponentu psihe, Freud u nesvje
sno (preciznije: predsvjesno) ubraja i sadrzaje koji su nekada
bili a vise nisu svjesni (dakle one koje mozemo nazvati ne-vise
svjesnom komponentom). Buduei da nesvjesno u osnovi odre
duje psihitku strukturu i psihitki zivot pojedinca i buduei da
ne-vise-svjesno, koje nastaje raznovrsno uvjetovanim potiski
vanjem svjesnoga
te
buduci da se potisnuti sadrzaji vracaju,
ponajtesce pak u obliku nekontrolirljivih f ~ r m i ponasanja i (Ii)
*
Usp. S.Freud , "Entwurf einer Psychologie" . Frankfurt : Fischer, 1961 .
objasnjenje psihitkih "deformacija" kao i supstanciju iz koje se
dade izrekonstruirati presudni odnos okoline i pojedinca , osno
va za funkcioniranje "natela stvarnosti".*
Reich smatra da je Freudovo otkrice nekolokvijalno shva
cane seksualnosti** kao izvora psihi tke energije i stoga psi
hit-
ke osnove covjekove djelatnosti ali i kao izvora ugode s jedne
strane k
ljutno
ali s druge ipak nedovoljno
za
meritorno sagle
davanje covjeka. Freud je, naime, najrazvijenijim, sto je
za
njega znatilo i optimalnim, oblikom seksualnosti smatrao ge
nitalnost dok Reich tezama razvijenim u ovome djelu*** impli
ei ra da je i sama genitalnost slojevita
te
da je orgazam sukus
ge nitalnosti a time, posredno,
i
seksualnosti. To je ujedno i prva
razlika izmedu Freudovih i nastajueih Reichovih koncepcija .
Za razliku od Freuda koji
do
svog sredisnjeg pojma dolazi
redukcijom seksualnosti na genitalnost, do kljucne
totke
svoje
misli stize Reich produljenom, dvostrukom redukcijom. Jedna
od konsekv encija takvog postupka je da aktualni polozaj cov
jeka, koji Freud prosuduje sudbinom seksualnosti pojedinca i
njegovim/ -njezinim odnosom prema genitalnosti, Reich ra
zmatra iz perspektive orgazma. Kao osnova
za
taj kriterij a time
i za zakljucak nedostatnosti Freudovog pojma seksualnosti
slu
ti
mu otkriee tome da osobe koje pate od neuroza i ostalih
vrsta psihickih poremecaja gotovo neometano seksualno i
genitalno funkcioniraju tj . u stanju
su
stupati u spolne odnose
ali re
do
vito dozivljavaju poremeeaje u orazmu. Citaoci
Funkcije
orgazma
ce uociti znacaj "orgasticke potencije" u Reichovim
izvodima···· kao i, inverzno, orgastitke impotencije koja se
jav!ja u psihic
ki
h smetnji. Orgazam je stoga
za
Relcha sJedne strane ona instancija u koju se sabire genital nost
kao konce
tr
irana seksualnost, a s druge osjetljivi pokazatelj
psihitko
g stanja pojed inog Ijudskog biea.
Upravo u tome okviru ocrtava Reich
funkciju
orgazma,
znataj tog u osnovi bioloskog zbivanja. Mislim da nema smisla
zadrzavati se na Reichovoj definieiji orgazma i njome implicira
* Usp. "Formulacije a dvama nacelima psihickog zbivanja", u: S.Freud,
Buducnost edne
i1uzije
i drugi spisi Zagreb: Naprijed, 1986.
Usp."Tri rasp rave a seksualnoj teor iji
,
u: Sigmund Frojd , Odabrana
dela Novi Sad. Matica srpska, 1976,
t
4.
Koje je najvecimdijelom zbirka prethodno objavljenih clan aka
.
Gini se da taj termin Reich prvi puta upotrebljava 1924. g. na kongresu
Psihoanalit ickog udruienja u Salzburgu.
178 179
noj redefinici ji nekih psihoanalitickih spoznaja toj pojavi vee
da
se
valja koncetrirati
na
one podrucje koje je u nekoliko
tjelesnost( i posredno, buduei da u formiranj u dusevnosti
sudje luje stvarnost svojim raznovrsn im utje cajima, oodnosu
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 91/96
navrata otvarano u
ps
ihoanalizi a kojem se Freud
do
pojave
Reichovih radova redovito uspijevao opirati. Rijec je 0 Reicho
vim radikaliz
ac
ijama Ferenczievih karakterizacija seksulanosti,
prema koji
ma
je predgenitalna se ksualnost, kao autoerotska,
asocijalna a gen ita lna Ijubav,
do
kraja dovedena, zahtijeva
partnerstvo
i
stoga imp
li
cira zajendicu i - zato - ima drustvenu
funkc iju Reich luc idno uocava tu tezu, visestruko pointira i
osebujno prosir
uj
e nj
en
znacaj pa smatram da
se
dade poka
zati da Reich svojim ranim opusom** definitivno i neizbrisivo
psihoanalizi nameee kako drustvene konsekvencije njenih vlas
t itih otkrica tako i njeno preusmjeravanje na specificno, dubin
sko-p
si
holosko analiziranje problema drustva vezanih uz pro
bleme egzistencije covjeka. A to"nametanje" zbiva se vee u
ovome djelu.
Vee dosadasnjim iskazima haslueuje se Reichov pristup
problemu orgazma . Naime, tr
adicionalno smatranim kao jed
nom od najintimnijih i
st
oga najskrovitijih pojava Ijudskog iivo-
ta, orgazmu se - tradicionalno -pristupalo kao
preteino
biolo
skom dogadanju i kao necem toliko privatnom da u takvo sto
drugi nemaju - iii
ne
treba da imaju - pristupa. Suprotno takvim
stavovima Reich na sarnom pocetku knjige, u "Predgovoru",
upozorava da ee na narednim stranicama biti govora 0 ulozi
orgazma kako u pojedinacnom tako i U drustvenomiivotu .···
Orgazam Reich tretira kao osobni fenomen ali koji ponajcesee
nastaje intersubj ektivno pa mu stoga treba pridati i drustveni
status.
Drustveni status orgazma u Re ichovoj se misli
po
najprije
ispoljava u negativnom pristupu. U veeem dijelu knjige Reich
traga za uzrocima genitalnih smetnji odnosno "orgasticke im
potencije" . Pretpostvka cijele te analize je ponesto stidljivo
iskazana, psihoanalizom otvorena tema
0
odnosu dusevnosti i
*
FOstr . 186-7
*
o
razlikama izmedu djela
mladog
i kasnog Reicha, nastalih nakon
1936.g. a napose pisanih Ii SAD biti ee govora nesto kasnije . Russel
Jaccoby je sklon "epistemoloski rez u Reichovom opusu smjestiti u
19
33
. g . jer navodi svjedocenje Otta Fenichela i Edith Gyomroi
njegovom psihickom slomu iste godine. Usp. Russell Jacoby,
Potiski-
vanje psihoanalize.
Beograd : Radionica SIC , 1986, str. 114.
***
Usp.FO str . 8.
stvarnosti I nagonskih potreba. Ta tema ne silazi s psihoanali
tiekih tribina od 1908. g., od objavljivanja Freudovog rada
"Kulturni seksulani moral i moderna nervoznost"** kojim se i
explicite upozorava na antagonisticnost prostih i primitivnih
nagonskih stremljenja i ogranieavajuCih - i to ne samo puritan
sko i viktorijansko-moralnih vee i aktuelnih - zahtjeva stvarnosti
no tek Je mlada generacija Freudovih sljedbenika nasla dovolj
no
du
hovne snage i teorijske svjezine
za
njenu radikalizaciju. I
dok Freud u spomenutome radu konstatira da su neuroze
uzrokovane realnim nemoguenostima
za
neposredno zadovo
Ijenje seksualnih nagona, Reich, konsekventno svojem radika
lizirajueem temperamentu, ustanovl juje da je rijee sukobu
sjemenske plazme (sperme) i ogranieavajueeg vanjskog svije
ta isto, str. 62). Drugaeije govor
eCi
, u sukobu izmedu nagon
skog Ja i vanjskog svijeta pobje
du
je, shodno Freudovoj tezi 0
prevlasti nacela stvarnosti nad nacelom ugode, vanjski svijet
koji, vee samim time, vrsi nasilje nad nagonskim Ja. No tu
konstataciju Reich zaostrava i u njo] nalazi implikac iju koja ee
imati dalekoseinih posljedica
ka
ko za njegov daljn]i teorijski
razvoj, tako i za
ra
zvitak nekih p
ra
vaca psihoanalitieke teorije:
zapreeavani libido
'
ojat
ava destruktivne nagone (isto, str.
151). Ova posljednja misao VI poglavlja neposredno se nastav
Ija u VII i VIII te postaje svojevrsnim mortom cijelog ovog djela.
Tom tezom, da Ijudski nagon destruktivnosti pos taje djela
tan uslijed nezadovoljenja seksulanog nagona iii pak ovisan
zaprijecenosti libida isto ,str. 152-3), Reich originalno ivisestra
no intervenira u ondasnje psihoanalititke rasprave. Njegovo
stajaliste implicira postojanje za
pr
eeavanja libida, stoga barem
postavljanje pitanja 0 njegovim uzrocima te,
konatno
,
do
vode
*
Koja se, nota bene , nalazi implicirana u Freudovoj definiciji nagona
kao granicnog t istovremeno znaci ne samo razdvajajueeg vee i
povezujueegl pojma izmedu dusevnog i tjelesnog (usp. S.Freud , "Tri
rasprave 0 teoriji seksualnosti") odnosno kao predstavnika somatskog
u dusevnom ("Die Verdrangung")
"*
V.S.Freud , Buducnost jedne iluzije i drug; spisi
***
o potiskivanju seksualnosti kod ' Reicha
lJSp
. Gad Horrowitz,
Repressi-
.on, Basic and Surplus Repression
in Psyc
hoanalytic Theory:
Fre ud
,
Reich, and rcuse Toronto: University of Toronto Press , 1977, pose
bno V poglavlje "Reich's orgasm theory. Reich's theory of surplus
repression; The orgasm theory; Reich 's impact on psychoanalysis" .
180
181
nje u vez u tog zapreeavanja s u one vrijeme naveliko diskutira
nim nagonqm destrukt ivnosti.
odreden znaeaj. Rijee je
0
prividnaj proturjeenosti zato sto
Reich u drugom slutaju, bez obzira
na
(eventualni) negativni
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 92/96
Kao
sto je vee spomenuto, na dnevnome redu psihoanali
tiekih rasprava od
1908.
g. nalazi se pitanje
0
nezadovoljavanju
seksualnosti i izdaleka nabaeeni odgovor
represivnom dru
stvu iii pak postojecem moralu kao uzroku spomenutom zapre
tavanju te, u konsekvenciji, time uzrokovanih psihiekih disfun
kc ija. Nakon spomenutog istupa 1908. g.Freud kao da se bar
jedno desetljeee odrekao javnog "optuzivanja" drustva
za
pos
tojeee psihicke nedace. Dvadesetak godina kasnije Reich po
navlja u Freudovu tezu ali ona kod njega postaje drugacijom
jerdobiva drugaeiju argumentaciju. l Recih utvrduje (pretezno)
d r
us
tvenu uvj etovanost zaprijeeenom seksualnoscu uzrokova
nih psihiekih smetnji ali dosavsi jednom
do
tog otkrica,
on
ga
vise
ne
napusta te ana - ogranieimo Ii se
na
njegovo rano djelo
- postaje konstantnom njegovog teorijskog napora. U onda
snjem ogranieavajucem ("gradanskom" odnosno"kapitalistie
kom") moralu nalazi Reich osnovnu polugu
za
djelovanje za-
tvorenoga kruga (bilo bi ispravnije
reCi:
spirale uzroka cijepa
nja i udvostrueavanja spolnog morala (rijee je dvostrukom
odnosnodvolienom, "privatnom" i"javnom" odnosu prema sek
sualnosti) koji snizava razinu seksualne osjetilnosti
ista ,
str.
164
.
i slabi orgastieku potenci ju
ista,
str. 165), razarajud tako
osnovne pretpostavke za brak isla , str. 175)" psihogenitalnu
harmoniju partnera. Kada
se
sve to sabere, slijedi da su glavni
problemi funkcije orgazma, prema dosadasnjim prezentacija
ma
Reichovih videnja, socijalni i negativni - njegovo drustveno
zapretavanje odnosno na taj naein uzrokovano sirenje sadis
titko-agresivnih stremljenja ista, str. 164 .)
Na razini tog otkriCa nastupa Reichova - prividna - neodlu
enost. On ponajprije otkriva da ciljevi nagona destruktivnosti
nisu bioloski nuzni ista, str.
162 te im,
stoga, pridaje negativnu
vrijednosnu konotaciju. No nesto kasnije, konstatacijama
brutalnosti (kao zapravo derivatu destruktivnosti) kao sredstvu
za zastitu j privatnog j posjeda i za odrzanje postojece eko
nomske
premod
isto, str.
170 on
destruktivnosti ipak pripisuje
* Taj
motiv postaje glavna tema odjeljka
c VIII
poglavlja ali i sredisnji
problem Reichovog spisa
Geschlechtsreife, Entha/samkeit, Ehemora/,
pisanog 1930. g., svojevrsnog jezgra
Seksualne revo/ucije.
Isto pitanje
dob i
va
poseban tretman u Reichovim analizama uloge religije u sek
sualnom zaprecavanju i proizvodnji sugestibilnih osoba u
Masovnoj
psihologiji fasizma.
odnos prema njegovim shvacanjima, destruktivnost sagledava
u njenoj drustvenoj funkciji , eime nije ugrozena izvorna teza 0
njenoj bioloskoj nenuznosti. No suprotno i Freudu a i desetljece
i po kasnijim Herkheimerovim i Adornovim oslanjanjima na
eovjekovo razaranje (vanjske i unutrasnje) prirode'kao i jos
jedno desetljece kasnije Marcuseovo" naglasavanje upotrebe
na gona destruktivnosti od strane razvijene industrije u ovlada
vanju prirodom, Reich ostaje nepokolebljiv u tezi
0
bia{askaj
ne
nuznosti odnosno suvisnosti destruktivnih nagona.
Ta
misao
dobiva poseban znaeaj
za
nase nesto kasnije razmatranje
Reichovog ukljuCivanja u raspravu psihoanalitieki poimanoj
destruktivnosti.
No socijalnu funkciju (drustveno ometanog) orgazma vidi
Re
ich u jos neeem. U posljednjem odjeljku posljednjeg poglav
Ija knjige on istite da funkcija orgazma odlueujuce
utjete
na
drustvene i kulturne uCinke pojedinaca ista, str. 186 .
Tu
je
tvrdnju
iz
dosadasnjih Reichovih eksplikacija moguce tumaeiti
i tako da neometani orgazam kao zadovoljenje seksualnosti
onemogucava razvoj destruktivnosti. Na posljednjim stranica
ma knjige, kada govori 0 ciljevima psihoanalititke terapije,
Reich tu tezu prosiruje i precizira.
Istitud
da analitieka terapija
radi
na
prizvodenju sposobnosti za seksualno zadovoljenje
odnosno, drugatije govoreCi, na proizvodnji orgastieke poten
cije
jili
barem osnovnih psihickih pretpostavki za
njuj
sinonim
no seksulanom zadovoljenju i orgastickoj potenciji Reich na
vodi sposobnost za rad i Ijubav isto, str. 192 . Bez obzira na
nepostojanje izvoda i argu menata za tu tvrdnju, koji
ce
biti
objavljeni tek u kasnijim
rado
vima, Reich - posredno - tvrdi da
je tek seksualno zadovoljen covjek sposoban za maksimalne
radne ueinke. Per analogiam s negativnim uOblicenjem te
tvrdnje, da intenzitet destruktivnosti ovisi
0
opsegu i snazi
zaprecavanja seksualnosti, formulacija te ideje bi mogla glasit i
ovako: sto je pojedinac seksulano zadovoljeniji, to e sposobniji
za pozitivno djelovanje, za Ijubav i rad; onemogucenost za
rad
i Ijubav proporcionalna je seksualnom zaprecenju. Tema 0
drustvenom interesu potiskivanja seksualnosti kojim se proi
zvodi psihicki slaba i sugestibilna te stoga drustvenim nalozima
* sp.Dija /ekti
ka
prosvjetiteljstva.
Sarajevo : Veselin Maslesa, 1974.
**
IUs
p.
Eros i civilizacija,
Zagreb: Naprijed , 1985.
183
82
podlozna licnost dominirat ce sest godina kasnije objavlienom
Masovnom
ps
i
h
g ljom fasizma.
na
kojem se ciljevima destruktivnih nagona nijeee bioloska
nuznost, argument drustvenoj upotrebi brutalnosti/destruk
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 93/96
Reichova naizgled t
eh
nicka i pSihoterapijska razmatranja
prirodi i funkcij i orgazma puno znacenje dobivaju u psihoana
l
itiCK
om ko ntekstu
no
njegovim formulacijama taj kontekst
povratno - blva
re
definiran:
od
Freudovog uvida da
na
psihicko forrniranje pojedinca snazno djeluje okolina Reich
okol lnu konkr
eti
zira kao drustvenu okolinu i tek
od
tog odrede
nja moguee je govor it i psihoanalitickorn uvidu - pokatkad vise
a pokatkad manie ekspliciranom - da
je
covjek istovremeno
individualno i drustven o biee Stoga su njegove psih itke tego
be istovremeno
in
dividualne ali i drustven e pa
ih
je moguee
sagledati jedino
uz
imanjem u obzir oba rakursa· - sto je orto
doksna psihoanal
iza
uporno zaobilazila. I stoga, nadalje,
Rei-
chova tvrdnja tome da ps
lh
oanaliza tezi novom nagonskom
poretku
isto
str. 192 ) u jargonu vee ovoga spisa ima izrazito
normativni sadrzaj: novi poredak nagona neizostavno implicira
- iii pretpostavlja -novi poredak stvarnosti.
Vlastitim argumentiranjem obrnute proporcionalnosti izme
du
se
ksualnog zadovoljenja i destruktivnosti Reich se
na
ose
bujan naCin
ukljut
uje u raspravu 0 prirodi i -
konatno
- teorij
skom i empirijskom statusu dest ruktivnosti Nairne, Freudovo
ie uvoden je nagona destrukt
iv
nosti (kasn ije redefiniranog u
nagon smrti)·· izazvalo poprilitne potrese u psihoanaliti ckom
pokretu. U potetku je Freud svojim novim pojmom baratao
quasi-eksperimentalno i priznavao njegov hipotetickl ka
rakter
jer za njegovo postojanje nije nalazio klin kih potvrda. No
tokom vremena je taj pojam, iako
se
na planu njegove potvrde
nije dogodilo nista presudno novo, usao u svakodnevno rablje
ni
kategorijalni aparat psihoanalize jer ga je prihva tila veeina
Freudovih najuglednijlh slje
db
enika. R
ei
ch Je bio jedan od
r
ij
etkih
bl
iskih Freudo
vi
h suradn ika koji je ocuvao s
ke
psu pre
ma tom Freudovom konceptu. Tako je u Funk iji orgazma
konstantno povezivanje manifestacija dest ruktivnosti s neza
dovoljenom seksualnoseu moguce tumaciti kvantitativno (kao :
Intenzitet ispoljavanja destrukt ivnosti ovisi
0
intenzitetu seksu
alne zaprijecenosti) ali sarno do onog
tren
utka dak autor
ne
poene baratati drustveno-teorijskim argumentima. Od mjesta
*
Orugacije govore6i: pSihoterapija kao i analize kulture jednako su
sastavni dijelo
vi
psihoanaliti ckog ucenja
God. 1920. radom S
onu stranu nacela ugode
- v.S.Freud ,
Buducn
os
t
ie
dne iluzije i drugi spisi.
tivnosti dobiva sasvim drugacije obojenje Postupajuei tako,
Reich
ne
negira postojanje destruktivnog ponasanja pa
ni
destruktivnih poriva, koje Freud podvodi pod zajednieki pojam
destruktivnih nagona. Upravo suprotno takvom eventualnom
dojm
u,
Recih s prilicnom senzibilnoseu pristupa tim fenomeni
rna.
No razlicito
od
Freuda destruktivnost
Re
i
ch ne
smatra ni
urodenom ni prirodnom tovjekovom osobinom vee -u impli
kaciji vlastitih formulacija - izvedenom Shodno tome, destruk
ti
vnl nagoni za Reicha
nisLl
primarne psihicke cinjenice vee
sekundarni kvaliteti ,' nastali u susretu pojedincevih energetskih
potencijala i (drustvene) stvarnosti. Ta teza nije u Funkclji
orgazma
jasno elaborirana vee su razne formulacije kojima se
Reich ovdje sluzi sarno prvi korak
ka
kasnijem zakljueku tome
da
su
nagoni destruktivnosti rezultat degeneracija nagona sek
sualnosti. A u tom
se
slueaju Reich jos jednim korakom udalja
va od svog ueitelja jer takva tvrdnja implicira koncepciju psihe
bitno drugaeiju
od
Freudove: prema Reichovim je stajalistima
psiha sazdana od jedne osnovne supstancije, od seksualn ih
nagona, i razni oblici psihitkih sadrzaja njihovi
su
derivati To
pak znaci da Reich izgraduje monistieku koncepciju psihe
nasuprot Freudovom dualizmu. Taj monizam ee kulminirati u
Analizi karaktera,
u kojoj odbacuje klasienu (mono) simptom
sku·· analizu i zalaze se
za
analizu kara
kt
e
ra,
koja medutim
implicira ne samo monistieko
ve
e zapravo monolitno poimanje
psihe.
Premda je Reich postao clan Psihoanal itiekog udruzenja
jos kao student medicine te od
192
4. g. do preseljenja u Berl
in
1930 . g. bio direktor seminara za psihoanalitit ku terapiju,
kOja
je smatrana jednim ad
na
jslozenijih pitanja onovremene psiho
ideje
iz Funkcije orgazma ,
u casu njihova obja
vl
jivanja,
nlSU Imale najbolju produ u psihoana litickim krugovima. Impli
cirana Reichova nesklonost kasnofro jdovskom nagonu smrti
*
Sasvim explicite Re ich osporava nagone smrti u svom radu Mazohis
ti c
ki
karakter , izvorno objavljenom u Internationale Zeitschrift fiJr
Psy:; hoanalyse XVIII (1932-33), kasnije prenesenom u Analizu karakte-
ra, Zagreb : Naprijed, 1982. U nasem izdanju te knjige objavljena je
biljeska skandalu koji je tom prilikom izbio - usp. str. 193-4.
Re
ichovo
pismo urednicima spomenutog cas
op
isa objavljeno je u
Recih
Sp
eaks
of Fre ud.London: Souvenir Press, 1972, str . 155-8.
**
Smatram da duhu naseg jezika za Re ichov pojam monosy
mpt
oma
tische Analyse vise odgovara rijec monosimptomska analiza .
184
185
zasigurno je bila jedan od razloga tome, ali ne i kljucni. Mnogo
veeeg utjecaja na relativno nepovoljnu recepciju tog djela imala
je metodska preorijentacija psihoanalize otpoceta u isto vrije
neskrivenih drustvneih pa i neposredno politickih implikacija za
koje
ni
psihoanaliticki pokret, kao ni njegov osnivac, nisu imali
interesa. Stoga smatram da Reichov teorijski a primjenjen i
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 94/96
me kada i nova koncepcija nagona, njeno preusmjeravanje s
nagonsko-energetskog
na
"strukturalni model"
iz
kojeg
ee
pro
iziCi razliciti derivati ja-psihologije (koja je terminologijski znat
no poznatija u anglosaksonsko-Iatiniziranoj varijatni kao egop
sihologija) . Krajem dvadesetih godina teorijski
se
sve rjede
raspravlja
0
problemima seksualnosti, i to ne samo zato sto
dolazi do, koliko
mi
je poznato, jos uvijek nedovoljno istrazenog
i sagledanog pomaka
sa
seksualnih nagona
na
nagone zivota,
eros, vee prije svega stoga sto ondasnja sredisnja psihoanali
ticka preokupacija nije vise nagon vee
sve
vise Ja (das Ich) . Iz
te perspektive gledano
Funkc/ja orgazma
se vraea na stare i
dijelom "prevladane'"
teme_
koje tog trenutka nisu u matici
psihoanalitickih rasprava. Cinjenica sto to "vraeanje otvara
nove vizure izgleda da nije bila dovoljna da privuce veeu
paznju" psihoanaliticke publike, pogotovo njenih uglednika.
Treei moguCi razlog je sve veea nedodirivost Freudovog auto
riteta koji je,
kao sto je upozoravano u prethodnim pasusima,
nekim dijelovima ove knjige stavljan u pitanje, iako je cijeli
izvod, prema samorazumijevanju autora, jos uvijek nastavak
na
Freudova otkriea. I konacno cetvrti skup razloga cini priroda
Reichova temperamenta koja
ga,
u nastojanju da sagleda
cjelinu zbivanja sa covjekom, dovodi
do
drustvene teorije
odnosno "sociologije spolnog zivota", kako je naznaceno pod
naslovom knjige. Reichovo prikazivanje seksualnogenitalnih
problema kroz prizmu "smisla zbilje" i ogranicavajuCih faktora
drustvene stvarnosti te stremljenje psihoanalize novom poretku
nagona i za razliku od suprotstavljenosti kulture i osjetilnosti
uspostavljanje kulture u oSjetiinosti isto, str. 192,
191r"
sadrzi
*
Jedan od razloga za Reichovo nezadovoljstvo s novom Freudovom
koncepcijom nago naje poma k 5to
g
ona implicira u poimanju uzroka
neuroza: Freudovo prvotno shvacanje neuroza gradeno je na sukobu
izmedu nagona i vanjskog svijeta, u okviru nove koncepcije nagona
Freud ih tumaci kao unutarpsihicki sukob medusobno oprecnih nago
na - V Anali
za
karaktera, str. 198, 200, 233, 235 ..
**
Op5irnije
0
recepciji Funkcije orgazma
V.
David Boadella, Wilhelm
Reich, The Evolution of His Work. New York: Dell Publishing Co., Inc.,
Laurel Editioin , 1975. str . 20-26.
***
Slicna Marcuseova ideja, izrecena prvi put u Erosu i civilizacji a zatim
pocesto ponavljana u kasnijim spisima takoder je pobudila znatnu
diskusiju i izazvala brojne kontroverze.
186
politicki radikalizam treba uvrstiti medu snaznije razloge nepri
hvaeanja njegovih analiza
0
drustvenoj sud bini i aktualnoj
funkciji orgazma.
Svojevrsno podrustvovljenje i najintimnijih covjekovih is
kustava, uporno nastojanje da njihovu sudbinu sagledava u
perspektivi drustvenih dogadanja odnosno napor u sintezi
fizioloskog i socijalnog sredisnja je znacajka djela ranog
Rei-
chao
Granicu izmedu "ranog" i "kasnog" trebalo bi smjestiti
na
pocetak n jegovog sve snaznijeg interesa
za
kosmicku - orgon
sku -energiju odnosno u trenutak kada u njegovom djelu dolazi
ne samo do tematskog vee ido metodoskog pomaka. U kasnim
djelima s psihoanalize prelazi on na biofiziku, s analize karak
tera obiljezene nesvjesnim, otporom i oklopljivanjem karaktera
na
vegetoterapiju . S upravo navedenih promjena pozicija pisa
na je druga verzija he Function o the Orgasm objavljena 1942.
g. u SAD kao prvi dio he Discovery o the Orgone jOtkriee
orgona/.
Ta
verzija obuhvaca preko 350 stampanih stranica
a
prva, objavljena u Becu, nepunih 200), devet poglavlja druga
cijih tema pretezno autobiografski pisanog teksta posveeenog
nastanku seksologije, teorije orgazma i tehnike analize karak
tera. Kao je "upravni odbor" Reichove zaklade (Board of Trus
tees, Wilhelm Reich Infant Trust Fund) zabranjivao objavljivanje
njegovih ranih djela i forsirao izdavanje kasnijih bilo nadopu
njavanih bilo potpuno preradenih spisa istih naslova, dugo
vremena je u javnosti prevladavala slika kasnih Reichovih rado
va
kao jedinih. Vjerojatno odatle cest izostanak i opazaja razlike
izmedu "mladog" i "kasnog" Reicha, izmedu mislioca koji nastoji
povezati osobno i drustveno i onoga koji sve pojave svodi na
biolosko iii pak kosmicko.
Na
te razlike upozoravam jer su one
previdane i u nasoj sredini - kako
iz
pera T,Dindica' koji nije
uocavao prije svega metodsku razliku izmedju I i
II,
prosirenog
izdanja Masovne psihologije fasizma u D.Makavejeva, koji se
u pogovoru prijevoda druge, ameritke verzije Funkcije orga-
zma
ne
odreduje prema izvorniku, beckom originalu
iz
1927. g.
Osim naslova, druga verzija Funkcije orgazma s prvom - strogo
gledano - nema gotovo nista zajednicko.
*
Usp.njegov prikaz
II
izdanja naseg prijevoda Masovne psihologije
fasizma u Knjiievnoj reci broj 198/
82 i
polemiku sa Zarkom Puhovskim
pocetkom 1983. na stranicama istih novina.
187
Izvorno izdanje
Funkcije
or
gazma
tek je svojevrsni poeetak
Reichovih "ranih rado
va
. Reich ovdje optimistieki naslueuje
la
zeeim povijesnim zbivanjima ,
ni
u naknadnim empirijskim
istraz ivanj ima'
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 95/96
mogueu plodotvornost ve
ze, sociologije, teorije nesvjesnog i
analitieke seksulane psihologije, simbioza kojih bi mogla, kako
on to tada vjeruje, rjesavati vazna pitanja.
Tu
simbiozu Reich
profilira u dvije godine kasnije pokazanoj - i to prije svega
metodskoj - srodnosti psihoanallze i dijalektiekog materijali
zma* Neke zablude pregrijanog optimizma vlastitoga frojdo
marksizma** i uCinaka eak suprotnih od onih koje je ad svoje
nove pozicije oeekivao Reich
ee
osjetiti i
na
vlastitoj kozi kako
od strane drugova komunista (koji
ee
ga iskljueiti
iz
KP Njemae
ke
nakon objavljivanja
Masovne
psihologije
fasizma
1933.g.)
tako i od kolega psihoanalitieara (koji ga
iz
svog Udruzenja
izbacuju godinu dana kasnije). Dio teorijskih zabluda vjerojatno
slijedi
iz
njegova poveziva nja Freudovog ueenja sdijalektickim
materijalizmom, s ontologizirajueom i poprilieno vulgarnom
interpretacijom Marxove misW" u analizu eega
se na
ovome
mjestu
ne
mozemo upustati ; no tragove apriornog, ideologij
skog optimizma onovremenog marksizma i skoro nepokoleblji
vog vjerovanja u komparativne emacipatorske prednosti rad
nieke klase nad ostalim slojevima stanovnistva nalazimo i u
ovome djelu, u uvjerenju da je genitalnost proletarijata i opee
nita nizih socijalnih slojeva stanovnistva slobodnija no u boga
tijih (is to , str. 169). Ta teza medutim nije potvrdena
ni
u nado-
V. njegov na nas jezik relativno brzo prevedeni rad Oija/ektiCki materi-
jalizam
i
psihoanaliza Beograd: Knjizarnica "Svetlost", 1934.
**
Detaljan prikaz slozenih zbivanja na frojdovskoj Ijevici iznio je Helmut
Dahmer , Libido und Gesel schaft, Studien uber Freud und die Freud-
sche Linke. Frankfurt: Suhrkamp, prosireno izdanje
1982.0
odnosu
psihoanalize i marksizma pisali su, izmedu ostlaih: Paul
A.
Robinson,
The
Freudian Left.
Ne
.:'i York : Harper & Row, 1969; Dieter Wyss, Marx
und Freud, Ihr Verhafltnis zur modernen Anthropologie. Goettingen:
Vandenhoeck & Ruprecht, 1969; Bruno W Reimann,
s
ychoanaly
se
und Gesellschaftstheorie. Darmstadt: Luchterhand Verlag, 1973; Karl
Dienelt, Tiefenpsychologie
und
Marxismus Wien : Boehlau Verlag,
1983; Bozo Kovacevic, Evropski frojdomarksizam", u tematskom bro
ju casopisa ideje
gOd.
XIX, (1989) br. 1-2 "Freud i moderna".
***
Ali bi, uprkos tome, bilo lako pokazati da u okvirima teorijski rigidnog
i stoga neplodotvornog dia-matskog pojmovnog aparata Reich razu
mije
sa
drzaje koji
se
razlikuju od onih onovremene marksiticke or
todoksije
88
Brojnil=l-necloumica bilo je u pogledu znaeenja nasi ova
knjige kao i nj enog nosivog elana. Cini mi
se
da
su
brojni
nesporazumi u kasnijim interpretacijama uzrokovani redukci
jom pojma orgazma
na
fiziolosku osnovu
iii
pak samu einjenicu
subjektivnog dozivljaja vrhunca seksualnog uzitka. Reichova,
pak, nakana s orgazmom sabrana je unjegovoj kovanic i "or
gastieke potencije".
Ni
ana nije do kraja odredena jer njezin
tvorac iznosi samo "fenomenolosku definiciju" kao sposobnost
prepustanja genitalnim dozivljajima cjelokupnom afektivnom
lienoseu (is to , str. 27). NaroCito u ka snijim opisima mnogo vise
no fizioloskim aspektima Reich
se
posveeuje psihickim proce
sima, i to kako ugodi nastaloj uslijed opustanja od seksualne
(nagonske) napetosti taka i sposobnosti cijele (afektivne) lie
nosti da sudjeluje u tom - i takvom - dozivljaju. U odredenju
orgastieke potencije stoga sudjeluju ne samo posebni sadrzaji
v
ee
i njihov krajnji intenzitet"
Kada
se
to ima u vidu otpada dio feministiekih prigovora
Reichu , ali ne i onih za redukciju seksualnosti na njenu musku
falieku*** specifikaciju. Nadalje , ovakva odredenja orgastieke
potencije kljuena
su za
njegove kasnije koncepcije , ponajprije
one vezane za Sex-Pol a zatim iz njih izvedene porojekcije
"seksualne revolucije". S obzirom na psihoanalitieki viden pro
ces individuacije kao socijalizacije pojedinaca i - stoga - udio
drustva u tvorbi pojedinaenih lienosti s jedne te orgastieke
potencije koja funkcionira
na
razini cijele lienosti i stoga nuzno
barata (osobno preradenom) drustvenoseu s
drugestrane
,
Reichova seksualna revolucija
ne
moze biti samo osobna iii pak
intersubjektivna vee mora, prema autorovom odredenju ras-
pravljane supstancije, biti i socijalna
*..o
teorijskim razmatranjima tek se na kraju moze u pravom
svjetlu pokazati ono sto je bilo na poeetku. Tako
se
i sudbina
misli nekog autora mnogo plasticnije sagledava iz rakursa
*
Us p.ona Ericha Fromma, vrsena 1929-30. a objavljena tek 1983, Arbei
ter und Angestellte am Vorabend des Oriffen Reiches, Eine sozial-
psychologische Untersuchung . Mun chen: 1983.
**
Usp.
III
poglavlje "Orgazmicka politika" knjiga Davida Coopera, Jezik
ludila. Zagreb: Naprijed , 1986.
***
V. npr. Juliet Mutchell , Psychoanalysis and Feminism Harmondswort
h:
Penguin Books, 1975
o
tome na vi
se
mjesta govori Bertell Oilman, Socia and Sexual
Revolution, Essays on Marx
and
Reich. London: Pluto Press, 1979.
189
njegovih kritickih komentatora no iz imanentne analize nje
same. Stoga ee se i neke Reichove ideje u pravome svjetlu
No posljedice Reichove socijalizacije psihoanaliticke teori
je znatno premasuju okvire raznih varijanti marksistitke misli.
8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF
http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 96/96
pokazati tek koje desetljeee nakon njihova nastanka.
Veliko u Reichovoj misli smatram njegovo nastojanje da
poveze pa i pomiri parove medusobno opretnih tlanova
intimno i javno, afektivno i racionalno, svjesno i nesvjesno. S
tim povezivanjem otpoteo je
vee
Freud a Reichov doprinos
sastoji se u radikaliziranju Freudovih svhaeanja odnosno u
nastavljanju prerano prekinutog puta -u sagledavanju psihickih
zbivanja u kontekstu iii pak su-odredenju) drustvenih procesa.
Na
taj
n tin
Reich socijalizira (sto se pokatkad, s nepravom,
poistovjeeuje sa sociologizacijom) psihoanaliticka otkrica* ali i
pokazuje da je tovjekov opstanak istinski saglediv tek uz
sagledavanje i njegove drustvene dimenzije a to je znatilo uz
koristenje rezultata drustvenih teorija.
To opredjeljenje ga dovodi do marksizma kao, prema nje
govom sudu, koji
ni
u ovom slutaju nije lisen shematskog
redukcionizma, najrazvijenije prevratnicke drustvene teorije
individualna komponenta psihoanalize moze posluziti drustve
noteorijskom marksizmu kao nadopuna i stoga mu biti pomo
enom znanoseu' * U svakom slucaju spoj Freudove i Marxove
misli*'* je tlo
iz
kojeg je iznikao najveCi broj radova mladoga
Reicha. Premda je taj njegov patent nerijetko kako metod ski
tako i supstancijalno osporavan, on je izazvao dalekoseznih
teorijskih konsekvencija. Cijela rana Frankfurtska skola i napo
se njena istrazivanja u znaku su tog usmjerenja; Frommova jos
do nedavno prilicno utjecajna socijalna psihologija izgradena
je na toj osnovi; uprkos svojih polemika s Reichom, misao
kasnog Marcusea znatno je veei duznik dalje razvijenoj misa
onoj tradiciji koju je utemeljio Reich no sto je Marcuse to
spreman priznati; u Adorna i Habermasa nalazimo misao Fre
uda recipiranu kroz frojdomarksistitke naotale; Mitscherlich,
Lorenzer, Horn takoder su nasljednici tog misaonog pravca ..
*
Jean-Michel Palmier medu Reichove zasluge ubraja njegovo zasniva
nje socioanalize - v. Zan-Misel Palmje, Vilhelm Rajh Beograd: BIGZ,
1977, str. 168.
**
Usp.Reichov rad 0 primj eni psihoanalize u povjesn om istrazivanju iz
1934. g., kod nas objavljen kao dodatak u Masovnoj ihologiji fasizma
***
Termin frojdomarksizam nastaje nakon njegova maloprije spomenu
tog
predavanja u Sovjetskom sa vezu 1929.g. I premda su
dobro
poznati raniji istosmjerni pokusaji Federna i narocito Bernfelda , popu-
Ne bi trebalo velikoga truda da
se
pokaze da su misaone
konstrukcije Levi -Straussa iii pak Talcotta Parsonsa ako vee ne
omogueene a ono olaksane Reichovim zasadama.
A te su zasade svoje prve formulacije dobile upravo u
Funkciji orgazma