13.Upravljanje Kreditnim Rizikom Fizickih Lica-rad

Tema 13.

Upravljanje kreditnim rizikom fizičkih lica

Sarajevo, Decembar 2013.

1

S A D R Ž A J

1 . U V O D ..............................................................................................................................2

2. SPECIFIČNOSTI KREDITIRANJA FIZIČKIH LICA .................................................3

2.1. Kreditni rizik ................................................................................................................... 3

2.2. Zakonski okvir za upravljanje kreditnim rizikom za banke FBiH .................................. 4

2.3. Uslovi kreditiranja .......................................................................................................... 5

3. ELEMENTI KREDITNOG RIZIKA KOD KREDITIRANJA FIZIČKOG LICA .......7

4. UPRAVLJANJE KREDITNIM PORTFOLIJEM ............................................................8

5. PROVJERA KVALITETA KREDITNOG PORTFOLIJA .............................................9

6. PROCEDURE NAPLATE KREDITA FIZIČKIH LICA ..............................................11

7. POLITIKE ZA UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM FIZIČKIH LICA ..........14

8. EFIKASNO UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM KOMERCIJALNIH

BANAKA .................................................................................................................................15

9.ZNAČAJ I ULOGA MONITORINGA KREDITNOG PORTFOLIJA .........................17

10. ZAKLJUČAK ...............................................................................................................19

L I T E R A T U R A .......................................................................................................20

Obzirom da su vršene određene izmjene ovog dokumenta, molim da zanemarite brojeve

stranica navedene u gornjem sadržaju.

2

1 . U V O D

U današnje vrijeme je teško živjeti bez kredita. Kredit nam je potreban za ostvarenje mnogih

ciljeva: za gradnju kuće, kupovinu automobila, te finansiranje raznih drugih aspekata života.

Rijetko postoji neko ko to sebi može priuštiti bez zaduživanja kod banke.

Banke danas „opreznije“ plasiraju kreditne proizvode, upravo zbog mogućnosti suočenja s

kreditnim rizikom. A i stanovništvo „opreznije“ pristupa podnošenju zahtjeva za kredit zbog

bojazni da dođe u situaciju da ne bude u mogućnosti banci vratiti posuđena sredstva.

U drugom dijelu rada smo naveli specifičnosti kreditiranja fizičkih lica, zatim smo u trećem

dijelu naveli elemente kreditnog rizika.

Procedure upravljanja kreditnim rizikom fizičkih lica, kod domaćih komercijalnih banaka,

značajnije se ne razlikuju. U ovom radu prezentirane su procedure koje obično koriste

domaće komercijalne banke i iz kojih se najbolje mogu razumijeti ovi procesi.

Politike definišu područje unutar kojeg treba donositi odluke, osiguravaju konzistentnost

donijetih odluka s ciljevima i mjere njihov doprinos ostvarenju tih ciljeva.

Implementacijom kreditnih politika i procedura rada, komercijalne banke treba da odrede

smjernice svoga rada u dnevnom poslovanju, te da osiguraju adekvatno upravljanje kreditnim

portfolijom, odnosno aktivno upravljanje svojom profitabilnošću.

Prije iznošenja zaključnih razmatranja u posljednjem dijelu rada istakli smo značaj

monitoringa kreditnog portfolija.

3

2. SPECIFIČNOSTI KREDITIRANJA FIZIČKIH LICA

2.1. Kreditni rizik

Kreditiranje predstavlja jednu od osnovnih funkcija banke.

Kreditiranje pravnih i fizičkih lica se razlikuje. Razlike su, uglavnom u veličini i

kompleksnosti kreditnih potreba klijenata (pravna lica imaju zahtjeve za većim kreditima od

fizičkih lica).

Fizička lica su znatno brojnija, tako da banke imaju veliki broj zahtjeva za njihovim

kreditiranjem. S toga su one razvile i specifične - standardizirane pristupe kreditiranju

fizičkih lica, odnosno stanovništva.

Krediti fizičkim licima se smatraju najrizičnijim od svih kredita.

Potražnja za ovakvim kreditima varira u zavisnosti od situacije na tržištu, ukoliko je tržište u

ekspanziji, tada se stanovništvo više zadužuje jer pozitivnije gleda na sveukupnu situaciju, na

mogućnosti zaposlenja, prelaska na bolje radno mjesto i sl., a u situaciji recesije stanovništvo

zbog bojazni manje podnosi zahtjeve za kredite kod komercijalnih banaka.

Kod kreditiranja fizičkih lica također treba pomenuti i činjenicu da nivo kreditnog rizika

zavisi i od vrste kredita. U zavisnosti od toga o kojem se kreditu radi (da li je u pitanju

hipotekarni, stambeni ili nenamjenski potrošački kredit), različita je analiza kreditnog rizika.

Upravljanje rizikom u bankarstvu ima dva osnovna cilja:

da se izbjegne nesolventnost banke i

da se maksimira stopa prinosa na kapital uz korekciju rizika.

Ako bi banka podcijenila rizike s kojima se susreće, to bi negativno djelovalo na njenu

profitabilnost, jer bi stvarni gubici obarali stopu prinosa na kapital ispod očekivanog nivoa.

Veoma značajnu ulogu u upravljanju rizicima međunarodnog bankarskog i uopšte

finansijskog sektora ima Bazelska komisija za nadzor banaka (Basel Committee on Banking

Supervision-BSCL). Svojim Sporazumima (zvanim Bazel), Komisija je uspostavila jedinstven

i čvrst sistem za ocjenu boniteta, poslovne politike i rizika banaka koje su spremne da

prihvate metodologiju i druge zahtjeve. Finansijski sektor je, time, preuzeo vodeću ulogu u

politici upravljanja rizicima. U vezi s ovim, banke imaju vrlo razvijene procedure i pravila,

kao i organizovane sisteme interne kontrole i revizije.

4

Kreditni rizik podrazumijeva rizik nemogućnosti realizacije potraživanja na dan dospijeća po

njihovoj punoj knjigovodstvenoj vrijednosti (zajedno sa pripadajućim kamatama). On

izražava trajnu ili privremenu nemogućnost dužnika (uslijed nelikvidnosti) da u

ugovorenom roku ispuni obavezu, ili je u tom roku samo djelimično ispuni.

2.2. Zakonski okvir za upravljanje kreditnim rizikom za banke FBiH

Članom 42. Zakona o bankama u FBiH definisano je:

„Izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih

korisnika ne smije preći iznos od 40% osnovnog kapitala banke, sa sljedećom strukturom i

dodatnim ograničenjima da:

1. iznos neobezbjeđenog kredita pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika

ne smije biti veći od 5% osnovnog kapitala banke,

2. kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 25%

osnovnog kapitala banke, mora biti potpuno obezbjeđen kvalitetnim utrživim zalogom

čija vrijednost, utvrđena pouzdanim i stabilnim cijenama, prelazi iznos kredita.

Veliko izlaganje banke kreditnom riziku predstavlja ukupnu izloženost banke kreditnom

riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 15%

osnovnog kapitala banke, pri čemu zbir svih velikih izlaganja banke kreditnom riziku ne

smije preći iznos od 300% osnovnog kapitala banke“.1

Agencija za bankarstvo FBiH je donijela Odluku o minimalnim standardima za upravljanje

kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka (Službene novine FBiH br.03/03).

„Prema uslovima iz ove odluke predviđeno je razvrstavanje na:

kategoriju A ili dobru aktivu sa 2% potencijalnog kreditnog gubitka,

kategoriju B ili aktivu sa posebnom napomenom (ukoliko dužnik kasni sa plaćanjem,

ali ne duže od 90 dana od dana inicijalno ugovorenog roka), sa 5-15% potencijalnog

kreditnog gubitka,

kategoriju C ili podstandardnu aktivu (ukoliko dužnik kasni sa plaćanjem duže od

90, a kraće od 180 dana od dana inicijalno ugovorenog roka), sa 16-40% potencijalnog

kreditnog gubitka,

kategoriju D ili sumnjivu aktivu (ukoliko dužnik kasni sa plaćanjem duže od 180, a

kraće od 270 dana od dana inicijalno ugovorenog roka), sa 41-60% potencijalnog

kreditnog gubitka i

kategoriju E ili gubitak (ukoliko dužnik kasni sa plaćanjem duže od 270 dana od dana

inicijalno ugovorenog roka), sa 100% potencijalnog kreditnog gubitka.“2

1 http://www.fba.ba/novostibin/zakoni_5_1.pdf ,Sl.novine FBiH br. 39/98,32/00,48/01,27/02,42/02, 58/02,

13/03,19/03 i 28/03 (pristup 29.03.2010.) 2 www.fba.ba pristup 29/03/10

http://www.fba.ba/

5

Pored navedenog, banke su obavezne da donesu i sopstvene politike upravljanja kreditnim

rizikom.

2.3. Uslovi kreditiranja

Kreditiranje fizičkih lica predstavlja aktivni bankarski posao i obavlja se u skladu sa

programom i politikom za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikacija aktive banke.

Banka odobrava kratkoročne i dugoročne kredite, namjenske i nenamjenske, sa položenim

depozitom i bez depozita i to: stambene kredite, kredite za kupovinu, izgradnju i adaptaciju

poslovnih prostora, hipotekarne kredite, studentske kredite, nenamjenske kredite, kredite za

kupovinu robe široke potrošnje (namještaj, računari itd.).

Krediti se odobravaju sa utvrđenim rokom otplate i ostalim uslovima u skladu sa namjenom

kredita i ocjenom kreditne sposobnosti tražioca kredita.

Korisnici i kredita mogu biti domaća i strana fizička lica starosne dobi od 18 do 70 godina

(u zavisnosti od politike banke) koja su:

u stalnom radnom odnosu,

korisnici i ličnih i porodičnih penzija i invalidnina,

slobodnih profesija (sportisti, umjetnici, itd),

poljoprivrednici i drugi.

6

Ukratko objašnjen postupak odobravanja kredita:

3. PROVJERA

DUŽNIKA,

SUDUŽNIKA I

ŽIRANATA

(CRK)

1. ZAHTJEV ZA

KREDIT 2. PREGLED

PRILOŽENE

DOKUMENTACIJE

4. IZRADA

KREDITNOG

PRIJEDLOGA ZA

KRED.ODBOR

5.KREDITNI ODBOR

odobrava ili daje

primjedbu

6.OTVARANJE

TEKUĆEG

RAČUNA

KORISNIKU

KREDITA

7.REZERVACIJA

KREDITNE

PARTIJE

8.IZRADA

UGOVORA

9.POZIV NA

OVJERU

POPRATNE

DOKUMENTAC

IJE

10.POTPISIVANJE

UGOVORA

11.OTPREMA

ADMINISTR.

ZABRANE FIRMI

KORISNIKA

PLASIRANJE

KREDITA

7

3. ELEMENTI KREDITNOG RIZIKA KOD KREDITIRANJA FIZIČKOG LICA

Svaki kredit odobren od strane banke, povlači za sobom rizik s kojim se banka mora suočiti.

Da bi adekvatno upravljala rizikom, banka mora odrediti stepen tog rizika i da li je on za nju

prihvatljiv. Faktori koji utiču na kreditni rizik, a koji se uzimaju kao polazna tačka prilikom

kreditne analize, su:3

Karakter (Caracter)- pokazuje spremnost, kao i želju da se dug otplati na vrijeme,

zajedno sa kamatama. To je početni uslov da bi preduzeće ili pojedinac mogli da

dobiju kredit;

Spostobnost (Capacity)- znači procjenu sposobnosti preduzeća ili domaćinstva da iz

tekućeg dohotka može da izvrši vraćanje bankarskih kredita zajedno sa

kamatama.Vezana je za generisanje dohotka u periodu u kojem treba otplatiti kredit;

Kapital (Capital)- pokazuje neto imovinu dužnika, uzima se kao kriterij ranijeg

finansijskog ponašanja kreditnog dužnika. Visina neto imovine predstavlja rezervu

solventnosti, pa stoga utiče i na visinu kredita koji preduzeće ili pojedinac može da

dobije;

Kolateral (Collateral) ili hipoteka-predstavlja realno pokriće koje može da bude

uslov za dobijanje kredita kod banke. Kolateral može biti u vidu vrijednosnih papira,

zaliha, potraživanja od kupaca, nekretnina, polica osiguranja;

Ekonomske prilike-uslovi (Conditions)- predstavljaju makroekonomske ili sektorske

prilike koje utiču na sposobnost otplate kredita u roku, zajedno sa kamatama.

Nakon analize svih spomenutih stavki, banka stvara sliku o zajmotražiocu i mogućem

prijedlogu za plasman kredita. Odluku donosi kreditni odbor banke.

Odluka može biti:

Zahtjev odobren-ukoliko je zahtjev za kredit odobren od strane nadležnog organa

odlučivanja u banci, pristupa se realizaciji odluke i eventualnoj isplati sredstava,

Zahtjev odbijen-ukoliko je zahtjev za kredit odbijen zbog odstupanja od procedura

banke za odobravanje kredita, klijent se pismeno obavještava o tome,

Zahtjev „na čekanju“-ukoliko je odluka nadležnog organa odlučivanja da će kredit biti

odobren uz određeni uslov. Tek nakon ispunjenja tog uslova, kredit može biti

odobren.4

3 Ćirović,M.,Bankarstvo,(Beograd:Bridge company,2001.), str.115

4 Članak prof,dr.Fikret Hadžić Upravljanje kred.rizikom fizičkih lica

8

4. UPRAVLJANJE KREDITNIM PORTFOLIJEM

Kreditni portfolio banke podrazumijeva grupu kredita ili sve kredite u aktivi banke koje je

menadžment banke klasifikovao prema korisnicima kredita.

Upravljanje kreditnim portfolijem predstavlja način na koji se krediti odobravaju, ocjenjuju,

nadziru i naplaćuju.

Kreditni portfolio treba da sadrži sljedeće elemente5:

a) vrstu kredita i ročnost kredita,

b) visinu i strukturu kamatnih stopa,

c) obezbjeđenje (kolateral) kredita,

d) zaštitnu klauzulu u kreditnim ugovorima.

Međutim, kreditni portfolio banke može se posmatrati i sa šireg aspekta po kojem obuhvata

ne samo kredite već i ostale izvore sredstava u pasivi bilansa banke. Na ovaj način se

uspostavlja ravnoteža između kredita i izvora sredstava banke.

Iz ovog se može zaključiti da izvori sredstava diktiraju obim i strukturu kreditnog portfolija.

Banka treba da ima „širok spektar“ kreditnih proizvoda u svom portfoliju da bi privukla nove

klijente. Svaki kreditni portfolio treba da nudi kratkoročne i dugoročne kredite namijenjene i

pravnim i fizičkim licima. Naravno, to podrazumijeva i prihvatljive kamatne stope kako za

pravna tako i za fizička lica.

Ponuda koju banka plasira treba biti kompletirana sa visinom i vrstama kamatnih

stopa,određenim kolateralom,učešćem ili izdvojenim depozitom od strane korisnika kredita.6

Ciljevi kreditnog portfolija banke7:

5 Nenad Vunjak i Tamara Antonijević,Strategija upravljanja kreditnim portfolijem banke,str.48

6 Članak prof.dr.Fikret Hadžić str.8

7 Ibidem, str.48

9

5. PROVJERA KVALITETA KREDITNOG PORTFOLIJA

Kreditni portfolio odražava tržišnu poziciju banke i potražnju, njenu poslovnu i rizičnu

strategiju, kao i kreditne sposobnosti. Provjera kreditnog portfolija trebala bi se zasnivati na

uzorku od 70% ukupnog iznosa kredita i 30% ukupnog broja kredita.

Detaljna revizija kreditnog portfolija bi trebala sadržavati sljedeće:

Svi krediti dužnicima s ukupnom izloženošću većom od 5% kapitala banke,

Svi krediti dioničarima i povezanim licima,

Svi krediti kojima su kamatne stope promijenjene od trenutka odobravanja kredita,

Svi krediti kod kojih gotovinsko plaćanje kamate i/ili glavnice kasni više od 30

dana,

Svi krediti koji su klasificirani kao krediti lošeg kvaliteta, te sumnjiva i sporna

potraživanja.

Revizijom kredita treba se pregledati dokumentacija dužnika, a u slučajevima kada ukupan

iznos kredita premašuje 5% kapitala banke, analizom treba obuhvatiti i buduće poslovne

planove dužnika, kao i eventualne posljedice tih planova na njegovu otplatu duga.

Performanse kreditnog portfolija polaze od procjene očekivanih rizika i procjene očekivanih

prinosa po odobrenim i realizovanim kreditima.

Element procjene očekivanog rizika u kreditnom portfoliju polazi od procjene očekivanog

povrata odobrenih kredita. Niži nivo povrata kredita nosi za sobom viši nivo rizika.8

8 Nenad Vunjak i Tamara Antonijević,Strategija upravljanja kreditnim portfolijom banke, str.50

Kreditni menadžment tim

Ključni ciljevi kreditnog portfolija

OBIM NAPLATA

STRUKTURA CIJENA

USLUGE PROFIT

KREDITNI PORTFOLIO:

Koncentracija

Dospjeće

Kamatne stope

Obezbjeđenja

Namjena

Trendovi

KREDITNA POLITIKA:

Vrste posla

Struktura kredita

Kontrola kredita

Zakonski uslovi

Usklađenost sa poslovnom

politikom

10

Menadžment banke treba da prati kreditni portfolio po pitanju rizika i rejtinga odobrenih

kredita.

Analiza performansi kreditnog portfolija podrazumijeva9:

Identifikovanje svakog elementa kreditnog procesa,

Precizno definisanje analitičkih mjera,

Uticaj strategije na performanse kreditnog portfolija,

Procjena kreditnog portfolija po kategorijama kredita,

Procjenu naplate kredita i kamata (procenat otpisa kredita),

Profitabilnost pojedinačnih kreditnih izvršilaca,

Definisanje vremena koje je posvećeno klijentima i žalbama klijenata.

Kvalitet kreditnog portfolija se iskazuje koeficijentom, odnosno odnosom potencijalnih

(očekivanih) gubitaka i ukupnih kredita. U visoko razvijenim zemljama ovaj koeficijent se

kreće između 1% i 1,5%. Kod nas je obično između 3,5% i 5,5%.

Rezultat mjerenja performansi kreditnog portfolija iskazuje se u bodovima, kako bi se moglo

pratiti odstupanje pojedinih kredita u odnosu na propisane standarde.

Proces praćenja kredita u kreditnom portfoliju je monitoring, koji podrazumijeva stalno

praćenje performansi kreditnog portfolija, kao i performanse pojedinačnih kredita u okvirima

kreditnog portfolija.

Preko monitoringa kreditnog portfolija, menadžment banke ostvaruje10

:

Kvalitetan kreditni portfolio,

Dosljednu primjenu kreditne politike,

Pronalaženje problematičnih kredita,

Propuste pri puštanju kredita u tečaj (suviše dugo čekanje na kredit),

Objektivno formiranje rezervi koje su u funkciji pokrivanja kreditnih gubitaka.

Menadžment banke treba da bude stalno obavještavan o stanju portfolija, kvalitetu portfolija i

o nekvalitetnim kreditima u strukturi portfolija.

9 Ibidem,str.51

10 Ibidem ,str.51

11

6. PROCEDURE NAPLATE KREDITA FIZIČKIH LICA

Procedura je namijenjena za regulisanje načina rada na poslovima naplate dospjelih kredita

stanovništva. Procedurom se uređuju aktivnosti koje savjetnici za stanovništvo u filijalama

banke moraju obavljati, kao i međusobni odnosi između savjetnika, direktora filijale,

direktora sektora za poslovanje sa stanovništvom i Direkcije pravnih poslova.

U banci sa kojom smo imali priliku da obavimo intervju su nam iznijeli slijedeće aktivnosti

koje trebaju obavljaju u zavisnosti od broja dana kašnjenja izvršavanja obaveza po

kreditima11

:

Datum dospijeća + 5 dana kašnjenja:

Prvi telefonski poziv dužniku i sudužniku, pozivajući ih na izmirenje dospjelih

obaveza odmah, a najkasnije u roku od 5 dana.

Datum dospijeća +15 dana kašnjenja:

Drugi telefonski poziv dužniku i sudužniku, pozivajući ih na izmirenje dospjelih

obaveza odmah.

Datum dospijeća + 20 dana kašnjenja:

Prva pismena opomena dužniku i sudužniku, u kojem se traži izmirenje dospjelih

obaveza odmah, a najkasnije za 3 dana, uz “prijetnju“ da će se kontaktirati jemci i tražiti

naplata od njih.

Datum dospijeća + od 21 - 25 dana kašnjenja:

Treći telefonski poziv dužniku i sudužniku, uz zahtjev za izmirenje dospjelih obaveza odmah

a najkasnije za 3 dana, uz prijetnju da će se aktivirati administrativna zabrana

dužniku i sudužniku (ako nije već aktivirana po odobrenju kredita).

Prvi telefonski poziv jemcima, uz zahtjev za izmirenje dospjelih obaveza odmah, a najkasnije

za 3 dana, uz prijetnju da će se aktivirati administrativna zabrana jemcima.

Prvi telefonski poziv garantu-pravnom licu, uz zahtjev za izmirenje dospjelih obaveza

odmah, a najkasnije za 3 dana uz prijetnju da će se aktivirati mjenica (ukoliko je

sredstvo obezbjeđenja) ili pozvati na obaveze o izmirenju duga preuzete po ugovoru o

jemstvu.

11

Sve ove aktivnosti imaju softversku podršku. Zbog povjerenja ne iznosimo naziv banke

12

Datum dospijeća + od 26 - 30 dana kašnjenja

Slanje administrativne zabrane dužniku i sudužniku (ako nije već poslana po

odobrenju kredita). Ukoliko je administrativna zabrana poslana firmi, a firma prestala

da postupa po istoj, poslati pismenu opomenu firmi.

Druga pismena opomena dužniku i sudužniku i prva pismena opomena jemcima uz zahtjev za

izmirenje dospjelih obaveza odmah, a najkasnije u roku od 5 dana uz prijetnju da će se

aktivirati administrativna zabrana jemcima.

Prva pismena opomena garantu-pravnom licu, uz zahtjev za izmirenje dospjelih

obaveza odmah, a najkasnije za 5 dana uz prijetnju da će se aktivirati mjenica

(ukoliko je sredstvo obezbjeđenja) ili pozvati na obaveze o izmirenju duga, preuzete po

ugovoru o jemstvu.

Datum dospijeća + od 31 – 40 dana kašnjenja:

Četvrti telefonski poziv dužniku i sudužniku i drugi telefonski poziv jemcima uz zahtjeve za

izmirenje dospjelih obaveza odmah, a najkasnije u roku od 5 dana uz prijetnju da će

se aktivirati administrativna zabrana jemcima.


Druga pismena opomena jemcima uz zahtjev za izmirenje obaveza odmah ili

najkasnije u roku od 5 dana uz prijetnju da će se aktivirati administrativna zabrana jemcima.

Kontaktirati poslodavca dužnika i sudužnika, kojima je administrativna zabrana poslana

naknadno, nakon 25 dana kašnjenja, radi informacija o plaćanju. Ukoliko se administrativna

zabrana ne može uspostaviti u cijelosti ili djelomično, zahtijevati od poslodavca da

dostavi pisanu povratnu informaciju. Aktiviranje administrativne zabrane jemcima.


Zatvaranje dospjelih obaveza iz namjenskog depozita (ako isti postoji) i svih računa dužnika,

sudužnika i jemaca u skladu sa ugovorima o jemstvu.


Kontaktirati poslodavca jemaca radi informacija o plaćanju. Ukoliko se administrativna

zabrana ne može uspostaviti u cijelosti ili djelomično, zahtijevati od poslodavca da

dostavi pisanu povratnu informaciju.

Poziv dužniku, sudužniku i jemcima uz prijetnju da će se kredit proglasiti

prijevremeno dospjelim ukoliko odmah, a najkasnije u roku od 5 dana, ne izmire dospjele

13

obaveze.

Drugi telefonski poziv garantu-pravnom licu, uz prijetnju da će se kredit proglasiti

prijevremeno dospjelim ukoliko odmah, a najkasnije u roku od 5 dana, ne izmire dospjele

obaveze.

Datum dospijeća + od 121 – 145 dana kašnjenja:

Obavještenje dužniku, sudužniku i jemcima kao i garantu-pravnom licu o proglašenju

prijevremenog dospijeća kredita uz zahtjev da se odmah, a najkasnije u roku od 30

dana, izmire sva potraživanja prema Banci, kako bi se izbjegao proces naplate sudskim

putem.

Dostava prijedloga za pokretanje sudskog postupka Direkciji pravnih poslova.


Provjera da li je izvršena uplata dijela ili cjelokupnog duga nakon obavijesti o proglašavanju

prijevremenog dospijeća duga.

Pokretanje sudskog postupka naplate kredita što podrazumijeva slijedeće aktivnosti:

Pismeni prijedlog za pokretanje sudskog postupka dostaviti uz originalnu kreditni dosje

i obrazac za primopredaju dokumentacije u Direkciju pravnih poslova.

Jedna kopija kreditnog dosjea zadržava se u organizacionom dijelu koji šalje dosje. Direkcija

pravnih poslova vrši protest mjenice dužnika, sudužnika i jemaca, kao i garanta-

pravno lice.

Pokrenuti mjere prema poslodavcu ukoliko nije izvršio obustave po dostavljenoj

administrativnoj zabrani niti je dostavio odgovor na upit Banke. Organizaciona jedinica

nadležna za predmetnog klijenta dostavlja prijedlog za pokretanje mjera protiv

poslodavca, sa pratećom dokumentacijom u Direkciju pravnih poslova.

Ukoliko se ocijeni da je potrebno odgoditi pokretanje sudskog postupka za period duži od 30

dana, saglasnost potpisuje Direktor sektora za poslovanje sa stanovništvom i Direktor

nadležne filijale, sa navedenim razlozima za isto, kao što su postignut dogovor o

uplatama kojim će se za određeni, tačno navedeni period, dostići prvobitno utvrđeni

otplatni plan, ostvarena djelimična naplata dospjelog duga (min 50%), procijenjena

isplativost pokretanja tužbe za manje iznose kredita, gdje treba imati u vidu

obezbjeđenost kredita i sl.

Eventualna trajna odgoda pokretanja sudskog postupka, može se razmatrati za manje iznose

(do KM 300,00), gdje se cijeni da bi pokretanje sudskog postupka donijelo samo troškove.

14

7. POLITIKE ZA UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM FIZIČKIH LICA

S obzirom da planiranje obuhvata bilo koji pravac budućih akcija, u praksi se koriste razni

tipovi planiranja. Politike i procedure predstavljaju vrste planova. Naravno da se u banci

mora organizovati i monitoring kako bi se provjerilo da li se procedure obavljaju na planirani

način. Politike definiraju područje unutar kojega treba donositi odluke, osiguravaju

konzistentnost odluka s ciljevima i doprinos odluka u njihovom ostvarenju.

Implementacijom kreditnih politika i procedura rada, finansijske institucije treba da odrede

smjernice svoga rada u dnevnom poslovanju, te da osiguraju adekvatno upravljanje kreditnim

portfolijom, odnosno aktivno upravljanje svojom profitabilnošću.12

Banka je dužna da efikasno upravlja kreditnim rizikom i održava svoj kreditni portfolio u

okvirima utvrđenim strategijom za upravljanje rizicima i kreditnom politikom.

Prilikom procjene faktora za odobravanje kredita mora se poštovati usklađenost odobravanja

kredita sa politikama i procedurama banke.

Da bi se steklo povjerenje tj. da bi banka bila institucija od povjerenja, svojim klijentima i

korisnicima usluga, banka treba da pruži široku lepezu usluga. Jedan od preduslova za

funkcionisanje banke tj. za njen opstanak, potrebno je zdravo finansijsko tržište, tržište

kapitala. Osnovicu tržišno orijentisane banke čini informacioni sistem koji se sastoji od baze

podataka, pomoću koje u svakom trenutku dobijemo informaciju o poslovanju same banke a i

određene pokazatelje samih klijenata banke.

Banka ima za cilj da teži ka vrhu tj. da nadmaši konkurenciju nudeći nove usluge i samim tim

da pridobije što veći broj novih klijenata. Da bi se došlo do takvog stepena poslovnosti banka

mora da angažuje što kvalitetnije kadrove. Pored angažovanja kvalifikovanih kadrova, banka

mora da obrati pažnju i na svoj izgled kao građevinski objekt. U tu svrhu teži se ka

kvalitetnim rješenjima da bi se i vizuelno ostavio utisak na klijente a i na potencijalne

klijente. Šalter sala treba da bude kvalitetno opremljena, počevši od same rasvjete, klime,

prostorom koji će biti dostupan klijentu u potrazi za informacijom budućoj saradnji itd.

Pozitivan utisak na klijenta ostavljaju i zaposleni koji su ukusno odjeveni, a i njihovo

profesionalno ponašanje koje treba da bude na izrazito visokom nivou. Jako bitan faktor

dobre i kvalitetne poslovnosti je i sama oprema s kojom banka raspolaže.

12 Hadžić, F. i Softić, A., Značaj i uloga monitoringa kreditnog portfolija u funkciji reduciranja rizika u

uslovima finansijske krize,2009. str. 7

15

Pošto stanovništvo igra veoma veliku ulogu, tako i banka mora da obrati veliku pažnju kako

pri samoj organizaciji poslova, tako i organizacionoj strukturi na svim nivoima. Veliki dio

bankarskih proizvoda i usluga namijenjeno je upravo stanovništvu, te iz tog razloga poslovi

sa stanovništvom su organizaciono veoma zastupljeni u planiranju i organizovanju svake

banke a to je sve definisano politikama i procedurama banke.

Postoje mnoge vrste politika, navodimo neke:

politika odobravanja kredita,

politika utvrđivanja i praćenja najvećeg dozvoljenog obima izlaganja banke

kreditnom riziku,

politika poticanja zaposlenih da iznose prijedloge za poboljšanje saradnje,

politika unapređivanja unutar kompanije umjesto dovođenja ljudi izvana,

politika striktnog prilagođavanja visokim standardima poslovne etike,

politika konkurencijskog određivanja kamatnih stopa itd.

S obzirom da su politike smjernice za odlučivanje one moraju dopustiti određenu slobodu

odlučivanja - u suprotnom bile bi pravila.

8. EFIKASNO UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM KOMERCIJALNIH

BANAKA

Kreditni rizik se definiše kao rizik neizvršenja obaveze po osnovu nastalog duga,tj.

neplaćanja glavnice i kamate od strane dužnika na dan dospijeća. Od banke do banke varira

udio pojedinih vrsta kreditnog rizika, kao što je rizik fizičkog lica (consumer risk), rizik

kompanije company risk) i rizik zemlje (country risk). Banka izrađuje programe kojima se

propisuju minimalni standardi i kriteriji koje je dužna osigurati i provoditi u ocjeni,

preuzimanju, praćenju i kontroli kreditnog rizika i klasifikaciji svoje aktive. Adekvatno i

uspješno upravljanje kreditnim rizikom predstavlja aktivnosti planiranja i održavanja

prihvatljivog odnosa između preuzetog rizika i realnog stepena naplativosti plasmana, te

aktivnosti kontrole i smanjenja na najmanju moguću mjeru svih oblika rizika vezanih za

kvalitetu, koncentraciju, osiguranje naplate, odnosno instrumente za osiguranje naplate,

dospjelost, valutu, i td.

Uspostavljanje i održavanje sveobuhvatnog sistema kontinuiranog utvrđivanja, mjerenja,

praćenja i kontroliranja kreditnog rizika banke propisuju opštim aktima. Banke razvijaju

svoje kreditne politike i procedure uzimajući u obzir karakteristike kreditnog portfolija. S

obzirom na materijalnu važnost i specifčinost portfolija kredita koji odobravaju fizičkim

osobama, banke u okviru svojih kreditnih politika i procedura trebaju posebno obraditi

ovaj vid kreditnog rizika. Upravljanje kreditnim rizikom koji proizlazi iz kreditiranja

16

stanovništva obuhvata slijedeće:

-Strategija kreditnog poslovanja podrazumijeva određivanje razine kreditnog rizika koji

proizlazi iz plasmana fizičkim osobama, a koji je banka sklona preuzeti.

-Odgovornost uprave banke podrazumijeva uspostavu adekvatne kreditne politike i

procedura kako bi osigurala provođenje strategije, te uspostavila sistem interne kontrole kao

i odgovarajući sistem izvještavanja uprave i višeg menadžmenta o stanju, kvaliteti i kretanju

kreditnih plasmana.

-Odobravanje plasmana-banka treba osigurati dokumentirani slijed svakog odobrenog

plasmana (od obrade kreditnog zahtjeva do konačne odluke). Posebno treba obratiti

pažnju na rizični profil klijenta, osobito njegova zaduženost.

-Najveća dopuštena kreditna zaduženost je najveći dopušteni iznos do kojeg se klijent

može zadužiti.

-Tretman kolaterala za kredite- banka treba u svojoj kreditnoj politici i procedurama

utvrditi proceduru prihvaćanja, evidentiranja i praćenja vrijednosti kolaterala.

-Odnos između rizika i cijena plasmana- banka bi trebala vlastitom kreditnom politikom

osigurati da cijena plasmana odražava rizik koji je u njemu sadržan.

-Sveobuhvatni i kontinuirani sistem praćenja izloženosti prema fizičkim osobama koji

banka treba ugraditi u svoju kreditnu politiku i procedure i to na razini pojedinačnog

klijenta i na razini pojedinačnog kreditnog portfolija. Treba kontinuirano pratiti izloženost

prema pojedinačnom klijentu uključuju i klijente u statusu dužnika, sudužnika ili jemca.

-Uspostava sistema vjerodostojne klasifikacije kredita koji će na osnovu platežne

sposobnosti klijenta i drugih karakteristika razvrstati plasmane fizičkih osoba u rizične

skupine prema razini rizika koju nose. U FBiH, Agencija za bankarstvo FBiH propisala je

obavezna rezervisanja za svaku kategoriju klasifikovane aktive.

-Provjera podataka iz kreditnih registara omogućuje bolje određivanje kreditne

sposobnosti osobe kojoj se odobrava kredit.

-Politike rezervisanja za kreditne rizike vrše primjerene rezervacije za moguće gubitke

zbog izloženosti kreditnom riziku. Pri određivanju odgovarajuće razine rezervi potrebno je

razmotriti sve bitne faktore koji utiču na naplativost kreditnog portfolija. Ovi faktori se

odnose na kvalitetu kreditnih politika i procedura, prethodne podatke o gubicima zbog

izloženosti kreditnim rizicima, rast kredita, kvalitetu uprave u području kreditiranja, prakse

naplate kredita, promjene na tržištu i ekonomske trendove.

17

9. ZNAČAJ I ULOGA MONITORINGA KREDITNOG PORTFOLIJA

Za svaku dobro organizovanu banku je karakteristično, da postupak saradnje sa klijentom

banke ne prestaje kada se odobri kredit, nego naprotiv, postupak saradnje tu počinje a

završava se momentom povrata dospjelog kredita. Proces praćenja kredita u kreditnom

portfoliju naziva se monitoringom. Zadatak monitoringa se odnosi da neprekidno prati

performanse kreditnog portfolija, kao i performanse pojedinačnih kredita u kreditnom

portfoliju.

Preko monitoringa kreditnog portfolija, menadžment banke ostvaruje:13

kvalitetan kreditni portfolio,

dosljednu primjenu kreditne politike,

pronalaženje problematičnih kredita,

propuste pri puštanju kredita u tečaj (suviše dugo čekanje na kredit),

objektivno formiranje rezervi koje su u funkciji pokrivanja kreditnih gubitaka.

Zbog izuzetne važnosti kreditnog portfolija, menadžment banke treba da se kontinuirano

obavještava o stanju portfolija, kvalitetu portfolija i o nekvalitetnim kreditima u strukturi

portfolija. Da bi se izvele nezavisne ocjene o kreditnom portfoliju, neophodno je formirati

posebnu službu ili referat u okviru kreditnog odjeljenja koja će se svakodnevno baviti

problematikom monitoringa kreditnog portfolija (pregled kredita, praćenje kredita, ocjena

kvaliteta kredita, prijedlog mjera i sl).

Obzirom na razvijenost informacione tehnologije i broj kredita koji se odobravaju

stanovništvu mišljenja smo da i najmanje banke trebaju koristite specijalizovane softverske

aplikacije kao pomoć u monitoringu. Na rezultate monitoringa bi trebalo gledati proaktivno

kako bi se u budućnosti smanjili rizici i poboljšalo poslovanje.

Postoji potreba da služba za monitoring pomogne kreditnom referentu (zaduženim za izradu

kreditnog referata) da sagleda kreditni zahtjev objektivno, kako se ne bi narušila struktura i

kvalitet kreditnog portfolija pogrešno donesenim odlukama o odobravanju kredita.

Monitoring je u funkciji kreditnog referenta ili kreditnog analitičara i obezbjeđivanja

informacija u vezi:

a) analize sličnih finansijskih izvještaja,

b) analize izvora povrata kredita,

13

Nenad V.,i Tamara A., Strategija upravljanja kreditnim portfolijem banke, 2008. str 51

18

c) metoda otplate kredita,

d) analize kreditne dokumentacije i

e) postavljanja pitanja klijentu pri vođenju intervjua sa klijentom.

Uključivanjem monitoringa u kreditne aktivnosti prije odobravanja kredita, stvaraju se uslovi

za eliminisanjem potencijalnih propusta koji su nevidljivi i nedostupni kreditnom referentu,

odnosno kreditnom analitičaru.

Monitoring poslije odobravanja kredita predstavlja stalno praćenje kredita od strane kreditnog

referenta zaduženog za kreditnu partiju klijenta i menadžera u odjeljenju monitoringa.

Zadatak monitoringa je da skrene pažnju kreditnom referentu o nedostatku kreditne

dokumentacije pri odobravanju kredita, nepoštovanju kreditnih propisa (pri odobravanju

kredita) definisanih kreditnom politikom, da dostavi listu klasifikacije kredita prema

naplativosti i sl. Kreditni referent je taj koji održava saradnju sa klijentom, pa je iz tih razloga

monitoring analiza od izuzetne važnosti u vođenju razgovora sa kreditnim dužnikom.

Monitoring analiza sprečava potencijalne kreditne rizike i omogućava održavanje kvalitetne

strukture kreditnog portfolija. Izuzetan pregled kredita predstavlja specifičan monitoring, koji

se obavlja u slučajevima kada kreditni referent uoči poteškoće u vraćanju glavnice kredita i

plaćanju dospjele kamate. Za monitoring funkciju je važno, da je nezavisna od ostalih

poslovnih funkcija, da je objektivna u sagledavanju otvorenih problema i da obavještava o

svim pitanjima kreditnog portfolija (pismenim putem) top menadžment banke i upravne

organe banke.

Poslove monitoringa može savjesno obavljati neko ko je: dobar poznavalac bankarskog

poslovanja, dobar poznavalac kreditne funkcije, dobar finansijski analitičar, objektivan i

nepristrasan u sagledavanju poslovanja banke. Obično se u bankama, sa poslovima

monitoringa, bavi odjeljenje revizije ili odjeljenje ocjene kredita, jer oni i po drugim

pitanjima poslovanja banke izvještavaju menadžment banke.

19

10 . ZAKLJUČAK

Finansijske institucije se godinama suočavaju s raznim poteškoćama, glavni razlog problema

u bankarskom sektoru je povezan s slabim kreditnim standardima za korisnike kredita, loše

upravljanje rizičnim portfolijem ili nedostatak adekvatnog praćenja promjena na tržištu.

Kreditni rizik predstavlja veliki problem za banke u današnje vrijeme.

Naročito u ovom periodu recesije kada banke preduzimaju restriktivnije mjere kako bi se

zaštitile od potencijalnih NPL (neperformnih kredita-non performing loans).

Ipak ta mogućnost da korisnik kredita ne ispuni svoje obaveze u skladu s ugovorenim

uslovima, postoji i uvijek će postojati. Svaka banka mora biti spremna da se suoči s tom

situacijom. Banke moraju upravljati kreditnim rizikom cijelog portfolija i moraju uzeti u

obzir odnose između kreditnih i ostalih rizika (Operativni rizik,rizik zemlje,rizik kamatne

stope,valutni rizik...).

Banke se sve više susreću s kreditnim rizikom ne samo u kreditima, već i u drugim

finansijskim instrumentima kao što su devizne transakcije, obveznice, dionice, odobravanju

garancija itd.

Svaka banka stoga treba biti svjesna potrebe za identifikacijom, mjerenjem, praćenjem i

kontrolom kreditnog rizika kao i utvrđivanjem postojanja razine kapitala za pokriće tih rizika.

Kao stanovnici ove zemlje, nadamo se da nećemo nikad doći u situaciju da ne budemo u

mogućnosti ispuniti naše kreditne obaveze prema bankama.

20

L I T E R A T U R A

1. Ćirović,M.,Bankarstvo,Bridge company, Beograd 2001.

2. Nenad V.,i Tamara A., Strategija upravljanja kreditnim portfolijem banke, Subotica,

2008.

3. Kapor, Predrag, Bankarstvo sa osnovama bankarskog poslovanja i međunarodnim

bankarstvom, Megatrend univerzitet primjenjenih nauka, Beograd, 2005.

4. Leko, Vlado (ur.), Rječnik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998.

5. Rose, S. Peter, Menadžment komercijalnih banaka, MATE, Zagreb, 2005.

6. Sinkey, Joseph, Commercial Bank Financial Management, Prentice-Hall

International, London, 1998.

7. http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=104563&Itemi

d=59

8. http://www.fba.ba/novostibin/zakoni_5_1.pdf

http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=104563&Itemid=59

http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=104563&Itemid=59

13.Upravljanje Kreditnim Rizikom Fizickih Lica-rad

Documents

Transcript of 13.Upravljanje Kreditnim Rizikom Fizickih Lica-rad