1394793563-0-mat_ii_podloge_za_vjezbe_2013_14

Materijali II

Podloge za vjebe

Nositelji kolegija: Prof. dr. sc. Franjo Cajner Prof. dr. sc. Kreimir Grilec Prof. dr. sc. Vera Rede Prof. dr. sc. Gojko Mari doc. dr. sc. Tatjana Haramina

Student: _____________________________ Grupa: _________

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SVEUILITE U ZAGREBU

Zavod za materijale

Ak. god. 2013./14.

MATERIJALI II akad.god.2013/2014

Tjedan Predavanje Vjebe

10.03. - 14.03. Cajner

17.03. - 21.03. Cajner 1. Niz kaljenja 2. Utjecaj sadraja ugljika na tvrdou kaljenog elika

24.03. - 28.03. Cajner

01.04. - 04.04. Cajner/Grilec(Rede) 3. Ispitivanje prokaljivosti 4. Poputanje elika

07.04. 11.04. Grilec(Rede)

14.04. 18.04. Grilec(Rede) K I 5. Mikrostruktura toplinski obraenih elika

6. Ispitivanje tribolokih svojstava Uskrnji ponedjeljak (3 termina) petak 10-16 sati

21.04. 25.04. Grilec(Rede)

28.04. 02.05. Grilec(Rede) etvrtak Praznik rada

Petak neradni dan

05.05. 09.05. Grilec(Rede) 7. Metalografija Fe-ljevova 8. Utvrivanje konvencionalne granice razvlaenja elika za opruge 12.05. 16.05. Grilec(Rede)

19.05. 23.05. Haramina 9. Metalografija lakih i obojenih metala i nehrajuih elika

10. Svojstva i primjena polimernih materijala 26.05. 30.05. Haramina K II

02.06. 06.06. Mari 11. Svojstva i primjena kompozita 12. Izbor materijala raunalom 09.06. 13.06. Mari

16.06. 20.06. K III etvrtak Tijelovo

Petak neradni dan

Materijali II (ak. god 2013./2014.)_____ Vjeba 1: Niz kaljenja

__________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

1

Zadatak 1.

Za elik nepoznatog kemijskog sastava utvrdite je li zakaljiv i ako jest koja je optimalna temperatura austenitizacije ?

1. Provesti niz kaljenja s odabranih temperatura. 2. Ispitati postignute tvrdoe. 3. Konstruirati dijagram ovisnosti tvrdoe o temperaturi austenitizacije. 4. Iz dobivenog dijagrama odrediti optimalnu temperaturu austenitizacije. Za provedbu niza kaljenja raspoloiva je laboratorijska pe s automatskom regulacijom temperature, bazen sa sredstvom za gaenje, temperature ____ C i odgovarajui tvrdomjer.

Oznaka uzorka

ta , min Tvrdoa (HRC) Prosjena

tvrdoa (HRC) a ,C 1 2 3 4 5 6

600 700 800 900 1000 1100 1200Temperatura, oC

0

10

20

30

40

50

60

70

Tvrd

oca,

HRC

Temperatura austenitizacije iznosi: a = _________ C

Materijali II (ak. god 2013./2014.)_____ Vjeba 1: Niz kaljenja


2

Zadatak 2. a) Skicom prikaite mikrostrukture pri ugrijavanju i obrazloite izbor optimalne temperature

austenitizacije podeutektoidnih i nadeutektoidnih ugljinih elika na primjeru dvaju elika poznatog kemijskog sastava (ili oznake).

b) Prikaite kaljenje ovih elika u dijagramu postupka

Fe-C dijagram Uptonov dijagram

aa

Tem

pera

tura

, o C

Vrijeme, h

A1

A3

Materijali II (ak. god 2013./2014.) Vjeba 2: Utjecaj %C na tvrdou kaljenog elika

___________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 1

Zadatak 1. Navedite i objasnite osnovne uvjete zakaljivosti elika.

1. 2. 3. 4. Zadatak 2.

Skicirajte jedininu eliju martenzita i oznaite parametre c i a. Kako se naziva omjer parametara c/a?

Zadatak 3.

U eksperimentalnom dijelu vjebe treba provesti kaljenje elika razliitih sadraja ugljika u cilju odreivanja utjecaja ugljika na tvrdou kaljenja. Ispitni uzorci su visine do 10 mm i promjera 10 do 20 mm. Ugrijavanje se provodi u komornim peima u trajanju od 15 min za svaki uzorak, a potom se uzorci gase u vodi.

1. Za svaki kaljeni uzorak treba: a) Odrediti temperaturu austenitizacije. b) Ispitati tvrdou nakon kaljenja (metodom Rockwell C). b) Izraunati srednju vrijednost tvrdoe.

2. Na temelju dobivenih vrijednosti tvrdoe konstruirajte dijagram ovisnosti tvrdoe kaljenja o sadraju ugljika u eliku.

3. Pomou Fe-C dijagrama i Uptonovog dijagrama objasnite dobivenu ovisnost

tvrdoe o sadraju ugljika u eliku. Koji elici se smatraju konvencionalno zakaljivim?

Oznaka uzorka

Oznaka elika

% C

a, oC

Ispitana tvrdoa nakon kaljenja, HRC Prosjena tvrdoa, HRC 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Materijali II (ak. god 2013./2014.) Vjeba 2: Utjecaj %C na tvrdou kaljenog elika


0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2Sadrzaj ugljika, %

0

10

20

30

40

50

60

70

Tvrd

oca,

HR

C

Dio Fe-C dijagrama

Uptonov dijagram

Materijali II (ak. god 2013./2014.) Vjeba 3: Ispitivanje prokaljivosti


UVOD

Osnovna svrha kaljenja elika jest postizanje najvee mogue tvrdoe (ovisno o udjelu ugljika u eliku) i to jednolinijeg prokaljenja (tj. to jednolinije tvrdoe po presjeku).

Zakaljivost elika je svojstvo elika da postigne to viu tvrdou nakon kaljenja ( Burnsov dijagram).

Prokaljivost je svojstvo elika da nakon kaljenja poprimi to jednoliniju tvrdou po presjeku predmeta. Prokaljivost ovisi o kemijskom sastavu elika i veliini austenitnog zrna.

Prokaljenost nekog predmeta ovisi o prokaljivosti elika, dimenzijama predmeta i intenzivnosti gaenja. ISPITIVANJE PROKALJIVOSTI METODOM JOMINY

Slika 1. Shematski prikaz ispitivanja prokaljivosti metodom Jominy Zadatak 1. Treba ispitati prokaljivost zadanog elika metodom Jominy i konstruirati krivulju prokaljivosti. Uz dobivenu krivulju prokaljivosti ucrtajte kvalitativno krivulje jednog bolje i jednog slabije prokaljivog elika.

Za provedbu pokusa raspoloiv je Jominy uzorak dimenzija 25x100 mm, laboratorijska pe s automatskom regulacijom temperature, naprava za ispitivanje prokaljivosti i tvrdomjer.

Tablica 1. Parametri kaljenja i izmjerene tvrdoe ovisno o udaljenosti od gaenog ela.

Oznaka elika: Temperatura austenitizacije: Vrijeme austenitizacije:

Udaljenost od gaenog ela (J, mm)

Tvrdoa, HRC



0 10 20 30 40 50 60 70 80Udaljenost od gaenog cela, mm

0

10

20

30

40

50

60

70Tv

rdoca,

HRC

Slika 2. Krivulja prokaljivosti ( Jominy-krivulja) ispitivanog elika ODREIVANJE PROKALJENOSTI

Zadatak 2. Skicom prikaite raspored tvrdoe po presjeku kaljenih valjaka jednakih dimenzija izraenih od razliitio prokaljivih elika uz gaenje u istom sredstvu.

Tvrd

oca

Promjer

Tvrd

oca

Promjer



Zadatak 3. Skicom prikaite raspored tvrdoe po presjeku kaljenih valjaka razliitih dimenzija izraenih od istog elika uz gaenje u istom sredstvu.

Tvrd

oca

Promjer

Tvrdo

ca

Promjer Zadatak 4. Skicom prikaite raspored tvrdoe po presjeku kaljenih valjaka jednakih dimenzija izraenih istog elika gaenih u razliitim sredstvima.

Tvrdo

ca

Promjer

Tvrd

oca

Promjer

Materijali II (ak. god 2013./2014.) Vjeba 4: Poputanje elika

_________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale

1

Definicija i osnovna podjela postupaka poputanja Poputanje je postupak ugrijavanja kaljenog elika na temperaturu ispod temperature A1 u svrhu:

- povienja ilavosti martenzita, - snienje zaostalih naprezanja martenzita, - postizanja dimenzijske postojanosti (kod visokolegiranih alatnih elika pretvorbom zaostalog

austenita u martenzit i karbide poputanja).

Prema visini temperature poputanja (p) postupci poputanja dijele se na :

- niskotemperaturno poputanje (p< 220 C)

- srednjetemperaturno poputanje (220 C

Materijali II (ak. god 2013./2014.) Vjeba 4: Poputanje elika


2

0 100 200 300 400 500 600 700Temperatura, oC

0

10

20

30

40

50

60

70Tv

rdoc

a,

HR

C

Zadatak 2. Koje se mikrostrukturne faze postiu nakon kaljenja i poputanja ugljinih elika sa sadrajima ugljika navedenim u donjoj tablici.

Sadraj ugljika u eliku, % Mikrostruktura nakon kaljenja Mikrostruktura nakon poputanja

< 0,6

0,6 do 0,8

0,8 do 2,0

Zadatak 3. U dijagramu postupka prikaite kaljenje i visokotemperaturno poputanje ugljinog elika C45 i objasnite kako se odreuju radni parametri ovog postupka: temperatura austenitizacije, sredstvo za gaenje i temperatura poputanja. Kako se zove ovaj postupak?

Vrijeme, h

Temp

eratur

a, o C

Materijali II (ak. god 2013./2014.) Vjeba 5: Mikrostruktura toplinski obraenih elika


1

Zadatak 1 Tri uzorka od istog elika za poboljavanje, sa sadrajem ugljika 0,44%, podvrgnuta su razliitim toplinskim obradama: Uzorak 1: Grijanje na temperaturu 820 C i sporo hlaenje (na zraku). Postignuta tvrdoa nakon toplinske obrade: 210 HV. Uzorak 2: Grijanje na temperaturu 750 C i gaenje u vodi. Postignuta tvrdoa nakon toplinske obrade: 530 HV. Uzorak 3: Grijanje na temperaturu 820 C i gaenje u vodi. Postignuta tvrdoa nakon toplinske obrade: 700 HV.

a) Prikazati provedbu toplinskih obrada ispitnih uzoraka u dijagramu postupka. b) Oznaiti prisutne mikrostrukturne faze pojedinih uzoraka nakon provedenih toplinskih obrada. c) Koja je svrha provedbe toplinske obradbe uzorka 1 ? d) Iz TTT-dijagrama (slika 2) izraunati prosjenu brzinu ohlaivanja s temperature austenitizacije

kojom se postie tvrdoa 210 HV. e) Iz TTT- dijagrama (slika 2) izraunati brzinu gaenja s temperature austenitizacije kojom se

postie tvrdoa 700 HV.

Slika 1. Dio Fe-C dijagrama s

podrujem optimalnih temperatura austenitizacije

Slika 2. TTT-dijagram za kontinuirano hlaenje ugljinog elika s 0,44 % C



2

Rjeenje

Mikrostruktura ispitnih uzoraka nakon toplinske obrade:

Uzo

rak

1

Vrijeme, h

Tem

pera

tura

, oC

Uzo

rak

2

Vrijeme, h

Tem

pera

tura

, oC



3

Uzo

rak

3

Vrijeme, h

Tem

pera

tura

, oC

Zadatak 2 Uzorak od elika s 0,15 % C (Uzorak 4 ) cementiran je uz slijedee parametre postupka:

- Pougljiavanje na 925C / 4 h / ohlaivanje na zraku, - Kaljenje a= 800C / gaenje u ulju - Niskotemperaturno poputanje na 200C / 2 h / ohlaivanje na zraku.

Izmjerena je tvrdoa povrine 800 HV1 i tvrdoa jezgre 240 HV1. a) Prikazati provedbu cementiranja ispitnog uzorka 4. u dijagramu postupka. b) Kvalitativno skicirati raspored tvrdoe po poprenom presjeku i odrediti mikrostrukturu u

rubnom sloju. c) Koji se dijelovi najee povrinski modificiraju postupkom cementiranja ?

Rjeenje

Temp

eratu

ra, o

C

Vrijeme, h Dijagram postupka cementiranja elika



4

Svojstva cementiranih dijelova: Primjena postupka cementiranja

M (visokougljini)

(3 % NITAL, 650:1)

Tvrd

oca,

HV1

Udaljenost od povrine, mm

Mikrostruktura elika C15 nakon cementiranja i raspored tvrdoe po poprenom presjeku

Zadatak 3 Uzorak od elika sa 0,44 %C (uzorak 5) nitriran je u solnoj kupki (TENIFER) pri 580C u trajanju od 2 sata. Izmjerene su slijedee tvrdoe: povrinska tvrdoa 500 HV 0,5; tvrdoa jezgre 140 HV 0,5.

a) Skicirati provedbu nitriranja ispitnog uzorka 5. u dijagramu postupka. b) Skicirati pretpostavljeni raspored tvrdoe i oznaiti karakteristine zone u rubnom sloju. c) Za koje se strojne dijelove i alate primjenjuje postupak nitriranja ?

Rjeenje



5

Vrijeme, h

Tem

pera

tura

, oC

Dijagram postupka nitriranja elika

Svojstva nitriranih dijelova i alata: Primjena postupka nitriranja:

Tvrd

oca,

HV0

,5

Udaljenost od povrine, mm Mikrostruktura ugljinog elika s 0,44 %C nakon nitriranja i raspored tvrdoe po poprenom presjeku

Zadatak 4.

Uzorak od elika sa 0,44 %C (uzorak 6) boriran je pri temperaturi 850C u trajanju od 4 sata. Izmjerena je tvrdoa povrine 1800 HV 0,2 i tvrdoa jezgre 180 HV 0,2.

a) Prikazati provedbu boriranja ispitnog uzorka 6. u dijagramu postupka. b) Kvalitativno skicirati raspored tvrdoe po poprenom presjeku i oznaiti karakteristine zone u

rubnom sloju. c) Navesti primjere primjene postupka boriranja za strojne dijelove i alate u cilju povienja

otpornosti na troenje.



6

Rjeenje

Vrijeme, h

Tem

pera

tura

, oC

Dijagram postupka boriranja elika Svojstva boriranih dijelova i alata: Primjena postupka boriranja:

(nagrieno 3 % NITAL, 650:1)

Tvrd

oca,

HV0

,2

Udaljenost od povrine, mm

Mikrostruktura ugljinog elika s 0,44 %C nakon boriranja i raspored tvrdoe po poprenom presjeku

Materijali II (ak. god. 2013./2014.) Vjeba 6: Ispitivanje tribolokih svojstava

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zavod za materijale 1

Naziv tribologija dolazi od grkog to znai trenje troenje.

TRIBOLOGIJA je interdisciplinarna znanost o trenju i troenju. Istraivanja na podruju tribologije usmjerena su na smanjivanje negativnih posljedica trenja i troenja, koja se oituju u direktnim gubicima (energije, materijala) i indirektnim gubicima (zastoji, odravanje, pouzdanost, sigurnost, utjecaj na okoli).

1966. Jostov izvjetaj na europskoj konferenciji prvi put se spomije termin tribologija ~ proizvedene energije utroi se na savladavanje trenja ~ industrijskih proizvoda za zamjenu istroenih proizvoda (dijelova) izravni trokovi izazvani trenjem i troenjem ~ 7% BND.

TROENJE je progresivni gubitak materijala s radnih povrina tijela, uslijed dinamikog kontakta s drugim tijelom ili fluidom. Sustavi u kojima se pojavljuju procesi troenja nazivaju se TRIBOSUSTAVI. Takvi su svi sustavi kod kojih postoji relativno gibanje izmedu pojedinih dijelova.

Slika 1. Shema tribosustava

Raznovrsnost uvjeta kontakata (geometrijski oblik, stanje povrine, materijal, nain i brzina relativnog gibanja, temperatura...) uzrokuje veliki broj pojavnih oblika troenja. Kod svakog od njih dolaze do izraaja razliita svojstva materijala pa zato otpornost troenju ne predstavlja jedinstveno svojstvo ve naziv za grupu svojstava. Postoje etiri osnovna mehanizma troenja: abrazija, adhezija, umor povrine i tribokorozija. Mehanizmi troenja opisuju se pomou jedininog dogadaja, tj. slijeda dogadaja koji prethode otkidanju jedne estice troenja s radne povrine tijela. Svaki realni proces troenja sastoji se od jednog, dva ili vie osnovnih mehanizama troenja koji djeluju u vremenskom slijedu ili istovremeno.



ABRAZIJA

ADHEZIJA

Faza I - Abraziv "a" tvrdoe Ha pod djelovanjem normalne komponente sile Fn prodire u materijal ali samo u konstituent "" koji je meki od abraziva Faza II - Djelovanjem tangencijalne komponente sile Ft ostvaruje se mikrorezanje. estice troenja su spiralne strugotine (duktilni materijali) ili krhotine (krhki materijali)

Faza I - Nastajanje adhezijskog spoja razliitog stupnja jakosti na kontaktu izboina Faza II - Raskidanje adhezijskog spoja. estica troenja ostaje spontano "nalijepljena" na jednom lanu kliznog para Faza III - Otkidanje estice (eventualno). Oblik estica troenja ovisi o uvjetima a uglavnom je listiast



UMOR POVRINE

Faza I - Stvaranje mikropukotine, redovito ispod povrine Faza II - Propagacija mikropukotine Faza III - "Ispadanje" estice troenja, obino oblika ploice ili iverka

Triboloka kompatibilnost Struktura Sastav

FCC/FCC najloija Fe/Fe najloija BCC/BCC; BCC/FCC loe W/Mo; W/Fe loe HCP/HCP dobro Zn/Mg dobro



TRIBOKOROZIJA

Faza I - Stvaranje (ili obnavljanje) sloja produkata kemijske reakcije s okolinom Faza II - Mjestimino razaranje sloja produkata kemijske reakcije. estice troenja su u obliku praha (najee oksidnog)

Dinamika izdrljivost povrine:

F + P = loe

Poputeni martenzit = dobro



Primjeri:

ZUPANIK REDUKTORA

Uzrok: Piting zbog neodgovarajue toplinske obrade (umor povrine) Rjeenje: Cementiranje zupanika

KONE PAPUE - Vlak

Rjeenje: Sivi lijev bez ferita. Grafit + steadit + perlit (~ 1% P) Steadit eutektik s fosforom.

Uzrok: Adhezija. Udio ferita u mikrostrukturi iznosi vie od 5%



ISPITIVANJE OTPORNOSTI TROENJU

1. Laboratorijsko ispitivanje uzoraka materijala - testovi u kojima se ispituju laboratorijski pripremljeni uzorci 2. Laboratorijsko ispitivanje gotovih dijelova - za razliku od prethodnog ispitivanja, u ovome se koriste gotovi dijelovi 3. Eksploatacijsko ispitivanje - ispitivanje tijekom eksploatacije

LABORATORIJSKA ISPITIVANJA UZORAKA MATERIJALA Ovaj nain ispitivanja je najzastupljeniji. Provodi se na tipiziranim ureajima sa svrhom da se usporedi otpornost pojedinih materijala odreenom tipu ili mehanizmu troenja.

Ispitivanje materijala u uvjetima ABRAZIJE Metoda "suhi pijesak/gumeni kota", ASTM G 65-85



Ispitivanje materijala u uvjetima EROZIJE

Ispitivanje materijala u uvjetima ADHEZIJE

Materijali II (ak. god. 2013./2014.) Vjeba 7: Metalografija Fe-ljevova

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 1 / 6

Svojstva lijeva ovise o njegovoj mikrostrukturi, tj. obliku, veliini i raspodjeli izluenog grafita, strukturi metalne osnove te prisustvu nekih drugih mikrostrukturnih konstituenata (karbida, sulfida, fosfidnog eutektika itd.). Uvid u mikrostrukturu lijeva omoguava metalografska analiza. Metalografska analiza takoer omoguava analizu greaka na odljevcima kao i pronalaenje njihovog uzroka.

Slika 1 Povezanost mikrostrukture i svojstava Fe-ljevova Razlika izmeu Fe-C dijagrama za metastabilnu () i stabilnu (- - -) kristalizaciju

Slika 2 Mjeovita kristalizacija u Fe-C dijagramu

Utjecaj brzine skruivanja i grafitizatora na mikrostrukturu lijeva

Slika 3 - Strukturni dijagrami (Sipp -lijevo i Klingenstein - desno)

SVOJSTVA LIJEVA

MIKROSTRUKTURA

Uvjeti pri skruivanju i nakon skruivanja Kemijski sastav

eljezna osnova

Oblik izluenog grafita

Volumni udio grafita

Raspodjela grafitnih estica



Priprema uzoraka za metalografsku analizu

- REZANJE UZORAKA - ULAGANJE UZORAKA U POLIMERNI MATERIJAL - BRUENJE I POLIRANJE UZORAKA - METALOGRAFSKA ANALIZA U POLIRANOM (NENAGRIENOM) STANJU (za

ljevove koji sadre grafit)

o Oblik izluenog grafita (slika 4) I i II-listii III- vermikule(lat. vermis=crv) IV i V- vorii VI- kuglice

o Udio grafita u mikrostrukturi o Veliina grafitnih estica o Raspodjela grafitnih estica o Broj grafitnih estica/mm2

Analiza se provodi sukladno normi za svaku vrstu lijeva.

Slika 4 - Osnovni oblici grafita HRN EN ISO 945:2002

- NAGRIZANJE najee u Nitalu (2-4 ml HNO3 i 96- 98 ml C2H5OH) - METALOGRAFSKA ANALIZA U NAGRIENOM STANJU

o Otkrivanje mikrostrukture eljezne osnove (prisutne faze i njihovi udjeli)

Slika 5 - Struktura proizvodnje odljevaka od ljevova na osnovi eljeza u svijetu u 2006. godini

Zadatak 1: Mikrostruktura bijelog tvrdog lijeva u odljevenom stanju prikazana je slikom 6. Lijev sadri oko 3% C, 1-4% Mn i do 0,6% Si. Mikrostruktura je izazvana nagrizanjem u Nitalu.

- Kako kristalizira bijeli tvrdi lijev? - Koje faze ine mikrostrukturu ovog lijeva? Zato je bijel i tvrd? - Osim visoke tvrdoe, koja jo svojstva karakteriziraju bijeli tvrdi lijev? - Oznaiti mikrostrukturu.

Slika 6 Mikrostruktura bijelog tvrdog lijeva

40 m



Zadatak 2: Na slici 7 prikazana je mikrostruktura dvaju uzoraka od crnog temper lijeva. Uzorak a je nakon lijevanja aren i sporo hlaen (u pei). Uzorak na slici b je odljeven, aren i hlaen na zraku. Mikrostruktura oba uzorka izazvana je nagrizanjem u Nitalu. Tvrdoa uzorka a je 140 HV a tvrdoa uzorka b je 250 HV.

- Koji je oblik grafita prisutan u ljevovima? - Kakva je mikrostruktura eljezne osnove i kako se zovu ovi temper ljevovi? - Koja je polazna sirovina za dobivanje crnog temper lijeva? - Nacrtati dijagram postupka dobivanja crnog temper lijeva za oba uzorka. - Na koji nain struktura eljezne osnove utjee na mehanika svojstva? - Oznaiti mikrostrukturu.

a) odljeveno, areno i sporo hlaeno

b) odljeveno, areno i hlaeno na zraku

Slika 7 - Mikrostruktura crnih temper ljevova



Zadatak 3:

Na slikama 8 i 9 prikazana je mikrostruktura dvaju ljevova u poliranom (a) i nagrienom (b) stanju. - Prema obliku izluenog grafita odrediti o kojem lijevu se radi. - Kakva je mikrostruktura eljezne osnove? Oznaiti faze na slici. - Navesti karakteristina svojstva ovih ljevova. - Linijskom analizom odrediti volumni udio prisutnih mikrostrukturnih faza kod jednog od ova

dva lijeva.

a) polirano stanje

b) nagrieno stanje

Slika 8 - Mikrostruktura lijeva

500 m



a) polirano stanje

b) nagrieno stanje

Slika 9 - Mikrostruktura lijeva



Zadatak 4: Na slici 10 prikazana je mikrostruktura elinog lijeva u odljevenom (a) i normalizacijski arenom stanju (b). Lijev sadri oko 0,25 % C. Mikrostrukture uzoraka izazvane su nagrizanjem u Nitalu.

- Odrediti prisutne konstituente i faze (FeC-dijagram). - Usporediti strukturu i svojstva ovih dvaju uzoraka. - Kako se zove struktura toplinski neobraenog uzorka i u kojim uvjetima nastaje? - Zato se mora provesti normalizacijsko arenje elinih odljevaka? - Oznaiti mikrostrukturu na slici. - Nacrtati dijagram postupka normalizacijskog arenja.

a) odljeveno stanje b) odljeveno i normalizacijski

areno stanje

Slika 10 Mikrostruktura elinog lijeva Domaa zadaa Potrebno je popuniti prazne kuice u donjoj tablici: Tablica 1. eljezni ljevovi i njihovi stupnjevi grafitizacije

SIVI LIJEV NODULARNI LIJEV BIJELI TVRDI

LIJEV TEMPER LIJEV

primarna kristalizacija

oblik grafita

sekundarna kristalizacija

mikrostruktura eljezne osnove

promjene mikrostrukture

nastale topl. obradom

- - -

100 m 100 m

Materijali II (ak. god. 2013./2014.) Vjeba 8: Utvrivanje konvencionalne granice razvlaenja elika za opruge


Iz dijagrama - (slika 1) proizlazi da je jedino kod opeg konstrukcijskog elika za nosive konstrukcije izraena granica razvlaenja Re. Slika 1. Dijagrami naprezanje-istezanje za neke metalne materijale

Granica razvlaenja Re je pri dimenzioniranju strojarskih proizvoda najznaajnija veliina jer se kod elemenata strojeva i dijelova konstrukcija ne smije pojaviti plastina - trajna deformacija. Zbog toga se kod materijala, kod kojih nije izraena granica razvlaenja, utvruje KONVENCIONALNA (dogovorena) granica razvlaenja Rp0,2 ili Rp0,1. Konvencionalna (dogovorena) granica razvlaenja Rp0,2 (Rp0,1) je ono naprezanje koje nakon rastereenja ispitnog tijela izaziva trajnu (plastinu) deformaciju od 0,2% (0,1%).

Za utvrivanje konvencionalne granice razvlaenja potreban je, osim kidalice i ispitnog uzorka i ekstenziometar precizni mjera produljenja ispitnog uzorka. Ekstenzimetar mjeri aksijalno produljenje ispitnog uzorka te se postavlja na ispitni uzorak kao to je prikazano na slikama 2 i 3.

Ispitni uzorak

Ekstenzimetar

Slika 2. Mehaniki ekstenzimetar i ispitni uzorak

Slika 3. Elektronski ekstenzimetar na kidalici EU 40mod

1 Opi konstrukcijski elik za nosive konstrukcije 2 elik za opruge u poboljanom stanju 3 Sivi lijev EN-GJL250S (SL25) 4 Mjed CuZn40 5 Tehniki isti aluminij Al 99,5

Materijali II (ak. god. 2013./2014.) Vjeba 8: Utvrivanje konvencionalne granice razvlaenja elika za opruge


Uzorak 1: elik za opruge _________ u poboljanom stanju (temperatura poputanja ___0C) Uzorak 2: elik za opruge _________ u poboljanom stanju (temperatura poputanja ___0C)

Materijali II (ak. god. 2013./2014.) Vjeba 9: Metalografija lakih i obojenih metala i nehrajuih elika


METALOGRAFIJA LAKIH I OBOJENIH METALA Zadatak 1:

Mikrostruktura Cu-legure sastava: 86% Cu i 14% Sn prikazana je na slici 1. Mikrostruktura je izazvana nagrizanjem u otopini FeCl3, HCl i H2O. Stanje: lijevano u pijesku.

- Prema kemijskom sastavu, odredite o kojoj Cu-leguri je rije. - Iz dijagrama stanja Cu-Sn, slika 2, odrediti prisutne konstituente. - Iz istog dijagrama odrediti do kojeg udjela kositra je legura monofazna.

Slika 1 Mikrostruktura ___________________

Slika 2 Dijagram stanja Cu-Sn

50 m

Tem

pera

tura



Zadatak 2:

Na slici 3 prikazana je mikrostruktura dviju Cu-Zn legura, izazvana nagrizanjem u otopini FeCl3, HCl i H2O. Kemijski sastav legure i stanje prerade navedeni su ispod pripadajue fotografije.

- Prema kemijskom sastavu, odrediti o kojim Cu-legurama je rije. - Iz dijagrama stanja Cu-Zn, slika 4, odrediti prisutne konstituente. - Do kojeg je udjela cinka legura monofazna? Kako se nazivaju te legure? Kako se zovu legure

s viim udjelom cinka? - Navesti karakteristina mehanika svojstva za jednu i drugu leguru.

Kemijski sastav: 80% Cu, 20% Zn

Stanje: gnjeeno, polutvrdo Kemijski sastav: 60% Cu, 40% Zn

Stanje: gnjeeno, polutvrdo

Slika3 Mikrostruktura Cu-Zn legura

Slika 4 Dijagram stanja Cu-Zn



Zadatak 3:

Dva uzorka istog kemijskog sastava (10% Si i ostatak Al), a razliitog naina prerade, metalografski su pripremljena i u poliranom stanju prikazana na slici 5.

- Kako se zovu legure aluminija sa silicijem? - Iz dijagrama stanja Al-Si na slici 6, odrediti prisutne konstituente. - Koja je svrha cijepljenja? - Objasniti utjecaj mikrostrukture na svojstva ovih dviju legura. - Moe li se legura ovog kemijskog sastava ovrsnuti i zato?

Stanje: odljeveno u pijesku

- necijepljeno Stanje: odljeveno u pijesku

- cijepljeno

Slika5 Mikrostruktura Al-Si legura

Slika 6 Dijagram stanja Al-Si



Zadatak 4: Na slici 7 prikazana je mikrostruktura Al-legure sljedeeg kemijskog sastava: 4% Cu, 1,5% Mg i ostatak Al. Legura je u gnjeenom stanju i toplinski je obraena. Toplinska obrada: homogenizacija na 460 C / 0,5 h i dozrijevanje na 120 C / 10 h + 150 C / 8 h. Mikrostruktura je izazvana nagrizanjem u otopini HF+HCl+HNO3+H2O.

- Zato se ova legura moe toplinski obraditi? - Kako se zove toplinska obrada? - Prikazati postupak toplinske obrade u T-t dijagramu i za karakteristina stanja (toke) skicirati

mikrostrukturu. - Kakva su svojstva legure u toplinski obraenom stanju u odnosu na toplinski neobraeno

stanje?

Slika 7 - Mikrostruktura toplinski obraene Al-legure

40 m



METALOGRAFIJA NEHRAJUIH ELIKA

- Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da elik bude potpuno postojan na opu koroziju? - Na temelju ega je napravljena podjela i kako se dijele korozijski postojani elici?

Austenitni nehrajui elici

Slika 2- Mikrostruktura austenitnog nehrajueg elika - Koji su legirni elementi prisutni u ovom eliku i zato?

Stanje:

Slika 3 Stanje:

Slika 4 - Koji je ovo oblik korozije i zato nastaje? Feritni nehrajui elici

Slika 5 - Feritni nehrajui elik

- Koji su legirni elementi prisutni u ovom eliku i zato?

(CrFe)23C6

100 m

100 m

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)_____ Vjeba 10: Ispitivanje mehanikih i toplinsko-mehanikih svojstava polimernih materijala


1

I. Mehanika svojstva polimernih materijala:

Mehanika svojstva polimernih materijala uvjetovana su njihovim viskoelastinim ponaanjem.

Viskoelastino ponaanje opisuje se kao kombinacija elastinog i viskoznog odziva. Pokazuje ga veina materijala, i metali, i bioloka tkiva i polimeri. Ipak, kod meko kondenziranih tvari, u koje se ubrajaju i polimeri, viskoelastini efekt je najizraeniji. Zanimljiva svojstva koja pokazuju ovakvi materijali posljedica su veliine estica od kojih se sastoje i naina na koje su one meusobno povezane. Osim to utjee na svojstva polimera u vrstom stanju, viskoelastinost je vana i zbog ponaanja polimernih taljevina pri preradi, zbog teenja i ispunjavanja kalupa.

Meko kondenzirane tvari kombiniraju elastini i viskozni odgovor, a ponaanje je izrazito ovisno o temperaturi i vremenskoj skali (frekvenciji) na kojoj se promatra. Polimeri imaju strukturu koja je uvijek kombinacija kristalnog i amorfnog podruja. Kristalni dio e reagirati uglavnom elastino, dok e kod amorfnog viskozna komponenta biti puno znaajnija.

Cilj vjebe je upoznati se s ispitivanjima nekih mehanikih svojstava polimernih materijala i nauiti o utjecaju viskoelastinog efekta na ponaanje materijala, tijek ispitivanja i analizu podataka.

1. Kratkotrajna ispitivanja: a) Udarno optereenje:

Udarni rad loma (ilavost) b) Statiko optereenje:

Tvrdoa, vrstoa, modul elastinosti

2. Dugotrajna ispitivanja:

a) Statiko optereenje Statika izdrljivost

b) Dinamiko optereenje Dinamiki modul elastinosti - mehanika spektroskopija ispitivanje polimera u ovisnosti o temperaturi i frekvenciji (promatranje na razliitIm vremenskim skalama). Dinamika izdrljivost - kod veine polimera nije izraeno asimptotsko pribliavanje u Woehlerovom dijagramu. Kod ispitivanja dinamike izdrljivosti obino je vea amplituda nego u sluaju mehanike spektroskopije.

ILAVOST: HRN EN ISO 179-1 Ureaj: Charpyjev bat

epruveta

smjer udara bata zarez



2

TVRDOA A. PLASTOMERI I DUROMERI Metoda utiskivanja kuglice EN ISO 2039-1 Ureaj: tvrdomjer Oitava se dubina prodiranja za vrijeme djelovanja optereenja: nakon 10s, 30s, 60s. Zato? Korekcija oitanih vrijednosti dijagram. Tvrdoa se izraunava prema: B. ELASTOMERI Metoda po Shore-u (HRN EN ISO 868)

d = min. 4 mm D = 5 mm h = 0,15 do 0,35 mm prema h biramo F

hF

DH

1pol = , N/mm2

1 mm2

Shore A Shore C Shore D

F = 10 N F = 50 N F = 50 N

F F F



3

VLANA VRSTOA HRN EN ISO 527 Ureaj: univerzalna kidalica Metoda: statiki vlano ispitivanje vrstoa se izraunava prema: Oblik epruvete za vlano (rastezno) ispitivanje:

Usporedite oblik epruvete s metalnim epruvetama!

MODUL ELASTINOSTI (ista norma HRN EN ISO 527) Hookeov zakon vrijedi za linearno elastino podruje.

tan=

=E nagib: D > P > E pa je: ED > EP > EE

Orijentacijske vrijednosti vlanog (rasteznog) modula elastinosti:

plastomeri: oko 3000 N/mm2 elastomeri: 50-150 N/mm2 duromeri: 5000 12000 N/mm2

Kako bi izgledala krivulja za amorfne plastomere? Zato? Kako bi glasila jednadba pravca koji se moe provui kroz priblino linearno podruje u dijagramu?

abFR maxm = , N/mm

2



4

Odreivanje vlanog (rasteznog) modula elastinosti plastomera i duromera prema HRN EN ISO 527-1 Materijal: Naziv: Oznaka: Iz skupine:

Ureaj: Norma: Nain optereivanja: Mjerno podruje na ureaju: Brzina optereivanja:

Dimenzije epruvete: l0, mm a, mm b, mm

sila, F, N produljenje, l, mm srednja

vrijednost l, mm lijevo desno

Fmax, N

Modul elastinosti polimera nije konstanta jer svojstva, uz isti kemijski sastav ponavljane jedinice, ovise o: -stupnju polimerizacije -stupnju kristalnosti (ureenosti strukture) Primjer: EPE LD =0,2/0,5 kN/mm2 EPEHD =0,7/1,4 kN/mm2



5

Iz dijagrama F-l oitati vrijednosti:

x =

F =

ili pomou raunala odrediti nagib tangente na priblino linearno podruje krivulje F-l.

Vlani (rastezni) se modul elastinosti izraunava prema:

xl

abFE o

=

=



6

2. DUGOTRAJNA ISPITIVANJA

STATIKA IZDRLJIVOST (PUZANJE) kod polimera se ve pri sobnoj temperaturi javlja puzanje.

Opa krivulja puzanja polimera:

1. Trenutna elastina deformacija (OP)

2. Brzi rast istezanja, ali prirast pada s vremenom - primarno puzanje (PQ)

3. Priblino konstantni prirast istezanja hladno teenje (QR)

4. Prirast raste do loma (RS)

Koji se stadiji vide na grafu? Zato nisu svi stadiji prikazani?



7

II. Toplinsko-mehanika svojstva polimernih materijala:

1. Toplinsko-mehanika svojstva plastomera: Odreivanje temperature omekavanja po Vicatu

Znaajka omekavanja plastomera: temperatura pri kojoj dubina prodiranja iznosi 1 mm

2. Toplinsko-mehanika svojstva duromera: Odreivanje temperature postojanosti oblika po Martensu

Znaajka postojanosti oblika duromera: temperatura pri kojoj se vrh poluge pri savijanju spusti za 6 mm

15 x 10 x 120 mm

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)______________Vjeba 11: Svojstva i primjena kompozita


1

1. UVOD Definicija kompozita:

Kompoziti - tvorevine dobivene umjetnim spajanjem dvaju ili vie materijala razliitih svojstava s ciljem dobivanja svojstava kakva ne posjeduje niti jedna komponenta sama za sebe.

Podjela kompozita prema materijalu matrice:

metalni, keramiki i polimerni kompoziti.

Dodaci kompozitu se razlikuju prema:

udjelu, veliini, obliku, razdiobi, orijentiranju. Podjela kompozita prema obliku ojaala:

a) kompoziti s esticama b) vlaknima ojaani kompoziti c) slojeviti kompoziti strukturni

kompoziti sendvi konstrukcije

Vlaknima ojaani kompoziti Ugradnjom vrstih, krutih i krhkih vlakana u ilaviju i manje vrstu i elastiniju matricu poveava se nastaje kompozitni materijal poviene vrstoe, ilavosti, krutosti, omjera vrstoa-gustoa i modul elastinosti-gustoa. Razliiti naini rasporeda vlaknastih ojaavala:

a) c) b)

kontinuirana jednosmjerna vlakna

sluajno usmjerena diskontinuirana vlakna

ortogonalno rasporeena vlakna

viesmjerno usmjerena vlakna



2

2. MEHANIKA SVOJSTVA KOMPOZITA Ponaanje kompozita ovisi o:

svojstvima matrice i ojaala veliini i rasporedu (raspodjeli) konstituenata volumnom udjelu konstituenata obliku konstituenata prirodi i jakosti veza meu konstituentima

Odreivanje savojne vrstoe pri razliitim omjerima razmaka oslonaca i debljine epruvete; odreivanje meuslojne vrstoe

Jednostavni nosa optereen jednom koncentriranom silom

max

, ,max 2

32m s s

F lRa b

= =

3

34sF lEf a b

=

max3

4Fab

=

A B

l

l/2

+

-

F

FB

FA FQ

F FA FB

M +

b

a

I

II III

vlakna

matrica kompozit

, N/mm2

, %

Dijagram naprezanje-istezanje jednosmjernog vlaknastog kompozita



3

Odrediti savojnu i meuslojnu vrstou polimernog kompozita (duromerna smola + staklena vlakna) Ispitivanje: 1. SAVOJNO 2. MEUSLOJNO Materijal matrice: Oblik ojaala: Ureaj: Norma: HRN EN ISO 14125 HRN EN ISO 14130 Nain optereivanja: Mjerno podruje na ureaju: Brzina optereivanja:

Dimenzije epruvete:

l, mm a, mm b, mm l/a

Fmax, N Izraunate vrijednosti mehanikih svojstva: Rm,s =

Rm,s = =

3. ZADACI

1. Izvesti jednadbu zakona mijeanja za modul elastinosti vlaknima ojaanog kompozita ako naprezanje djeluje u smjeru vlakana.

2. Izvesti jednadbu zakona mijeanja za modul elastinosti vlaknima ojaanog kompozita ako naprezanje djeluje u smjeru okomitom na smjer rasprostiranja vlakana.

3. Poliamid 66 (PA 66) ojaan staklenim vlaknima izloen je rasteznom naprezanju u smjeru vlakana. Koliki je omjer preuzimanja optereenja, Fvlakana/Fukupno, ako PA 66 sadri 30 vol. % E-stakla? Rastezni modul elastinosti PA 66 je 1,4 kN/mm2, a E-stakala 77 kN/mm2. Koliki je smisleni udio vlakana u kompozitu?



4

4. PRIMJERI PRIMJENE Polimerni kompoziti: namotavane cijevi, pultrudirani profili, razni konstrukcijski elementi... Keramiki kompoziti: lopatice turbina (ugljina vlakna u SiC) Metalni kompoziti: rezne ploice od tvrdog metala, elektrini kontakti (Ag ojaano s Wotpornost troenju i dobra elektrina vodljivost)

Materijali II (ak. god. 2013./2014.)___ Vjeba 12: Izbor materijala raunalom


1

UVOD

Konstruktori i tehnolozi trebaju podatke i informacije o materijalima. Izvori su ili klasine podloge (katalozi, prirunici, knjige) ili elektronike baze podataka.

Primjena raunala u informiranju i odluivanju o materijalu je sve rairenija jer:

- Sve je vie razliitih vrsta materijala, - Sve je vie podataka o svojstvima pojedinog

materijala, - Nepotpuna su znanja pojedinca, - Omoguuje objektivnost, kvantificiranje i

formalizaciju odluivanja, - Omoguuju bre informiranje i odluivanje

pri razvoju proizvoda i izboru materijala.

Kriteriji za izbor materijala pri razvoju proizvoda su:

- Funkcionalnost, - Eksploatabilnost, - Tehnologinost, - Ekologinost reciklinost i unitivost, - Ekonominost raspoloivost, nabavljivost i cijena, - Normiranost standardnost, - Estetinost.

Brojne su kvantitativne metode za izbor materijala. Cilj svake metode je to objektivniji izbor najboljeg materijala. Temelj svake metode je usporedba traenih i postojeih vrijednosti svojstava materijala. Tri su naina usporedbe:

1. Zadovoljenje neke minimalne i maksimalne traene vrijednosti ili eliminacija preko nul-zahtjeva,

2. Prekrivanje polja toleriranih vrijednosti: o Niti jedan ne zadovoljava, o Jedan zadovoljava, o Vie njih zadovoljava (najee),

3. Optimiranje funkcije cilja. Na temelju konstrukcijskih zahtjeva odreuju se: funkcija, ogranienja, funkcija cilja i slobodne varijable.

Raunalna aplikacija za izbor materijala, dimenzija i oblika presjeka poluproizvoda ili proizvodnih postupaka. CES objedinjuje sve tehniki upotrebljive materijale (keramike, kompozitni materijali, pjenasti materijali, metali, prirodni materijali, polimerni materijali), te ostale materijale (vlakna i estice). Osim mehanikih, toplinskih, elektrinih, ekonomskih svojstava, za svaki su materijal definirana i svojstva vezana uz njegov utjecaj na okoli.



2

Skupina Podskupina Vrsta Svojstva

Stakla i keramike

Metali i legure

Polimeri i elastomeri

Hibridni materijali

elici

Cu-legure

Al-legure

Ti-legure

Ni-legure

Zn-legure

10002000300040005000600070008000

Al 6400

Gustoa

Meh. svojstva

Topl. svojstva

El. svojstva

Optika svojstva

Korozijska otp.

Al 6060

Gustoa

Meh. svojstva

Topl. svojstva

El. svojstva

Optika svojstva

Korozijska otp.

Al 6061

Gustoa

Meh. svojstva

Topl. svojstva

El. svojstva

Optika svojstva

Korozijska otp.

Materijali


Stakla i keramike

Metali i legure


Hibridni materijali

elici

Cu-legure

Al-legure

Ti-legure

Ni-legure

Zn-legure

10002000300040005000600070008000

Al 6400

Gustoa

Meh. svojstva

Topl. svojstva

El. svojstva

Optika svojstva

Korozijska otp.

Al 6060

Gustoa

Meh. svojstva

Topl. svojstva

El. svojstva

Optika svojstva

Korozijska otp.

Al 6061

Gustoa

Meh. svojstva

Topl. svojstva

El. svojstva

Optika svojstva

Korozijska otp.


Stakla i keramike

Metali i legure


Hibridni materijali

elici

Cu-legure

Al-legure

Ti-legure

Ni-legure

Zn-legure

10002000300040005000600070008000

Al 6400

Gustoa

Meh. svojstva

Topl. svojstva

El. svojstva

Optika svojstva

Korozijska otp.

Al 6060

Gustoa

Meh. svojstva

Topl. svojstva

El. svojstva

Optika svojstva

Korozijska otp.

Al 6061

Gustoa

Meh. svojstva

Topl. svojstva

El. svojstva

Optika svojstva

Korozijska otp.

Al 6400

Gustoa

Meh. svojstva

Topl. svojstva

El. svojstva

Optika svojstva

Korozijska otp.

Al 6400

Gustoa

Meh. svojstva

Topl. svojstva

El. svojstva

Optika svojstva

Korozijska otp.

Al 6060

Gustoa

Meh. svojstva

Topl. svojstva

El. svojstva

Optika svojstva

Korozijska otp.

Al 6060

Gustoa

Meh. svojstva

Topl. svojstva

El. svojstva

Optika svojstva

Korozijska otp.

Al 6061

Gustoa

Meh. svojstva

Topl. svojstva

El. svojstva

Optika svojstva

Korozijska otp.

Al 6061

Gustoa

Meh. svojstva

Topl. svojstva

El. svojstva

Optika svojstva

Korozijska otp.

Materijali

Zadatak 1: U bazi materijala (Material Universe) druge razine (Level 2) pregledajte podjelu materijala po skupinama.

a) Koja su mehanika svojstva nehrajuih elika upisana u bazu? b) Koje su neeljezne legure? c) Koje su osnove vrste tehnike keramike? d) Naite polimer PS te pogledajte njegova svojstva, tipine

upotrebe i mogunost recikliranja.

Zadatak 2: a) Pretraivanjem (Search) po bazi materijala (Material Universe) druge razine (Level 2)

pronaite sljedee: polikarbonat (engl. polycarbonate) materijale za rezne alate (engl. cutting tools)

b) U bazi tehnolokih postupaka (Process Universe) druge

razine (Level 2) pronaite opis postupka nitriranja (engl. nitriding). Na kojim se temperaturama nitriraju elici? Koji se spojevi stvaraju i do kojih dubina?



3

Zadatak 3: Pomou baze materijala (Material Universe) druge razine (Level 2) nacrtajte sljedee dijagrame: a) histogramski prikaz

modula elastinosti za razliite materijale

b) kartu svojstava za modul elastinosti i gustou

Zadatak 4: Pomou baze materijala (Material Universe) druge razine (Level 2) izaberite materijale koji zadovoljavaju sljedee uvjete: a) Radna temperatura (engl. max. service temperature) iznad 200 C, b) Toplinska vodljivost (engl. thermal conductivity) vea od 25 W/m.K i c) Elektriki vodi ili izolator (engl. electrical conductor ili good insulator): dobar izolator. Zadatak 5: Pomou baze materijala (Material Universe) druge razine (Level 2): a) U histogramu granica razvlaenja (engl. yield strength ili elastic limit) izaberite materijale

s najviim vrijednostima tog svojstva (box selection). b) Dodajte na drugu os gustou. c) Izaberite materijale s niskom gustoom i visokom granicom razvlaenja (box selection). d) Zamijenite box selection s line selection (nagib = 1) i odaberite tri materijala koji

imaju najviu relativnu granicu razvlaenja.



4

Zadatak 6: Pomou baze materijala (Material Universe) druge razine (Level 2) izabrati materijale pogodne za izradu cijevi u izmjenjivau topline. Funkcija cilja je maksimizirati toplinsku vodljivost cijevi. Zahtjevi na materijal su: a) Radna temperatura

> 150 C, b) Istezljivost > 20%, c) Dobra ili vrlo dobra

postojanost u vodi, d) to vea toplinska

vodljivost, e) Minimalna cijena.

0_Naslovna_stranica_2013_14MATERIJALI II Plan nastave 2014MII_V1_Niz kaljenja_ ak god 2013_14Zadatak 1.Prosjena tvrdoa (HRC)Oznaka uzorka

MII_V2_Utjecaj_C_na_tvrdocu_kaljenog_celika_ak god 2013_14Navedite i objasnite osnovne uvjete zakaljivosti elika.Skicirajte jedininu eliju martenzita i oznaite parametre c i a. Kako se naziva omjer parametara c/a?Zadatak 3.

MII_V3_Ispitivanje_prokaljivosti_ak god 2013_14ISPITIVANJE PROKALJIVOSTI METODOM JOMINYTvrdoa, HRCODREIVANJE PROKALJENOSTI

MII_V4_Popustanje_ ak god 2013_14Definicija i osnovna podjela postupaka poputanjaZadatak 1Zadatak 2.Zadatak 3.

Oznaka elika :Tvrdoa, HRCMikrostruktura nakon kaljenjaMikrostruktura nakon poputanja

MII_V5_Mikrostruktura_toplinski_obradjenih_celika_2013_14Tri uzorka od istog elika za poboljavanje, sa sadrajem ugljika 0,44%, podvrgnuta su razliitim toplinskim obradama:

MII_V6_Ispitivanje_triboloskih_svojstava_2013_14MII_V7_Metalografija_Fe_ljevovaSlika 2 Mjeovita kristalizacija u Fe-C dijagramuZadatak 2:Zadatak 3:

MII_V8_Utvrdivanje konvencionalne granice razvlacenja kod celika za oprugeMII_V9_Metalografija_lakih_i_obojenih_metala_i_nehrdajucih_celikaMETALOGRAFIJA LAKIH I OBOJENIH METALAZadatak 2:Zadatak 3:METALOGRAFIJA NEHRAJUIH ELIKA

MII_V10_Polimeri_mehanicka_svojstvaTVRDOAFFFVLANA VRSTOA HRN EN ISO 527Usporedite oblik epruvete s metalnim epruvetama!MODUL ELASTINOSTI (ista norma HRN EN ISO 527)

MII_V11_Svojstva i primjena kompozitaMII_V12_Izbor materijala racunalom

1394793563-0-mat_ii_podloge_za_vjezbe_2013_14

Documents

Transcript of 1394793563-0-mat_ii_podloge_za_vjezbe_2013_14