Koliko je visok toranj? (primjer divergentnog miljenja) Znanstvenik Murray Gell-Mann, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku i veliki zaljubljenik u matematiku pria o nezgodama jednog uenika srednje kole koji u Sjedinjenim Dravama mora polagati ispit iz fizike da bio primljen na sveuilite. Profesor ga pita: Kako e izmjeriti visinu tornja s pomou barometra? Mladi odgovara: U depu imam klupko konca, za nj veem barometar, popnem se na toranj i spustim barometar a zatim izmjerim duinu konca. Profesor nemilosrdno odgovara: Pao si! Profesor je od uenika oekivao ovakav odgovor: barometar mjeri tlak, a tlak se mijenja s visinom (jer je pritisak zraka na ivu razliit). Na svakih deset i pol metara stupac ive sputa se za 1 milimetar; pa ako je tlak na zemlji 760mm, a 757 na vrhu tornja, to znai: 760 - 757 = 3; 10,5 x 3 = 31,5: toranj je visok 31,5 metra. Student se ipak nije predao. Obratio se sudu i sudac je dopustio da jo jednom ide na ispit. Ovog puta ga je ispitao osobno profesor Gell-Mann. Obratio se studentu ovako: Zaboravimo to je bilo na prolom ispitu. Evo barometra, ovdje vani je toranj, reci mi kako e barometrom izmjeriti visinu tornja. Student je napravio biljeke i rekao: naao sam 21 rjeenja pa ne znam koje je najbolje Gell-Mann, iznenaem, zatrai da nabroji sva rjeenja. Mladi pone: Prvo rjeenje: stavit u barometar na zemlju uz zid tornja pa napraviti zarez na zidu na vrhu barometra, onda u barometar postaviti na zarez, pa napraviti novi zarez i tako dalje dok ne doem do vrha. Drugo rjeenje: ekat u sunce, staviti barometar na zemlju i zmjeriti njegovu sjenu pa usporediti sa sjenom tornja i tako odrediti visinu na nain kao je to uradio Tales. Tree rjeenje: popet u se na vrh tornja s kronometrom, bacit u barometar, izmjeriti vrijeme pa po formuli zakona o sili tee i ubrzanju izraunati visinu tornja. etvrto rjeenje: izraunat u po padu tlaka (kako je drugi profesor traio). Peto... esto... rjeenje... A na kraju je i dvadeset i prvo rjeenje, koje moda nije odve poteno. Otii u do uvara tornja, pokazati mu barometar i darovati mu ga - ako mi kae koliko je toranj visok!

KREATIVNOST (STVARALATVO)

Mjesto stvaralatva u obrazovnom procesu:OBRAZOVANJE (kvaliteta linosti odreena znanjem i sposobnostima)

ZNANJE SPOSOBNOSTI (materijalni zadaci) (funkcionalni zadaci)

INJENICE GENERALIZACIJE SENZORNE, PRAKTINE, (konkretno) (apstraktno) IZRAAJNE, INTELEKTUALNE MILJENJE (proces zahvaanja odnosa i veza)

KONVERGENTNO DIVERGENTNO (logiko zakljuivanje) (stvaranje novih ideja)

Divergentno miljenje prema Guilfordu:

redefinicija nova upotreba likovnih sadrajaosjetljivost za probleme sposobnost otkrivanja likovih problemafluentnost raspolaganje bogatstvom idejaoriginalnost sposobnost da se otkriju potpuno nove idejeelaboracija razraivanje originalne ideje u detaljefleksibilnost lako naputanje uhodanih putovaKreativnost je pristup problemu.Za proizvodnju novog djela potreban je fond znanja i iskustva stvaranje novih spojeva.Odrednice kreativnosti: - povezivanje ranije nepovezanih stvari djelatnost koja daje originalne produkte (neponavljanje) visoke drutvene vrijednostiKreativnost je suprotna konformizmu. Konformizam (kon+forma, spajanje, isti oblik): podudaran s drugima, jednolik, suglasnost s veinom; oportunizam, nemanje svog stava i miljenja ve se preuzima stajalite (veinske) okolice. Puenje, Mc Donalds, ablone, lani moral i emocije, ki.

Irving TaylorNivoi kreativnosti:Generativno stvaralatvo: - ekspresivno stvaralatvo - produktivno stvaralatvozadaci obrazovnih sustava - inventivno stvaralatvoKonstruktivno stvaralatvo: - inovativno stvaralatvo - emergentivno stvaralatvo (autentino nove cjeline) Razvoj kreativnosti:kreativnost spontane aktivnosti samostalno izraavanje, spontani djetetov izrazkreativnost usmjerene aktivnosti spontano izraavanje uz svjesno nastojanje za poboljanjem, postizanjem slinosti s realnim objektomkreativnost invencije opaanje i izraavanje novih likovnih odnosakreativnost inovacije donoenje znaajnih promjena u likovnom izrazu unoenjem sloenijih likovno-jezinih i tehnikih mogunostikreativnost stvaranja stvaranje potpuno novih likovno-pojmovnih sustava stilova

Djeja kreativnost je definirana stupnjevima 1., 2. i 3., a djelomino 4.

Faze misaonog i likovnog razvoja djeteta i stupnjevi kreativnog procesa:

Godine starosti1, 2, 34, 5, 67, 8, 9, 1011, 12, 13, 14, 1516, 17miljenjepredpojmovnokonkretno predoperacijskokonkretno operacijskoapstraktnopristup okolinispontaniintelektualno vizualnifaze likovnog razvojafaza izraavanja primarnim simbolimafaza izraavanja sloenim simbolima (faza sheme)faza intelektualnog realizmafaza vizualnog realizmalikovni pojmovni sustavistupnjevi kreativnosti1. kreativnost spontane aktivnosti2. kreativnost usmjerene aktivnosti3. kreativnost invencije4. kreativnost inovacije

Teorije psihikog razvoja (Langer):1. Teorija mehanikog ogledala odraavanje okoline. Pasivno. Izrastamo u ono to okolina uini od nas.2. Teorija organske svjetiljke autoformativan proces. Aktivno. Izrastamo u ono to nainimo od sebe.3. Psihoanalitika teorija stalni sukob instinkta i vanjskog svijeta. Odgovara NA i brani se OD poriva i utjecaja.Ometanje stvaralatva:- crtanje djeci- ispravljanje djejih oblika- slikovnice za bojenje- prenaglaavanje vrijednosti- urednost i preciznost- nametanje ablonaPoticanje kreativnosti osnovna naela:

bodrenje manipuliranje idejama i predmetima provjeravanje ispravnosti ideje (vie kako, manje to) ohrabrivanje novog, izvornog miljenja suzdravanje od prerane kritike ideje kao krive ili neprikladne traenje alternativnog naina rjeenja i mogunosti (variranje, analogija) pitanje to bi bilo da je bilo drugaije poticanje uenika da postavljaju pitanja nagraivati nekonformistiko miljenje pomagati uenicima u nalaenju izvora informacija poticati grupno rjeavanje problema (brainstorming)

Divergentne igre:1. Verbalne:Nastavljanje prie:Zadane rijei: vrata, brod, sedam, vilica, velik, srea, stare izme, prehlaen mrav, nanopodi, val x 4Poetak: Bilo je to u vrijeme kada su se ptice poele gnijezditi u bradama mudraca...- Izmjene rijei:TAAMmataMOOPpomoGARITtigarPADAZzapadLUPAKklupakalupVANARvrananaravravanLMAAPlampapalmaAVARTvatratravaStvaranje veza:to je zajedniko rijeci i peli?

Mogue veze:kretanje, izvor stredstava za ivot ljudi, opasne kad se naljute...

2. Vizualne:Dovri crte kako eli:

3. Prostorne- razliite upotrebe predmeta (tap, stolac...)4. Zvukovne- razliito izgovaranje glasa (npr. a)- dodavanje razliitih pokreta5. Logike- problemske prie- matematiki (numeriki, geometrijski) i fizikalni zadaci

1 2 3 = 11 2 3 4 = 11 2 3 4 5 = 1Umetni znakove aritmetikih operacija tako da rezultat bude 1. Dozvoljeno je dvije susjedne brojke udruiti u jedan broj (npr. 1 2 = 12).Npr.: 1 + 2 : 3 = 1 1 x 2 + 3 - 4 = 1 1 + 23 : 4 - 5 = 1