1_2 Uvod_kvalitet Voda 2015

PRERADA PITKIH VODA

Doc.dr.sc. Suvada Jusić, dipl.ing.građ.

1

Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu ODSJEK ZA HIDROTEHNIKU II ciklus studija

šk.g. 2015/2016.

UVOD

Nastavni plan i program

Plan aktivnosti/obaveza

Literatura

Komunalna i procesna hidrotehnika

Prerada pitke vode / priprema vode za piće u sklopu sistema vodosnabdijevanja

Vodni resursi kao izvori vodosnabdijevanja

Vodni resursi – raspoložive količine i kvalitet

2

...iz nastavnog plana i programa...

3

PREDMET PRERADA PITKIH VODA VODITELJ PREDMETA Doc. dr. Suvada Jusić

ŠIFRA STATUS SEMESTAR SATI NASTAVE

P+V ECTS

redovni 7 3+2 6

CILJEVI PREDMETA

Prerada pitkih voda, kao sastavni dio vodosnabdjevanja, sve više postaje neophodna inženjerska disciplina. Studenti u okviru predmeta stiču odgovarajuća znanja, vezana za mehaničke, hemijske i biološke procese prerade voda (zavisno od kvaliteta zahvaćene vode), te objekte u kojima se ti procesi odvijaju. Obuhvaćeni su i hidraulički aspekti takvih procesa i objekata.

SADRŽAJ PREDMETA

Propisani kvalitet pitkih i industrijskih voda i potrebe prerade. Koagulacija: proces koagulacije; priprema i doziranje koagulanta; objekti za koagulaciju. Taloženje: teoretske osnove; vrste i proračun taložnika. Bistrači sa suspendovanim talogom: princip rada; konstrukcija i proračun. Filtriranje: vrste filtera; brzi filtri- princip rada, teorijske osnove, konstruktivne osobine i proračun. Dezinfekcija. Sastav stanica za bistrenje i dezinfekciju vode. Posebni vidovi prerade. Sastav stanica za prečišćavanje voda. Djelovanje u vanrednim prilikama. Problematika održavanja i pogona stanica.

PREPORUČENA LITERATURA

1. Bajraktarević- Dobran H.: Obrada pitkih voda - autorizovana predavanja, “Vegos”, Sarajevo, 1994. 2. Kramer F. N.: Nalkov priručnik za vodu (prevod), Jug. inženj. akademija, Savez inž. i tehn. Srbije i Građevinska knjiga, Beograd, 2005.

Način polaganja ispita: pismeni+usmeni

plan aktivnosti – obaveza: PREDAVANJA VEŽBE

FOND ČASOVA 3 (45 časova) 2 (30 časova)

OBAVEZNO PRISUSTVO

70% (30) moguć izostanak 4 bloka

90% (27) moguć izostanak 2 bloka

OBLASTI

Uvod

Voda za piće/Kvalitet vode

Stanice za preradu

Koagulacija i flokulacija

Taloženje

. . .

Filtriranje (I II)

Dezinfekcija

Posebne metode i procesi

. . .

Seminarski / prezentacije studenata

Izrada Idejnog rješenja stanice za preradu vode za potrebe vodosnabdijevanja naselja »N« i industrije »M«.

- tehnički izvještaj,

- dimenzionisanje objekata stanice,

- prilozi (grafički i ostali).

PROVERA ZNANJA

2 parcijalna

(60%)

Seminarski i prezentacija

Prijem i odbrana programa

(40%)

KONSULTACIJE

srijeda 10 - 15 4

LITERATURA:

Margeta, (J.). – Vodoopskrba naselja - planiranje, projektiranje , upravljanje, obrada vode. Sveučilište u Splitu, Građevinsko arhitektonski fakultet, Split, 2010.

Stanojević, (M.). - Tretman pijaće vode. Građevinska knjiga d.o.o, Beograd, 2009.

Bajraktarević- Dobran (H.). – Prečišćavanje (obrada) vode namjenjene za piće i potrebe industrije - autorizovana predavanja, “Vegos”, Sarajevo, 2008, str. 79.

Gulić (Ivan). - Kondicioniranje vode, Zagreb, 2003.

Jahić (B.M.). - Kondicioniranje voda. Književna zajednica DRUGARI, Sarajevo, 1990, (dio: Priprema vode za piće, str. 111.)

5

Predmet izučavanja KOMUNALNA I PROCESNA HIDROTEHNIKA disciplina

koja obuhvata sljedeće oblasti izučavanja:

Snabdijevanje vodom (vodovodi),

Pripreme vode za piće za potrebe snabdijevanja naselja i industrije,

Odvođenje otpadnih i oborinskih voda (kanalizacija),

Preradu otpadnih voda (prečišćavanje),

KOMUNALNA I PROCESNA HIDROTEHNIKA

6

7


8

KOMPONENTE VODOVODNOG SISTEMA

Savremeni vodovodi predstavljaju kompleksne objekte

sastavljene od više funkcionalnih komponenata:

Zahvatni objekti (Z),

Dovodni cjevovodi (D),

Postrojenja za pripremu vode za piće (PK),

Pumpne stanice (PS),

Rezervoari (R),

Distribuciona mreža (M),

Kućne instalacije.


9

Različite dispozicije u sistemu vodosnabdijevanja


4

IZVORIŠTE VODE

STANICA /

POSTROJENJE /

FABRIKAREZERVOAR

VODE ZA PIĆE

DISTRIBUCIONAMREŽA

SIROVA VODA

VODOVODNOPREDUZEĆE

transportni sistem

PRERADA VODE VODA ZA PIĆE

Klasični sistem vodosnabdijevanja

transportni sistem

PRERADA VODE

10

Prerada pitkih voda u sistemu vodosnabdijevanja

SIROVA VODA PRERADA VODE VODA ZA PIĆE


Z D PK R D M KI

VODNI RESURSI:

- podzemna voda

- površinska voda

Priprema vode za piće u

sklopu stanice Distributivni

sistem vodovoda

Sistem snabdijevanja vodom

transport

SIROVA VODA PRERADA VODE VODA ZA PIĆE

transport

11


Z D PK R D M KI

12

VODNI RESURSI – KAO IZVORI SNABDIJEVANJA “Z”

Voda u prirodi se, radi korištenju u svrhu snabdijevanja, može zahvatiti u raznim fazama njenog hidrološkog ciklusa. Tako, prema pojavi u prirodi, imamo sljedeće izvore vodosnabdijevanja: atmosferske vode

površinske vode

podzemne vode

izvori (vrela) – površinsko isticanje podzemnih voda kao posljedica određenih hidrauličkih i hidrogeoloških odnosa.

13

VODNI RESURSI U RAZLIČITIM OBLICIMA količine “Z”

14


Raspoloživost vodnih resursa u različitim oblicima


15

IZVORI ZAGAĐENJA VODE Voda za piće po svojim karakteristikama ne smije biti

štetna po zdravlje. Vrsta i količina (i veličina) primjesa u vodi zavisi od:

prirodnih (hidrološki ciklus) i

antopogenih (utjecaj čovjeka) faktora

industrija,

poljoprivreda,

domaćinstva.

16

VODNI RESURSI – kvalitet “Z”

17

PRIRODNI (HIDROLOŠKI) CIKLUS

Ciklus kruženja vode (samoprečišćavanje vode)


Ciklus kruženja vode (autohtono zagađenje vode)

PRIRODNI (HIDROLOŠKI) CIKLUS

18


PRIRODNI (HIDROLOŠKI) CIKLUS – PRIRODNI FAKTORI KOJI UTIČU NA KVALITET VODE

U ciklusu kruženja vode u prirodi (Slika - hidrološki ciklus), voda nailazi na različita zagađenja.

Na svom putu kroz atmosferu ona rastvara različite gasove prisutne u vazduhu, kao što su kiseonik i ugljen dioksid, kao i neke vrlo štetne gasove, kao što su sumporni i azotni oksidi. Također, skuplja razne nečistoće kao što su čestice čađi, prašine, bakterije i sl.

Dalje, na svom putu preko i kroz različite slojeve zemlje do nekog vodonepropusnog sloja, ona rastvara različite soli, kao soli natrijuma, kalcijuma, magnezijuma, gvožđa i mangana, a i neke organske materije, tako da se u prirodi nikad ne nalazi apsolutno čista.

19


KORISNIČKI (HIDROLOŠKI) CIKLUS

Ciklus korištenja vode (antropogeno zagađenje vode)

20


21

Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Workshop u organizaciji USAID-a, World Learning BH

i Instituta za hidrotehniku

IZVORI ZAGAĐENJA

Domaćinstva

Površinsko oticanje+

Upotrijebljena

voda iz

domaćinstava

Poljoprivredne

Površine

Difuzni

izvori

zagađenja

Industrijska zonaTačkasti izvor

zagađenja

RECIPIJENT

Također: termalno zagađenje + životinjski otpad

Uzgoj

stoke

Oticanje s

poljoprivrednih

površina

Industrijska

otpadna

voda

Ciklus korištenja vode (antropogeno zagađenje vode)

KORISNIČKI (HIDROLOŠKI) CIKLUS


KORISNIČKI (HIDROLOŠKI) CIKLUS - ANTROPOGENI FAKTORI

Faktor koji značajnije utiče na kvalitet vode jeste čovjek.

Antropogeni izvori zagađenja, ukoliko su nekontrolirani, su oni koji mjenjaju prirodno stanje vode i često je čine neupotrebljivom za određene namjene.

Čovjek uzima iz ovog hidrološkog ciklusa veliku količinu vode, zagadi je jače ili slabije pri upotrebi i vraća je, sa značajno promjenjenim sastavom, ponovo u prirodnu cirkulaciju (hidrološki ciklus), ispuštajući je u recipijent (rijeku, jezero, podzemlje...).

22


IZVORI ZAGAĐENJA

KONCENTRISANI

INDUSTRIJSKI I KOMUNALNI

KANALIZACIONI SISTEMI

PROCJEDNE VODE SA DEPONIJA

OTPADA

RASUTI

VODE SA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA

SAOBRAĆAJNICE I DRUMSKI SAOBRAĆAJ

NASELJA BEZ KANALIZACIJE

KORISNIČKI CIKLUS

Izvori zagađenja vode 23

CIKLUS KRUŽENJA VODE I POSLJEDICE NA KVALITET VODE


25

Zagađivači i posljedice zagađenja

Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Workshop u organizaciji USAID-a, World Learning BH

i Instituta za hidrotehniku

ZAGAĐIVAČI

Krupni otpad Vizuelno zagađenje

Patogeni organizmi Efekti na ljudsko zdravlje

Toksične materije Toksičnost

Pijesak - šljunak Vizuelno zagađenje

Mutnoća

UljaVizuelno zagađenje

Redukcija prenosa O2

Suspendirane Tvari (ST) Vizuelno zagađenje

Mutnoća

Organske supstanceRedukcija rastvorenog oksigena

Ne higijenski uslovi

Nutrijenti (N,P)Redukcija rastvorenog oksigena

Eutrofikacija



Promjena kvaliteta vode kao posljedica korištenja vode

26



27

U cilju pravilnog izbora izvora vodosnabdijevanja potrebno je proučiti sve prirodne i druge karakteristike izvorišta (raspoloživog vodnog resursa), navedene u nastavku:

Topografske, klimatske i druge specifičnosti izvorišnog prostora,

Geološke, hidrogeološke i hidrološke karakteristike,

Kvalitet vode i uslove zaštite izvorišta,

Tehničke mogućnosti i načine zahvata.

VODNI RESURSI – KAO IZVORI SNABDIJEVANJA


28

Kvalitet vode i uslovi zaštite izvorišta


29

Kvalitet vode i uslovi zaštite izvorišta


Savremeni čovjek ima veliki utjecaj na kvalitet okoline, pa i na vodne resurse.

Problem obezbjeđenja zdrave čiste vode za piće direktno je zavisan od uspješnosti zaštite voda od zagađenja.

Mjere zaštite voda od zagađenja su, pored ostalog: Sistemi odvođenja otpadnih voda,

Stanice za preradu otpadnih voda,

Zaštitne zone izvorišta ...

...

30

ZAŠTITA VODA OD ZAGAĐENJA


31

VODNI RESURSI – zone zaštite


32

VODNI RESURSI – zone zaštite


33

KLASIFIKACIJA VODA prema Uredbi o klasifikaciji vode se mogu podeliti na:

vode I klase su najčistije prirodne vode, izvorišta rijeka i njihovi gornji tokovi. Upotrebljavaju se za piće ili u prehrambenoj industriji. Naseljavaju ih plemenite vrste riba (salmonidi). Nemaju miris, vidljivu boju niti otpadne tvari.

vode II klase su još uvek relativno čiste. Mogu se koristiti za rekreaciju i uz određeno prečišćavanje za snabdijevanje gradova vodom. Ne smiju imati miris ni boju, a ostali pokazatelji su navedeni u tabeli 2.1.

vode III klase su zagađene prolaskom kroz gusto naseljene i industrijske oblasti. Imaju miris i vidljivu boju, ali se još uvijek mogu koristiti u poljoprivredi i nekim granama industrije. Pokazatelji za ove vode imaju znatno više granične vrednosti.

vode IV klase su sve one vode koje ne spadaju u prethodne tri klase. Vrlo su zagadjene i moraju se prečišćavati ako se hoće upotrebljavati u odredjene svrhe.

VODNI RESURSI – klasifikacija voda i kategorizacija vodotoka


Tabela: Pokazatelj kvaliteta voda vodnih resursa

34

Klasa

I II III IV

Rastvoreni O2 mg/l >8 >6 >4 >3

Zasićenost sa O2

saturacija 90 -105 75 - 90 50 -75 30 -50

supersaturacija - 105 - 115 115 -125 125 -130

BPK5 mgO2/l <2 >4 <7 <20

HPK iz

utroška

KMnO4

mgO2/l <10 <12 <20 <40

Nefiltrirajući

ostatak mg/l <10 <30 <80 <100

pH vrednost - 6,8 - 8,5 6,8 - 8,5 6,0 – 9,0 6,0 – 9,0

VODNI RESURSI – klasifikacija voda i kategorizacija vodotoka


Voda – osnovne karakteristike (uvod i značaj)

Prerade vode – priprema za piće (uvod i značaj)

Voda za piće - definicija

Voda i zakonska regulativa

Ispitivanje kvaliteta vode (sirova voda)

Pokazatelji kvaliteta vode fizički

hemijski

mikrobiološki

Ispitivanje kvaliteta vode (voda za piće)

Potreba prerade vode (Mišljenje o pogodnosti vode izvorišta (uporedba))

36

VODA ZA PIĆE

VODA – funkcija i značaj

37

38

Značaj vode za život

Voda predstavlja jedan od osnovnih uvjeta opstanka i života čovjeka na Zemlji.

Voda čini oko 60% organizma čovjeka, dok je kod novorođenčadi taj procenat iznosi oko 90% vode.

Zavisno od klimatskih uvjeta potrebe organizma za vodom su od 3-12 l/dan.

Prestanak unosa vode dovodi mnogo brže do smrti nego neunošenje hrane, naime, već poslije nekoliko dana, pošto organizam izgubi 10-20% od cjelokupnog volumena svoje tekućine dolazi do velikih zdravstvenih problema.

VODA – funkcija i značaj

Čista voda je tečnost bez boje, ukusa i mirisa.

Tačka mržnjenja vode, tj. temperatura na kojoj prelazi u čvrst led je 0 oC, a tačka ključanja tj. kada se pretvara u vodenu paru je 100 oC.

Voda dostiže svoju najveću gustinu na +4 oC, koja sa padom temp. opada, što je poznato kao anomalija vode, a uzrokovano vodikovim vezama. Gustina vode 1000kg/m3 (za led 917).

Voda se sastoji od 11,11 % vodonika i 88,98 % kiseonika.

Molekul vode obrazuje kristalnu rešetku u formi tetraedra.

39

VODA – osnovne karakteristike

40

VODA-osn.karakt.

41


42


43

Prirodna voda je najčešće jedan disperzni sistem različitih primjesa.

Zavisno o prisustvu razne primjese u vodi, vezano za

njihovu veličinu, voda kao disperzni sistem se javlja kao:

PRAVI RASTVORI (MOLEKULARNO DISPERZNI SISTEM) veličina čestica manja od 1 nm (nanometar = 10-9),

KOLOIDI (KOLOIDNO-DISPERZNI SISTEM) veličina čestica od 1 do 100 nm, EMULZIJE (GRUBO DISPERZNI SISTEM) veličina čestica veća od 100 nm.


PRERADE VODA – cilj VODA ZA PIĆE

Važna kontramjera za prevenciju štetnog uticaja vode, svakako je adekvatna prerada pitke vode u sklopu stanice za pripremu vode za piće, a u cilju postizanja standardom propisanog kvaliteta vode za piće.

Ova prerada vode ustvari znači uklanjanje patogenih mikroorganizama, kao nosioca zaraznih bolesti, ali i otklanjanje drugih vrsta zagađenja, koja također mogu štetno djelovati na zdravlje.

Naredni grafik daje prikaz rapidnog smanjenja oboljenja i smrtnosti od infektivnih zaraza uvođenjem filtracije/prerade vode.

45

46

13

ZnaZnaččaj aj filtriranjafiltriranja u vodosnabdijevanjuu vodosnabdijevanju

250

150

100

50

0

200

100

80

60

40

20

0

1900 1925 1950 1975 2000

Water supply development and

waterborne diseases in Japan

Cas

es o

f wat

erbo

rne

dise

ases

(x1,

000)

Pop

ulat

ion

serv

ed b

y w

ater

sup

ply(

%)

Popula

cija p

riključena n

a

vodovodni sis

tem

(%

)

Slika 1.4: Pokrivenost vodovodnim sistemom i slučajevi hidričnih oboljenja 8

Slika 1.5: Smanjenje broja oboljelih od tifusa uvođenjem filtracije vode 4

Slučaje

vi hid

ričnih

oboljenja

(x I

ooo)

ZNAČAJ PRERADE PITKIH VODA

Vrsta i količina (i veličina) primjesa u vodi zavisi od: prirodnih (hidrološki ciklus) i

antopogenih (utjecaj čovjeka) faktora

“Voda za piće” označava vodu namijenjenu za ljudsku

upotrebu koja po kvalitetu odgovara posebnim propisima, pravilnicima i uredbama (zakonska regulativa) koje donosi ministarstvo nadležno za pitanje zdravstva.

Ne smije biti štetna po zdravlje čovjeka.

47

VODA ZA PIĆE - definicije

48

PRAVILNIK o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće Član 2. (Definicije) Definicije navedene u ovom Pravilniku znače:

a) voda za piće je:

1) svaka voda neprerađena ili prerađena, namijenjena za piće, kuhanje, pripremu hrane ili drugu upotrebu u domaćinstvu, bez obzira na njeno porijeklo i bez obzira da li se distribuira iz razvodne mreže, rezervoara ili je u flašama ili kontejnerima;

2) svaka voda koja se u subjektima u poslovanju s hranom koristi za proizvodnju, preradu, konzerviranje ili prodaju proizvoda ili materija namijenjenih za ljudsku upotrebu, osim ako nadležni organi smatraju da zdravstvena ispravnost vode ne može uticati na kvalitet prehrambenih proizvoda u konačnom obliku.

VODA ZA PIĆE - definicije

Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (''Službeni glasnik BiH'', broj: 40/10)

(1) Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se zahtjevi i standardi koje mora ispunjavati voda za piće, maksimalno dozvoljene vrijednosti parametara zdravstvene ispravnosti, metode laboratorijskih ispitivanja, te mjere za praćenje zdravstvene ispravnosti vode za piće.

(2) Cilj ovog Pravilnika je zaštita zdravlja ljudi od negativnog uticaja bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za piće osiguravanjem njene zdravstvene ispravnosti.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi: Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće ("Službeni list SFRJ", br 33/87 i 13/91 i

"Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94); Pravilnik o kvalitetu prirodne mineralne vode ("Službeni list SFRJ", broj 58/78 i "Službeni list

RBiH", br. 2/92 i 13/94); Pravilnik o načinu uzimanja i metodama za laboratorijsku analizu vode za piće ("Službeni list

SFRJ", broj 33/87 i "Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94).

49

VODA ZA PIĆE – zakonska regulativa

STANDARDI KVALITETA

VODE ZA PIĆE

RELATIVNI

postavljaju se načelni zahtevi, kao npr. da bi voda za piće trebalo da je čista u fizičkom, hemijskom i

bakteriološkom pogledu.

APSOLUTNI

–nacionalni, međunarodni, regionalni i sl.

Preciziraju sljedeće zahtjeve:

TTHM

pH vrijednost

mutnoća

živa

olovo

...

50


Uporedba standarda kvaliteta vode za piće vezano za neke parametre

STANDARDI

PARAMETRI

BiH WHO

(2004)

EU

(1998)

Japan

(2004)

EPA

(2003) (1987) (2010)

Koliformne bakt.

(MPN u 100 ml) 0 0 0 0 0 0

Aerobne mezofilne bakt. u

1ml na 37°C (flaširana voda) 50 20 - 20 - -

Mutnoća (NTU) 1,2 1,0 - 1,0 2 stepena[1] -

TTHM[2] (mg/l) 0,1 0,1 - 0,1 0,1 0,08

Nitriti (mg/l) 0,005 0,5 3 0,5 0,05 10

Nitrati (mg/l) 10 50 50 50 - 1

Nitriti i nitrati (mg/l) - - - - 10 10

pH 6,8 - 8,5 - 6,5 - 9,5 5,8 - 8,6 6,5 - 8,5

Živa (mg/l) 0,001 0,001 0,001 0,001 0,0005 0,002

Olovo (mg/l) 0,05 0,01 0,01 0,01 0,01 0,015

Željezo (mg/l) 0,3 0,2 - 0,2 0,3 0,3

Arsen (mg/l) 0,05 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

51


....koja razmatra problematiku vode za piće - uopšteno

ZAKONI • Zakon o vodama PODZAKONSKI AKTI Uredbe:

• Uredba o klasifikaciji voda, • Uredba o kategorizaciji vodotoka,

Pravilnici:

• Pravilnik o opasnim materijama koje se ne smiju unositi u vode, • Pravilnik o higijenskoj/zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, • Pravilnik o načinu uzimanja uzoraka i metodama za laboratorijsku

analizu vode za piće

52


53

Uredbe: U FBIH postoji Uredba o kategorizaciji vodotoka , Sl. novine FBiH, broj 18/98, kojom je preuzeta stara Uredba, Sl. list SR BiH, broj 42/67. Ovom Uredbom svim vodotocima je propisana određena kategorija vodotoka tj. za svaku kategoriju vodotoka određena klasa vode, a za klase vode postoje MDK. U RS je na snazi nova Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka, objavljena u Službenom glasniku RS42/01 Prema ovoj Uredbi sve površinske i podzemne vode su svrstane u 4 klase kvaliteta (Tabela). Samo vode I i II klase se mogu koristiti kao vode za piće, i to vode I klase u svom prirodnom stanju, uz eventualnu dezinfekciju, a II klase uz odgovarajuće kondicioniranje.


ISPITIVANJE KVALITETA VODA (vodnih resursa)

54

Ispitivanje kvaliteta voda vrši se laboratorijskim putem na osnovu uzetih uzoraka vode.

Način uzimanja uzoraka i metode za laboratorijsku nalizu vode za piće regulisani su kroz Pravilnik o načinu uzimanja uzoraka i metodama za laboratorijsku analizu vode za piće (Sl. List SFRJ, br.33/87 ranije; Sl. glasnik BiH'', broj: 40/10 sada).

Pravilnikom se propisuje: način uzimanja uzoraka vode za piće za mikrobiološke, fiz-hemijske i dr.analize vode

količinu vode potrebnu za različite analize, način konzerviranja i transporta uzoraka, rokove izvršenja analize ....,

uslove za čuvanje uzoraka do početka ispitivanja, način označavanja uzoraka...

ISPITIVANJE KVALITETA VODA (vodnih resursa)

55

Utvrđivanje kvaliteta vode obuhvata mjerenje fizičkih, hemijskih, bakterioloških i radioaktivnih karakteristika vode. (zakonska regulativa - Pravilnik)

Kvalitet vode posmatranog izvorišta treba pratiti u dužem vremenskom periodu, koji treba da obuhvati karakteristične hidrološke situacije, kao što su sušni period, doba jačih oborina i vrijeme topljenja snijega – sezonske promjene kvaliteta.

Ispitivanja kvaliteta vode izvorišta odredit će da li se to izvorište može koristiti za vodosnabdijevanje, ili ukoliko može, da li je potrebno kondicioniranje.

Odgovarajući kriteriji Uredbi o klasifikaciji voda / vodotoka definišu mogućnost upotrebljivosti te vode za piće ...

POKAZATELJI KVALITETA VODA (vodnih resursa)

56

Za procenu stanja i upotrebljivosti voda postoji niz pokazatelja: fizički, hemijski, biološki, i ekološki. Fizički pokazatelji obuhvataju temperaturu, miris i ukus, boju, mutnoću, transparentnost i provodljivost vode, zapreminske masene koncentracije čvrstih komponenata i suvog ostatka.

Hemijski pokazatelji obuhvataju kiselost i baznost, tvrdoću, redoks-potencijal (BPK5, HPK), udeo ili koncentraciju čvrstih, tečnih i gasovitih komponenata u vodi i specifične hemijske analize. Od rastvorenih gasova najveći značaj se pridaje kiseoniku.

Biološki pokazatelji obuhvataju bakteriološko ispitivanje vode, saprobiološke metode i kompleksne toksikološke metode. Biološku aktivnost karakteriše BPK kiseonika. U biološke pokazatelje pripada i utvrđivanje toksičnosti zagađenih voda.

Ekološka analiza obuhvata procenu stanja vode kao životnog prostora bioloških sistema posle uvođenja otpadnih voda.

57

POKAZATELJI KVALITETA VODA (dijagram)

58

FIZIČKI POKAZATELJI KVALITETA VODE –

59


60


61

HEMIJSKI POKAZATELJI KVALITETA VODE

62


63


64


65

TVRDOĆA VODE –kao hem.pokazatelj


66


67


68


69


77

BIOLOŠKI POKAZATELJI KVALITETA VODE

78


1.Stupanj saprobnosti - podjela

79


Saprobnost vode je stepen čistoće ili zagađenja površinskih voda ustanovljen na osnovu sastava indikatorskih vrsta.

Jedna od najčešće primjenjivanih bakterioloških metoda za procjenu stanja vode je saprobni sistem. Na osnovu izračunate vrijednosti indeksa saprobnosti dobija se saprobnost vode...

2. Stupanj biološke proizvodnje

84


3. Mikrobiološki pokazatelji

85


3. Mikrobiološki pokazatelji

86


4. Stupanj otrovnosti

87


88

POKAZATELJI KVALITETA VODA (različitih vodnih resursa)

89

Kvalitet površinske vode

je neujednačen i mijenja se pod uticajem oborina i zagađenja otpadnim vodama.

često zamućene - opterećene su suspendovanim materijama usljed spiranja sa površine terena kod pojave oborina i podizanjem sa tla već istaloženih čestica kod većih brzina i proticaja.

temperatura varira – zavisno o temperaturi vazduha, temperature otpadnih voda koje se ispuštaju....

Sposobnost samoprečišćavanja – posebno u gornjim i planinskim dijelovima toka.

U jezerima i akumulacijama je izražen problem nedostatka kiseonika, eutrofikacije biljnog života, stratifikacije po dubini.

Različit sadržaj mineralnih soli, relativno mala tvrdoća, visok sadržaj kisika, biloško i bakteriološko stanje lošije...

POKAZATELJI KVALITETA VODA (vodnih resursa – POVRŠINSKE VODE)

90

Kvalitet podzemne vode

Postoje znatne razlike u kvalitetu podzemnih voda i vrela, odnosno podzemnih voda u kraškim i ostalim predjelima.

rijetko zamućene – jer kod tečenja vode kroz granularnu sredinu dolazi do prirodne filtracije vode. Izuzetak su kraške podzemne vode.

temperatura ujednačena – izuzev za podzemne vode na manjim dubinama (do 20 m) i kod kraških podzemnih voda.

visok sadržaj mineralnih soli, relativno velika tvrdoća, nizak sadržaj kisika, često povećan sadržaj željeza i mangana što iziskuje kondicioniranje...

POKAZATELJI KVALITETA VODA (vodnih resursa – PODZEMNE VODE)

91 Osnovne kvalitativne karakteristike površinskih i podzemnih izvorišta

KARAKTERISTIKA

POVRŠINSKA VODA PODZEMNA VODA

TEMPERATURA Varira ovisno o sezoni. Relativno konstantna.

MUTNOĆA, SUSPENDOVANE MATERIJE

Nivo promjenljiv, ponekad visok. Nizak ili nula.

SADRŽAJ MINERALA Različit, ovisno o vrste tla, padavina,

pritoka.

Značajan i konstantan, generalno ovisi od površinskih voda sa istog

područja

DVOVALENTNO ŽELJEZO I MAGNEZIJUM (U RASTVORU)

Obično ne sadrži, izuzev na dnu jezera ili bazena.

Najčešće prisutno.

AGRESIVNI UGLJEN DIOKSID

Obično ne. Često prisutno u velikim količinama.

RASTVORENI KISIK Često blizu nivoa zasićenja. Slabo prisutan.

AMONIJAK Nalazi se samo u zagađenoj vodi. Često prisutan, bez pripisanog,

odnosno zagađenja koje upućuje.

VODONIK SULFID Ne. Često prisutan.

SILICIJUM (SiO2) Umjereno prisutan. Nivo često visok.

NITRATI Nivo generalno nizak. Nivo nekada visok.

ŽIVI MIKROORGANIZMI Bakterije (neke patogene), virusi,

plankton. Ferobakterija često pronađena.

VODNI RESURSI – KAO IZVORI SNABDIJEVANJA

92

KONTROLA KVALITETA – zadaci komunalne vodovodne organizacije

ISPITIVANJE KVALITETA – VODA ZA PIĆE

93

VODNI RESURSI – zadaci komunalne vodovodne organizacije

PRILOG – Izvještaj o kontroli kvaliteta vode za piće sarajevskog gradskog vodovoda za avgust 2015. od strane J.U.Zavoda za javno zdravstvo

ISPITIVANJE KVALITETA – VODA ZA PIĆE

94

Zdravstvena ispravnost vode mora postati prioritet. Ovo je područje gdje je napredak najsporiji.

I stoga pokažimo da vodni resursi ne trebaju biti predmet sukoba u svijetu.

Umjesto toga mogu biti pokretač suradnje među ljudima i državama.

(gen.sekr.UN) Kofi A. Annan, 22.03.2005.

VODA ZA PIĆE – funkcija i značaj

95

Zdravstvena ispravnost vode mora postati prioritet. Ovo je područje gdje je napredak najsporiji.

I stoga pokažimo da vodni resursi ne trebaju biti predmet sukoba u svijetu.

Umjesto toga mogu biti pokretač suradnje među ljudima i državama.

(gen.sekr.UN) Kofi A. Annan, 22.03.2005.

VODA ZA PIĆE – funkcija i značaj

96

Ispitivanje kvaliteta vode (voda za piće) Potreba prerade vode (Mišljenje o pogodnosti vode izvorišta (uporedba))

1_2 Uvod_kvalitet Voda 2015

Documents

Transcript of 1_2 Uvod_kvalitet Voda 2015