117513374 Uloga i Odgovornost Nadzornog Odbora
Transcript of 117513374 Uloga i Odgovornost Nadzornog Odbora
SADRŽAJ
UVOD ........................................................................................................................................... 2
1. NADZORNI ODBOR KAO ZAKONSKA OBAVEZA ....................................................... 3
1.1. Zakonske nadleţnosti nadzornog odbora ...................................................................... 5
2. STRUKTURA, KOMPETENCIJE I BROJ ČLANOVA NADZORNOG ODBORA .......... 7
2.1. Zakonski uslovi ............................................................................................................. 7
2.2. Nezavisnost ................................................................................................................... 7
2.3. Znanje o korporaciji ...................................................................................................... 8
2.4. Sedam mekih principa korporativnog upravljanja......................................................... 8
2.5. Broj članova nadzornog odbora ..................................................................................... 9
3. NADZORNI ODBOR I KORPORACIJSKO OKRUŢENJE ............................................. 10
3.1. Nadzorni odbor i uprava .............................................................................................. 10
3.2. Nadzorni odbor i interesno-uticajne skupine ............................................................... 11
4. DJELOKRUG RADA NADZORNOG ODBORA ............................................................. 11
4.1. Šest grupa poslova nadzornog odbora ......................................................................... 11
4.2. Tri uloge kroz koje nadzorni odbor obavlja svoje zadatke .......................................... 12
4.3. Pododbori koje formira nadzorni odbor ...................................................................... 13
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 14
UVOD
Korporativno upravljanje uključuje skup odnosa izmeĎu uprave korporacije, menadţmenta,
dioničara i ostalih interesnih-uticajnih skupina. Ovim radom će se prikazati uloga, zadaci i
odgovornosti ključnog korporacijskog organa tj. nadzornog odbora.
U prvom poglavlju rada dat je osvrt na obaveze i odgovornosti nadzornog odbora koje
proističu iz zakonskih propisa.
Poslovi koji se postavljaju pred nadzoni odbor zahtjevaju odreĎena znanja i vještine koje
moraju da posjeduju članovi odbora. O strukturi, kompetencijama i broju članova nadornih
odbora govori se u drugom poglavlju rada.
Uloga nadzornog odbora u povezivanju različitih interesno-uticajnih skupina korporacije s
ciljem osiguranja uspješnosti kompanije tema je trećeg poglavlja rada. U ovom dijelu su
prikazani i načini razgraničenja nadleţnosti i uloga nadzornog odbora i uprave.
Zadatci iz djelokruga rada nadzornog odbora i grupe različitih uloga kroz koje odbor ostvaruje
svoje poslove obraĎeni su u četvrtom poglavlju rada.
1. NADZORNI ODBOR KAO ZAKONSKA OBAVEZA
Zakonom o privrednim društvima FBiH1 članom 239. propisano je da su organi dioničkog
društva: skupština, nadzorni odbor, uprava i odbor za reviziju. U članu 348 istog zakona
rečeno je da se ugovorom ili statutom moţe odrediti da društvo sa ograničenom odgovornošću
ima nadzorni odbor, te da je nadzorni odbor obavezno imati društvo koje ima više od deset
članova i društvo koje ima osnovni kapital u iznosu većem od 1.000.000 KM i najmanje dva
člana.
Zakonom o javnim preduzećima Federacije Bosne i Hercegovine2 u članu 5. odreĎeno je da su
organi javnog preduzeća: skupština, nadzorni odbor, uprava (menadţment) – kao organi
upravljanja, te odbor za reviziju.
Statom Javnog komunalnog preduzeća Radnik d.o.o. Zavidovići3 u članu 17. utvrĎeno je da su
organi Preduzeća: skupština, nadzorni odbor i uprava kao organi upravljanja, te odbor za
reviziju kao organ kontrole.
Zakonom o privrednim društvima Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da nadzorni
odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje dva člana, koje imenuje i razrješava skupština, s tim
da ukupan boj članova nadzornog odbora mora biti neparan4. U skaldu s tim Statutom JKP
Radnik Zavidovići propisano je da Nadzorni odbor čine predsjednik i dva člana5.
Članom 20. Statuta JKP Radnik d.o.o. Zavidovići propisano je da Nadzorni odbor, odnosno
njegove članove, imenuje i razrješava Skupština Preduzeća u skladu sa odredbama Zakona o
ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima F BiH („Sluţbene novine F BiH“, broj 34/03)
i odredbama Zakona o sukou interesa u institucijama vlasti u BiH („Sluţbeni glasnik BiH“,
broj 16/02 i 12/04).
U članu 295. Zakona o privrednim društvima FBiH se kaţe da se predsjednik i članovi
nadzornog odbora imenuju istovremeno na period od četiri godine, s tim da po isteku perioda
od dvije godine od dana imenovanja, skupština društva glasa o povjerenju članovima
nadzornog odbora. Isto lice moţe biti imenovano za predsjednika ili člana nadzornog odbora
više puta bez ogranicenja. Odredbe ovog člana Zakona sadrţane su u članu 20. Statuta JKP
Radnik d.o.o. Zavidovići.
Skupština moţe razriješiti predsjednika i članove nadzornog odbora i prije isteka perioda na
koji su imenovani:
1) kad nadzorni odbor ili pojedini njegov član izgubi povjerenje dioničara,
2) kad skupština odbije usvojiti godišnji izvještaj društva, koji uključuje finansijski izvještaj i
izvještaj revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju,
3) kad skupština utvrdi odgovornost predsjednika i članova nadzornog odbora za štetu koju je
pretrpilo dionicko društvo zbog razloga iz čl. 270. i 273. ovog zakona,
4) i u drugim slučajevima utvrĎenim statutom dioničkog društva.6 U skladu sa ovim članom
Zakona Statut JKP Radnik d.o.o. Zavidovići predviĎa mogućnost razrješenja članova
Nadsornog odbora i prije isteka mandata na koji su imenovani.
1 Zakon o privrednim društvima FBiH, “Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03,
68/05, 91/07, 84/08 2Zakon o javnim preduzedima u FBiH, "Službene novine Federacije BiH ", broj 8/05
3 Statut Javnog komunalnog preduzeda Radnik d.o.o. Zavidovidi, br. SP-50/08 od 05.05.2008. godine
4 član 259.
5 član 20.
6 Zakon o privrednim društvima FBiH, član 259.
Nadzorni odbor JKP Radnik d.o.o. Zavidovići radi i odlučuje samo kao kolektivni organ na
sjednicama i moţe odlučivati ukoliko su prisutna najmanje dva člana, a odluke su punovaţne
ukoliko su za njih glasala dva člana Nadzornog odbora.
Članom 22. Statuta Preduzeća utvrĎena je obaveza i odgovornost predsjednika i članova
Nadzornog odbora da svoje obaveze izvršavaju u skladu sa interseima Preduzeća na način
kako je utvrĎeno odredbama Zakona o javnim preuzećima i Zakona o privrednim društvima.
Svako postupanje suprotno odredbama gore navedenih zakona i Etičkom kodeksu predstavlja
osnov za razrješenje i odgovornost za neizvršavanje ili neuredno izvršavanje svojih duţnosti
na način i postupak koji je utvrĎen Zakonom o javnim preduzećima i Zakonom o privrednim
društvima.
Operativni i funkcionalni aspekti rada Nadzornog odbora definisani su u Poslovniku o radu
koji je usvojio Nadzorni odbor.7
1.1.Zakonske nadleţnosti nadzornog odbora
Nadleţnosti nadzornog odbora dioničkog društva definisane su u članu 269. Zakona o
privrednim duštvima FBiH:
- nadzire poslovanje dionickog društva;
- nadzire rad uprave;
- usvaja izvještaj uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obracunu, sa
bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvještajem revizije;
- podnosi skupštini godišnji izvještaj o poslovanju dionickog društva, koji obavezno
ukljucuje izvještaj reviziora, izvještaj o radu nadzornog odbora i odbora za reviziju, i
plan poslovanja za narednu poslovnu godinu;
- bira predsjednika nadzornog odbora;
- predlaţe raspodjelu i nacin upotrebe dobiti i nacin pokrica gubitka;
- odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u lizing i druge transakcije
imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u
obimu od 15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine dionickog
društva;
- imenuje predsjednike i clanove odbora za naknade i odbora za imenovanje;
- obrazuje povremene komisije i utvrduje njihov sastav i zadatke;
- saziva skupštinu; i
- odobrava emisiju novih dionica postojece klase u iznosu do trecine zbira nominalne
vrijednosti postojecih dionica i odreduje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih dionica,
koja ne moţe biti manja od prosjecne trţišne vrijednosti postojecih dionica iste klase u
30 uzastopnih dana prije dana donošenja odluke.
Kako je članom 310. Zakona o privrednim društvima odreĎeno da se odredbe ovog zakona o
dioničkom društvu primjenjuju se na društvo s ograničenom odgovornošću,
ako posebnim odredbama ovog zakona nije drugačije odredeno, onda to znači da su gore
utvrĎene nadleţnosti nadzornog odbora dioničkog društva i nadleţnosti nadzornog odbora
duštva sa ograničenom odgovornošću. 7 Poslovnik o radu Nadzornog odbora Javnog komunalnog preduzeda Radnik d.o.o. Zavidovidi, br. NO-36/2007.
od 03. 09. 2007. godine
Pored nadleţnosti utvrĎenih u Zakonu o privrednim društvima nadzorni odbor javnog
preduzeća ima i slijedeće nadleţnosti utvrĎene u članu 8. Zakona o javnim preduzećima:
- nadzire rad uprave;
- priprema poslovnike i predlaţe ih skupštini;
- priprema etički kodeks i predlaţe ga skupštini;
- vrši izbor kandidata odbora za reviziju i podnosi prijedlog za njegovo imenovanje
skupštini;
- razmatra provedbeni propis za postupak nabavke i nadzire njegovo provoĎenje;
- daje mišljenje skupštini o prijedlogu uprave za raspodjelu profita;
- imenuje i razrješava članove uprave u skladu sa postupcima utvrĎenim u poslovniku
odnosno poslovnicima te vaţećim propisima;
- daje ovlaštenja za aktivnosti koje su ograničene na osnovu odredaba ovog Zakona;
- daje upute direktoru za provoĎenje uviĎaja u vezi sa uočenim nepravilnostima.
Pored toga u članu 19. Zakona o javnim preduzećima u FBiH kao duţnosti i odgovornosti
nadzornog odbora navode se još i obaveze da osigura:
- donošenje jednog ili više poslovnika kojima se utvrĎuju operativni i funkcionalni
aspekti rada nadzornog odbora i uprave u skladu sa Zakonom o privrednim društvima
i ovim Zakonom, statutom i etičkim kodeksom;
- prethodno razmatranje uz potvrdu zakonitosti poslovnika od kvalifikovanih lica
pravne struke;
- da akti javnog preduzeća sadrţe detaljne odredbe o disciplinskom postupku i
pravičnom postupku smjenjivanja odgovornih lica;
- da akti javnog preduzeća sadrţe odredbe o potpunom isključenju sa posla iz javnog
preduzeća na period od najmanje dvije godine za lica koja su smijenjena na način
opisan u ovom Zakonu, uključujući i duţnost uprave da za tu svrhu vodi adekvatne
kadrovske evidencije;
- utvrĎivanje stimulativnih mjera za poboljšanje i vrednovanje u okviru javnog
preduzeća.
- Uprava i nadzorni odbor duţni su i odgovorni za strogo poštivanje poslovnika i
drugih akata i dosljedno provoĎenje zakona.
Nadzorni odbor je duţan i odgovoran da, u saradnji sa odborom za reviziju, pripremi etički
kodeks8.
Ispunjavajući svoju kontrolnu ulogu nadzorni odbor je duţan pratiti da se vi postupci nabavke
koji se obavljaju u javnom preduzeću provede uz strogo poštivanje odredaba Zakona o javnim
nabavkama Bosne i Hercegovine9.
U postupku nabavke nadzorni odbor je duţan:
- razmatrati provedbeni propis za postupak nabavke u smislu njegove usaglašenosti sa
vaţećim propisima o nabavci;
- vršiti nadzor nad radom uprave i zaposlenika javnog preduzeća u pogledu primjene
provedbenog propisa o postupku nabavke te vaţećih propisa o nabavci;
8 Zakon o javnim preduzedima u FBiH, član 20.
9 Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, "Službeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 94/05, 8/06,
24/06 i 70/06
- razmatrati izvještaje o nabavci te prijaviti nadleţnim organima sve eventualne
prijevare ili zloupotrebe10
.
2. STRUKTURA, KOMPETENCIJE I BROJ ČLANOVA NADZORNOG ODBORA
2.1.Zakonski uslovi
S obziom na obaveze i odgovornosti koje članovi nadzornih odbora imaju velika se paţnja
posvećuje neophodnim znanjima i vještinama koje oni trebaju posjedovati. Kako bi osigurali
da nadzorni odbori budu popunjeni kompetentnim osobama vlasnici ili osnivači korporacija
odnosno preduzeća pored uslova koji su definisani zakonom, zahtjevaju i posebne uslove za
članstvo u nadzornim odborima. Dodatni uslovi koje kandidati moraju ispunjavati definišu se
u internim aktima korporacije odnosno preduzeća.
Shodno vaţećim odredbama Zakonom o privrednim društvima FBiH za predsjednika ili člana
nadzornog odbora ne moţe biti imenovano lice:
- osudivano za krivično djelo i za privredni prijestup nespojive s duţnošcu u nadzornom
odboru, pet godina od dana pravosnaţnosti presude, iskljucujuci vrijeme zatvorske
kazne;
- kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadleţnosti nadzornog
odbora i
- starije od 65 godina na dan imenovanja11
.
Statutom JKP Radnik d.o.o. Zavidovići odreĎeno je da pored općih uslova predviĎenih
Zakonom članovi nadzornog odbora moraju imati visoku stručnu spremu i najmanje pet
godina radnog iskustvva u struci i spremi.12
2.2.Nezavisnost
Jedna od vaţnijih osobina članova nadzornih odbora je i nezavisnost. Ona treba da osigura
objektivnost i nepristranost u radu u odnosu na korporaciju odnosno preduzeća (njegove
dioničare, članove uprave i nadzornog odbora).
Nezavisnost članova nadzornih odbora se posmatra u skladu sa pet načela Hampel Report-a,
prema kojima su članovi nadzornog odbora nezavisni ako:
- nisu bili vezani sa korporacijom ugovorom o zaposlenju u posljednjih 5
godina,
- nisu imali materijalni interes u kompaniji u posljednje 3 godine,
- nemaju nikakva primanja, osim naknade za učešće u internoj kontroli,
- nemaju porodičnih veza u preduzeću i
- nisu bili predstavnici značajnih dioničara u posljednjih 9 godina.13
10
Zakon o javnim preduzedima FBiH, član 36. 11
Zakon o privrednim društvima FBiH, član 259. 12
Statut JKP Radnik d.o.o. Zavidovidi, član 20. 13 Dordevic, M., Korporativno upravljanje: vlasništvo, kontrola i prava akcionara, Privredna izgradnja, (2005) XLVIII,
3-4, str. 211-229, str. 224.
Nadzorni odbor čestu ima ulogu sudije izmeĎu različitih interesa interesno-uticajnih skupina
stoga je njegova nezavisnos veoma vaţna za zauzimanje pravilnog stava i donošenje valjanih
odluka.
2.3.Znanje o korporaciji
Nadzorni odbor kao centralni korporacijski organ ima u svojim rukama sva ovlaštenja i svu
odgovornost za ostvarivanje interesa vlasnika. Stoga nadzorni odbor mora biti duboko uronjen
u realni korporacijski ţivot, istinski razumjevajući šta se dešava unutar korporacije14
.
Kako bi na zadovoljavajući način ostvari svoju ulogu nadzorni odbor mora imati odreĎena
znanja o korporaciji. Autori navode dvanaest tačaka preko kojih članovi nadzonih odbora
stiču sliku o korporaciji:
1. Strateško usmjeravanje. (Da li su top-menadţeri oblikovali odgovarajuću strategiju i
odgovarajuće operacione planove?)
2. Alociranje resursa. (Da li su potrebni ljudski finansijski, materijalni i drugi resursi
podrške alocirani tako da se ostvari uspjeh?)
3. Organizacijski menadţment. (Da li top-menadţer vodi organizaciju na pravi način i da
li organizacija posjeduje plan sukcesije za poziciju top-menadţera)
4. Finansijska odgovornost. (Da li su uspostavljeni finansijski inormacijski sistemi,
kontrolni procesi, delegiranje autoriteta odlučivanja i sistemi izvještavanja?)
5. Operaciona kontrola. (Da li menadţment koristi efektivan sistem ključnih indikatora
za praćenje i kontrolu operacionih procesa?)
6. Zaštita zakonitosti. (Da li je u funkciji mehanizam koji osigurava usklaĎenost sa
legislativom i relevantnim obavezama vezanim za zaštitu klijenata, zaposlenih i
društvene zajednice?)
7. Parnični postupak i rasprave. (Da li menadţment vrši izvještavanje i kontrolu
poslovanja na zahtjevani način i da li pruţa potrebne dokumente i informacije na uvid
finansijskim, pravnim i regulatornim institucijama?)
8. Krizni menadţment. (Da li je uspostavljen sistem za upravljanje rizicima na način da
preventira ili korigira sve vrste rizika?)
9. Upravljanje prioritetima. (Da li nadzorni odbor razumije i podrţava kratkoročne,
srednjoročne i dugoročne prioritete menadţmenta?)
10. Prošle i sadašnje performanse. (Kakve su finansijske, trţišne i procesne performanse
kompanije u poreĎenju sa ranijim periodom, budućim projiciranim periodom i
performansama konkurenata?)
11. Prepoznavanje uzroka i posljedica. ( Koje specifične konkurentske snage i slabosti,
trţišne sile i uticaji determiniraju poslovne rezultate i performanse?)
12. Prepoznavanje performansnih potencijala. (Koji su to razumni ciljevi i ograničenja
vezani za razvoj i rast organizacije, za njenu profitabilnost i porast vrijednsti za
dioničare?).15
2.4.Sedam mekih principa korporativnog upravljanja
14 Babid, M., Simid, M., Šunje, A., Puljid, M., Korporativno upravljanje, principi i mehanizmi, Revicon, Sarajevo,
2008. str. 210. 15
Preuzeto iz Babid, M. i ostali, str. 211. (Izvor: Kocourek F. P. , Burger C. , Birchard B. (2006), 6)
Za efikasan rad nadzornog odbora potrebno je da njegovi članovi imaju komplementarna
znanja i vještine. Članovi nadzornog odbora moraju biti savjesni i odgovorni, stručni i sa
profesionalnim iskustvom, nezavisni i principijelni. Kombinovanjem njihovih osobina
potrebno je stvoriti tim koji će uspješno voditi korporaciju odnosno preduzeće. Kako bi
članovi nadzornog odbora uspješnije obavljali svoje duţnosti potrebno je da primjene tzv.
meke principe korporacijskog upravljanja.
Sedam mekih principa korporativnog upravljanja:
1. Izaberite prave ljude: regrutovati ljude koji imaju hrabrosti da izazovu top-
menadţment kompanije, ljude sa samopouzdanjem koji se ne ustručavaju raspravljati i
polemizirati sa upravom, bez isticanja svog ega.
2. Trenirajte, trenirajte, trenirajte: orijentirati članove nadzornog odbora putem
sastanaka licem u lice sa izvršnim direktorima. Ponuditi uputstva, aranţirati mjesta za
posjete i definirati vrijeme izgradnje odnosa meĎu ljudima.
3. Inforirajte i komunicirajte: isporučiti relevantne informacije na vrijeme i u različitim
formatima. Planirati vrijeme za diskusije. Posjetiti različite dijelove korporacije.
4. Balansirajte moć uprave: osigurati da top-menadţeri ne mogu uticati na izbor članova
nadzornog odbora, kontrolisati predsjednike pododbora, drţati sastanke nadzornog
odbora bez članova uprave, obavezno kontrolirati sukcesiju top-menadţera.
korporacijski pododbori mogu zloupotrijebiti moć.
5. Uspostavite nove načine ponašanja: unajmiti top-menadţera koji vrednuje timski rad.
uspostaviti osjećaj kolegijalnosti i konstruktivnog skepticizma. članovi uprave i
nadzornog odbora trebaju razviti kulturu slušanja.
6. Posvetite vrijeme: članovim nadzornog odbora je potrebno vrijeme a pripremu,
diskusije i razvoj odnosa. Svi moraju imati dovoljno vremena za primanje i
procesuiranje infomacije kako bi dnosili odluke.
7. Evaluirajte i unapreĎujte: uspostaviti vrijednost kontinuiranog, stalnog unapreĎenja.
članovi nadzornog odbora trebaju primjeniti praksu koju primjenjuju svi profesionalni
timovi: evaluirati top-menadţere, evaluirati nadzorni odbor kao cjelinu, evaluirati
svakog člana nadzornog odbora.16
Uspješnost korporacije zavisi od izbora predsjednika i članova nadzornog odbora. Pored
odreĎenih ekspertskih znanja i vještina, te profesionalne potvrĎenosti i prepoznatljivosti,
članovi nadzornog odbora iznad svega mooraju biti ljudi koji slobodno i nezavisno
promišljanju, ljudi koji imaju sopstveni integritet, te visoku razinu zrelosti.17
2.5.Broj članova nadzornog odbora
Ne postoji jasna usaglašenost oko toga koliko članova treba da broji nadzorni odbor da bi
svoje poslove obavljao na najbolji mogući način. Veličina korporacije i vlasniča struktura
opredjeljuju broj članova nadornog odbora.
Zakonom o privrednim društvima FBiH odreĎeno je da nadzorni odbori moraju imati
predsjednika i najmanje dva člana, s tim da ukupan broj članova mora biti neparan.18
Statutom
JKP Radnik d.o.o. Zavidovići odreĎeno je da Nadzorni odbor peduzeća broji tri člana
(predsjednik i dva člana).19
16
isto, str. 221. 17
isto, str. 221-222. 18
Zakon o privrednim društvima FBiH, član 259. 19
Statut JKP Radnik d.o.o. Zavidovidi, član 20.
Rastom broja članova odbora ostvaruje se sinergetski efekat kroz razmjenu ideja i znanja, ali
samo do odreĎene tačke. Nakon toga počinju se ispoljavati problemi koordinacije i konflikta
sa pogubnim efektom na rad odbora.20
3. NADZORNI ODBOR I KORPORACIJSKO OKRUŢENJE
3.1.Nadzorni odbor i uprava
Odnos izmeĎu nadzornog odbora i uprave definisan je zakonskim odredbama ali i poslovnim
principima. Članom 269. Zakona o privredim društvima FBiH u tačci dva data je obaveza
nadzonom odboru da nadzire rad uprave. Skupština JKP Radnik d.o.o. inkorporirala je ovu
zakonsku odredbu u član 19. Statuta JKP Radnik d.o.o. Zavidovići.
Nadzorni odbor ima status nadreĎenog organa u odnosu na upravu, ali bez obzira na to za
uspješno djelovanje korporacije odnosno preduzeća od ključne je vaţnosti da se uspostavi
saradnja izmeĎu ova dva organa. Nadzorni odbor na upravu prenosi ovlasti operativnog
voĎenja, ali on opredjeljuje način rada i djelovanja uprave. U svemu ovome jako je vaţno da
se stvarna moć ne prelije iz ruku nadzornog odbora u ruke uprave. Razgraničenje moći
izmeĎu ova dva ključna koporacijska organa najbolje se moţe postići menadţerskim
ugovorom.21
Naţalost u trenutnoj praksi većine bosanskohercegovačkih javnih preduzeća
odnos nadzornog odbora i uprave, kao i odnos uprave spram preduzeća nisu definisani
kvalitetnim menadţerskim ugovorima.
Zadovoljavajući odnos izmeĎu nadzornog odbora i uprave moguće je ostvariti primjenom tzv.
3-D formule (distanca, dijalog i diferenciranost).
Distanca – Različite pozicije nadzornog odbora i uprave i shodno tome različit ugao gledanja
korporacije neminovno dovode do toga da istu stvar ova dva ključna korporacijska organa
vide na različite načine. Distanca omogućava nadzonom odboru da posmatra cjelokupnu
korporaciju kao „veliku sliku“, tretirajući i pozicionirajući na odgovarajući način tom-
menadţment kao dio te „velike slike“. Nadzorni odbor posmatra i adekvatno tretira i ostle
dijelove korporacije.
Distanciranost izmeĎu nadzornog odbora i uprave ostavlja dovoljno prostora nadzornom
odboru da ispolji ulogu centralnog korporacijskog organa i da ostvari potreban stepen
nezavisnosti u radu.
Dijalog - Iako postoji distanca izmeĎu nadzornog odbora i uprave za uspješan rad potrebno je
da se uspostavi kvalitetna komunikacija izmeĎu ova dva organa. Članovi nadzornog odbora
moraju biti samokritični, konstruktivno skeptični, otvoreni za dijalog i spremni da korigiraju
svoj način promišljanja pred snagom argumenata druge strane. Odluke nadzornog odbora
moraju biti donesene kroz zdravu debatu, uvaţavajući stavove uprave kao operativng organa
korporacije. Diktat nadreĎenog organa prema upravi ne donosi dobar rezultat, a atmposfera
antagonizma i podijeljenosti nikome ne donosi korist.
Diferenciranost – Raličito mjesto koje imaju u korporaciji nadzorni odbor i uprava
podrazumijeva i izdiferencirane zdatke kroz set različitih uloga. nadzorni odbor ima funkciju
meta-menadţmenta i u ostvarenju te fukcije mora imati umjeren stil, da iskazuje mudrost i 20
Babid M., i ostali, str. 216. 21
isto, str. 207.
uravnoteţenost, s fokusom na osiguranje perspektivne budućnosti korporacije u uslovima
sagledavanja rizičnih situacija. Upava je korporacijska vodeća sila koja ambiciozno postavlja
visoke ciljeve za korporacijski rast i razvoj, dok je uloga nadzornog odbora ne da ograničava
ambicije uprave, već da osigura potrebnu dozu realne mjere.22
3.2.Nadzorni odbor i interesno-uticajne skupine
Korporacija kao sloţen sistem ima interaktivan i meĎusobnoovisan odnos sa svojim
partnerima, odnosno interesno-uticajnim skupinama (eng. stakeholders) koje ustvari tvore
korporacijsko okruţenje. Svaka interesno-uticajna skupina snadbjeva organizaciju sa
odreĎenim resursima očekujući da će kroz proces razmjene resursa sa organizacijom
zadovoljiti svoja osobena očekivanja.
Slika 1. Očekivanja stakeholder –a (Izvor: prezentacija Strategijski menadžment, prof. dr. Aziz Šunje,
28-29.12.2010. godine u Zagrebu23
)
„Uloga nadzornog odbora u komunikaciji sa ostalim interesno-uticajnim skupinama, kroz set
tzv. povezujućih uloga, trebalo bi da ima cilj izgradnju dugoročnih odnosa sa korporacijskim
partnerima, interesno-uticajnim skupinama, baziranih na meĎusobnom povjerenju uz
promoviranje logike „pobjednik-pobjednik“.“24
4. DJELOKRUG RADA NADZORNOG ODBORA
4.1.Šest grupa poslova nadzornog odbora
Definisana pozicija nadzornog odbora kao ključnog korporacijskog organa zahtjeva
usmjerenost nadzornog odbora na šest meĎusobno uslovljenih grupa poslova.
1. Oblikovanje korporacijske vizije i misije, korporacijska kultura i korposracijska
socijalna odgovornost. Ovo predstavlja ključni zadatak nadzornog odbora jer
oblikovana vizija i misija predstavljaju platformu za obavljanje svih strateških i
povezujućih, a dijelom i kontrolnih uloga nadzornog odbora.
2. Izbor, (re)imenovanje i eventualni opoziv top-menadţera. Vlasnici korporacije na
nadorni odbor prenose funkcionalni autoritet i moć, a nadzorni odbor na
22
isto, str. 207-210. 23
http://web.efzg.hr/dok/OIM/dtipuric/Strategijski%20menad%C5%BEment.pdf 24
Babid M., i ostali, str. 215.
profesionalnog korporacijskog top menadţera prenosi ovlasti operativnog voĎenja
biznisa. Uspješno poslovanje korporacije zahtjeva sposobnog top-menadţera. Ako
nadzorni odbor ne izabere adekvatnog top-menadţera onda i ne moţe ostvariti interese
vlasnika. Samo su jak nadzorni odbor i jak top-menadţer garancija poslovnog uspjeha.
3. Učešće u oblikovanju korporacijske strategije i donošenju strateških odluka.
„Nadzorni odbor treba da ima ulogu strateškog foruma za formulisanje strategije i
davanje odgovora na veoma teška pitanja.“25
Oblikovanje poslovne strategije je
prvenstveno zadatak top-menadţmenta, ali nadzorni odbor mora aktivno da se uključi
na način da osigura potrebnu dozu realne mjere, u kontekstu optimiziranja
korporacijskg rasta. Članovi nadzornog odbora moraju biti u potpunosti upoznati sa
stvarnim stanjem u korporaciji kako bi bili u stanju da daju konačan sud o strateškim
nastojanjima korporacije. U tom poslu u velikoj mjeri dolazi do izraţaja aspekt
menadţmenta rizika.
4. Kontinuirano samjeravanje organizacijske uspješnosti. Ustroj metodološkog koncepta
putem kojeg se samjerava organizacijska uspješnost je prvi korak u operacionalizaciji
vizije. Jedan od načina procjene korporacijeske uspješnosti je i godišnji poslovni plan,
koji bi na prijedlog menadţmenta usvojio nadzorni odbor. Realizacija plana bi
predstavljala indikator pomoću kojeg bi se sagledavala uspješnost rada menadţmenta
na godišnjem nivou.
5. Krizni menadţment. Sistem kriznog menadţmenta na zahtjev nadzornog odbora i uz
visok stepen njegove uključenosti gradi top-menadţment. Nadzorni odbor je
odgovoran za primjenu cjelovitog sistema kriznog menadţmenta koji bi trebao
omogućiti pravovremeno, anticipativno uočavanje potencijalnih kriza i kriznih
situacija, te efektivno i efikasno prevazilaţenje kriznih situacija. U kriznim
situacijama naročito je bitno da nadzorni odbor ispolji liderske sposobnosti i da
kvalitetnim angaţmanom bude prevaga koja će dovesti do korporacijskog uspjeha.
6. UtvrĎivanje kompenzacijskog paketa za top-menadţera (i članove uprave). Nakon
izbora kvalitetnog top-menadţera nadzorni odbor mora da pronaĎe način da se interesi
top-menadţera stave u istu ravan kao interesima vlasnika, a to će postići na način da se
kompenzacijski paket oblikuje na način da se top-menadţrske kompenzacije direktno
veţu za korporacijsku uspješnost u kratkom i dugom roku.26
4.2.Tri uloge kroz koje nadzorni odbor obavlja svoje zadatke
Zadatci nadzornog odbora kao reprezenta vlasnika i organa koji u rukama ima i vhunski
autoritet i vrhunsku odgovornost za sve što se dešava u korporaciji mogu se obavljati kroz tri
grupe različitih uloga.
1. Kontrolna (naročito dolazi do izraţaja kroz kontrolu rada uprave). Nadzorni odbor
nadzire poslovanje i rad uprave štiteći interese dioničara, ali i drugih relevantnih
stakeholdera.27
2. povezujuća (odnosi sa interesno-uticajnim skupinama i svim ostalim akterima bitnim
za poslovanje same korporacije). Ova uloga se odnosi na odrţavanje formalnih i
neformalnih odnosa s interesno- uticajnim grupama preduzeća.28
25
preuzeto iz Babid M., i ostali, str. 272. (Izvor: Kocourek F.P., Burger Ch., Birchard B., (2006, 7)) 26
Babid M., i ostali, str. 223 – 333. 27
Bradarevid F., Istraivanje područja radai uloge nadzonih odbora u korporacijama Federacije Bosne i Hercegovine, hrcak.srce.hr/file/95191
3. Strateška (autorizacija strateških odluka uz neizbjeţnu procjenu rizika). 29
4.3.Pododbori koje formira nadzorni odbor
S obzirom na obim poslova i potrebu za specijalističkim znanjima nadzorni odbor moţe
formirati i pododbore kojima povjerava odreĎene zadatke iz djelokruga svog rada. O potrebi
formiranja podobora odlučuje sam nadzorni odbor.
OdreĎeni odbori su i zakonski obavezni. Tako Zakon o privrednim društvima FBiH30
i Zakon
o javnim preduzećima u FBiH31
nalaţu formiranje odbora za reviziju. Uspostava odbora za
reviziju obavezujuća je i Statutm JKP Radnik d.o.o. Zavidovići,32
a istim članom propisana je
i struktura njegovih članova. Uslovi traţeni Statutom su VSS ekonomskog ili pravnog smijera
i pet godina iskustva u struci i spremi.33
Broj pododbora nije ograničen ali su u praksi najprisutniji slijedeći pododbori:
- odbor za imenovanja
- odbor za nagrade i
- odbor za reviziju.
Nadzorni odbor ostvaruje koordinirajuću ulogu u radu pododbora.
28
preuzeto iz: Bradarevid F., Istraivanje područja radai uloge nadzonih odbora u korporacijama Federacije Bosne i Hercegovine, hrcak.srce.hr/file/95191 (izvor: Postma, T., Ivan, E., H., On the functions of supervisory boards in the Netherlands, Research Report 00E50, University of Groeningen, Research Institute SOM (Systems, Organizations and Management), 2000.) 29
Babid M., i ostali, str. 224. 30
Zakon o privrednim društvima FBiH, član 239. 31
Zakon o javnim preduzedima u FBiH, član 5. 32
Statut JKP Radnik d.o.o. Zavidovidi, član 17. 33
isto, član 30.
ZAKLJUČAK
Promatrajući ulogu i ogovornost nadzornog odbora kroz prizmu zakonskih propisa kao i kroz
prizmu modernog korporativnog upravljanja dolazi se do zaključka da nadzorni odbor
predstavlja ključni korporacijski organ. Nadzorni odbor prije svega treba da zastupa interese
vlasinika i u saradnji sa upravom (ili preko uprave) ostvaruje ţelje vlasnika kroz svakodnevno
korporacijsko poslovanje.
Uspješnost korporacije zavisi od kvaliteta rada nadzornog odbora i kvaliteta članova koji čine
taj organ. U tom smislu neophodno je da članovi nadzornog odbora imaju komplementarna
znanja i vještine, visok stepen stručnosti i iskustvo, znanja o korporaciji, menadţerska znanja,
te da su nezavisni i principijeni.
U procesu prenošenja operativnog voĎenja kompanije na upravu potrebno je da nadzorni
odbor zadrţi stvarnu moć u svojim rukama. Saradnja izmeĎu nadzornog odbora i uprave je
preduslov za kvalitetno poslovanje, ali u toj saradnji jasno mora da se zna da je nadzorni
odbor nadreĎeni organ upravi. Ostvarujući funkciju meta-menadţmenta nadzorni odbor mora
da ima umjeren stili i da na pravi način usmjerava, a ne sputava ambicije uprave u ekspaniji i
korporacijskom rastu.
Korporacija se ne moţe posmatrati kao izolovan sistem, njeno poslovanje zavisi od odnosa
koje ona uspostavlja sa partnerima, odnosno intresno-uticajnim skupinama. Ostvarujući svoju
povezujuću ulogu nadzorni odbor ustvari pronalazi načine kako da u korporacijskom
poslovanju budu uvaţeni i interesi partnera, svjestan činjenice da je uspješnost korporacije
moguća jedino u okruţenju u kome su i ostali partneri uspješni.
Djelokrug rada nadzornog odbora obuhvata zadatke usmjerene prema korporaciji kao cjelini,
prema upravi, prema interesno-uticajnim skupinama i prema društvenoj zajednici, a zavisno
od toga prema kome su aktivnosti usmjerene nadzorni odbor ima stratešku, kontrolnu ili
povezujuću ulogu.
Literatura:
1. Babić, M., Simić, M., Šunje, A., Puljić, M., Korporativno upravljanje, principi i
mehanizmi, Revicon, Sarajevo, 2008.
2. Bradarević F., Istraivanje područja radai uloge nadzonih odbora u korporacijama
Federacije Bosne i Hercegovine, hrcak.srce.hr/file/95191
3. Dordevic, M., Korporativno upravljanje: vlasništvo, kontrola i prava akcionara,
Privredna izgradnja, (2005) XLVIII, 3-4, str. 211-229.
4. Grubešić, I., Razvoj nadzoornih organa dioničkih društava – divergencija ili
konvergencija entitetskih propisa,
http://prf.unze.ba/v2/docs/anali/godina_3_broj_6/02%20Ivana%20Grubesic.pdf
5. Jurić, D., Nezavisnost članova nadzornih odbora i neizvršnih direktora upravnog
odbora i njihove komisije u dioničkom društvu, Izlaganje na meĎunarodnom
znanstvenom skupu „Socijalno odgovorno gospodaranje“, Pravni fakultet Sveučilišta u
Rijeci, Rijeka, 5.- 6. listopada 2007.,
bib.irb.hr/.../438301.NEZAVISNOST_LANOVA_I_KOMISIJE_.
6. Dumančić, K., Horak, H., Neovisnost i nagraĎivanje članova nadzornih odbora i
neizvršnih direktora, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 48, 1/2011., str.
33.-56., http://www.pravst.hr/dokumenti/zbornik/201199/zb201101_033.pdf
7. Šunje, A., Strategijski menadţment, (prezentacija)
http://web.efzg.hr/dok/OIM/dtipuric/Strategijski%20menad%C5%BEment.pdf
8. Zakon o privrednim društvima FBiH, “Sluţbene novine Federacije BiH”, br. 23/99,
45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08
9. Zakon o javnim preduzećima u FBiH, "Sluţbene novine Federacije BiH ", broj 8/05
10. Statut Javnog komunalnog preduzeća Radnik d.o.o. Zavidovići, br. SP-50/08 od
05.05.2008. godine
11. Poslovnik o radu Nadzornog odbora Javnog komunalnog preduzeća Radnik d.o.o.
Zavidovići, br. NO-36/2007. od 03. 09. 2007. godine