100 godina HPD "Tomislav" Cernik
-
Upload
tihomir-podkonjak -
Category
Documents
-
view
1.009 -
download
22
description
Transcript of 100 godina HPD "Tomislav" Cernik
hrvatskog pjevaËkog druπtva
TomislavCERNIK
cernik - lipanj 2005.
CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuËiliπna knjiænica - Zagreb
UDK 784.077(497.5 Cernik)(091)
061.237:784>(497.5 Cernik)(067.5)
<STO godina Hrvatskog pjevaËkog druπtva Tomislav - Cernik>
100 godina Hrvatskog pjevaËkog druπtva Tomislav - Cernik /
<autori tekstova Vinko SokiÊ ... et al.>. - Nova Gradiπka : Arca,
2005.
ISBN 953-99213-2-5
1. SokiÊ, Vinko
I. Hrvatsko pjevaËko druπtvo "Tomislav" (Cernik) -- Spomenica
450510207
ISBN 953-99213-2-5
Hrvatsko pjevaËko druπtvo “Tomislav” Cernik
Uredniπtvo: Vinko SokiÊ, Alojzije Aga, Miljenko RosiÊ - BaÊa, –uro Vuk, Dragutin JankoviÊ,Mato OrdaniÊ, Petar PiljiÊ, Vitomir ÆakiÊ, Nikola JugoviÊ, Tihomir Podkonjak
Autori tekstova: Vinko SokiÊ, Alojzije Aga, Miljenko RosiÊ - BaÊa, Mato OrdaniÊ
Ilustracije i fotografije: Druπtvo knjiæevnika Hrvatske: ILIRIE LIRA ilustr. Zagreb 1985.Gradski muzej Nova GradiπkaFoto dokumentacija iz arhiva HPD-a “Tomislav”Fotografije iz osobnih arhiva V. SokiÊa, M. RosiÊa - BaÊe, A. Age,
T. Vuka, T. Podkonjaka, P. PiljiÊa, F. SamardæiÊa Foto studio ”Iris” i Foto studio “Z”Ilustrirana povijest Hrvata, Zagreb 1971.
Korektura: Alojzije Aga
Lektura: Marija LukaË
GrafiËki urednik: Tihomir Podkonjak
GrafiËki suradnik: Petar PiljiÊ
Unos teksta: Ljilja MihaliÊ
Recenzent: Tomislav –uriÊ
Naklada: 1000
Tisak: d.o.o., Nova Gradiπka
GrafiËko rjeπenje korica i ovitka: Tihomir Podkonjak i Marijo Mrnjec
3
bljetnice druπtava i pojedinih znaËajnih umjetnika podrazumijevaju osvrt, kri-
tiËko vrednovanje i postavljanje novih smjernica za daljnji rad. Uvijek su mjerilo
svekolike kulture bili pojedinci i institucije nekog naroda pa tako i u glazbenoj
kulturi. S toga stajaliπta gledano, HPD "Tomislav" postalo je i ostalo nezaobilazna dimenzija,
izvoriπte i luËonoπa u oËuvanju i unapreivanju cerniËke kulturne baπtine i svekolikog
druπtvenog æivota. Velika je uloga ovog druπtva u oËuvanju glazbene tradicije (tamburica i nar-
odna izvorna pjesma), krπÊanstva (pjevane mise u crkvi) i hrvatstva koje se uvijek ogledalo u
dozi prkosa kad je atribut hrvatsko bio zabranjen.
Kao πto CerniËani, nakon πto mudro dadoπe imena svojim ulicama, nikad ne pristajahu da
ih promijene, tako nikad ne prihvaÊahu da HPD "Tomislav" dobije neki drugi "podobniji"
naziv. Premda su u namjeri da oËuvaju opstojnost morali pjevati pod nenarodnim i Hrvatima
nesklonim reæimima, znali su da moraju platiti cijenu i baπ zato doæivjeπe 100. obljetnicu. U
"Tomislavu" je uvijek postojala ona hrvatska i katoliËka æica koja je znala uz "podobne" zapje-
vati izvornu hrvatsku pjesmu, rodoljubnu, budnicu i sakralnu i onda kad je to bilo pogibeljno
za pojedinca i druπtvo.
Rijetke su cerniËke obitelji iz kojih netko nije svirao ili pjevao u "Tomislavu". Bila je to
duænost, obveza, Ëast i obiteljska tradicija jer "Tomislav" u svojoj stogodiπnjoj djelatnosti
predstavlja stoæer oko kojega se okuplja puk na koncertu, na misi, na puËkom i dræavnom
slavlju. Stotine i tisuÊe pjevaËa, tamburaπa, folkloraπa i glumaca rasporeenih u sekcije od
utemeljenja 1905. g. do danas, utkalo je svoje sposobnosti i domoljubni zanos u "Tomislav" i
pronijelo ime Cernika diljem Slavonije, Hrvatske i Europe. "Tomislav" je nezaobilazna karika
u lancu cerniËke kulturne baπtine i glazbene kulture ovoga dijela Slavonije.
Evo nas na vremenskom meaπu πto ga treba dostojno obiljeæiti da bi buduÊa pokoljenja
mogla dokuËiti i ocijeniti πto su im namrli preci. Hvala svima CerniËankama i CerniËanima,
NovogradiπËanima i drugima koji su na bilo koji naËin pripomogli radu i uspjesima HPD-a
"Tomislav", hvala utemeljiteljima, dirigentima, predsjednicima i dobrotvorima koji su ga
vodili kroz druπtvena previranja i oluje i sretno izveli do 100. obljetnice.
Pjesma nas je odræala - pjesmi hvala !
–uro Vuk
100 GODINA HPD-a “TOMISLAV"
4
eÊ u vrijeme doseljavanja (V. - VI. st.) Hrvati su iz svoje pra-
domovine donijeli osobit naËin æivota, obiËaje i glazbenu
tradiciju (ples, pjesmu, glazbala). Najnovija istraæivanja
pristaπa o iranskom podrijetlu Hrvata pokazuju sliËnost hrvatskog i kurdis-
tanskog jezika, a usporedni arhaizmi u oba jezika, izmeu ostalih rijeËi,
spominju i rijeË tambur (tambura, tamburica). U vrijeme doseljavanja i
sudara s rimskom civilizacijom Hrvati su zasigurno imali jednostavnu pjes-
mu, pratilicu kao izraz osjeÊaja naroda te jednostavne plesne korake ritu-
alnog ili vjerskog karaktera.
Prilagoavanje zateËenom rimskom naËinu æivota i kulturi trajalo je
vrlo dugo. Od VII. do X. st. traje razdoblje pokrπtavanja, a time i postupnog
prihvaÊanja gregorijanskog glazbe-
nog repertoara koji su njegovali
benediktinci joπ u IX. stoljeÊu. 925.
godine hrvatski kralj Tomislav
prigodom krunjenja na Duvanj-
skom polju prima krunu, simbol
vlasti, od rimskoga Pape i time
priznaje autoritet Rimske crkve nad
svojom dræavom. Papa Ivan X. pisat
Êe kralju Tomislavu i sveÊenstvu
(regi Croatorum) zahtijevajuÊi da
"kao odabrani sinovi Rimske
crkve" podræavaju njezin nauk i
regule.
Kako je Crkva preko vladara imala velik utjecaj na narod, a crkvena je
glazba bila sveËana i dolazila "s visina", u samostanima i crkvama sveÊenst-
vo njeguje gregorijanski koral, klasiËnu polifonijsku crkvenu pjesmu
nastalu na temelju jednoglasnog korala bez instrumentalne pratnje. Crkva je
branila instrumentalnu glazbu u crkvama jer je ona previπe "zabavna" i tek
Êe kasnije dopustiti orgulje (danas izrazito crkveni instrument). Narod u
CRTICE IZ POVIJESTI HRVATSKE GLAZBEDO UTEMELJENJA PJEVA»KIH DRU©TAVA
OTON IVEKOVIΔ:
Krunidba kralja Tomislava
5
crkvenom pjevanju ne sudjeluje, on je
samo sluπatelj stranog viπeglasnog pje-
vanja uËenih sveÊenika, akona i stude-
nata.
U narodu, koji je æivio pastirskim,
poljodjelskim i ratniËkim æivotom, æiv-
jela je frulica dvojnica koja veÊ sama po
sebi daje dva glasa, i pjevale se izvorne
pjesme bez nekih pravila, viπe po osjeÊaju. Polifonijsko pjevanje svjetovnih
pjesama bez instrumentalne pratnje vjerojatno je postojalo jer se u neπto
drukËijim oblicima odræalo i do danas (klapsko pjevanje vrhunskog izraza,
mutavo kolo i dr). No, isto se tako odræala i instrumentalna glazba (tamburi-
ca samica i dr.).
Od XI. do XV. st. (srednji vijek) moæemo pratiti sakralnu (crkvenu)
glazbu na tradicijama glagoljaπtva (Slaveni, bliæi narodu) i gregorijansku
koju je njegovala Rimska crkva. Hrvatska je glazbena glagoljaπka kultura
(pjevanje sveÊenika, klerika i vjernika) ipak bila razliËita od istoËnog glago-
ljaπkog obreda (pojanja). Za srednji vijek nema podataka o skladateljima, ali
veÊ u XIII. st. postoje imena svjetovnih glazbenika (Andrija i »estivoj) te
ikonografski izvori od XI. st. nadalje s prizorima muziciranja i glazbenih
instrumenata.
U renesansi (osobito XVI. st.) veÊ se javljaju skladatelji hrvatskog pori-
jekla: biskupov skladatelj u ©ibeniku J. SkjavetiÊ te F. Bosanac, A.
Motovunjanin, A.Petris (PetriÊ), Ivan LukaËiÊ (©ibenik), Atanasije
GrgiËeviÊ, Vinko JeliÊ (Rijeka) i dr. Objavljuju se svjetovni madrigali,
sakralni moteti i drugi glazbeni oblici. Osobito je æiva dubrovaËka glazbena
scena kojom dominiraju uglavnom stranci. P. HektoroviÊ (Hvar) u svoje je
djelo Ribanje i ribarsko prigovaranje (1568.) unio i notne zapise hrvatskih
narodnih pjesama.
U razdoblju baroka (1600. - 1750.) u dalmatinskom dijelu Hrvatske
njeguje se monodija kao novi stil u glazbi, ali nema znaËajnijih skladatelja (I.
©ibenËanin stvara u Engleskoj i Italiji). T. Ceechini 4o godina djeluje kao
orguljaπ i skladatelj u Splitu i Hvaru, autor je 27 zbirki crkvenih i svjetovnih
vokalnih i instrumentalnih skladba. 1742. u pet hrvatskih opÊih rjeËnika koji
su tada tiskani zabiljeæeno je 2000 glazbenih pojmova. U to su vrijeme
baroknu glazbu njegovali pavlini (koralno pjevanje), isusovci (glazbeno ka-
zaliπte), klarise (glazbeno πkolstvo) i franjevci (skladanje i scenska glazba).
Dubrovnik, Split i Varaædin glazbena su srediπta u doba klasicizma
(1750.-1830.). Najpoznatiji su Luka SorkoËeviÊ, autor 8 simfonija i neπto
Papa Ivan X. piπe 925. godine “dragom sinu
Tomislavu, kralju Hrvata” (dilecto filio
Tamisclao Regi CROTATORUM)
Biskup Maksimilijan Vrhovac
6
komorne glazbe (iz 1754.) i J. PuciÊ-SorkoËeviÊ koja je svojim solo pjesma-
ma iz 1816. postala prva skladateljica u Hrvata. Njeguju se sakralna djela,
oratoriji, pjevane mise, moteti, himne, ali i svjetovne arije, zborovi, sim-
fonije i komorna instrumentalna glazba.
Nama je Hrvatima znakovito razdoblje romantizma (1820.-1914.) zbog
buenja nacionalne svijesti i pojave veÊeg broja skladatelja te prikupljanja
svekolikog narodnog blaga, pa i glazbenog.
Revolucionarne ideje i Napoleonova osvajanja hrvatskih krajeva
(Ilirske provincije) donose prve veÊe uspjehe u buenju nacionalne svijesti,
prosvjetiteljstva i umjetnosti uopÊe. Naziru se zaËeci preporoda hrvatskog
naroda. M. Vrhovac, biskup zagrebaËki, poziva 1813. g. sveÊenstvo da mu
zabiljeæi i poπalje pjesme koje se u narodu rado pjevaju i time utire put F.
KuhaËu, muzikologu i sakupljaËu narodnog glazbenog blaga (1834.-1911.)
koji je od 1871. bio profesor Glazbene πkole, Glazbenog zavoda i glazbeni kri-
tiËar. Prikupio je pet knjiga puËkih popijevki.
Strani obrtnici i trgovci zajedno s hrvatskim æivljem stvorili su novi tip
pjesme koju KuhaË naziva "varoπkom" (gradskom) pjesmom, razliËitom od
narodnog pjevanja. Narod je bio optereÊen ratovima, borbama za samostal-
nost i prava unutar tuinskih reæima i nije baπ puno polagao na umjetnost pa
Êe KuhaË reÊi: "Gdje bojna trublja zatrubi i zveket oruæja ozvanja, tu nema
stana vilama umjetnicama".
1827. u Zagrebu se osniva druπtvo Muzikverein, kasnije Hrvatski
glazbeni zavod, a prvi dirigent, uËitelj i ravnatelj bijaπe J.K. Morgenstern.
Ilirci Êe ovo druπtvo preimenovati u Druπtvo prijatelja glazbe u Hrvatskoj i
Slavoniji.
Nakon povratka iz Praga V. Lisinski sastavit Êe pravila Druπtva i udariti
temelje pedagoπko-glazbenom djelovanju ovoga druπtva na europskoj razi-
ni. HGZ ima svoju zgradu, u njemu djeluju simfonijski orkestar i glazbena
πkola koja Êe prerasti u MuziËku πkolu V. Lisinskog i visoki studij MuziËke
akademije.
1835. g. razmahao se Ilirski pokret kojem je idejni zaËetnik bio Ljudevit
Gaj, a njegove je ideje u Saboru zastupao grof J. DraπkoviÊ. Ilirci su shvatili
znaËaj glazbe kod πirokih narodnih slojeva jer glazbom se lakπe budi i podiæe
nacionalni osjeÊaj i narodna svijest. Uz borbu za hrvatski jezik vodi se i
glazbeni boj: stvaraju se tekstovi i melodije za budnice (davorije), skladaju
se prve opere (Ljubav i zloba). Ilirski pokret imao je za cilj pokrenuti narod-
nu svijest svih Juænih Slavena, ali je ostao samo hrvatski narodni preporod
koji Êe Hrvatima donijeti jeziËno ujednaËavanje i opÊu svijest o sposobnosti
Hrvata da, kao i drugi kulturni narodi, imaju svoj jezik, kulturu pa tako i
Ljudevit Gaj
Franjo KuhaË
Vatroslav Lisinski
7
glazbu. 1840. godine izvodi se kazaliπna drama Juran i Sofija, a 1857. Ëuveni
“GraniËari” J. Freundereicha, roenjem NovogradiπËanina i jednog od
utemeljitelja Hrvatskog narodnog kazaliπta u Zagrebu.
U zagrebaËkom sjemeniπtu 1839. A. ©triga utemeljuje kao prvo pjevaËko
druπtvo Narodno i ilirsko druπtvo skladnoglasja Ëija je zadaÊa njegovati
crkvenu pjesmu i narodnu glazbu. Druπtvo je imalo pjevaËki zbor i orkestar
s dirigentom V. Lisinskim na Ëelu i djelovalo je do 1848. g.
Na tekst P. ©tosa, Lisinski sklada prigodnicu za doËek Ljudevita Gaja s
promiËbenog putovanja po Hrvatskoj "Iz Zagorja od prastara", koju je 1841.
izveo zbor od 200 Ëlanova rodoljubne mladeæi. D. Demetar prepjevao je ovu
pjesmu u poznatu budnicu Prosto zrakom ptica leti (na repertoaru HPD-a
"Tomislav").
1846. godine Antun MihanoviÊ spjevao je stihove Lijepe naπe
domovine, a uglazbio ih je Josip Runjanin. Tad je nastala i pjesma Ljubimo
te, naπa diko. Ljudevit Gaj je dao odrednicu narodne glazbe rekavπi: "Neka se
narodna glazba crpi iz naroda i neka se ono πto je novo, stvara u duhu naπega
puka, ali ne tako prosto i naivno kao πto puk stvara, nego fino sa pravilima
estetike, jer Êemo samo tako doÊi do onoga πto drugi narodi nemaju, tj. do
prave narodne glazbe".
Uz Vatroslava Lisinskog i Ljudevita Gaja znaËajno mjesto u tome vre-
menu ima i Ferdo LivadiÊ (1799. - 1878.), skladatelj poznate Joπ Hrvatska ni
propala dok mi æivimo, svojevrsne hrvatske Marseljeze.
I Sidonija Rubido - Erdödi, iako plemkinja, prihvaÊa Gajev poziv da
1835. i 1846. za ilirce pjeva na hrvatskom jeziku unatoË pritisku austrijsko-
maarskih vlasti.
Prema dr. prof. L. ÆupanoviÊu glazbeno djelo V. Lisinskog predstavlja
temelj zborske literature, instrumentalnih i orkestralnih djela te prvih
opera (Ljubav i zloba 1846. i Porin 1851.). Lisinski je bio prvi profesionalni
glazbenik u Hrvatskoj, podigao je hrvatsku glazbu na europsku razinu,
skladao dvije opere i usmjerio hrvatsku glazbu u narodnom duhu.
U glazbenom hrvatskom preporodu djelovali su J. JuratoviÊ, uËitelj pje-
vanja u ZagrebaËkoj Bogosloviji, F. PintariÊ, franjevac i orguljaπ u
ZagrebaËkoj katedrali, J. Padovac, skladatelj i gitarist i dr.
1842. u Zagrebu je utemeljena Matica hrvatska, najstarija kulturna
institucija u Hrvata. Preporodni zanos Hrvata oËito je smetao BeËu pa je
1843. zabranjeno ilirsko ime. Gaj je potisnut, a u prvi plan izbijaju I. Kuku-
ljeviÊ i konzervativac F. Kulmer. 1848. raspuπten je Sabor, a 1851. nastupa
Bachov apsolutizam. 1853. g. Ljudevit Gaj biva uhiÊen za djelovanje u
jugoslavenskom revolucionarnom pokretu.
Antun MihanoviÊ
Plakat za izvedbu opere “Ljubav i zloba” iz 1846. g.
8
1852. M. BogoviÊ Êe napisati: "Okanimo se politike sasvim... no joπ jaËa
politika od te jest rad na πirenju hrvatske pjesme".
Od sredine XIX. st. znaËajno mjesto na hrvatskoj glazbenoj sceni zauzi-
ma I. pl. Zajc (1832. - 1914.). Vrativπi se sa studija u Rijeku , 1855. preuzima
oËeve duænosti kapelnika, ali veÊ 1862. odlazi u BeË, srediπte europske
glazbe, osobito operete. Tu je Zajc napisao mnoge solistiËke pjesme i djela za
zborove kao πto je pjesma "U boj" koju Êe uvrstiti u svoju operu “Nikola
©ubiÊ Zrinski”. 1863. uspjeπan je s operetom "Momci na brod", a nakon
jednog uspjeπnog koncerta u nazoËnosti biskupa J.J. Strossmayera Zajcu je
pristupio P. PreradoviÊ i rekao: "»emu stvaraπ za Nijemce dok te u domovi-
ni Ëeka golema kulturna zadaÊa. Poi s nama kuÊi i pomozi nam probuditi
narod iz drijemeæa u koji je zaspao poslije Ilirskog pokreta". Unosan poloæaj
u BeËu Zajc je napustio 1870. i vratio se u Zagreb te preuzeo duænosti rav-
natelja, dirigenta i uËitelja Hrvatske opere i MuziËke πkole Glazbenog zavo-
da. Njegovom pojavom i djelovanjem zapoËinje novo razdoblje u povijesti
glazbene umjetnosti u Hrvatskoj.
U ovom razdoblju djeluje i jedan po roenju CerniËanin - Karlo Pienta
(Cernik 1869. - Sarajevo 1902.). Zavrπio je uËiteljsku πkolu u Zagrebu te dvo-
godiπnji glazbeni konzervatorij u Pragu. U Glazbenom zavodu u Zagrebu
poloæio je ispit za uËitelja pjevanja i orguljanja. Kao uËitelj, kompozitor i
zborovoa djeluje u Petrinji i Sarajevu, gdje je i umro 1902. godine. Autor je
solistiËkih zbirki, kompozicija za mjeπoviti muπki i æenski zbor te oratorija,
kantata i dr.
Od sredine XIX. st. u Hrvatskoj se umjesto plemstva pojavljuje gra-
anski sloj druπtva (trgovci i obrtnici) u koji je ukljuËen velik broj stranaca
koji su donijeli nove ideje iz raznih europskih zemalja. Na tradicijama iliriz-
ma graansko Êe druπtvo stvoriti uvjete za utemeljenje Ëitaonica i knjiænica,
vatrogasnih druπtava, πkolskih, pjevaËkih i tamburaπkih druπtava, a sve sa
svrhom unapreenja kulturno-zabavnog æivota. Tako su u osobitim uvjetima
(druπtvenim, gospodarskim i politiËkim) osnovani: Druπtvo karlovaËkih
pjevaËa 1859., "Vijenac" u Zagrebu 1862. kao nasljednik "Skladnoglasja" iz
1839., "Kolo" u Zagrebu 1862., "KuhaË" u Osijeku 1862., "Zvono" u Kriæev-
cima 1863., "Slavuj" u Petrinji 1864., "Zora" u Karlovcu 1871., "Sloga" u
Vinkovcima 1872., "Jeka" u Samoboru 1874., "Lipa" u Osijeku 1876., "Rodo-
ljub" u Virovitici 1880., "Vijenac" u Poæegi 1882., "Zvonimir" u Splitu 1884.,
"GraniËar" u Novoj Gradiπki 1886., "Golub" u Bjelovaru 1887. "GunduliÊ" u
Dubrovniku 1893., "Kolo" u ©ibeniku 1899., "Tomislav" u Cerniku 1905.,
"ZoraniÊ" u Zadru 1908. i dr. Do poËetka XX. st. veÊ ih je bilo blizu stotinu.
Prigodom sveuËiliπne proslave u Zagrebu HPD "Kolo" 1874. g. pokreÊe
inicijativu na poticaj I. pl. Zajca za osnivanje Hrvatskog pjevaËkog saveza, aIvan pl. Zajc
Mirko BogoviÊ
Ferdo LivadiÊ
9
toj se ideji prikljuËuju druπtva iz Karlovca, Siska, Petrinje, Kriæevaca, Gline i
dr. ZadaÊa je Saveza bila razvitak i napredak pjevaËkih druπtava. Rad SPD
onemoguÊio je I. svj. rat i odluka Zemaljske vlade u Zagrebu da se u ratnom
razdoblju obustavi svaka djelatnost pjevaËkih druπtava. 1922. g. SPD se
obnavlja i reorganizira pa 1924. g. nastaje 13 pjevaËkih æupa: KuhaË (Osijek),
Faller (Bjelovar), Lisinski (Zagreb), LivadiÊ (Samobor), Novak (Slav. Brod) i
dr. Odræavaju se smotre i festivali te nastupi u inozemstvu (Prag 1928.).
Djelatnost SPD-a ponovno prekida II. svjetski rat, a kontinuitet rada odræa-
va Zadruga "Sklad" svojom glazbenom izdavaËkom djelatnoπÊu. Nasljednik
SPD-a bit Êe kasnije Hrvatski sabor kulture, institucija koja obrazuje,
usavrπava, pomaæe i prati glazbeni kadar i druπtva u Republici Hrvatskoj,
organizira smotre, natjecanja i festivale, tiska struËnu literaturu i najboljima
dodjeljuje republiËka priznanja i nagrade.
Joπ su KuhaË i Zajc nastojali unaprijediti i tamburaπku glazbu, sastavni
dio rada mnogih pjevaËkih druπtava. Mnoga su druπtva nosila epitete "pje-
vaËko i tamburaπko" druπtvo pa tako i HPD "Tomislav" u Cerniku. Tek je
1937. g. u Osijeku, srediπtu tamburaπke glazbe u Hrvatskoj, ustanovljen
Hrvatski tamburaπki savez sa zadaÊom da prati, razvija i unapreuje tambu-
raπku glazbu. Za tamburaπku su glazbu znaËajni P. KolariÊ, M. Majer, V.
Mutak, M. Farkaπ, I. AndriÊ, S. JankoviÊ, J. Njikoπ i dr. HTS organizirao je
smotre, natjecanja i gostovanja tamburaπkih orkestara te izdavao tambu-
raπku literaturu.
10
GOSPODARSKE PRILIKE I KULTURNE POTREBE U CERNIKU KRAJEM XIX. I PO»ETKOM XX. STOLJEΔA
rgoviπte i opÊinsko mjesto Cernik, u neposrednoj blizini Vojne
krajine (Nova Gradiπka) u drugoj polovici XIX. st. bilo je zah-
vaÊeno gospodarskim promjenama koje su agrarnu Slavoniju
postupno mijenjale u manufakturnu i industrijsku zemlju. Poglavito stranci
uz pomoÊ dræavnih koncesija iskoriπtavaju πumska bogatstva (izrada duæice
za baËve), otvaraju rudnike lignita i kamena, podiæu pecare, ciglane, pilane,
mlinove, buπotine mineranog ulja (nafta) i dr. Krajem stoljeÊa pokrenuta je
kemiËka industrija na bazi prerade bukovine iz psunjskih πuma od CerniËke
©agovine do BaÊindola i BaniÊevca. Grade se æiËare i πumske pruge kojima se
drvo dovozi do industrijskih pogona u Cerniku (vidi knjigu CerniËke tvor-
nice krajem 19. i poËetkom 20. st.).
11
Uz domaÊe stanovniπtvo koje se zapoπljava u tim pogonima, u Cernik se
doseljava mnoæina struËnih stranih radnika (»esi, Nijemci, ©vicarci,
Maari, Talijani, Kranjci i dr.). Uz veÊ brojnu koloniju Æidova, koji su u
Cernik doselili iz Nove Gradiπke nakon 1825. kad im je Vojna krajina
zabranila boravak, Cernik je 1890. g. imao 1649 stanovnika. Deset godina
kasnije (1910.) taj Êe broj porasti na 2112, premda su neki Æidovi nakon uki-
danja zabrane boravka u Novoj Gradiπki 1868. preselili u grad.
Stanovniπtvo se brzo prilagoava gospodarskim promjenama i rad-
niËkom nadniËarskom naËinu æivota jer u Cerniku veÊ postoji jaka obrtniË-
ka tradicija (1826. g. utemeljen je ObrtniËki zbor). Na vlastelinstvu u posje-
du stranaca (©vicarci) unapreuje se poljodjelstvo, sade se voÊnjaci, obavlja
navodnjavanje, uvode æeljezni plugovi i strojevi. U Cerniku se otvaraju
kovaËnice, svratiπta, gostionice, prodavaonice domaÊe uvozne i kolonijalne
robe te velika skladiπta iz kojih se snabdijevaju i prodavaonice u Novoj
Gradiπki.
Od 1888. g., kad je u promet puπtena æeljezniËka pruga Sunja - Nova
Gradiπka, zapoËelo je intenzivno iskoriπtavanje prirodnih bogatstava
cerniËkog kraja. Rade i proπiruju se pogoni na parni stroj (Tvornica æeste,
KemiËka tvornica, Parapilana "Marijevac", Tvornica opeke i crijepa, parni
mlin i dr.).
12
Trgovine i ugostiteljstvo u poËetku vode Æidovi, ali se sve viπe domaÊih
ljudi ukljuËuje u ovaj unosni posao. Æidovska zajednica pomaæe opÊinskoj
upravi u poboljπanju kvalitete æivota svih graana, daje svoje novËane priloge
za razne komunalne i kulturne potrebe, gradi svoju πkolu, sinagogu i
æidovsko groblje.
1859. u Cerniku se otvara niæa puËka πkola, a 1885. g. uz pomoÊ Æidovske
udruge i OpÊine Cernik utemeljeno je Dobrovoljno vatrogasno druπtvo
Cernik. Nije sluËajno da su Æidovi pomogli osnivanje DVD-a i da je prvi
predsjednik bio Gustav Wolheim, trgovac iz Cernika, jer oni su posjedovali
veliku imovinu koju je trebalo zaπtititi od poæara.
Joπ od poËetka XVIII. st. FranjevaËki je
samostan u Cerniku vjersko, prosvjetiteljsko i
kulturno srediπte ovoga dijela Slavonije. U
njemu je djelovala i prva πkola (pouËavanje u
Ëitanju i pisanju) sve do polovice XIX. st., pro-
fesorij i u drugoj polovici XIX. st. studij
moralne teologije i filozofije. U ovom je
samostanu 1740. boravio i poznati hrvatski
pisac, gramatiËar i prosvjetitelj M.A. RelkoviÊ
prije odlaska na πkolovanje u PeËuh. U XIX. st.
sve do stvaranja niæe puËke πkole 1859. g. obra-
zovanje buduÊih πegrta za potrebe cerniËkih
obrtniËkih radionica vodili su sveÊenici fra-
njevci. DapaËe, oni su bili i prvi nadzornici
puËke πkole, vjerouËitelji i uËitelji.
Polovicom XIX. st. vjerski se æivot odvijao u okviru FranjevaËkog
samostana (mise, procesije, hodoËaπÊa, posvete, kirvaji, vjenËanja, krπte-
nja), ali se utjecaj Crkve osjeÊao u πkolstvu, kulturi i opÊem druπtvenom æi-
votu. Od 1902. do 1904. u FranjevaËkom samostanu izdaje se list "Aneo
Ëuvar", namijenjen katoliËkoj mladeæi, Ëiji je pokretaË i glavni urednik fra
Mladen BarbariÊ. Najprije πkola, a potom i DVD bili su nosioci kulturno-
zabavnog æivota u Cerniku. Crkva nije mogla zadovoljiti sve potrebe mnoæine
ljudi razliËitih nacionalnosti, jezika, vjere, obiËaja i glazbene tradicije. Sve je
to trebalo usuglasiti i naÊi opÊekulturne i zabavne sadræaje u kojima Êe svi
sudjelovati. Tu su ulogu u poËetku imali πkola i DVD. Odræavane su plesne
veËeri, zabave, Ëajanke, priredbe i kazaliπne amaterske predstave, a pri-
kupljenim sredstvima kupovala se vatrogasna oprema, uËila, πkolska zastava
i sl.
U suradnji s Crkvom odræavaju se priredbe na kraju πkolske godine,
doËeci znaËajnih politiËkih i vjerskih osoba, posvete druπtvenih zastava i dr.
13
U crkvenim dogaanjima sudjeluju puk,
graanstvo i vlastelini (ovisno o vjeroispovi-
jesti). Sami pak vlastelini (najËeπÊe stranci),
gajili su svoj druπtveni æivot po uzoru na
europski, prireujuÊi lovove, izlete, piknike i
sportska natjecanja u krugu vlastelinstva.
UgoπÊavali su roake i prijatelje (ake, stu-
dente) na ladanju, i tako je Cernik bio
povezan i s BeËom, Peπtom, Grazom, Pragom
i dr.).
U takvim se gospodarskim i druπtvenim
okolnostima 1904 osnivaju Gospodarska
veresijska udruga, 1905. HPD "Tomislav",
1908. Hrvatska Ëitaonica i knjiænica, 1910.
Uboπka zaklada i 1925. SeljaËko prosvjetno i
dobrotvorno druπtvo "SeljaËka sloga" sa svo-
jom kazaliπnom druæinom koja nastupa u
Cerniku i Novoj Gradiπki.
CerniËani su svoj politiËki æivot izraæa-
vali osnivanjem ogranaka tada postojeÊih
politiËkih stranaka.
14
okumentacija o utemeljenju HPD-a "Tomislav" nije u pot-
punosti saËuvana pa se u prouËavanju poËetaka Druπtva treba
oslanjati na usporedne podatke iz spomenica drugih udruga i
davno datih izjava najstarijih Ëlanova, te biografija i podataka iz Spomenice
πkole.
Naime, tijekom II. svjetskog rata u tek sagraenoj pjevaonici (1939.)
gdje su bili smjeπteni instrumenti i arhiv, Ëetiri su godine boravile razne
vojne postrojbe Ëiji su pripadnici spalili i raznijeli dokumentaciju. U svojoj
Spomenici HPD "GraniËar" (1886.) iz Nove Gradiπke M. BenkoviÊ uz 40.
obljetnicu Druπtva 1926. niti jednom rijeËju ne spominje bratsko susjedno
pjevaËko druπtvo u Cerniku. Dosadaπnje spomenice Druπtva (1955. i 1975.)
UTEMELJENJE HPD-a "TOMISLAV"
donose razliËite podatke i kao
utemeljitelja ili jednog od uteme-
ljitelja spominju Franju KumiÊa,
uËitelja u Cerniku.
Postoji saËuvan proglas (po-
ziv) CerniËanima od 12. veljaËe
1905. godine, u kojem se istiËe
æelja za osnivanjem kulturno-
zabavnog druπtva u Cerniku, a pot-
pisali su ga Franjo KumiÊ, uËitelj, i
cerniËki domoljubi Josip CeniÊ,
πkolski nadzornik, Stjepan Miπ-
katoviÊ, posjednik, Ignac Miπka-
toviÊ, uËitelj, Stjepan TrupiniÊ,
opÊinski blagajnik i Æiga Reichart,
trgovac iz Cernika. Proglas je
upuÊen krajem sijeËnja ili poËet-
kom veljaËe 1905. godine jer se 19.
veljaËe 1905. saziva konstituira-
juÊa sjednica utemeljitelja i podu-
pirajuÊih Ëlanova u prostorijama
Poglavarstva opÊine (te zgrade viπe
nema).
15
Tom su prigodom uspostavljeni muπki i mjeπoviti pjevaËki zbor, tam-
buraπka, folklorna i dramska sekcija. Za prvog predsjednika izabran je
Gustav Wolheim, a za zborovou i dirigenta Franjo KumiÊ. VeÊ spomenuti G.
Wolheim istakao se osnivanjem DVD-a Cernik, koje je 1885. odvojio od
novogradiπkog DVD-a s kojim je djelovalo 7 godina kao podruænica. Franjo
KumiÊ je bio mlad uËitelj koji je u uËiteljskoj πkoli stekao solidno glazbeno
obrazovanje. Svaki je uËitelj stupanjem u dræavnu sluæbu bio obvezan obav-
ljati orguljaπku duænost u mjesnoj crkvi.
Prva Pravila Druπtva sastavili su Stjepan MiπkatoviÊ, Æiga Reichart i
Leonard PetroviÊ i 5. travnja 1906. poslali ih Zemaljskoj vladi u Zagrebu na
potvrdu. Resorno je ministarstvo potvrdilo Pravila 6. svibnja 1906. godine.
Kako je vrijeme osnutka HPD-a "Tomislav" joπ uvijek glasna jeka
hrvatskoga romantizma, a ovaj se pozivao na nacionalu svijest i domoljubne
vrednote, te u borbi protiv tuinske vlasti i utjecaja veliËano sve πto je istin-
ski hrvatsko, lako moæemo pretpostaviti da su inicijatori i utemeljitelji bez
mnogo dvojba izabrali ime “Tomislav”, ono πto ga je nosio najveÊi hrvatski
vladar - kralj Tomislav (925.). Otpor Tomislava tuincima postao je sino-
nim otporu cerniËkih domoljuba u vrijeme tuinskih pritisaka na hrvatski
narod. PjevaËki je zbor u poËetku brojio Ëetrdesetak pjevaËa, a prvi je javni
Franjo KumiÊ s uËenicima
16
nastup imao 10. listopada 1908. g.
povodom blagoslova novoobojene
crkve Sv. Petra, apostola u Cerniku.
SveËani je koncert odræan u πkoli, a
tom je zgodom izvedena i kraÊa
predstava. Prihod od 335 kr bio je
namijenjen obnovi crkve i predan
cerniËkom gvardijanu fra Makariju
Kriæanu koji Êe u Kroniku samo-
stana zapisati i ovo: "OpÊa je æelja
da se gospoice i gospoda πto ËeπÊe
pokaæu na pozornici". Poslije ovog
uspjeπnog koncerta odræana je
zabava u gostionici "Rottenstein".
“Tomislav” pleπe “CerniËko kolo” 1923. g. Taj je uspjeπni koncert otvorio vrata i utro put svim buduÊim nastupima
"Tomislava" kroz sljedeÊih 100 godina. Bilo je to vrijeme nacionalno-prosv-
jetiteljskog duha πto ga je "Tomislav" zadræao do danaπnjih dana, a temeljio
se na zasadama europskog i hrvatskog romantizma.
TeπkoÊa nije bilo malo: trebalo je ne samo uvjeæbavati zbor i pojedi-
naËne glasove, bogatiti repertoar, nastupati, nego i odgajati publiku koja do
tada i nije imala nekakvu glazbenu kulturu osim crkvenog pjevanja i naro-
dnog slavonskog folklora i folklorne glazbe (drmeπ, beÊarac, karakaËa i sl. );
trebalo je uloæiti puno truda i glazbenog znanja da se odræe kvalitetni kon-
certi i tako privuku novi Ëlanovi i nova publika.
»lanovi HPD-a "Tomislav" bili su iz redova obrtniËkih obitelji, uËitelji
i opÊinski djelatnici te nadareniji pjevaËi i sviraËi iz puka.
Danas je uobiËajeno da na koncertima "Tomislava", bez obzira bili oni
u Hrvatskom domu, crkvi ili u susjednoj Novoj Gradiπki, prisustvuje velik
broj sluπatelja iz Cernika i da ti sluπatelji imaju veÊ izraen ukus i kritiËki
stav prema izvedbama repertoara "Tomislava".
Djelatnost HPD-a "Tomislav" do gradnje i otvorenja Hrvatskog
zadruænog doma 1939. g. odvijala se u privatnoj ugostiteljskoj radnji
Stjepana Vence –uriÊa (danas Frankopanska ul. br. 182). Probe pjevaËkog
zbora odræavale su se u biljarskoj sali koju su osvjetljavale karabitne i
petrolejske svjetiljke. Tu je, uza zid, bio smjeπten harmonij i ormar s
arhivom. Koncerti i zabave prireivani su u kuÊi Melhiora TomlinoviÊa
(danas Frankopanska 121) i tu je u istim prostorima od 1908. g. djelovala
Hrvatska Ëitaonica i knjiænica. Vlasnik je na ime koriπtenja prostorija dobi-
vao 400 kr mjeseËno, a troπak za ogrjev, rasvjetu i papir snosili su sami
17
Plakat oglas: Silvestarska zabava 31. prosinca 1930. godine
18
Ëlanovi Druπtva od Ëlana-
rine. Tambure su bile vlas-
niπtvo Druπtva i ponekad su
posuivane Ëlanovima za
privatna slavlja.
Koncerti se u ljetnim mje-
secima odræavaju na otvo-
renom: u πkolskom dvo-
riπtu, u ljetnim dvoriπtima
cerniËkih gostionica, u
dvoriπtu zgrade Poglavar-
stva, pred crkvom, a u zim-
skom razdoblju u prostori-
jama πkole, Ëitaonice, u
gostionicama i u crkvi.
Redovito se nastupalo s prigodnim programima na zavrπnoj πkolskoj
sveËanosti, o mladom Uskrsu, na Tijelovo, o BoæiÊu, krizmi i u spomen na
pogibiju Zrinskog i Frankopana (pred crkvom, nakon æupske mise).
Najpopularnija je zabava bila na Silvestrovo (doËek Nove godine)
popraÊena kraÊim igrokazom amaterskih druæina, nastupom "Tomislava" i
bogatom tombolom. Takav je silvestarski koncert s plesom odræan 1930. g.,
a 3. oæujka iste godine odræan je i vrlo uspjeπan koncert zajedno s HPD-om
"GraniËar" iz Nove Gradiπke.
Je li HPD "Tomislav" imalo svoju zastavu u vremenu nakon utemelje-
nja, nije nam poznato. U izvjeπÊu Poæeπke æupanije za godine 1910.-1916.
stoji da su kod Zemaljske oblasti registrirana u Cerniku ova druπtva: DVD,
Hrvatska Ëitaonica i HPD "Tomislav". Sve tri udruge uspjeπno surauju dugi
niz godina na istim rodoljubnim, prosvjetiteljskim i kulturno-zabavnim
zadaÊama. Moralno i novËano jedni drugima pomaæu u kupnji opreme, bar-
jaka, gradnji domova i sl.
Od 1914. do 1919. g. odlukom Zemaljske vlade prekinut je svaki rad u
Druπtvu. Nakon mukotrpnog kretanja iz poËetka (1920.) odræano je viπe
koncerata i zabava u prostorijama Hrvatske Ëitaonice: 1923. g. svibanjska
sveËanost u prirodi (majales) uz sudjelovanje "GraniËara" i 12. kolovoza iste
godine koncert PjevaËkog zbora i tamburaπkog orkestra HPD-a "SvaËiÊ" iz
Kriæa, koji je upriliËen na prijedlog CerniËanina Guste PetroviÊa, zborovoe
u Kriæu.
HPD “Tomislav” u Cerniku 1932. g.(fotografija izbaËena iz Spomenice 1955. god.)
1. red (odozdo slijeva na desno): Nikola TomlinoviÊ,
Anka LuladæiÊ, Stjepan –uriÊ, Stjepan »aklec, Julius
KovaËeviÊ, Ferdo FilipoviÊ, Franjo KumiÊ, Stjepan
Hordi, Anka MiπkatoviÊ, Mato ValetiÊ, Andrija TusiÊ.
2. red: Ljudevit Kic, Josip BukviÊ, Stjepan ©miderer,
Beta LaziÊ, Marija TusiÊ, Roza JeliniÊ, Ana PetriÊ,
Katica –uriÊ, Olga Vuk, ©tefica KovaËeviÊ, Terezija
ÆakiÊ, Reza JeliniÊ, Franjo TomlinoviÊ.
3 red: Ivan PetriËeviÊ, Ivan JankoviÊ, Stjepan
Sikirica, Mijo JeliniÊ, Stjepan JankoviÊ, Milan
JeliËanin, Stjepan Podkonjak, Antun TerziÊ, Stjepan
SokiÊ, Antun Bator.
4. red: –uro PetriËeviÊ, Antun TuËiÊ, Karlo LaziÊ,
Viktor LaziÊ, Dragan BukviÊ, Ivan ÆivkoviÊ, –uro
JeliniÊ, Antun Vuk, Ivo Vuk, Stjepan BukviÊ.
Pozivnica za godiπnju skupπtinu druπtva 1930. godine
19
ranjo KumiÊ, prosvjetni i glazbeni djelatnik rodio se u Novoj Gradiπki
19. travnja 1879. g. U rodnom je gradu zavrπio puËku πkolu, a potom u
Petrinji UËiteljsku πkolu te se kao mlad uËitelj najprije zaposlio u
Gornjim BogiÊevcima (3 mjeseca) da bi na svoj zahtjev dobio uËiteljsko mjesto u
Cerniku 1897. godine. U Cerniku je ostao u sluæbi sve do umirovljenja 1933. godine.
Zapaæen je prosvjetni djelatnik i od 1928. godine obnaπa duænost ravnatelja
PuËke πkole u Cerniku. Svoj je uËiteljski poziv shvaÊao vrlo ozbiljno i zduπno se
posvetio svekolikom obrazovanju djece, mladeæi i odraslih. Uz obvezne obrazovne
πkolske predmete njegovao je osobito ruËni rad (sadnja i cijepljenje voÊaka i vinove
loze) kod djeËaka te druge aktivnosti povezane s unapreenjem tadaπnjeg seoskog
æivota i gospodarstva. S uËenicima je obavljao i arheoloπka istraæivanja na
podruËju Cernika i okolnih mjesta te nalaske slao u Arheoloπki i Prirodoslovni
muzej u Zagrebu.
Franjo KumiÊ je bio domaÊi Ëovjek (roditelji iz Cernika) pa se rado druæio s
cerniËkim pukom i nenametljivo pouËavao ljude kojeËemu, izmeu ostalog i poli-
tiËkim prilikama onog vremena. Svakodnevno je nakon posla svraÊao u Ëitaonicu
da proËita najnovije izdanje novina ili vrati proËitanu knjigu. Tu je Ëitaonicu osob-
no utemeljio 1908. g. a njezinim predsjednikom postao 1928. godine.
S obzirom da je u uËiteljskoj πkoli stekao glazbeno obrazovanje a bio je "pravi
narodni" uËitelj, pun domoljubnog i prosvjetiteljskog zanosa, pridruæio se inicija-
tivi da se u Cerniku utemelji pjevaËko druπtvo. »im je stupio na uËiteljski posao,
imenovan je orguljaπem cerniËke crkve πto je znaËilo i rad s pjevaËima na koru.
KumiÊ je stekao iskustvo koje Êe mu pomoÊi u radu sa πkolskom djecom (πkolski
zbor), ali i s pjevaËima u HPD-u "Tomislav". Bio je zborovoa punih 28 godina,
zasluæan je za razvoj i uspjehe Druπtva od utemeljenja do 1933. godine. Od 1897. g.
do 1933., dakle svoj puni radni vijek, proveo je u sluæbi crkvenog orguljaπa.
KumiÊ je shvatio da uzoran rad s djecom u πkoli jamËi uspjeπan glazbeni rad
s "Tomislavom", a to opet unapreuje crkveno pjevanje i opÊenarodnu glazbenu
kulturu.
Pri odlasku u zasluæenu mirovinu na oproπtaju s kolegama uËiteljima, a
izlazeÊi iz zbornice, KumiÊ Êe reÊi: "Kao mladiÊ uπao, a kao starac izlazim iz ovoga
dragog mi doma".
Kao umirovljenik Franjo KumiÊ æivi u Novoj Gradiπki i zduπno sudjeluje u
radu HPD-a "GraniËar" kao potpredsjednik i, povremeno zborovoa sve do poznih
godina svoga æivota. Umro je 7. rujna 1950. godine i sahranjen na centralnom
groblju u Novoj Gradiπki.
FRANJO KUMIΔ - ÆIVOTOPIS
20
djelatnosti druπtva od utemeljenja 1905. godine veÊ je bilo
rijeËi u prethodnim poglavljima. Zborovoa Franjo KumiÊ nas-
tojao je podiÊi razinu kvalitete nastupa πto je rezultiralo nizom
uspjeπnih koncerata. Naæalost, podataka o tim nastupima ima vrlo malo. No
jedno je sigurno; kad je 1931. godine raspuπteno HPD "GraniËar" u Novoj
Gradiπki, “Tomislav” iz Cernika ostaje jedino hrvatsko pjevaËko druπtvo u
cijelom novogradiπkom kotaru.
1932. g. u Cernik za uËitelja dolazi Dragutin BegoviÊ, a dotadaπnji se
uËitelj Franjo KumiÊ sprema u mirovinu. Zbog loπih iskustava s tadaπnjom
vlaπÊu BegoviÊ u poËetku odbija svaku izvannastavnu aktivnost (rad u
druπtvima), ali po nagovoru Franje KumiÊa i prema osobnom osjeÊaju
nacionalno i kulturno osvijeπtenog Ëovjeka, ipak prihvaÊa poloæaj orguljaπa
za πto je od OpÊine primao novËanu naknadu od 25 dinara. BegoviÊ je osno-
RAD DRU©TVA DO 1940. GODINE
BegoviÊ s “Brπljanom” u Tomaπici 1927. godine
21
vao i crkveni zbor s kojim je javno nastupao. Odmah je u ©koli osnovao djeËji
pjevaËki i tamburaπki zbor, a OpÊina je za ©kolu nabavila 16 tambura pa je veÊ
1933. g. odræan uspjeπan javni nastup. Istodobno se novi uËitelj priklonio i
radu s "Tomislavom" pripremajuÊi s pjevaËima program za tradicionalnu
silvestarsku veËer. 31. prosinca 1932. g. odræan je koncert koji je uspio iznad
svakog oËekivanja, a F. KumiÊ osobno je Ëestitao mladom nasljedniku. U to
je vrijeme duænost predsjednika "Tomislava" obnaπao Ferdo FilipoviÊ,
Ëijom su zaslugom nabavljene narodne noπnje za mjeπoviti pjevaËki zbor i
tamburaπki orkestar. Odræavani su brojni nastupi u Cerniku i okolnim ma-
njim i veÊim mjestima. Kulturno-umjetniËki æivot se razbudio: ©kola,
Hrvatska zadruga, »itaonica, DVD, sve se ujedinilo u jednom cilju - da se
hrvatski narod odupre jugoslavensko-srpskoj hegemoniji i diktaturi.
3. lipnja 1933. g. iz Ministarstva prosvjete u Beogradu, Odjela za nas-
tavu, OpÊinskom poglavarstvu u Cerniku stiæe sljedeÊa odluka: "Na temelju
miπljenja odjeljenja saopπtiti BegoviÊu Dragutinu, uËitelju u Cerniku, sreza
Novogradiπkog, da mu se ne odobrava da moæe vrπiti duænost zborovoe
"Tomislava" u istom druπtvu." Istovremeno je reæimska vlast BegoviÊu
ponudila mjesto referenta osnovne nastave za Savsku Banovinu u Ministar-
stvu prosvjete u Beogradu ili mjesto πkolskog nadzornika pod uvjetom da se
Tamburaπki orkestar πkole u Cerniku 1933. godine
22
preseli u Novu Gradiπku i postane zborovoom Srpskog pjevaËkog druπtva
"Zora". Na ovu se odluku æalio Odbor "Tomislava", a BegoviÊ se u strahu za
svoje radno mjesto i obitelj, uz sve razumijevanje CerniËana, odluËio povuÊi
iz "Tomislava". VeÊi dio pjevaËa iz "Tomislava" povukao je u crkveni zbor te
s njima vjeæbao i nastupao na crkvenim koncertima o BoæiÊu i Uskrsu. No
zbog sukoba s gvardijanom E. Kukinom oko ulaska æenskih osoba na kor kroz
klauzuru, odnosno postavljanja zavojitih metalnih stuba iz prostora crkve,
zbor Êe uskoro prestati vjeæbati u crkvi i prijeÊi u prostorije ©kole.
Za ©kolu je nabavljeno 20 komada novih tambura pa se moglo barem
raditi s djecom, a uz pomoÊ Vikice TomiÊ, uËiteljice, uvjeæbavane su kaza-
liπne amaterske predstave koje su davane uz koncerte ("San maloga Ivice",
"MajËina pjesma" i dr. ). 1934. g. uvjeæbana je i operetica "Ivica i Marica" s
tamburaπkim dionicama. Ta je djeËja predstava odigrana u Novoj Gradiπki s
velikim uspjehom. Zanimljivo je da je veÊ tada postojao problem smjene
generacija u πkoli jer su uËenici nakon Ëetvrtog razreda, odnosno
opetovnice, prestajali pjevati u zboru ili svirati u orkestru, a u novoga pjevaËa
ili sviraËa trebalo je ulagati puno napora i Ëekati da bude spreman za javne
nastupe.HPD “Tomislav” iz 1935. g. s zborovoom –uriÊem
23
PjevaËki zbor HPD “Tomislav” 1934. godine,
zborovoa Dragutin –uriÊ
Kako je veÊ spomenuto, D. BegoviÊu je bio zabranjen rad u "Tomislavu"
pa je 13. svibnja 1934. godine za zborovuu imenovan Dragutin –uriÊ, apsol-
vent prava iz Nove Gradiπke. Njegov je izbor potvrdila i skupπtina Druπtva
1. srpnja 1934. g. –uriÊ je raspolagao zborom od 41 pjevaËa, a probe su
poËeli stvarati u Gradiπki ono πto se imalo stvoriti u Cerniku i stvorenom
"Tomislavu". Tako je "Tomislav" zaostao, æivotario iz dana u dan, dok kon-
aËno nije doπao Ëas za obnavljanje 7. srpnja 1929. g. prije pet godina...
Danaπnjica nije najblistavija toËka naπega druπtva... danas je "Tomislav"
pozvan viπe nego ikada da svojom hrvatskom pjesmom budi pospana srca, sa
svojom narodnom pjesmom iz koje je i sam ponikao ...". Za 1934. g. u
izvjeπÊu se kaæe da je uprava odræala 7 sjednica, a "Tomislav" je nastupio
samo jednom i to o Pokladama. Spominje se i novi zborovoa Dragutin
–uriÊ, prije Ëijeg imenovanja je odræana 31 proba. Zanimljiv je i podatak da
je te godine blagajna druπtva u deficitu. Od 1934. do 1936. g. Zbor je priredio
oko 10 koncerata: u Novoj Gradiπki, Poæegi, Starom Petrovom Selu i drugim
manjim mjestima. U meuvremenu HPD "Tomislav" postaje Ëlanom
Hrvatskog pjevaËkog saveza i za svoje poËasne Ëlanove bira predsjednika
HPS N. Fallera i tajnika R. Matza, te se na smotri u Zagrebu 10. studenog
1935. afirmira kao jedan od najboljih seljaËkih pjevaËkih zborova uz jaseno-
vaËki "SvaËiÊ".
Uz proslavu 30. godiπnjice "Tomislava" u Cerniku su 1935. odræana dva
koncerta, a 27. srpnja u Novoj Gradiπki koncert s predstavom "Na Ozlju gra-
du" A. Freudenreicha. VeËer je zakljuËena pjevanjem Lijepe naπe i sveopÊim
pohvalama "Tomislavu" i zborovoi –uriÊu.
odræavane dvaput tjedno.
Rad zbora usmjeren je na
uvjeæbavanje programa za
proslavu 30. godiπnjice
"Tomislava". U tajniËkom
izvjeπÊu PjevaËkog druπtva
"Tomislav" za 1934. g. iz-
meu ostalog se kaæe: "Dok
je Cernik bio centar trgo-
vine i tvornica, a obrtniËki
staleæ prednjaËio i bio na
glasu - dotle se i pjesma
"Tomislava" Ëula. No vri-
jeme je htjelo te tako ras-
turilo osnivaËe koji su se
preselili u Novu Gradiπku i
24
25
Izvjeπtaj zborovoe Dragutina –uriÊa s glavne skupπtine HPD “Tomislav” iz 1934. godine
26
TajniËki izvjeπtaj s glavne skupπtine HPD “Tomislav” iz 1934. godine,
27
Plakat i program
nastupa za
Silvestarsku veËer
1934. godine
Program nastupa u Novoj Gradiπki 22. travnja 1935. godine
Dramska sekcija -
predstava “Kameni
svatovi” iz 1935. g.:
1. red (sjede): Sofija
KapetaniÊ, Tomislav
MiπkatoviÊ, Dragutin
BegoviÊ (reæija), Matija
»ar, Elizabeta Podko-
njak,
2. red (stoje): Ivan
JankoviÊ st., Dragan
Vuk, Antun SokiÊ, Ma-
rija BakuniÊ, Milan
Kasal, Julka TerziÊ,
Stjepan OrdaniÊ, Lojzo
©imiÊ, Stjepan ©imiÊ i
Mijo SokiÊ.
s
28
Plakat i program nastupa za Silvestarsku veËer 1934. godine
29
7. sijeËnja 1936. g. ZagrebaËki kvartet pod vodstvom R. Matza gostuje u
Novoj Gradiπki i posjeÊuje Cernik te s "Tomislavom" naizmjeniËno izvodi po
nekoliko glazbenih toËaka. Bio je to ujedno i posljednji nastup Dragutina
–uriÊa kao zborovoe. On je uspjeπno vodio Druπtvo sve dok nije doπao u
sukob s odborom i tajnikom »aklecom, kada se zahvalio na duænosti zboro-
voe i napustio "Tomislav" i Cernik. Dragutin –uriÊ bio je uspjeπan pravnik
(sudac u Novoj Gradiπki, Poæegi i Vukovaru), publicist i kulturni radnik.
Nakon Drugog svjetskog rata 1945. g. bio je progonjen i u nerazjaπnjenim
okolnostima likvidiran.
Kako BegoviÊu joπ uvijek traje zabrana rada, Druπtvo su u kraÊim inter-
valima vodili najstariji pjevaËi –uka PetriËeviÊ IvËanov, zborovoa Aleksan-
dar ÆivkoviÊ, Z. MuhviÊ i A. KolakoviÊ. 1937. godine na molbu Poglavarstva
opÊine kotarski predstojnik izdaje rjeπenje da BegoviÊ Dragutin moæe
privremeno voditi zbor PjevaËkog druπtva "Tomislav".
Od svojih, sad veÊ odraslih, uËenika, BegoviÊ obnavlja pjevaËki zbor i
tamburaπki orkestar. Intenzivno se vjeæbaju zahtjevnije skladbe kao πto su
"Savski valovi", "Hrvatsko prelo", "San", "U posavskoj πumi", i uz one koje
su veÊ prije znali popunjava se repertoar i pripremaju nastupi.
1938. g. zapaæen nastup zbor je imao u Bosanskoj Gradiπki i Gareπnici.
OsjeËki Hrvatski list piπe 6. sijeËnja 1938. godine o uspjehu Silvestarske
veËeri po starom obiËaju u Cerniku i "da se Tomislav priliËno povoljno
proËuo u okolici". Crkveni zbor u samostanu 1936. g.,
zborovoa D. BegoviÊ
30
Plakat i program s koncerta u Gareπnici 15. svibnja 1938. godine
Novinski zapis Jutarnjeg lista
o obnovi pjevaËke æupe “Novak”
kojoj pripada i HPD “Tomislav”
31
20. veljaËe 1938. g. u prostorijama M. TomlinoviÊa odræan je Vatrogasni
ples za nabavku vatrogasne opreme, a nastupio je "Tomislav" s mjeπovitim
zborom i tamburaπkim orkestrom. Isti Hrvatski list izvjeπÊuje da je
"Dragutinu BegoviÊu uspjelo u kratko vrijeme podiÊi zbor na prijaπnju vis-
inu, a da su prostorije u gostionicama malene i tijesne". U oæujku 1938. g.
odræan je sastanak odbora svih cerniËkih druπtava i prijatelja razvoja
Cernika, a u svrhu izgradnje druπtvenog doma.
A. Dretar, bivπi naËelnik OpÊine, æeleÊi preseliti u Novu Gradiπku,
odluËio je prodati svoju kuÊu i vrt na vrlo zgodnu mjestu u srediπtu Cernika.
Traæio je 70.000 dinara, a Tomislavovci su imali samo 12.000. Zato je na
spomenutom sastanku odbora predloæeno da se utemelji Zadruga s ulozima
zainteresiranih i na taj naËin prikupe potrebna sredstva. Otud i danas na
cerniËkom druπtvenom domu stoji natpis Hrvatski zadruæni dom. Zadrugu je
poduprla OpÊina i odobrila Kotarska oblast. Zadruga je nazvana "Zadruæni
dom" i prvi joj je predsjednik bio Ferdo FilipoviÊ, a tajnik i knjigovoa
uËitelj Dragutin BegoviÊ. »lanovi i suradnici su bili Stjepan Cvizek, Jule
©imiÊ, Josip FeriÊ, Franjo TomlinoviÊ i A. TusiÊ. Na zboru mjeπtana zadru-
gari su predloæili da se za udio u Zadruzi uplati 50 dinara, ali je kasnije prih-
vaÊen prijedlog da se za jedan dan rada priznaje kao uplata od 25 dinara a s
VELIKI TAMBURAπKI ORKESTAR HPD “TOMISLAV”
IZ 1937. GODINE
1. red: sjede: Anka KapetaniÊ, Ivan AndraπeviÊ,
zborovoa Dragutin BegoviÊ, Vinko SokiÊ, Kruno
BegoviÊ, Antun KapetaniÊ
2. red: Vladimir Dretar, Vjekoslava - Slava
TomlinoviÊ, Zdenka BegoviÊ, Lela BegoviÊ, Ljubica
JeliniÊ, Vikica –uriÊ (Vencina)
3. red: Kreπo Dretar, Franjo - BaÊa AndraπeviÊ,
Franjo BoriÊ, Josip KapetaniÊ
4. red: Franjo JeliniÊ, Alojz ©imiÊ, ©tefo AlasiÊ
32
podvozom zapreænim kolima 50 dinara. Tako je veÊi broj ljudi bez gotova
novca mogao imati svoj udjel u Zadruzi.
Dretarova je kuÊa plaÊena, ureen prostor i posla su se prihvatili zidari:
Linarta TrobiÊ, Dragan ÆivkoviÊ, Mato KapetaniÊ, Tomo KurjakoviÊ, Bastijan
SlamiÊ, Josip PetriÊ, Marko JeliniÊ, Jule KurjakoviÊ i Andrija JeliniÊ. Nakon
πto je o. Eugen blagoslovio temelje, na poslu se svakog dana naπlo mnoπtvo
mjeπtana kao pripomoÊne snage zidarima. Kad je trebalo nabaviti grau,
uputila se delegacija u Dræavnu πumariju u Novoj Gradiπki gdje je od ing.
JoziÊa dobila dopuπtenje da se u πumi pored Save posijeku "bolesni hrastovi"
i odmah isti dan odvezu iz πume. 30 zapreænih kola, ljudi s pilama i sjekira-
ma zgotovili su posao, okitili zaprege zelenilom, ruËnicima i trobojkama te
pjevajuÊi hrvatske pjesme proπlo kroz Novu Gradiπku k Cerniku. Posao je
napredovao, Ëak su πkolska djeca sudjelovala u dodavanju crijepa. Stolari i
tesari S. Cvizek, S. Vuk, N. TomlinoviÊ, I. Jerand, I. JankoviÊ, I. ÆivkoviÊ, J.
AndraπeviÊ marljivo su obavljali svoj dio posla. Glavna je dvorana veliËine 32
x 11 metara s pozornicom, ispod koje je izgraena soba za glumce i rekvizite.
Gradnja Hrvatskog doma u Cerniku 1938.-1940.
33
Dvorana je spojena s bivπim stanom u kuÊi Dretarovih, gdje je ureen pros-
tor za pjevaËke pokuse, Hrvatsku Ëitaonicu, DVD i druga druπtva. U nestaπici
novca pribjeglo se koncertima i zabavama Ëiji je prihod bio namijenjen
dovrπenju druπtvenog doma. U tu je svrhu 22. svibnja 1938. g. odræan kon-
cert u Cerniku, a 31. srpnja vrtna zabava vatrogasnog druπtva u dvoriπtu
OpÊine. Dramska druæina HPD-a "Tomislav" tom je prigodom odigrala
igrokaz "Za volju djeteta" M. Singera, koji je oduπevio gledateljstvo. Glumili
su E. –uriÊ, J. TerziÊ i –. PetriËeviÊ. NazoËni su bili vatrogasci iz Nove
Gradiπke i Starog Petrovog Sela te viπe NovogradiπËana. Nakon predstave bio
je ples uz tamburice.
Uz 50. obljetnicu HPD-a "GraniËar" odræana je i Smotra æupe "Novak"
u Novoj Gradiπki 11. rujna 1938. g. Sudjelovala su pjevaËka druπtva meu
kojima i "Tomislav". Nakon pozdrava domaÊina i mise u æupnoj crkvi, pje-
vaËi su se uputili kroz grad praÊeni glazbom, a prisutni graani su ih srdaËno
pozdravljali. U ime Saveza hrvatskih pjevaËkih druπtava pozdravnu Ëestitku
Plakati za Silvestarske zabave 1937 i 1938. godine
34
HPD “Tomislav” na smotri u Novoj Gradiπki
1938. godine, povorka kroz grad
jubilarcu "GraniËaru" uputio
je R. Matz, a predsjednik
PjevaËke æupe "Novak" T.
Pracny predao je lovor-
vijenac. "Tomislavovi" pjevaËi
u prekrasnim narodnim
noπnjama, predvoeni zboro-
voom D. BegoviÊem skladno i
efektno izveli su ©poljarevu
glazbu "Kiπa pada". Na kraju
smotre R. Matz uruËio je odliË-
ja pojedinim druπtvima i
Ëlanovima za dugogodiπnji rad.
Od cerniËkih pjevaËa za 10
godina rada odlikovani su
–uro PetriËeviÊ, Stevo SokiÊ, Ivan JankoviÊ i Karlo LaziÊ. Po svrπetku smotre
odræano je narodno veselje.
2. listopada 1938. g. s istim programom "Tomislav" nastupa u Pakracu,
a prihod od ulaznica namijenjen je gradnji druπtvenog doma u Pakracu. Ovaj
koncert i kazaliπna predstava dali su podstrek Hrvatima u Pakracu da njegu-
ju i razvijaju svoju hrvatsku kulturu i glazbu. Odlazak u Pakrac omoguÊio je
35
direktor cerniËkog ugljenokopa TurkoviÊ koji
je besplatno rudniËkim kamionima prevezao
pjevaËe i tamburaπe. ObuËeni u slavonske nar-
odne noπnje Ëlanovi "Tomislava" na isti su
naËin gostovali i u Bosanskoj Gradiπki 26. stu-
denog 1938. godine povodom proslave obnov-
ljenog i proπirenog hrvatskog doma. Nastup je
imao sljedeÊi program:
1. HPD "Posavac" Bos. Gradiπka - pod ravnanjem A. Dæaje
- J. CaniÊ - S. RadiÊ: "Hrvatska narodna molitva"
- R. Matz - S. RadiÊ: "SeljaËka sloga"
- F. S. Vilhar: "Jabuka"
2. HPD "Tomislav" - pod ravnanjem D. BegoviÊa
- N. Toth: "Kumek z voli"
- B. Krnic: "Kroz Ëarπiju"
- K. Odak: "Oj djevojko"
- B. Raπan: "Himna Istre"
- S. JankoviÊ: " ©okaËko cviÊe"
- Kuplet: "Poπtar ©tef" - tenor solo E. PetriËeviÊ uz pratnju tamb.orkestraHPD “Tomislav”
u Bosanskoj Gradiπki 1938. godine
Zapis u Hrvatskom listu 30.XI. 1938. godine
1. red (odozdo slijeva na desno): Anka –uriÊ, Dragica KapetaniÊ, Zlata KurjakoviÊ, Julka TerziÊ, Dragan BegoviÊ - zborovoa, Mina SokiÊ, ©tefica PetroviÊ, Marija IvinoviÊ, Vikica –uriÊ
2. red: Tonka MariÊ, Vilma OrdaniÊ, Beta TusiÊ, Zdenka BegoviÊ, Katica –uriÊ, Marija BakuniÊ, Marica TusiÊ, Jozefina Podkonjak, Marica SokiÊ, Anka KapetaniÊ, Jelka TusiÊ.
3. red: Ivan JankoviÊ (st.), Mato BakuniÊ, Josip TerziÊ, –uro PetriËeviÊ, Josip Zec, Emil –uriÊ, Marko ©imiÊ, Karlo LaziÊ, Stjepan SokiÊ, Vinko SokiÊ, Alojz ©imiÊ, Matija »ar, Ivan PetriËeviÊ
4. red: Ivan DoπliÊ, Antun SokiÊ, –uro PejiÊ, Dragan Vuk, Naco SokiÊ, Dragan KurjakoviÊ, Slavko PauriÊ, –uro Zec, Andre Boπnjak, Petar KumiÊ, Ivan Podkonjak, Luka JankoviÊ.
36
Program s koncerta u Bosanskoj Gradiπki 26. studenog 1938. godine
I ovaj je koncert imao zadaÊu podræati Hrvate u Bosni,
koji su kao manjina bili ugnjetavani i zapostavljani.
Silvestarska veËer 31. prosinca 1938. g. odræana je u
prostorijama Hrvatske Ëitaonice koja je bila pretijesna da
primi sve koji su æeljeli doËekati Novu 1939. g. U novom
programu "Tomislav" je izveo djela Krnica, F. Lhotke i
Novaka te πaljivu igru "Nespretni prosac". Ulaznice su bile
po 10, 8 i 5 dinara. Sve su Ëestitke upuÊene "Tomislavu"
imale jednu poruku: dovrπiti druπtveni dom u 1939. godini.
21. svibnja 1939. g. u Cerniku se odræala smotra
"SeljaËke sloge" i "SeljaËke zaπtite". Organizatori su bili S.
Cvizek, D. BegoviÊ, J. ©imiÊ, prof. Novljan i K. Dieneπ,
ljekarnik iz Nove Gradiπke. Bio je nazoËan i etnograf zagre-
baËkog muzeja prof. BrataniÊ. Cijeli je Cernik bio ureπen
hrvatskim trobojnicama i cvijeÊem u prozorima kuÊa.
Pristigli su ljudi iz okolnih sela i ovoga dijela Slavonije. Svi
su bili u narodnim noπnjama i razdragani. Susret je
zapoËeo svetom misom u æupnoj crkvi, pod kojom je
"Tomislav" pjevao misu u D-duru R. Matza, a potom je na
trgu pred crkvom nastupilo viπe druπtava pleπuÊi narodna
kola, pjevajuÊi i prikazujuÊi narodne obiËaje. Sve je pratio
struËni æiri s prof. BrataniÊem na Ëelu koji je na kraju
prigovorio domaÊinima πto su smotru zapoËeli misom i πto
je previπe izvjeπenih samo hrvatskih zastava. Na taj je
prigovor odgovorio D. BegoviÊ ovim rijeËima: "Gospodine
profesore, znate li Vi da naπ seljak, prije nego zaore plu-
gom, skine kapu, prekriæi se i rekne: Boæe, pomozi ! Tako je
i naπ odbor u duhu tradicije naπega naroda programom
odredio svetu misu prije poËetka rada. Ako Vi ne vjerujete
u Boga, vjeruje naπ narod koji æeli biti subjekt, a ne vaπ
objekt.".
18. lipnja 1939. g. u Slavonskom je Brodu odræana
Smotra Hrvatske pjevaËke æupe "Novak", na kojoj je nastu-
pio i "Tomislav" (zborovoa D. BegoviÊ). Uz HPD
"GraniËar" Nova Gradiπka (F. ©ram), HPD "ReljkoviÊ"
Vinkovci (D. MarËelja), "Davor" Slavonski Brod (Z.
StopiÊ), "MartiÊ" Bosanski Brod (A. Defar), "Zvonimir"
Pleternica (F. RadoviÊ), "Zrinjski" Derventa (M. ©ajnoviÊ),
"Lovor" Nova Kapela (LaliÊ), "Posavac" Bosanska Gradiπka
(A. Dæaja) i "Zvonimir" Babina Greda (J. BlaæekoviÊ).
37
Pismo zahvale HPD-a “Posavac”
iz Bosanske Gradiπke povodom nastupa
“Tomislava” 1938. godine
38
Raspored natjecanja i smotre PjevaËke æupe “Novak” 17. i 18. lipnja 1939. godine
39
HPD “Tomislav” 1939. godine: 1. red (odozdo slijeva na desno): Maca AndraπeviÊ, Anka BakuniÊ, Ivan Vuk, Matija »ar, Jule ©imiÊ, Dragutin BegoviÊ, Ferdo FilipoviÊ, Andrija TusiÊ,
Andre (Dida) –uriÊ, Nikola TomlinoviÊ, Stjepan Cvizek, Marija IvinoviÊ, Julka TerziÊ 2. red: Ivan JankoviÊ st., Dragica KapetaniÊ, Katica JankoviÊ, Mica MarËinkoviÊ, Franca –uriÊ, Marica
Podkonjak, Marija BakuniÊ, Anka AndraπeviÊ, Olga TopiÊ, Ana TusiÊ, Elizabeta Podkonjak, Anka KapetaniÊ, Sofija KapetaniÊ 3. red: Dragutin TusiÊ, Slavko PauriÊ, Antun SokiÊ, Naco
SokiÊ, Mijo SokiÊ, Ivan Podkonjak, Stjepan SokiÊ, Karlo LaziÊ, Tomislav MiπkatoviÊ, Marko ©imiÊ, Lojzo ©imiÊ, Stjepan ©imiÊ, Dragan Vuk.
Dramska sekcija HPD “Tomislav” iz 1939. godine: igrokaz “GraniËar”, voditelj Zlatko Prevloπek
40
»lanovi HPD "Tomislav" su imali Ëast pred samim autorom pod misom
pjevati "Hrvatsku misu" Rudolfa Matza te dodatak "Ave Marija". Pred
struËnim æirijem (R. Matz, Z. ©poljar, L. Mirski) te kolegijem druπtvenih
delegata "Tomislav" je izveo pjesmu "Golub i djevojka" F. ©rama. Zavrπetak
smotre bio je na gradskom trgu gdje su svi muπki zborovi otpjevali hrvatsku
davoriju "Hrvatom" V. Novaka u poËast proglaπenoj Banovini Hrvatskoj.
20. i 21. lipnja 1939. g. u Cerniku je boravio dr. Alojzije Stepinac (kas-
nije nadbiskup, kardinal i blaæenik). SveËano je doËekan na mostu kod
opÊinske zgrade gdje je bio podignut slavoluk. U predveËerje njegovog
imendana (20. lipnja) HPD "Tomislav" i HPD "GraniËar" upriliËili su
podoknicu s bakljadom i lampionima u bojama hrvatske zastave, a sve je
pratilo mnoπtvo naroda, osobito mladeæi. Prije i nakon govora i Ëestitki
opÊinskih Ëelnika i predsjednika druπtava, zborovi su otpjevali nekoliko
rodoljubnih pjesama te s narodom viπe pjesama radosnica. Nadbiskup
Stepinac zahvalio se na ovakvoj imendanskoj Ëestitci, a sutradan je sluæio
svetu misu i podijelio sakramente sv. Potvrde, prezadovoljan pjevanjem
"Tomislava" i naroda u crkvi. Poslije ruËka u FranjevaËkom samostanu
crkveni zbor KatoliËke akcije izveo je pjesme "Zastava nas sveta vodi",
"Alojzije, daj da te slavim", te igrokaz "Sveti Izidor". Tom je prigodom sve
simpatije pobrao mladi talentirani zborovoa Vinko SokiÊ, BegoviÊev uËenik
Crkveni zbor druπtva KatoliËke akcije 1939. godine
prigodom boravka nadbiskupa Alojzija Stepinca
i Sv. Potvrde u Cerniku
41
i buduÊi glazbeni nasljednik. Sutradan je dr. Alojzije Stepinac posjetio
cerniËku πkolu, razgovarao s uËiteljima i djecom te se upisao u πkolsku
Spomenicu. Za sjeÊanje na taj dogaaj danas u πkoli postoji lijepo ureen
kutak blaæenog Alojzija Stepinca.
Uspjeπan doËek nadbiskupa A. Stepinca bio je poticaj da HPD
"GraniËar" i HPD "Tomislav" upriliËe zajedniËki veliki ljetni koncert
6. kolovoza 1939. g. u Hrvatskom domu u Novoj Gradiπki. Zborovoe ovoga
koncerta bili su Franjo ©ram (“GraniËar”) i Dragutin BegoviÊ (“Tomislav”).
1939. g. znaËajna je za ovo druπtvo jer je, uz mnoge teπkoÊe, ipak doπao
trenutak otvorenja Hrvatskog zadruænog doma. Za tu prigodu ukljuËen je
velik broj CerniËana i duænosti su rasporeene prema moguÊnostima i
sposobnostima. Tako je i grof Aleksandar Kulmer, vlastelin cerniËki,
darovao dvije baËve dobroga vina za ovaj dogaaj. Tiskan je, za ono vrijeme,
veliki plakat 98 x 62 cm sa hrvatskom trobojnicom, grbom i programom
otvorenja doma. Prema zapisu D. BegoviÊa u πkolskoj Spomenici donosimo
saæetak: "19. studenog 1939. godine bilo je slavlje u Cerniku kakvo nije bilo
nikad, a bog zna kada Êe biti ... PoËastio nas je dr. Juraj KrnjeviÊ (tajnik HSS-
a), a doπla su druπtva HPD "GraniËar", "Posavac" iz Bosanske Gradiπke i
"©ubiÊ" iz Novske, gospoda iz prosvjete, Hrvatska seljaËka zaπtita i dr.
"Tomislav" je pjevao na misi iza koje je bila posveta dogotovljenog doma ...
Na banketu je bilo viπe od 300 osoba, a potom je odræano narodno veselje.
Prema novinarskim izvjeπÊima u Cerniku se okupilo do 1200 ljudi. Bog dao
da ovaj dom donese hrvatskom narodu ono πto smo mu æeljeli svi mi, koji
smo vodili i dovrπili ovaj posao, a to je napredak kulturni i prosvjetni i
gospodarski do blagostanja opÊeg... ".
Prema zapisima D. BegoviÊa takve dvorane u ono vrijeme nije bilo
nadaleko, a najvaænije od svega je to da su se kulturna druπtva konaËno
izvukla iz prostora "birtija". Otvorenje Doma donijelo je i 23000 dinara πto
je za ono doba velika svota tako da je HPD "Tomislav" otplatilo sve dugove, a
Zadruga "Hrvatski dom" uspjeπno zavrπila svoje postojanje.
31. prosinca 1939. g. opet je odræana tradicionalna silvestarska veËer s
obimnijim programom "Tomislava" i diletantskim toËkama. "Kako je to u
velikoj dvorani i na pozornici izgledalo drukËije, nego prije u tijesnoj gos-
tionici,", reÊi Êe Ferdo FilipoviÊ, predsjednik HPD-a "Tomislav", ËestitajuÊi
Novu 1940. g. okupljenim sudionicima silvestarske veËeri.
Posljednja priredba koju je upriliËio "Tomislav" pod ravnanjem
Dragutina BegoviÊa bila je uskrsna zabava 1940. g. Diletantska druæina odi-
grala je igrokaz "Naπ novi πkolnik" u kojem su glumili Sofija KapetaniÊ,
Tomislav MiπkatoviÊ, Julka TerziÊ, Matija »ar, Marija BakuniÊ, Stjepan
Program koncerta odræanog
u Hrvatskom domu u Novoj
Gradiπki 6. kolovoza 1939. g.
1. R. Matz: "PoËasnica"
(muπki zbor "GraniËara").
2.a N. Toth: "Kumek z voli"
(mjeπoviti zbor "Tomislava")
2.b B. Krnic: "Kroz Ëarπiju"
(mjeπoviti zbor "Tomislava")
3. R. Matz:
"Æenidba vrapca podunavca"
( æenski zbor "GraniËara")
4. N. Faller:
"Pjesma rodnog kraja"
(muπki zbor "GraniËara")
5. F. Durgan: "Zahvalnica"
(mjeπoviti zbor "GraniËara"
i "Tomislava")
6.a R. Matz: "Nema dike"
(æenski zbor "GraniËara")
6.b R. Matz:
"Teπko tome tko pameti nema"
(æenski zbor "GraniËara")
7. F. ©ram: "Golub i djevojka"
(mjeπoviti zbor "Tomislava")
8. F. S. Vilhar: "Naπe pjesme"
(mjeπoviti zbor "GraniËara )
9. V. Novak: "Hrvatskoj"
(mjeπoviti zbor "Tomislava")
10. V. Novak: "Hrvatom"
(mjeπoviti zbor "Tomislava"
i "GraniËara")
42
OrdaniÊ, Milan Kasal, Beta i Ivan Podkonjak, Dragan Vuk,
Alojz ©imiÊ, Mijo i Antun SokiÊ, Stjepan ©imiÊ i πkolska
djeca.
Krajem travnja 1940. g. odbori svih druπtava u Cerniku,
a osobito odbor HPD-a "Tomislav" priredili su oproπtajnu
veËer povodom odlaska Dragutina BegoviÊa na novu duænost
u Zagreb. Najstarija pjevaËica u zboru tom je prigodom
zborovoi izrekla zahvalu za njegov rad u "Tomislavu" a
predsjednik F. FilipoviÊ mu je uruËio srebrni pladanj s
bocom i πest Ëaπica s ugraviranim tekstom: Svom dugogo-
diπnjem zborovoi Dragutinu BegoviÊu - HPD "Tomislav".
Tako je zavrπilo razdoblje u kojem je HPD "Tomislav" sa
zborovoom D. BegoviÊem doseglo zenit svoga rada i uspje-
ha. Uz 50. godiπnjicu Druπtva 1955. godine u znak zahvalnos-
ti zborovoe Franjo KumiÊ i Dragutin BegoviÊ te predsjednik
Ferdo FilipoviÊ proglaπeni su poËasnim Ëlanovima ovoga
Druπtva.
Nakon odlaska BegoviÊa kratko vrijeme "Tomislav"
vode I. MuhviÊ, Petar IπtakoviÊ i najstariji Ëlan Druπtva –uka
PetriËeviÊ. U meuvremenu (1938. g.) u cerniËkoj se πkoli
zaposlio novi uËitelj Zlatko Prelovπek koji Êe uvjeæbavati
dramsku sekciju i s velikim uspjehom nastupati na
"Tomislavovim" prired-
bama i koncertima. U to
dolazi i II. svjetski rat
kad prestaje svaka dje-
latnost HPD-a "Tomi-
slav" ali ne i pjesma nje-
govih Ëlanova, koji Êe
unutar organizacije Ka-
toliËke akcije u Franje-
vaËkom samostanu nas-
taviti rad pod vodstvom
Vinka SokiÊa.
Crkveni zbor KatoliËke akcije, inicijator
i prvi zborovoa Vinko SokiÊ
Plakat za Silvestarsku zabavu 1939. godine
43
Plakat za Uskrsnu
zabavu 1940. godine
(posljednja priredba
pod ravnanjem
D. BegoviÊa)
44
ragutin BegoviÊ roen je 29. prosinca 1895. u Kreπevu u BIH. Osnovnu
je πkolu zavrπio u Komuπini a IsusovaËku gimnaziju u Travniku gdje
je dobio i prvo glazbeno obrazovanje, ovladavπi najteæim instrumen-
tom - violinom. Nakon gimnazije odlazi u Sarajevo i pohaa UËiteljsku πkolu, ali
zbog sudjelovanja u protuaustro-ugarskim demonstracijama biva iskljuËen u
treÊem razredu. 1915. g. pozvan je u vojsku i upuÊen na bojiπnicu gdje je obolio i bio
otpuπten 1917. g. Od 1919. do 1920. uspio je zavrπiti uËiteljsku πkolu i na maturi,
izmeu ostalih predmeta, polaæe ispite iz violine i orgulja.
1921. g. kao uËitelj sluæbuje u Babinoj Gori, selu kraj Virovitice, postaje zboro-
voom πkolskog zbora i voditeljem crkvenog zbora. 1926. g. premjeπten je u selu
Tomaπicu pokraj Gareπnice, gdje osniva i vodi HPD "Brπljan". Uz pjevaËe u
"Brπljanu" djeluje i tamburaπki orkestar, a BegoviÊ joπ vodi πkolski i djeËji pjevaËki
zbor i tamburaπe, crkveni æupni pjevaËki zbor, organizira i vodi gradnju vatro-
gasnog doma i aktivno djeluje u "SeljaËkoj slozi". Sa HPD "Brπljan" nastupa na
smotri seljaËkih druπtava 1927. i 1930. g. u Zagrebu te 1929. u Gareπnici. 1928. g.
pohaa dvomjeseËni teËaj za zborovoe u Zagrebu, a meu ostalima, predavaËi su
mu bili R. Matz, N. Faller, F. Lhotka i F. Dugan.
DRAGUTIN BEGOVIΔ (ÆIVOTOPIS)
Nakon uvoenja diktature kralja Aleksandra 1929. godine svako djelovanje pod hrvatskim imenom i trobojnicom bilo
je opasno pa se dekretima vlasti uËitelji premjeπtaju, tj. protjeruju u najzabitnija mjesta πirom dræave. Tako BegoviÊ dospi-
jeva u selo RopoËevo u ©umadiji (Srbija) na vrijeme od godinu dana.
1932. g. zapoËinje njegov uËiteljski i glazbeni rad u Cerniku. Svojim uspjeπnim i svestranim prosvjetnim i kulturnim
djelovanjem ostavio je znaËajan trag u druπtvenom æivotu Cernika. Bio je zborovoa HPD-a "Tomislav", s prekidima zbog
zabrana rada, sve do 1940. g., predsjednik Hrvatske Ëitaonice, glavni poslovoa Odbora za izgradnju Hrvatskog doma,
vodio je djeËji tamburaπki zbor, djeËji i diletantski zbor, bio je upravitelj πkole te orguljaπ u crkvi Sv. Petra. Obnaπao je i
duænost predsjednika kotarske organizacije Saveza hrvatskih uËiteljskih druπtava, ali se na toj duænosti zahvalio nakon πto
nije prihvaÊena njegova inicijativa da se izgradi uËiteljski dom i osnuje uËiteljski pjevaËki i tamburaπki zbor.
O svome radu u Cerniku BegoviÊ je u πkolskoj Spomenici zapisao: "Rezultat mog osmogodiπnjeg rada Êe drugi tek
naknadno prosuditi. Jedno velim: radio sam od srca za svoj narod, radio i preko svojih slabih fiziËkih sila, i sve radio
besplatno. Puno sam imao toga da progutam od pojedinaca, ali ustrajao sam do kraja, da osvjetlam πto viπe obraz nese-
biËnih hrvatskih uËitelja. Bog neka dadne da sav rad malog seoskog uËitelja blagoslovi, na sreÊu naπega sela, na diku i
ponos uËiteljskog staliπa."
1940. g. na svoj je zahtjev premjeπten u Zagreb gdje je u Ministarstvu prosvjete radio sve do umirovljenja. Umro je 15.
listopada 1979. g. i sahranjen na zagrebaËkom groblju Mirogoju. Na sprovodu Dragutinu BegoviÊu HPD "Tomislav" zastu-
pali su tajnik Miljenko RosiÊ i zborovoa Vinko SokiÊ.
45
ragutin GjuriÊ (Nova Gradiπka 28.III.1910. - Zagreb 31.X.1945.)
Pravnik, publicist, glazbenik, sin je cerniËkih roditelja Karle i Helene
GjuriÊ ro. Spitzer. Osnovnu πkolu i gimnaziju zavrπio je u Novoj
Gradiπki, a studij prava u Zagrebu 1937. godine. Kao sudac sluæbuje u Vukovaru do
1939.g., a do 1944. godine sudac je Kotarskog pa potom predsjednik Okruænog suda
u Poæegi. PoËetkom 1945.g. obavlja sudaËku duænost u Novoj Gradiπki i Zagrebu. U
svibnju 1945.g. partizanska ga vlast uhiÊuje, osuuje i srijelja 31. listopada iste
godine.
Joπ kao gimnazijalac u Novoj Gradiπki privatno je uËio sviranje glasovira i
orgulja te je kao student dolazio iz Zagreba dræati koncerte duhovne glazbe u novo-
gradiπkoj æupnoj crkvi Sv. Stjepana (danas crkva Bezgrjeπnog zaËeÊa blaæene
Djevice Marije), svirajuÊi na orguljama tijekom bogosluæja ili na posebnim prigod-
nim programima. Ljubav za glazbu naslijedio je od roditelja koji su kao pjevaËi i
tamburaπi aktivno sudjelovali u radu HPD-a “Tomislav” u Cerniku.
DRAGUTIN GJURIΔ (ÆIVOTOPIS)
Joπ kao student Dragutin GjuriÊ je od 15. kolovoza 1934. godine do 28. veljaËe 1936. godine obavljao duænost zborovoe
u “Tomislavu”, a bio je i posljednji zborovoa HPD-a “GraniËar” u Novoj Gradiπki sve do zabrane rada druπtva 1931.
godine. Od 1940.g. do 1944.g. za vrijeme boravka u Poæegi obavljao je duænost tajnika i zborovoe u HPD-u “Vijenac”.
Osim glazbe i svojega pravniËkog posla GjuriÊa su zanimali i drugi oblici druπtvenog, kulturnog i domoljubnog rada.
Tako je postao Ëlan Hrvatskog skautskog saveza (1924.) te njegov proËelnik Kulturno-prosvjetnog odsjeka (1929.-1934.) i
tajnik Glavnog stana u Zagrebu. Od 1935.g. do 1937.g. obavlja duænost stjegovoe Skautskog druπtva u Novoj Gradiπki, a
istu obvezu imao je u Poæegi od 1939.g. do 1941. godine u “Hrvatskom junaku”, meu Ëijim je osnivaËima. Od 1934.g. do
1937.g. Ëlan je i odbornik Hrvatskog kulturnog druπtva “Napredak” u Novoj Gradiπki, a istu duænost ima u Vukovaru i
Poæegi od 1939.g. do kraja II. svjetskog rata.
Duænost logornika Ustaπke mladeæi u Poæegi obavlja od 1941.g. do 1944. godine.
Dragutin GjuriÊ sudjelovao je u osnivanju i voenju Kriæarskog bratstva na podruËju Slavonije i bosanske Posavine te
je osnivaË i predsjednik KatoliËke mladeæi u Novoj Gradiπki od 1929.g. do 1933.g. U Novoj Gradiπki od 1937.g. bio je tajnik
Hrvatskog planinarskog druπtva “Strmac”.
Kao novinar, GjuriÊ je suraivao u brojnim novinama i Ëasopisima te objavljivao Ëlanke i struËne rasprave iz podruË-
ja povijesti, kulture, glazbe i pravnih znanosti. Bio je novinar i Ëlan uredniπtva Hrvatskog lista u Osijeku (1937.) i dopisnik
iz Nove Gradiπke.
Objavio je knjige “Temelji hrvatske kulture” (Vukovar 1939.), “Æivotnim putom Hrvatske” (Ëlanci i rasprave, Poæega
1941.), “Kroz Hrvatsku i strane zemlje” (putopis, Poæega 1944.).
GjuriÊ je bio knjiæniËar Hrvatske Ëitaonice u Poæegi (1940.). Od 1932.g. Ëlan je Matice hrvatske u Zagrebu, a u toj orga-
nizaciji djeluje i u Vukovaru i u Poæegi.
46
biËno ratni vihor mahom razori ono πto su generacije mukotrp-
no stvarale i njegovale. Druπtva se raspu πto zbog smrti Ëlanova,
πto zbog novonastalih politiËkih prilika kojima se pojedinci
teπko prilagoavaju. Tako se od 1945. godine domoljubna hrvatska zborna
pjesma zamijenila partizanskom, revolucionarnom, radniËkom, slobo-
darskom i pjesmama socijalistiËke izgradnje. Gospoda postadoπe drugovi, a
mnogi shvatiπe da i bez vjere u idealno komunistiËko druπtvo, mogu napre-
dovati za svoju osobnu korist. Neki pak miπljaπe da treba okajati ratne grije-
he poraæene strane i prihvatiti postojeÊe stanje, dræeÊi da je bolje suraivati,
nego zavrπiti u logoru ili u zatvoru. U takvim se okolnostima CerniËani
naoπe na razmei svrπetka rata i nekog nesigurnog mira dok je u Europi joπ
zveckalo oruæje, a u novoj Jugoslaviji propagirala obnova i izgradnja u duhu
bratstva i jedinstva.
NAKON II. SVJETSKOG RATA
Program proslave 60. godiπnjice HPD “GraniËar”
1946. godine
47
Najvaænije je bilo oËuvati kontinuitet Druπtva, koji je bio prekinut
ratom, pa je 8. prosinca 1946. godine odræana skupπtina koju je otvorio Petar
IπtakoviÊ, uËitelj i ravnatelj πkole u Cerniku. Skupπtina je za predsjednika
"Tomislava" izabrala Franju LuciÊa, a za tajnika Vojka JurËiÊa. Zborovoa je
bio veÊ spomenuti Petar IπtakoviÊ, pod Ëijim vodstvom iste godine Druπtvo
nastupa za doËek Nove godine. U travnju 1947. godine pjevaËki je zbor
odræao koncert u OkuËanima i 8. lipnja ponovno u Cerniku. Druπtvo, sad kao
preteæito radniËko, nastavlja radom izvodeÊi pjesme NOB-e i obnove nastu-
pajuÊi uglavnom na sveËanim akademijama i proslavama koje organizira
aktualna vlast. Tako 27. srpnja 1947. godine (Dan ustanka) biljeæimo nastup
na Strmcu, nedugo potom koncert u Starom Petrovom Selu i na proslavi 1.
svibnja u Novoj Kapeli.
1948. godine na odræanoj skupπtini predsjednikom postaje Franjo
TomlinoviÊ, tajnik je i dalje Vojko JurËiÊ, potpredsjednik –uro KumiÊ a
zborovoa Petar IπtakoviÊ. U 1949. godini izabran je novi predsjednik Ivan
PetriÊ, a tajnikom je postao Zlatko Prelovπek, uËitelj u Cerniku. To je vrijeme
bremenito politiËkim problemima oko Inforbiroa kad se pomno vagalo tko
je odan Staljinu, a tko podræava Tita. Druπtvo stagnira, osipa se Ëlanstvo i
PjevaËki zbor HPD “Tomislav” iz 1951. g.
Sjede slijeva: Zlatko Prevloπek - tajnik, Vinko
SokiÊ - zborovoa, Dragan ÆivkoviÊ - predsjednik
1. red: (odozdo slijeva na desno) Jula Blazina,
©tefica –uriÊ, Terezija TrupiniÊ, Marica Podko-
njak, ©tefica PetriÊ, ©tefica SokiÊ, Marica LaziÊ,
©tefica –uriÊ
2. red: Mirko MatokoviÊ, Anka AndraπeviÊ,
Mandica KapetaniÊ, Gordana PetriËeviÊ, Branka
Jerand, Nada TomlinoviÊ, Anka TopiÊ, Dragica
PetriÊ, Franca –uriÊ, Ana SokiÊ
3. red: Ivan JankoviÊ (st.), Josip –uriÊ, Ferdo
AndraπeviÊ, Vlado PintariÊ, Vojko JurËiÊ, Vinko
JankoviÊ, Ivan JankoviÊ (ml.), Andrija Blazina,
Antun SokiÊ, Franjo OrdaniÊ
4. red: Dragutin TerziÊ, Nikola Vuk, –uro
PetriËeviÊ, Drago MaliÊ, Slavko Gebert, Ivica Vuk,
Rudolf ValentiÊ, Johan Kit, Dragan TerziÊ,
Stjepan (Steva) SokiÊ
48
nastupa sveopÊe rasulo. U jednom dokumentu poslanom Sekretarijatu
unutraπnjih poslova opÊine Nova Gradiπka kaæe se, da HPD "Tomislav" nije
odræalo skupπtinu u 1950. godini jer se dio Ëlanova ukljuËio u rad OPD
"Crvena zvijezda" i u pjevaËka druπtva u novogradiπkim poduzeÊima.
Duænost u Druπtvu obnaπaju ljudi iz prethodnog skupπtinskog sastava.
Zborovoa IπtakoviÊ premjeπten je u Vinkovce pa je tim Ëinom "Tomislav"
ostao obezglavljen.
1950. godine za zborovou dolazi Vinko SokiÊ, mlad i sposoban
glazbenik, bez veÊeg glazbenog obrazovanja koje Êe tek stjecati kroz rad,
osobno obrazovanje i glazbeno usavrπavanje. Pod vodstvom ovog talentira-
nog zborovoe nastupi zbora postaju ËeπÊi, a svojom kvalitetom privlaËe
brojnu publiku na nastupima u Cerniku, Novoj Gradiπki i okolnim mjesti-
ma. Naæalost, repertoar pjesama bio je dirigiran i prigodan lokalnim repub-
liËkim i dræavnim praznicima (Dan osloboenja grada, Praznik rada, Dan
Republike, Dan ustanka, Dan borca, Dan mladosti i dr.). Tih godina u NR
Hrvatskoj mijenjaju se nazivi druπtava pa se isto traæi i od HPD-a
"Tomislav". Na sastanku Druπtva dva "komesara" iz Osijeka otvoreno traæe
promjenu imena, a jedan im CerniËanin veli: "Pjevali smo mi pod ovim
imenom i do sada i dobro nam je tako." Nakon πto je tajnik Prelovπek zapi-
tao "drugove" je li ime "Tomislav" pozitivno ili negativno i postoji li
spomenik kralju Tomislavu u Zagrebu, ovi su odgovorili potvrdno, nakon
Ëega je tajnik zakljuËio sastanak. Pokuπaj da se iz imena Druπtva izbriπe prid-
jev hrvatsko, ali i samo ime Tomislav, u Cerniku nije uspio jer je uvijek bilo
dovoljno onih koji su se suprotstavili svakoj represiji i saËuvali svoju i Ëast
svoga druπtva. Hrvatsko pjevaËko
druπtvo "Tomislav" bilo je u jed-
nom razdoblju najtraæenije i naj-
kvalitetnije druπtvo u ovom dijelu
Slavonije. Osim lokalnog cerniË-
kog znaËaja imalo je znaËaj komu-
ne, grada Nove Gradiπke i πireg
dijela Slavonije. U tom je smislu
dobivalo i dotacije Centra za kultu-
ru pri OpÊini Nova Gradiπka, ali je
imalo i velike obveze s obzirom na
broj nastupa i repertoar.
Predsjednik Druπtva Ivan PetriÊ i tajnik Zlatko Prelovπek podræavaju
novog zborovou Vinka SokiÊa da HPD "Tomislav" ostane vjerno tradiciji
njegovih utemeljitelja. Te 1950. godine zborovoa Vinko SokiÊ pohaa
tromjeseËni teËaj u Zagrebu kod predavaËa F. Lhotke, rektora MuziËke
MuziËki teËaj u Zagrebu
od 1. travnja do 17. lipnja 1950. g.
49
akademije, Zlatka ©ira, pjevaËkog pedagoga, Boæe AntoniÊa, profesora na
Pedagoπkoj akademiji i Vjere PerπiÊ, profesorice klavira i Danice OgrizoviÊ.
Poznata je ona izreka "kakav zborovoa, takav je i zbor", a pjevaËi
"Tomislava" daju podrπku novom zborovoi, cijene ga i poπtuju, te sve to
doprinosi porastu elana, broju nastupa i broju sluπatelja na koncertima.
1952. godine Druπtvo broji 47 izvrπujuÊih i 128 podupirajuÊih Ëlanova.
Predsjednik je Dragan ÆivkoviÊ, tajnik Zlatko Prelovπek a blagajnu vodi
Branka Jerand. »lanovi Upravnog odbora su Dragica CeniÊ, Josip KovaËeviÊ,
Feliks KovaËeviÊ, Dragan KurjakoviÊ, Miloπ MiljeviÊ, Ivica Vuk, Stjepan
(Stevo) SokiÊ i Ivica TomlinoviÊ. Uz tradicionalnu novogo-
diπnju zabavu Druπtvo je odræalo niz koncerata: 13. travnja u
Cerniku, 11. svibnja u Novoj Gradiπki, 6. srpnja u Novoj
Kapeli. Koncerti su dobro posjeÊeni, a izvoena su djela Zajca,
Lisinskog, Gotovca, Æganeca, JankoviÊa i dr. 1952. godina u
radu ovog Druπtva smatra se plodnom i uspjeπnom.
1953. godine dolazi do suradnje HPD-a "Tomislav" i
RKPD "Vladimir Nazor" iz Nove Gradiπke. Sve se odvija pod
pokroviteljstvom Tvornice namjeπtaja "Stjepan SekuliÊ -
Jucko" i sindikata RKUD-a Hrvatske. Oba zbora daju zajed-
niËki koncert 12. travnja u Cerniku i mjesec dana kasnije u
Novoj Gradiπki. Nakon ovih uspjeπnih koncerata druπtva su
nagraena izletom na Plitvice i u povratku su u Slunju odræala
kraÊi koncert na kojem su izvedena djela Zajca (RadniËka
himna), Taclika (Oj bosilje, bilje), Matza, Krnica i ©poljara.
Taj je program dopunjen za koncert u Cerniku, a potom je uslijedio nagrad-
ni izlet na Strmac 16. kolovoza. 6. rujna iste godine HPD "Tomislav" sud-
jeluje na sveËanom otvorenju Narodne πkole u BaniÊevcu.
21. veljaËe 1954. godine odræana je godiπnja skupπtina Druπtva. Tada je
predsjednik D. ÆivkoviÊ upoznao nazoËne, da iduÊe 1955. godine Druπtvo
obiljeæava 50. obljetnicu te zamolio da "ako tko neπto znade o spomen-ploËi
Druπtva da to odmah dojavi". Prema rijeËima D. PetriËeviÊa spomenuta je
ploËa bila arhivirana, ali je nestankom arhiva u ratu, nestala i ona. Upravni
odbor te 1954. godine Ëinili su: D. ÆivkoviÊ (predsjednik), Z. Prelovπek
(tajnik), Ankica Vuk (blagajnica), Feliks (Braco) KovaËeviÊ, Josip (Pepa)
KovaËeviÊ, Dragica CeniÊ, Antun TusiÊ, Emil –uriÊ, Ivica Vuk (Ëlanovi) te
Ivica –uriÊ, Antun Blazina i Terezija ÆakiÊ (nadzorni odbor). Na skupπtini
1955. godine za predsjednika je opet izabran Ivan PetriÊ, tajnik je Zlatko
Prelovπek, blagajnik Franjo Vuk a u upravni odbor joπ su uπli Ivica
TomlinoviÊ i Melhior ©imiÊ dok su se u nadzornom odboru naπli Dragica
CeniÊ, Dragan –uriÊ i Drago MaliÊ.
Izlet na Plitvice 1953. godine
50
50. GODI©NJICA
1955. godina je slavljeniËka pa je 50. godina opstojnosti Druπtva treba-
lo obiljeæiti i nekim pisanim spomenkom. No, politiËki centralizam i cenzu-
ra koja je dijelila Ëlanove Druπtva na podobne i nepodobne, uËinili su svoje.
Nevelika knjiæica, povijesna podsjetnica, rekli bismo danas, proπla je cen-
zorske πkare nadleænih kulturno-prosvjetnih institucija i zaduæenih osoba.
Savjet za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora opÊine
Nova Gradiπka odobrio je tiskanje Spomenice i kad
se tekst s fotografijama naπao na kliπejima u tiskari,
predsjednik SSRN-a i naËelnik SUP-a dolaze u radne
prostore tiskare te svojevoljno izbacuju dijelove
sadræaja, kriæaju fotografije, oπteÊuju lica na njima
do neprepoznatljivosti, a umjesto lire s hrvatskim
grbom na koricama Spomenice traæe od direktora
tiskare da se otisne zvijezda petokraka. Viπe se niπta
nije dalo uËiniti i Spomenica sa zvijezdom ugledala je
svijetlost dana. No, takvu Spomenicu Druπtvo nije
distribuiralo niti meu Ëlanstvom niti meu cerniË-
kim pukom. Danas je ova Spomenica rijedak primjer
komunistiËke cenzure i uplitanja politike u rad kul-
turno-umjetniËkih druπtava.
Posljedica svega bila je da su tadaπnja sredstva
informiranja umanjivala znaËaj i uspjehe HPD-a
"Tomislav", odbijala objaviti pozitivne kritike o
umjetniËkim dosezima zbora, a SIZ za kulturu
cerniËkom je druπtvu davao sve manje financijske
dotacije. Ipak 50. godiπnjica plodnog rada uspjeπno
je proslavljena nastupima PD "Bratstvo-jedinstvo"
("Lisinski" do 1949.) iz Zagreba pod vodstvom Boæe
AntoniÊa, profesora VP© i Druπtva "Papuk" (bivπi "Vijenac" iz Poæege sa
zborovoom Ivom FuriÊem). Poseban gost na proslavi bio je bivπi zborovoa
"Tomislava" Dragutin BegoviÊ. Tom je prigodom Druπtvo dobilo viπe priz-
nanja i nagrada, meu ostalima i Kulturno-prosvjetne zajednice grada i
kotara Nova Gradiπka.
Uz 50. obljetnicu Druπtvo je dodijelilo priznanja i odliËja zasluænim
Ëlanovima. Posebno izraenom Spomenicom za dugogodiπnji poærtvovni rad
nagraeni su zborovoe Franjo KumiÊ (posmrtno), Dragutin BegoviÊ, Petar
IπtakoviÊ i Vinko SokiÊ; predsjednici Gustav Wolheim, Ignac MiπkatoviÊ,
Naslovna strana spomenice: naredbom umjesto hrvatskog grba
stavljena petokraka zvijezda
OπteÊena slika iz Spomenice
(vidi neoπteÊenu slika na 35. strani)
51
Josip CeniÊ (posmrtno), Stjepan Vuk, Franjo LuciÊ, Franjo TomlinoviÊ, Ivan
PetriÊ i Dragan ÆivkoviÊ; tajnici Josip KovaËeviÊ, Emil –uriÊ, Josip JurËiÊ,
Nikola Kunce i Zlatko Prelovπek te za 15 godina Ivica Vuk. Za osobito poma-
ganje Druπtvu isto su odliËje primili Andrija (Dida) –uriÊ, Nikola
TomlinoviÊ, Stjepan (Venco) –uriÊ, Andrija TusiÊ i Ivo Jerand.
1955. godinu Ëlanovi Druπtva pamte i po turneji jadranskom obalom
(Zagreb, Rijeka, Opatija, Lovran, Postojna, Ljubljana, Zagreb). Sredstva je
osiguralo Druπtvo, a razliku troπkova snosili su sami Ëlanovi.
Zbor HPD “Tomislav” u jubilarnoj 1955. g.
1. red (odozdo slijeva na desno): Melhior ©imiÊ,
Emil –uriÊ, Dragan ÆivkoviÊ, Josip KovaËeviÊ, Zlatko
Prevloπek (tajnik), Ivan PetriÊ (predsjednik), Vinko
SokiÊ (zborovoa), Ivica TomlinoviÊ, Antun TusiÊ,
Franjo Vuk, Ivica Vuk
2. red: Nikola TerziÊ, Josipa KurjakoviÊ, Antonija
Vuk, Mira Vuk, Lela TomlinoviÊ, Mandica Andra-
πeviÊ, Marica ÆivkoviÊ, Pavica AndraπeviÊ, Maca
MariÊ, Fina Barun, Nada SokiÊ, Emil TopiÊ
3. red: Mijo SalkoviÊ, –uro PetriËeviÊ, Terezija
TerziÊ, Marica KumiÊ, Katica TusiÊ, Dragica JeliniÊ,
Dragica BabiÊ, Katica SokiÊ, ©tefica SokiÊ, Stjepan
SokiÊ, Branko JankoviÊ
4. red: Ivan JankoviÊ, Viktor ©imiÊ, Franjo TrupiniÊ,
Josip AndraπeviÊ, Nikola –uriÊ, Slavko AlasiÊ, Vojko
JurËiÊ, Drago MaliÊ, Mijo PetriËeviÊ, Stjepan Andra-
πeviÊ
»lanovi koji nisu na slici: Branka Jerand, Jula
Blazina, Cica Beuk, ©tefica –uriÊ, Vera –uriÊ, ©tefi-
ca Vuk, Nikica Vuk, Andrija Blazina i Franjo TusiÊ
Turneja jadranskom obalom - Opatija 1955. godine
52
10. lipnja 1956. godine u dogovoru s direktorom Poljoprivredne
zadruge Matom SiËanicom odræan je koncert povodom otvorenja ljetne
baπËe, a izvedena su djela hrvatskih skladatelja. 7. prosinca te godine zboro-
voa Vinko SokiÊ na sjednici upravnog odbora izvjeπÊuje da je dobio mjesto
nastavnika muziËkog odgoja na osmogodiπnjoj πkoli u Novoj Gradiπki. Kako
je veÊ od 1953. godine bio i zboro-
voa u OPZ "Sloga" u Novoj Gra-
diπki (ovo je druπtvo pomagalo V.
SokiÊu u struËnom usavrπavanju),
viπe nije mogao redovito dolaziti na
probe u "Tomislavu" pa je za zbo-
rovou predloæio uËitelja Vojka
JurËiÊa. Upravni odbor prihvaÊa
objaπnjenje, ali se zauzima da Vin-
ko SokiÊ i dalje bude zborovoa,
dok Êe Vojko JurËiÊ ravnati zborom
u dogovoru sa SokiÊem kad ovaj
bude sprijeËen dolaziti na probe.
21. sijeËnja 1957. godine na zajedniËkom sastanku predstavnika HPD-a
"Tomislav", osnovne πkole i Druπtva "Naπa djeca" donesena je odluka da se
obnovi tamburaπki orkestar i u Druπtvu i u πkoli. Stoga su ujedinjena finan-
cijska sredstva, a pomoÊ su dali i Poljoprivredna zadruga, SSRN Nova
Gradiπka i mjeπtani Cernika u sabirnoj akciji. VeÊ 1. rujna nabavljeno je 14
troglasnih tambura sustava JankoviÊ od graditelja Ivana Valjka u Zagrebu.
Tamburaπe "Tomislava", uz Vinka SokiÊa vodio je Ivan JankoviÊ ml., a sa
πkolskim tamburaπkim orkestrom radio je Vojko JurËiÊ.
21. svibnja 1957. godine u Novoj je Gradiπki odræana opÊinska smotra
pjevaËkih zborova osnovnih πkola, Gimnazije, HPD-a "Tomislav" i OPD
"Sloga" iz Nove Gradiπke. Za Novu godinu "Tomislav" upriliËuje tradicional-
nu novogodiπnju zabavu. Uvoenjem tamburaπa i folklora, Druπtvo je obo-
gatilo svoj repertoar. Mladi korepetitor Ivan JankoviÊ predlaæe da se uz zah-
tjevnije zborne skladbe ukljuËe u program i lakπe popularne pa je s takvim
programom odræan koncert 22. lipnja 1958. godine.
U godinama koje slijede (1959., 1960. i 1961.) djelatnost i uspjesi
Druπtva osciliraju; Ëas je koraËalo naprijed, Ëas je tavorilo u neizvjesnosti
hoÊe li opstati ili se ugasiti. Stoga se 1962. godine organizira proπireni sas-
tanak Uprave "Tomislava", predstavnika kulturno-prosvjetnih institucija iz
Nove Gradiπke te predstavnika druπtava i organizacija iz Cernika. Tadaπnju
vlast u Novoj Gradiπki na tom su sastanku zastupali Nikola StojakoviÊ i Grga
FajdetiÊ. Stanje u Druπtvu objasnio je tajnik Zlatko Prelovπek, a kao glavni
Program koncerta odræanog
22. lipnja 1958. godine
- V. Novak: "Pozdrav domovini"
(PZ)
- V. Æganec: "Mura, Mura" (PZ)
- N. ©tefanini: " Milo moje selo"
(solo)
- S. Bombardeli:
"Ruæice rumena" (PZ)
- B. Rakijaπ: "Kolo" (PZ)
- K. Odak: "Æetva" (PZ)
- S. JankoviÊ: Slavonski narodni
motivi (TO)
- S. JankoviÊ: "Jesenska",
"U livadi" (PZ i TO)
- Dalmatinske narodne pjesme
(duet uz TS)
- Splet slavonskih narodnih kola
(folklor i TS)
Polaznici teËaja i predavaËi na teËaju u Senju
5.VII. - 3.VIII. 1959. godine
53
razlog stagnacije Druπtva navodi pomanjkanje struËnog kadra "Naπ zboro-
voa Vinko SokiÊ dao se na uËenje i struËno usavrπavanje. Uspjeπno je
zavrπio Srednju muziËku πkolu u Bjelovaru i u te dvije godine tamo postao
dirigentom HORD "Golub", ali je odræao rijeË da Êe se nakon svrπetka πkolo-
vanja vratiti u Cernik i u HPD "Tomislav". Evo, sada je prilika da se Druπtvo
obnovi ", rekao je Prelovπek.
Iz tajniËkog izvjeπÊa za 1963. godinu Ëitamo o uzrocima stagnacije
"Tomislava" "I mi smo proslavili 50. godiπnjicu (1955.) i bili ponosni,
radosni i veliki, a onda poslije toga malo smo se umorili a moæda i ulijenili...
Kad se u druπtvo uvuËe nedisciplina i pomanjkanje osjeÊaja druπtvene
odgovornosti, to je najubitaËniji bacil koji razara druπtvenu svijest svakog
pojedinca. »ini se da je od toga kroz izvjesno vrijeme malo bolovao i naπ
"Tomislav. »uvajmo se toga, drugovi pjevaËi, u naπem daljnjem radu."
Na toj je skupπtini po prvi puta imenovan umjetniËki odbor u koji su
uπli: Luka MilinkoviÊ, uËitelj u mirovini (proËelnik), Vinko SokiÊ, zboro-
voa (zamjenik), Zlatko Prelovπek, Ivan JankoviÊ ml. i Vojko JurËiÊ
(Ëlanovi). Prema Ëlanku 34. Statuta Druπtva artistiËki odbor ima pet Ëlano-
va, dva Ëlana po struËnoj glazbenoj osnovi i tri iz redova izvrπujuÊih Ëlanova.
Predsjednik osmiπljava i predlaæe umjetniËki program Druπtva za godinu
dana. UmjetniËki odbor predlaæe taj program izvrπnom odboru Druπtva na
usvajanje i realizaciju.
PjevaËki zbor HPD “Tomislav” iz 1963. godine
1. red (odozdo slijeva na desno): Lela TomlinoviÊ,
Pavica MariÊ, Antun JosipoviÊ, Ivan JankoviÊ (ml.),
Zlatko Prevloπek (tajnik), Emil –uriÊ (predsjednik),
Vinko SokiÊ (zborovoa), Vojko JurËiÊ, Dragan
ÆivkoviÊ, Franjo Vuk, Ivica Vuk, Pepica SokiÊ,
Branka BrËiÊ
2. red: Pepica PetriÊ, Lenka JedliËko, Terezija Her-
ceg, Mira Vuk, Marijana JankoviÊ, Ljubica OrdaniÊ,
Hermina Zec, Marica MariÊ, Jula Blazina, ©tefica
Vuk, Mandica TerziÊ, Roza Blazina, Ankica JeliniÊ,
Katica –uriÊ, Ivanka –uriÊ, Mandica AndraπeviÊ
3. red: Nikola –uriÊ, Melhior ©imiÊ, Emil KumiÊ,
Milan Trtanj, –uro PetriËeviÊ, Luka MilinkoviÊ, Mi-
lan MatokoviÊ, Josip ©poljariÊ, Ferdo TerziÊ, Franjo
–uriÊ, Mijo SokiÊ, Tomislav PetroviÊ, Nikola TerziÊ
4. red: Josip KurjakoviÊ, Stjepan TrupiniÊ, Florijan
BrËiÊ, Ferdo AnraπeviÊ, Andrija TusiÊ, Branko
JankoviÊ, Ivan PetriËeviÊ, Andrija Blazina, Stjepan
AndraπeviÊ, Ivan AbriÊ, Drago MaliÊ, Franjo TusiÊ
54
1963. godine HPD "Tomislav" ima koncert u Cerniku (18. lipnja), a u
suradnji s PD "Sloga" iz Nove Gradiπke poËetkom listopada nastupa u
DragaliÊu. Od 1963. godine redovito se odræavaju izleti i veselice za Ëlanove
Druπtva. 1964. godine na skupπtini Druπtva u upravni odbor izabrani su:
Emil –uriÊ (predsjednik), Dragan ÆivkoviÊ (potpredsjednik), Nikola Mika
Vuk (tajnik), Franjo Vuk (blagajnik), Zlatko Prelovπek, »edo KopaËi, Jula
Blazina, Vojko JurËiÊ, Ivan Vuk, Ivan JankoviÊ ml. i Josip ©poljariÊ (Ëlanovi).
U nadzorni odbor uπli su Dragan KurjakoviÊ kao predsjednik, Antun
JosipoviÊ i ©tefica Vuk, Ëlanovi. UmjetniËki odbor Ëinili su Vinko SokiÊ,
predsjednik, Luka MilinkoviÊ, zamjenik, Zlatko Prelovπek i Ivan JankoviÊ,
Ëlanovi. Ova je skupπtina potakla Ëlanstvo na bolji i aktivniji rad pa se uz
redovite pokuse s veÊinom Ëlanova ostvaruju bogatiji i uvjeæbaniji programi
kao i nastupi u Staroj Gradiπki, Lipiku i bliæoj okolici Cernika. Uspjeπna je
bila i novogodiπnja zabava uoËi Nove 1965. godine.
17. sijeËnja 1965. g. u Cerniku gostuje RKUD "Vijenac" iz Poæege a veÊ
15. svibnja "Tomislav" upriliËuje uzvratni koncert u Poæegi.
Ovi su koncerti zbliæili Ëlanove dvaju druπtava pa ta povezanost i pri-
jateljstvo traju joπ i danas. S neπto dopunjenim programom iste je godine
Tamburaπki orkestar HPD “Tomislav”
iz 1963. godine
1. red (odozdo slijeva na desno): Tomislav Vuk,
Milan SokiÊ, Ivan JankoviÊ (korepetitor), Vinko
SokiÊ (dirigent), Stanko KurjakoviÊ, Ivan SokiÊ
2. red: Mato KumiÊ, Ivan KapetaniÊ, Mato –uriÊ,
–uro –uriÊ, Milan Trtanj, Franjo –uriÊ, Branko
JankoviÊ,
3. red: Ivan ÆivkoviÊ, Mijo Zec, Ferdo AndraπeviÊ,
©tefko Boπnjak, Mijo SokiÊ, Josip SokiÊ, Emil KumiÊ
55
Druπtvo nastupilo u Cerniku, na raznim opÊinskim kulturnim manifestaci-
jama i za 20. godiπnjicu osloboenja grada Nove Gradiπke. Na toj je proslavi
Druπtvo odlikovano za svoj dugogodiπnji uspjeπni rad.
VeÊ je spomenuto da HPD "Tomislav" nema svoje prostorije za rad nego
radi u πkoli po uËionicama. U 1966. i 1967. godini Uprava nastoji preko
Skupπtine opÊine Nova Gradiπka, Odjela za druπtvene djelatnosti rijeπiti
problem vlastitih prostorija. Kako je Druπtvo brojalo 57 pjevaËa, 17 tambu-
raπa, a u osnivanju je bila i folklorna sekcija, viπe se nije moglo raditi u πkoli.
Zato je krajem 1966. godine u Hrvatskom zadruænom domu osigurana
posebna prostorija (bivπa gostionica Centar). Uredili su je sami Ëlanovi
Druπtva meu kojima su se istakli majstorskim radovima Antun Barun, Ivica
i Franjo Vuk, Josip ©poljariÊ i –uro PetriËeviÊ. Poboljπani uvjeti rada rezul-
tirali su renesansom druπtva 1967. godine kada je "Tomislav" gostovao na
proslavi 80. godiπnjice Hrvatskog radniËkog obrtniËkog druπtva "Golub" iz
Bjelovara i svojom pjesmom oduπevio nazoËne sluπatelje.
U kolovozu 1967. godine Druπtvo je nastupilo na Smotri folklora u
Zagrebu i osvojilo 1. nagradu. Ta je godina znaËajna i po tome πto je HPD
"Tomislav" snimilo i prvu radioemisiju za Radio Zagreb. Tako se u mjesecu
travnju cerniËki glas Ëuo diljem Hrvatske i bivπe dræave Jugoslavije. PjevaËki
zbor i tamburaπki orkestar nastupaju u Cerniku, Novoj Gradiπki i drugim
mjestima tadaπnje opÊine Nova Gradiπka. Oduπevljen nastupima
"Tomislava" novËanu je pomoÊ poslao Ivan Kruljac iz Zagreba, na Ëemu se
Druπtvo pismeno zahvalilo darovatelju. Uz glavnog dirigenta Vinka SokiÊa u
tamburaπkom su orkestru u sljedeÊem razdoblju djelovali kao korepetitori
Ivan JankoviÊ ml., Slobodan BudisavljeviÊ, Zlatko SokiÊ, Mladen IvoπeviÊ i
Simeon (Moni) Drjankov, prebjeg iz Bugarske, a u pjevaËkom zboru Renata
LekiÊ iz Starog Petrovog Sela. Rad Druπtva pojaËava se 1968. godine jer
UmjetniËki odbor nastoji pribliæiti zbornu glazbu mlaem naraπtaju i πirim
slojevima publike. Tako je odræan koncert za πkolsku djecu i odrasle (340
posjetitelja), na kojem je zborovoa objasnio sastav zbora i tamburaπkog
orkestra te naËin izvedbe programa. Isti je promotivni koncert odræan i u
Novoj Gradiπki pred 700 gledatelja, uglavnom πkolske djece.
29. studenog 1968. g. odræan je koncert za zaposlene u Poljoprivredno-
industrijskom kombinatu Nova Gradiπka πto se pokazalo kao dobra suradn-
ja i korist za HPD "Tomislav". Zato je veÊ iduÊe 1969. godine upriliËen joπ
jedan nastup u PIK-u povodom zavrπetka æetvenih radova 9. kolovoza.
Tijekom 1968. godine "Tomislav" je organizirao Ëetiri druπtvene veËeri
za Ëlanove i prijatelje Druπtva te predstavnike drugih druπtava i lokalne
vlasti. U tim je prigodama zborovoa Vinko SokiÊ odræavao kraÊa struËna
predavanja iz povijesti glazbe, a sve u svrhu suzbijanja glazbenog kiËa i
Program koncerta odræanog
u Poæegi 15. svibnja 1965. godine
- E. Cossetto: "Pjesma mladosti"
- M. Singer: "Konjuh planinom"
- R. Gobec: "Pjesma o slobodi"
- I. L. Kalinski:
"©okaËke narodne"
- V. SokiÊ: "Viπnjica"
- R. Matz: "Æetelice"
- M. B. Raπan: "Istri"
- B. Krnic:
"Pjesma o mojoj zemlji"
56
unapreenja glazbeno-kulturnih vri-
jednosti. UmjetniËki odbor, prema
postojeÊim izvjeπÊima, nastoji da HPD
"Tomislav" preuzme znaËajnu i odgov-
ornu zadaÊu javnog kulturno-umjet-
niËkog druπtva ne samo u Cerniku,
nego na cijelom podruËju opÊine Nova
Gradiπka i na republiËkoj razini.
Pribliæila se i 150. godiπnjica roenja
Vatroslava Lisinskog, utemeljitelja
suvremene hrvatske glazbe. Druπtvo je
odluËilo uloæiti maksimum svojih
snaga u tu proslavu, a raspoloæenje
Ëlanstva i respektabilan broj od 70 pje-
vaËica i pjevaËa te 65. godiπnji rad bili
su garancija zborovoi V. SokiÊu da
moæe pripremati osobit koncert za tu
prigodu. Program je obuhvatio skladbe
V. Lisinskog i njegovih sljedbenika sve
do Ivana pl. Zajca, a naslov mu je bio
Koncert pjesama iz hrvatske proπlosti.
20. travnja 1969. g. taj je program
izveden u Cerniku i tom je prigodom
kao pjevaË solist nastupio tenor Zvo-
nimir PrelËec, prvak Opere Hrvatskog
narodnog kazaliπta u Zagrebu. Dvorana
Hrvatskog zadruænog doma u Cerniku
bila je pretijesna da primi sve one koji
su æeljeli pratiti ovaj koncert. Troπkove
koncerta snosio je PIK Nova Gradiπka
koji je u dvorcu za Ëlanove "Tomis-
lava", goste i uzvanike organizirao
sveËanu veËeru. Slavlje je zavrπeno u
kuÊi predsjednika Nikole Vuka, a na
Bedrich Smetana: “Vltava”
Predavanje o upoznavanju glazbenih oblika s akcentom na programnu glazbu: Smetana, simfonijska poema
Raspored koncerta pjesama iz hrvatske proπlosti povodom 150. godiπnjice roenja Vatroslava Lisinskog Tekst iz Vjesnika 1969. godine
57
Oglas: Koncert pjesama iz hrvatske proπlosti povodom
150. godiπnjice roenja Vatroslava Lisinskog
Zvonimir PrelËec , prvak opere HNK Zagreb s muπkim pje-
vaËkim zborom HPD-a “Tomislav” 8.XII. 1979. g.
program koncerta potpisali su se svi nazoËni i pristupnice potpisali neki
kasnije vrlo aktivni Ëlanovi druπtva. Isti je koncert ponovljen 31.
listopada u Novoj Gradiπki i 8. studenog u Karlovcu posredstvom bivπe
Ëlanice "Tomislava" prof. Vjekoslave TomlinoviÊ. U Karlovcu su publiku
oduπevile pjesme "SvraÊanje", "RadniËka himna" i "U boj, u boj" koje su
na zahtjev publike morale biti viπe puta ponavljane. Tada Karlovac nije
imao nijedno pjevaËko druπtvo, iako je bio jedan od prvih gradova u
Hrvatskoj koji je utemeljio PjevaËko druπtvo "Zora" 1864. godine.
KarlovaËki tjednik od 20. studenog 1969. g. donosi Ëlanak o koncertu pa
piπe: "Taj je koncertni program, osim dva puta u Cerniku i drugim
mjestima izveden pred oko 4000 ljudi te se moæe konstatirati da je HPD
"Tomislav" svojim radom ostalo stvarni kulturno-umjetniËki faktor na
podruËju hrvatske glazbene kulture. Treba joπ sa zahvalnoπÊu reÊi da je
u spomenutom koncertnom rasporedu osim muπkog, æenskog i
mjeπovitog zbora nastupio kao solist i veÊ spomenuti Zvonimir PrelËec
uz klavirsku pratnju prof. Darka Mondekara iz Zagreba i gospoe Mire
ΔaÊan iz Nove Gradiπke."
GOSTI IZ CERNIKA - IZNENADILI
U organizaciji karlovaËkog Centra za obrazovanje odraslih, odræan je 8. studenoga u Zorin domu koncert pjesama iz Hrvatske proπlosti posveÊen
proslavi 150. godiπnjice roenja kompozitora Vatroslava Lisinskog. Nastupili su Ëlanovi pjevaËkog zbora "Tomislav" iz Cernika, malog mjesta pored
Nove Gradiπke. Ovaj mjeπoviti zbor od 60 ljudi bio je pravo otkriÊe za karlovaËku publiku koja je mogla samo poæeljeti da u svojoj sredini ima takav
pjevaËki sastav. Dirigent Vinko SokiÊ s lakoÊom je postigao svu dinamiku u pjevanju zbora koja je za amatersko druπtvo prava rijetkost. Koncert je bio
uveliËan i nastupom naπeg poznatog tenora i prvaka zagrebaËke opere Zvonimira PrelËeca koji je majstorski izveo ariju iz opere "Porin". Na kraju
treba istaÊi da je koncert postigao uspjeh i po velikom broju publike πto je prava rijetkost na karlovaËkim koncertima.
(KarlovaËki tjednik 20. XI. 1969.)
58
U meuvremenu "Tomislav"
je sudjelovao na proslavi otkrivanja
spomen-poprsja M. A. RelkoviÊa u
Davoru 27. travnja 1969. godine.
Tom je prigodom odræan samostal-
ni cjeloviti koncert. Kako je PIK
Nova Gradiπka imao svoje radne
jedinice u Lipiku i Pakracu, rodila
se ideja da Koncert pjesama iz
hrvatske proπlosti bude odræan 3.
listopada 1969. u Hrvatskom domu
u Pakracu. Tjedan dana prije,
Miljenko RosiÊ, Zvonko Pavlenjak i
Vilijem SvjetliËiÊ polijepili su
plakate po gradu, a veÊ drugi dan
javljeno je, da su svi plakati
poderani pa je odmah Miljenko
RosiÊ pohitao odnijeti nove koji su
sada postavljeni u prozore kuÊa i
izloge obrtniËkih radionica u vlas-
niπtvu Hrvata i prijatelja HPD-a
"Tomislav". Poslije vrlo uspjeπnog
koncerta u prepunoj dvorani
“Hrvatskog doma” i vala oduπevlje-
nja prireena je veËera u restoranu
"Psunj", pred kojim je bio parki-
ran autobus s instrumentima. Zbog
bojazni da autobus ne bude oπte-
Êen, organizator se pobrinuo da
hrvatska mladeæ Ëuva autobus. Sve
je ipak sretno zavrπilo, samo s dozom gorËine da veÊ i sam naslov koncerta
moæe izazvati nezadovoljstvo u redovima Srba u Pakracu. VeÊ spominjana
150. obljetnica roenja V. Lisinskog odræavala se pod visokim pokrovitelj-
stvom tadaπnjeg predsjednika Republike Josipa Broza Tita. Odræan je Susret
pjevaËkih zborova Hrvatske u Petrinji 20., 21. i 22. lipnja 1969. g.
Organizatori su bili: Prosvjetni sabor Hrvatske, Odbor za muziËku kulturu,
Skupπtina opÊine Petrinja, Prosvjetno vijeÊe opÊine Petrinja i RKUD "Artur
Turkulin" iz Petrinje. U konkurenciji 18 najboljih pjevaËkih druπtava iz
Hrvatske HPD "Tomislav" postiæe velik uspjeh skladbama "RadniËka pjes-
ma", "Kroz noÊ" i "Leti pjesma". Tim uspjehom Druπtvo je zasluæilo da bude
pozvano i na sljedeÊi RepubliËki susret druπtava Hrvatske u Petrinji.
Nastup na proslavi otkrivanja spomenika M. A. RelkoviÊu u Davoru
59
1970. g. protjeËe u znaku 65. obljetnice HPD-a "Tomislav" i aktivnosti
oko nastupa na RepubliËkom susretu pjevaËkih druπtava u Petrinji. Uvjeæban
je osobito kvalitetan program za veliki pjevaËki zbor. Tu su se naπle skladbe
"Pjesma oraËa" Z. GrgoπeviÊa, "Zdenec" R. Matza i "Mi Êemo mladi" E.
Cossetta. Na smotri u Petrinji, koja je okupila 1200 pjevaËa, CerniËani su
pobrali sve epitete i posluæili kao primjer veÊim gradskim druπtvima, prem-
da dolaze iz male slavonske sredine. Pozitivne kritike glazbenih struËnjaka
doprinijele su da se o "Tomislavu" poËne pisati u ondaπnjim javnim glasili-
ma. Tako Zagorski godiπnjak, ©kolske novine, revija Studio i dnevne novine
Vjesnik donose Ëlanke i prosudbe o "Tomislavu". Prof. dr. Lovro ÆupanoviÊ
u Vjesniku od 30. lipnja 1970. g. daje struËno miπljenje o nastupu i progra-
mu "Tomislava" na smotri u Petrinji: “Rad HPD-a "Tomislav" iz Cernika
predstavlja neoËekivano iznenaenje. Dokazalo je opstojnost pjevaËkog
zbornog amaterizma, a pjevanje je bilo na zavidnoj visini.”.
Pri obiljeæavanju 65. godiπnjice 12. prosinca 1970. g. bio je nazoËan
predstavnik Prosvjetnog sabora Hrvatske, predsjednik Odbora za muziËku
kulturu prof. Zoran PalËok koji je istakao da je "Tomislav" "priredio cijelu
Nastup u Petrinji 1970. godine
OSVRT NA REPUBLI»KUSMOTRU U PETRINJI
"... Veliki aplauz doæivjelo je Hrvatsko
pjevaËko druπtvo "Tomislav" iz Cernika,
toga malog seoskog mjesta nedaleko
Nove Gradiπke. ZaËudujuÊe je bilo vidjeti
da se na pozornici tada pojavi oko
devedeset pjevaËa amatera, od preteænih
teæaka preko radnika do intelektualaca.
Sa kakvim æarom i poletom su ovi pjevaËi
od omladinaca do sijedih glava divno
izveli ZajËevu "RadniËku himnu", zaista
je to bilo milina sluπati kao i ostale izve-
dene skladbe. Tada smo se u mislima
zapitali - gdje su naπa ostala mjesta i
gradovi gdje nema niti jednog pjevaËkog
zbora! Ovom zboru treba odati posebno
divljenje i zahvalnost."
(Zagorski godiπnjak 1970.)
60
malu smotru i veliko iznenaenje". Pred prepunom dvoranom u Cerniku
nastupili su pjevaËki zborovi:
• HPD "Tomislav" Cernik
- Runjanin: "Lijepa naπa domovino",
- Bethoven: "Nebesa slave",
- Cossetto: "Mi Êemo mladi",
- Lisinski: "Oj talasi",
- Matz: "Zdenec",
- GrgoπeviÊ: "Pjesma oraËa",
- Stepanov: "Slavonska berba",
- Zajc: "RadniËka himna"
Zborom je dirigirao Vinko SokiÊ.
• HORD "Golub" Bjelovar
- ©poljariÊ: "Naπe gorice"
- MuhviÊ: "SeljanËica" br. 2.
- Stepanov: "Slavonski momaËki zbor"
Dirigent je Zlatko VitkoviÊ.
• RKUD "Vijenac" Poæega
- Mokranjac: "Deseta rukovet",
- Cossetto: "Da se povezemo", "Orkestar",
Dirigent je Vlado Munar.
• KUD "FilipoviÊ" Zagreb
- ©poljariÊ: "Zagorski svati"
- NjiriÊ: "©irom domovine",
Dirigent Vinko GlasnoviÊ.
Pokrovitelj proslave bio je PIK Nova Gradiπka. U tom je vremenu pje-
vaËki zbor snimio svoj program za Radio Osijek.
AMATERIZAM NIKADA NEΔE POSTATI SUVI©AN
Muziciranje nekih zborova izvanredno se dojmilo. Uz one sa steËenim reproduktivnim ugledom (na primjer zbor "Moπa Pijade", Zagreb, RKUD
"Petar ZoraniÊ", OKUD "Joæa VlahoviÊ", RKUD "Kolo" ©ibenik, RKUD "Mato Braπan" Pula) za mene su pravo iznenaenje predstavljali nastupi
muπkog zbora iz Kuzminca i mjeπovitog zbora "Tomislav" iz Cernika. U njihovu Ëistom i predanom pjevanju ogledali su se jednostavnost, ali i spon-
tani zanos muziciranja. Ta dva mala mjesta a SR Hrvatskoj pokazala su u najveÊoj moguÊoj mjeri πto sve mogu uËiniti ljudska upornost i pobuda,
liπene bilo kakvog koristoljublja. U njihovim nastupirna amaterizam je na ovom podruËju potvrdio sam sebe i dokazao da nikada ne moæe i neÊe
postati suviπan Ëak i onda kad bude do kraja okruæen najsavrπenijim tehniËkim aparatima za proizvodnju tonova.
Neka me ispriËaju svi ostali zborovi koje nisam posebno spomenuo. Bit Êe i za to prilike. Ovi maloËas apostrofirani (tj. oni iz Kuzminca i Cernika)
neka posluæe kao uzor, a provoenju same ideje Ëak i u uvjetima koji su (najvjerojatnije) najminimalniji.
Dr. Lovro ÆupanoviÊ (Vjesnik, 30. lipnja 1970)
61
Nov
insk
i za
pis:
Stu
dio
br.
324
, 19
70.
god
ine
Novinski zapis: Studio br. 324, 1970. godine
62
Obiljeæavanje 65. godiπnjice Druπtva uspjeπno su proveli Nikola Vuk
(predsjednik), Josip Blazina (tajnik), Franjo Vuk (blagajnik), »edo KopaËi,
Mirko MatkoviÊ, Miljenko RosiÊ, Branka SokiÊ, Melhior ©imiÊ, Ivica Vuk i
Dragan ÆivkoviÊ (Ëlanovi UO) te Ëlanovi UmjetniËkog odbora dr. Milan
SKUP©TINA OPΔINE NOVA GRADI©KA BROJ: 017-1549/1-1974.
Dana, 24. travnja 1974. godine
U V J E R E N J E
NA PRVOJ ZAJEDNI»KOJ SJEDNICI VIJEΔA UDRUÆENOG RADA,VIJEΔA MJESNIH ZAJEDNICA I DRU©TVENO POLITI»KOG VIJEΔA
SKUP©TINE OPΔINE NOVA GRADI©KA ODRÆANOJ 24. TRAVNJA 1974.GODINE U POVODU 29-GODI©NJICE OSLOBO–ENJA KOMUNE
DODJELJENA JE "PLAKETA OSLOBO–ENJA"
HPD "TOMISLAV" IZ CERNIKA, KAO PRIZNANJE ZA POSTIGNUTEUZORNE USPJEHE U RADU I TIME STE»ENE ZASLUGE ZA NAPREDAK
KOMUNE U PRIVREDI I DRUGIM DRU©TVENIM DJELATNOSTIMA.
PREDSJEDNIK: STJEPAN RELKOVIΔ
Novinski zapis V. KerekoviÊa iz 1970. godine
PaveliÊ, Vinko SokiÊ, Ivan JankoviÊ ml., Mirjana
JankoviÊ i –uro PetriËeviÊ. U Nadzornom su odbori
tada bili ©tefica –uriÊ, Antun JosipoviÊ i Josip ©po-
ljariÊ. ZnaËajna je za ovo Druπtvo bila 1970. godina i
po tome πto je prvi puta izraen amblem Druπtva.
Kako je Ëlan HPD-a "Tomislav" Miljenko RosiÊ bio
zaposlenik u PIK-u Nova Gradiπka i sudjelovao u
poslovima oko izgradnje gradskog vodovoda i
postavljanju fontane “Tri gracije” u parku, na
danaπnjem Trgu kralja Tomislava, predloæio je
akademskom kiparu prof. Vinku Fabrisu iz Zagreba,
Ëiji je rad pobjedio na natjeËaju, da za 65. godiπnjicu
HPD "Tomislav" izradi amblem. Umjetnik je poslao
skicu koju je Upravni odbor prihvatio te je pred-
loæeno da se amblem izradi i u hrastovini kao poklon
druπtvima koja Êe sudjelovati na proslavi. Hrastove
ambleme izradila je DI "Slavonija radinost", a radili
su ih priznati umjetnici Josip PintariÊ Puco, Josip
BiÊaniÊ i Stjepan ©kvorËeviÊ. Amblem je kruænog
oblika promjera 40 centimetara, u sredini je
stilizirana lira isprepletena hrvatskim grbom ispod
kojih stoji godina 1905. Oko lire i grba kruæno je
postavljen pleter, a s vanjske strane natpis Hrvatsko
63
pjevaËko druπtvo Tomislav Cernik. Danas je ovaj amblem sluæbeni znak
Druπtva.
12. prosinca 1970. godine na sveËanom koncertu amblemi su uruËeni
HORD "Golub" iz Bjelovara, RKUD-u "Vijenac" iz Poæege, KUD-u "Ivan
FilipoviÊ" iz Zagreba te domaÊinu HPD-u "Tomislav" Ëije prostorije i danas
krasi.
Nakon zapaæene obljetnice HPD "Tomislav" uspjeπno djeluje te
poËetkom 1971. godine sudjeluje u proslavi RadniËko-sportskih igara
Slavonije i Baranje u Novoj Gradiπki i za 100. godiπnjicu DVD-a Nova
Gradiπka. Druπtvo je odræalo samostalni koncert u Cerniku 18. travnja a nas-
tupio je i Zvonimir PrelËec uz klavirsku pratnju Darka Mondekara. Krajem
godine odræan je samostalni koncert u Novoj Kapeli a Druπtvo je sudjelovalo
i na Inicijativnoj skupπtini i obnovi HPD "Lovor" iz Nove Kapele. Od nastu-
pa biljeæimo i sudjelovanje na Zborskim susretima Hrvatske 19. i 20. lipnja
1971. godine. TreÊe gostovanje u Petrinji ispunio je sljedeÊi program:
- B. Krnic: "Pjesma o mojoj zemlji"
- A. MarkoviÊ: "Ex Slavonija"
- E. Cossetto: "Maj"
Za interpretaciju kompozicije "Maj" osobitu Ëestitku dirigentu Vinku
SokiÊu uputio je sam autor E. Cossetto.
1972. godina u HPD-u "Tomislav" donosi stagnaciju u radu pa Druπtvo
sudjeluje samo na prvomajskoj akademiji u Novoj Gradiπki, otvorenju
πportske dvorane pri ©koli uËenika u privredi u Novoj Gradiπki i na otvara-
nju Druπtvenog doma u CerniËkoj ©agovini (27. srpnja 1972.). Dok traje ljet-
na stanka za Ëlanove Druπtva, izaslanstva "Tomislava" odlaze u Bjelovar i
Poæegu kao gosti na prigodnim proslavama pjevaËkih druπtava.
VI. festival pjevaËkih zborova u Zadru odræan je od 5. do 7. listopada
1973. godine uz sudjelovanje dvadesetak zborova. Slavonske su zborove zas-
tupali KUD "Lipa" Osijek, HKUD "Vatroslav Lisinski" Naπice, RKUD
"Vijenac" iz Poæege i HPD "Tomislav" iz Cernika. Program je obuhvatio:
- I. Otvorenje festivala i koncert uveËe pred Katedralom
- II. Nastup "Tomislava" u atriju Hotela "Novi park" u Boriku sa sljede-
Êim programom:
- A. MarkoviÊ: "Ex Panonija"
- I. TijardoviÊ: "Livade, πume i æita"
- F. Dugan, ml.: "Jurjevska iz Dobranca" i "Uz kolo"
- V. SokiÊ: "Oj, Savice" (bas, bariton, solist Nikola TerziÊ)
- F. Pokaz: "Duπo moja, Maro"
- III. Koncert 12 zborova u katedrali Svete Stoπije
64
Bio je posveÊen duhovnoj
glazbi domaÊih i stranih autora.
Tom je prigodom "Tomislav"
pjevao "Ave Maria" J. Arcadelta iz
XVI. st. i zasluæio veliki pljesak
publike.
7. listopada odræan je zavrπ-
ni koncert u Boriku te organizi-
rano razgledavanje izloæbe “Zlato
i srebro Zadra” πto je Ëlanovima
HPD "Tomislav" bio osobit do-
æivljaj. ©to se tiËe programske,
tehniËke i umjetniËke izvedbe
pohvalno je o nastupima "To-
mislava" pisala Slobodna Dal-
macija te u svojim emisijama
izvjeπtavali Radio Zagreb i Radio
Beograd pa je i to bio poticaj da
ustraju i dalje na odræanju re-
nomea koji su stekli svojim
radom.
1973. godina je vrijeme
dovrπetka izgradnje i otvorenja
nove πkolske zgrade u Cerniku.
"Tomislav" se sprema za javni
nastup na toj sveËanosti. Samo-
stalni koncert odræan je 29. stu-
denog a prihod od prodanih
ulaznica Druπtvo je namijenilo
opremanju jedne uËionice u
πkoli. Treba spomenuti da je
1973. godina donijela joπ ËvrπÊe
povezivanje "Tomislava" i KUD-
a "Tamburica" iz Starog Petrovog
Sela s kojim je imao niz
uspjeπnih koncerata. Brojka od
70 Ëlanova iz 1969. i 1970. godine
sada se svela na oko 58 Ëlanova
zbora. U posljednjih nekoliko
godina dio Ëlanstva napustilo je
Nastup u Zadru 1973. godine
65
druπtvo zbog odlaska na πkolovanje ili na rad u inozemstvo, a neki su stariji
Ëlanovi i umrli poput Milana MatokoviÊa, Antuna Brace KusakoviÊa i Ëlana
Nadzornog odbora Antuna JosipoviÊa.
Na godiπnjoj skupπtini 16. prosinca 1973. godine odana je poËast pre-
minulim Ëlanovima (uvijek se Druπtvo na sahranama pjesmom opraπtalo od
svojih Ëlanova) a u obiËajnom dnevnom redu skupπtine izabrano je novo
rukovodstvo. Predsjednikom HPD-a "Tomislav" postao je Nikola Vuk, za
tajnika je izabran Franjo KapetaniÊ, a blagajniËku duænost Êe obavljati Fra-
njo Vuk. Mirko MatkoviÊ je poslovoa, Ruæa Vuk arhivar a Ëlanovi odbora su:
Ivica Vuk, Melhior ©imiÊ, Branka SokiÊ, Josip Blazina, Miljenko RosiÊ, Josip
KusakoviÊ i Æeljka JeliniÊ. U umjetniËkom odboru su se naπli: dr. Milan
PaveliÊ, predsjednik, Vinko SokiÊ, zborovoa, Jula BukviÊ, Ivana SokiÊ,
Paula BrnËiÊ, Drago MaliÊ i Franc Szabo, Ëlanovi. Zdravko Kareπin, Matija
»ar, Vlado SokiÊ, Ankica TerziÊ i Ivo DeviÊ izabrani su u nadzorni odbor.
AnalizirajuÊi rad Druπtva, skupπtina je u svoj zapisnik unijela sljedeÊe:
Nedvojbeno ovako opseæan i kvalitetan rad Druπtva zahtijeva i odgovarajuÊu
svijest kod pjevaËa i svih Ëlanova Druπtva, marljivost i poærtvovnost svakog
pjevaËa. Upravo treba jaËati tu druπtvenu svijest jer je meu veÊim brojem
pjevaËa bilo i onih koji, unatoË æelji da pjevaju, nisu bili dorasli umjetniËkoj
U Ninu ispred spomenika Grguru Ninskom
VI. FESTIVAL PJEVA»KIH
ZBOROVA HRVATSKE U
ZADRU OD 5. - 7. X 1973.
... “Za svaku pohvalu je nastup pevaËkog
zbora iz jednog malog slavonskog sela,
cernika koji je svojim programom i
uspeπnim izvoenjem kompozicija koje
smo imali priliku sluπati, dao primer
mnogim veÊim gradovima sa duæom
pevaËkom tradicijom, kako treba voditi i
kako treba negovati horsku muziku”.
MIODRAG SIMENTIΔ,
predsjednik saveza KUD Beograda
i generalni sekretar
Saveza amatera Srbije
(Radio Zagreb, II. program 18. XI 1973.)
66
razini HPD-a "Tomislav" pa su brzo otpadali. Nama je u interesu da imamo
πto viπe pjevaËa, ali na viπoj umjetniËkoj razini jer to garantira i viπu razinu
Druπtva uopÊe, te pruæa πansu vrijednijim rezultatima HPD-a "Tomislav".
Skupπtina je izrazila zahvalnost pjevaËima i zborovoi πto je "Tomislav"
doπao u sam vrh zborne glazbe u Hrvatskoj, jer, ipak ne smije se zaboraviti da
je ovo Druπtvo amatersko i dolazi iz jedne male sredine.
Jedna od velikih boljki Druπtva uvijek je predstavljao prostor za rad -
pjevaonica, prostor za odlaganje instrumenata, arhive, kostima i sl. Mjesna
zajednica Cernik dodijelila je "Tomislavu" prostorije u zgradi OpÊine
Cernik, no te su prostorije kao i cijela zgrada bile u vrlo jadnom stanju. Stoga
ih je trebalo obnoviti a na tom su se poslu istakli Ëlanovi i prijatelji Druπtva:
Franjo Vuk, Ivica Vuk, –uro Vuk, Ivo DeviÊ, Milan BabiÊ, Vladimir Vuk,
Antun Barun, Slavko SokiÊ, Ivan PetroviÊ, Tomislav JeliniÊ i Nikola Trnka.
Svi su oni, veÊ prema svojoj struci, kao stolari, tapetari, elektriËari, liËioci,
doprinijeli da se urede dvije prostorije - veÊa pjevaonica, te manja prostori-
ja za instrumente, kostime i druge rekvizite. Sada je "Tomislav" imao daleko
bolje uvjete za probe, za “πtimanje” tambura i pohranu arhiva. Kupljen je i
pianino "Forster" πto je unaprijedilo rad Druπtva, koje je u svakom trenutku
bilo sposobno izvesti dobar program na bilo kojoj manifestaciji. Tako je na
molbu Zbora lijeËnika Hrvatske, podruænice u Novoj Gradiπki 15. veljaËe
1974. odræan koncert bez ikakve naknade, samo uz osiguran prijevoz do Nove
Gradiπke i natrag u Cernik.
Povodom 85. obljetnice HPD-a "Vatroslav Lisinski" i 120. obljetnice
roenja Vatroslava Lisinskog 16. lipnja 1974. u Naπicama je odræana smotra
pjevaËkih zborova Slavonije na kojoj sudjeluje i "Tomislav". Na inicijativu
pjevaËkih druπtava pokrenuta je ideja o osnivanju Saveza pjevaËkih kul-
turno-umjetniËkih druπtava Slavonije i Baranje. Utemeljen je inicijativni
odbor koji je na prvom sastanku 15. rujna 1974. godine u Cerniku rasprav-
ljao o djelatnosti pjevaËkih zborova i kulturno-umjetniËkih druπtava na
podruËju Slavonije i Baranje. 20. listopada odræana je osnivaËka skupπtina
na kojoj je prihvaÊeno i ime saveza - Savez pjevaËkih zborova i kulturno-
umjetniËkih druπtava "Franjo KuhaË". Za predsjednika skupπtine Saveza
izabran je prof. Frano Dragun iz Osijeka, a predsjednik Izvrπnog odbora bio
je Leon Majer iz Naπica. Prve Ëetiri godine sjediπte Saveza bit Êe u Naπicama.
Savez je dobio zadaÊu organiziranja smotri i praÊenja rezultata rada pjevaËk-
ih druπtava. Ukupno je odræano 19 smotri: u Naπicama 1974. i 1979., u
Cerniku 1975. i 1985., u Osijeku 1976., 1984. i 1986., u Poæegi 1977., 1982. i
1993. u Slavonskom Brodu 1978., 1987., 1994., u Virovitici 1980., Vukovaru
1981., Donjem Miholjcu 1983., –akovu 1988. i 1989. te u Æupanji 1990.
godine.
67
Sjediπte Saveza iz Naπica Êe kasnije biti preneseno u Osijek. Smotre, πto
ih je organizirao Savez, imale su pozitivne rezultate na razvitak glazbenog
amaterizma, na oËuvanje kakvoÊe zbornog pjevanja, na razmjenu struËnih
miπljenja i iskustava i voditelja i Ëlanova pjevaËkih druπtava. U Savezu je
"Tomislav" imao znaËajnu ulogu, zastupajuÊi ovaj dio Slavonije i Hrvatske.
U travnju 1974. HPD "Tomislav" je organiziralo sveËani koncert
"Slavonska veËer" povodom 50. obljetnice roenja i 30. obljetnice plodnog
glazbenog rada hrvatskog melografa, skladatelja i dirigenta Julija Njikoπa.
Svojim je radom Njikoπ nastavio put slavnih prethodnika Franje KuhaËa,
Josipa AndriÊa i Paje KolariÊa. U programu koncerta bila su samo djela slav-
ljenika, a sudjelovali su Vera Svoboda, prof. Pavle Blaæek iz Osijeka, STD
"Pajo KolariÊ" Osijek i HPD "Tomislav" Cernik. Dirigirali su Julije Njikoπ,
Rudi ErgotiÊ i Vinko SokiÊ. U prepunoj dvorani Hrvatskog doma u Cerniku
sluπatelje je pozdravio Nikola Vuk, predsjednik Druπtva, potom su govorili
Ivo FuriÊ, tajnik Odbora za muziËku kulturu Prosvjetnog sabora SR Hrvatske
i Tito BilopavloviÊ, tajnik Zajednice za kulturu OpÊine Nova Gradiπka. Na
sveËanosti su bili i predstavnici RKUD-a "Vijenac" iz Poæege i HKUD
"Vatroslav Lisinski" iz Naπica. CerniËka je publika srdaËno prihvatila i
pljeskom nagradila sudionike ovog koncerta.
HPD “Tomislav” sa solisticom Verom Svobodom
i Tamburaπki sastav “Tamburica” iz Starog Petrovog
Sela na koncertu “Slavonska veËer” 1974. godine
68
1975. protekla je u znaku 70. obljetnice HPD-a "Tomislav", a obiljeæe-
na je koncertom na kojem su izvedena djela Arcadelta, Lisinskog, Zajca,
Odaka, Dugana, GrgoπeviÊa, Gotovca, TajËeviÊa, Æganca, Matza, Krnica,
Vrhovskog, DevËiÊa, Gobeca, Cossetta, Rakijaπa, JankoviÊa, Njikoπa i SokiÊa.
Posebno se izdvaja skladba Rudolfa Matza "U svatovima" utemeljena na nar-
odnoj poeziji iz Slavonije, izvedena kao praizvedba. Kruna proslave bila je II.
smotra pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje u Cerniku i Novoj Gradiπki.
Smotra se odræavala pod pokroviteljstvom Skupπtine opÊine Nova Gradiπka a
program je prijavilo 11 pjevaËkih zborova i dva tamburaπka orkestra u revi-
jalnom programu. U Cerniku nije bilo dvorane u kojoj bi se mogla odræati
takva smotra pa je odluËeno da se ona odræi u novogradiπkoj kinodvorani.
»etiri dana uoËi smotre neprekidno je padala kiπa pa su se uz kino morale
postaviti cerade kako bi zborovi pod njima Ëekali svoj nastup. Prijavljeno je
bilo 740, a nastupilo 697 pjevaËa i tamburaπa. Nastupili su: KUD "Daruvar",
KUD "Matija Gubec" Donji Miholjac, HKUD "Vatroslav Lisinski" Naπice,
HPD "Lipa" Osijek, GPD "Pakrac", RKUD "–uro Salaj" Slavonski Brod,
RKUD "Vijenac" Poæega, HPD "KatanËiÊ" Valpovo, OKUD "Lisinski" Vin-
kovci, HPD "Rodoljub" Virovitica, HPD "Tomislav" Cernik, HPD "Tamburi-
ca" Staro Petrovo Selo i TO RKUD "–uro Salaj" Slavonski Brod.
Zamoljen je novogradiπki æupnik vlË. Mirko BijeliÊ da skrati misu u
9,00 sati pa se veÊ od 9,30 svi sudionici Smotre u sveËanim odorama i s bar-
jacima kreÊu iz gimnazijskog dvoriπta prema gradskom parku gdje Êe biti
poloæeni vijenci kod spomenika i otpjevane himne Hej Slaveni i Lijepa naπa.
70. obljetnica HPD “Tomislav” - 1975. godina
1. red (odozdo slijeva na desno): Gordana Kape-
taniÊ, Branka Vuk, Katarina Vuk, Nevenka JankoviÊ,
Ivana FeriÊ, Ljubica DoπliÊ, Mirko JapundæiÊ
(tajnik), Vinko SokiÊ (zborovoa), Nikola Vuk (pred-
sjednik), Marijana ©imiÊ, Mirjana KumiÊ, Fana
KumiÊ, Ankica Trnka, Dinka ©imiÊ, Viπnja VitkoviÊ
2. red: Æeljka JeliniÊ, Slavica TokiÊ, Pavica
MatkoviÊ, Milica TokiÊ, Æeljka FeriÊ, Josipa BukviÊ,
Paula BrnËiÊ, Jula BukviÊ, ©tefica Vuk, Anelka
MariÊ, Marta Praπtalo, Vera JedliËko, Branka SokiÊ,
Mirjana RosiÊ, Mandica TusiÊ, Branka BrËiÊ
3. red: Franjo KapetaniÊ, Josip KusakoviÊ, Matija
»ar, Josip Blazina, Zdravko Kareπin, Franjo BukviÊ,
Nikola ©imiÊ, Zdravko SokiÊ, Luka Zec, Stjepan
AndraπeviÊ, –uro PetriËeviÊ, Antun Barun
4. red: Melhior ©imiÊ, Emil KumiÊ, Josip BenËiÊ,
Josip MariÊ, Vladimir SokiÊ, Ivica Vuk, Drago MaliÊ,
Franjo Vuk, Stjepan BakuniÊ, Slobodan BoæiËkoviÊ,
Ivo DeviÊ
5. red: Ivan –uriÊ, Nikola Trnka, Florijan BrËiÊ,
Mirko MatkoviÊ, Stjepan LaziÊ, Mijo SokiÊ, Tomislav
BrËiÊ, Slavko Herceg, Franjo –uriÊ, Drago LaliÊ,
Stanko KranjËec, Franjo PetranoviÊ, Æeljko CurËiÊ,
Æeljko KumiÊ
Nisu na slici: Josipa –uriÊ, Ankica ÆivkoviÊ, Boæica
AbriÊ, Lojza PetriËeviÊ, Ruæa Vuk, Æeljko BrËiÊ, Nikola
–uriÊ, Stjepan TrupiniÊ, Antun PetriËeviÊ, Miljenko
RosiÊ, Ivo ÆakiÊ
69
70
Pripremni tamburaπki
orkestar iz 1976. g.
s voditeljem
S. BudisavljeviÊem
Zapis iz VeËernjeg lista 26.XI.1975. godine
71
Vjernici, koji su upravo pristizali iz crkve, i svi
sudionici Smotre formirali su dugu povorku
kroz grad sve do kinodvorane koja je za Ëas
bila prepuna. Sudionicima Smotre obratili su
se predsjednik SO Nova Gradiπka Stjepan
RelkoviÊ i predsjednik Izvrπnog odbora Saveza
pjevaËkih druπtava i kulturno-umjetniËkih
druπtava Slavonije i Baranje Leon Majer. Prije
poËetka programa poznati novogradiπki
naivni slikar Josip PintariÊ Puco predao je
predsjedniku HPD-a "Tomislav" veliku
umjetniËku sliku (ulje) na kojoj su portreti
trojice najznaËajnijih dirigenata "Tomislava"
Franje KumiÊa, Dragutina BegoviÊa i Vinka SokiÊa. Joπ je jedan umjetnik,
akademski slikar prof. Josip Minks uveliËao Smotru tako πto je svakom
druπtvu, naπem gostu, darovao originalni crteæ - grafiku s motivima iz povi-
jesti i kulture s podruËja Cernika i Nove Gradiπke. CerniËani su dobili crteæ
ruπevne crkvice Svetog Leonarda. Poslije podne u Cerniku je na otvorenom
prostoru izmeu πkole i Kulmerovog dvorca odræan revijalni koncert
sudionika Smotre. Gost je bio poznati glumac i Slavonac Fabijan ©ovagoviÊ
koji je izveo monolog iz –uke BegoviÊa a njegov je nastup popraÊen burnim
ovacijama publike. Zbog velikog broja sudionika i nazoËne publike bio je
zatvoren i promet prema Giletincima. Sutradan je direktor PIK-a Nova
Gradiπka Antun ©imiÊ priredio u Rikavicama piknik za sve koji su pridonijeli
uspjehu Smotre.
Prigodom ove obljetnice Druπ-
tvo je tiskalo Spomenicu 1905.
- 1975. Predgovor za Spome-
nicu napisao je Tito Bilopavlo-
viÊ knjiæevnik iz Nove Gra-
diπke i veliki prijatelj "Tomis-
lava". O povijesti Cernika pi-
sao je publicist Tomislav –uriÊ
a o radu Druπtva u razdoblju od
1905. do 1975. godine Miljen-
ko RosiÊ, Ëlan Upravnog odbo-
ra. IzdavaË Spomenice je Hr-
Zapis iz revije “Svijet”:
“Svoj prvi korak Lutkica je naËinila u Novoj Gra-
diπki. Tamo je 25. svibnja oduπevljeno uskoËila u
naruËaj Dinke ©imiÊ, Ëlanice HPD “Tomislav” iz
Cernika, na velikoj proslavi Dana mladosti, 30
godina slobode i 70-te obljetnice zbora “Tomislav”.
Zbor-domaÊin organizirao je u Novoj Gradiπki
veliku sveËanost i II. smotru zborova Slavonije i
Baranje, na kojoj se okupilo oko 800 pjevaËa iz
desetak slavonsko-baranjskih mjesta.
Lutkicu su NovogradiπËani prozvali “naπa mala
Ëupavica”, slavljenik i domaÊin, zbor “Tomislav”
obeÊao joj je topao i muzikalan dom, a Dinka, koja
je u ime zbora Lutkicu preuzela oduπevljeno je
rekla: ”Svijet je divan!”
vatsko pjevaËko druπtvo "Tomislav", a uredili su je Tito BilopavloviÊ, Vinko
SokiÊ, Tomislav –uriÊ, Miljenko RosiÊ i Nikola Vuk. TehniËki urednik bio je
Tomislav PetranoviÊ Rvat, novogradiπki slikar. Lekturu i korekturu obavio je
72
Tito BilopavloviÊ, a fotografije su prikupili Vinko SokiÊ i Boæidar Bilopav-
loviÊ. Spomenicu je tiskalo GrafiËko poduzeÊe "Mirko Gembarovski" iz Nove
Gradiπke. Bila je to druga spomenica u povijesti Druπtva i danas je mnogi
CerniËani imaju saËuvanu u svojim domovima. Pisana je slobodnije, bez pri-
tisaka i cenzure i sadræi niz podataka, dokumenata i fotografija vaænih za
HPD "Tomislav".
Za 70. obljetnicu uz dva glazbena programa,
Druπtvo je htjelo proslaviti jubilej izdavanjem
znaËke i tiskanjem Spomenice. ZnaËku je
osmislio slikar Tomislav PetranoviÊ Rvat.
ZnaËka ima oblik πtita sa stiliziranom lirom u
sredini te sa svake strane lire po jednu
lovorovu granËicu. Iznad lire je natpis HPD
Tomislav, a ispod Cernik 1905. ZnaËka je tre-
bala biti u plavo-bijeloj boji, povrπinski
pozlaÊena. Kako je izrada ove znaËke bila skupa,
Druπtvo je odustalo od narudæbe, no likovno rjeπenje
znaËke rabljeno je niz godina kao amblem Druπtva.
19. prosinca 1976. godine HPD
"Tomislav" uz uobiËajene nastupe i
probe prireuje sveËani koncert u
Ëast zasluænog Ëlana –ure Petri-
ËeviÊa (IvËanovog), tj. 70. obljetnice
roenja i 50. obljetnice aktivnog
rada u "Tomislavu". Ovu je obljet-
nicu i program koncerta cerniËka
publika prihvatila kao velik kultur-
no-umjetniËki dogaaj.
Zapis iz Vjesnika od 5. sijeËnja 1977. godineDodjela priznanja –uri PetriËeviÊu, 19.XII.1976. g.
Raspored koncerta povodom 70. obljetnice
HPD “Tomislav”
73
U 1977. godini Druπtvo je sudjelovalo na Smotri pjevaËkih druπtava
Slavonije i Baranje u Poæegi, na MuziËkom festivalu "Slavonija 77" u Poæegi,
a zajedno s Verom Svobodom i "Tamburicom" iz Starog Petrovog Sela na
koncertu za radnike DIK-a "Stjepan SekuliÊ Jucko" u Novoj Gradiπki.
Nastupalo se na akademijama zajedno sa πkolom u Cerniku, na Zboru
lijeËnika na Strmcu, pri otvorenju zdravstvene stanice u OkuËanima, kod
sveËanog otvorenja asfaltirane ceste u Cerniku i Giletincima te za radne
ljude PIK-a "Klas" u Novoj Gradiπki. Odræan je i redovni cjeloveËernji
godiπnji koncert u Cerniku. UnatoË stalnoj fluktuaciji Ëlanstva, Druπtvo je
opstalo i uvjeæbavalo vrlo zahtjevne programe. Neki su Ëlanovi dolazili na
probe Ëak iz Zagreba. ©to je Druπtvo viπe nastupalo u javnosti, poveÊavao se i
broj njegovih Ëlanova. Financiranje Druπtva nije bilo na potrebitoj razini,
naime nedostajalo je sredstava da se kupe magnetofon, gramofon i sliËne
stvari, πto je bilo normalno za neka druga Druπtva.
HPD "Tomislav" bilo je sudionikom Smotre pjevaËkih zborova
Slavonije i Baranje 28. svibnja 1978. godine u Slavonskom Brodu. U zapis-
niku struËnog æirija (prof. dr. Lovro ÆupanoviÊ, prof. Vladimir KranjËeviÊ i
prof. Otto Neuman) Ëitamo da su jednoglasnom odlukom na RepubliËki fes-
tival u Zadru upuÊeni pjevaËki zborovi RKUD "–uro Salaj" iz Slavonskog
Broda i HPD "Tomislav" iz Cernika i to zbog kvalitete pjevanja i koncepcije Nastup na smotri u Slavonskom Brodu 1978.g.
Na MuziËkom festivalu 1977. u Poæegi
“Tomislav” je nastupio sa slijedeÊim programom:
• U naπem selu (Matz)
• Grdit Êe te nana (KoraË, VukoviÊ, BrankoviÊ)
• Zapis iz Slavonije (Cossetto)
74
programa. Programski savjet RepubliËkog
festivala pjevaËkih zborova Hrvatske prihva-
tio je sljedeÊi "Tomislavov" program:
- E. Cossetto. "Maj",
- D. S. Bortjanski: "Angel vopijaπe"
- M. B. Raπan: "Istri"
- B. Krnic: "Pjesma o mojoj zemlji"
Iste je godine Druπtvo nastupilo na Susretu pjevaËkih zborova u
Petrinji, na MF "Slavonija 78" u Poæegi, na koncertima u Novigradu
Dalmatinskom i u Donjem Miholjcu uz godiπnjicu njihovog druπtva. S pje-
vaËkim zborom iz Petrinje 1. travnja odræan je koncert u Cerniku. Bilo je i
viπe prigodnih nastupa za novogradiπka poduzeÊa i srednje πkole. Redovni
godiπnji koncert odræan je 19. studenog uz nastup PZ "Matija Gubec" iz
Donjeg Miholjca.
U 1979. godini bilo je sedamnaest nastupa Druπtva raËunajuÊi i jedan
samostalni nastup tamburaπkog orkestra. Odræani su koncerti u Novoj
Gradiπki, Slobodnici, Cerniku, Poæegi, Pakracu, Starom Petrovom Selu i
Staroj Gradiπki. Programi su ocijenjeni visokim ocjenama, a obuhvaÊali su
djela domaÊih i stranih glazbenika. Na godiπnjem koncertu obiljeæene su
godiπnjice roenja Vatroslava Lisinskog i J. Hatzea. Druπtvo broji 94
izvrπujuÊa i 189 podupirajuÊih Ëlanova. Pojavljuje se ideja da se pri druπtvu
osnuje folklorna sekcija jer pri πkoli veÊ djeluje mali folklor, ali se kao prob-
lem postavio prostor za vjeæbanje i probe.
Zapisnik sa sjednice StruËnog æirija
V. smotre pjevaËkih zborova
Slavonije i Baranje 1978. godine
75
Te su godine kupljene nove tambure i suknje i bluze za pjevaËice.
Druπtvo je donijelo svoj Pravilnik o dodjeli priznanja aktivnim Ëlanovima.
PjevaËki zbor i tamburaπki orkestar HPD-a "Tomislav" 1980. godine
gostuju kod OKUD-a "Treπnjevka" u Zagrebu i pritom daju cjeloveËernji
koncert u dvorani Kazaliπta "Treπnjevka".
Prigodom obiljeæavanja 75. obljetnice æivota i 50. obljetnice plodnog
knjiæevnog rada akademika Dragutina TadijanoviÊa 25. listopada 1980.
godine u Spomen-domu "–uro Salaj" u Slavonskom Brodu odræana je sve-
Ëana akademija "Dugo u noÊ, u zimsku bijelu noÊ". Program se sastojao od
recitala i pjesama na tekstove D. TadijanoviÊa, a izbor je naËinio Nedjeljko
HPD “Tomislav” na XI. republiËkom festivalu
pjevaËkih zborova 1978. godine
76
MihanoviÊ dok je za izbor skladbi bio zaduæen Lovro
ÆupanoviÊ. Redatelj priredbe bio je Petar Kekez,
glazbena pratnja na klaviru Darko Mondekar. U pro-
gramu su sudjelovali Zlatko CrnkoviÊ i Mato ErgoviÊ,
(glumci), Lada Kos, Vladimir Ruæjak, Nada SubotiÊ,
Miroslav Zupanc, pjevaËki zbor RKUD "–uro Salaj" i
HPD "Tomislav" iz Cernika. PjevaËi iz Cernika za tu
su prigodu izveli skladbu "Jelena veze" Branka
Rakijaπa prema poznatoj pjesmi D. TadijanoviÊa.Program koncerta odræanog u Druπtvenom domu
“Treπnjevka” u Zagrebu 22. oæujka 1980. godine
Darko Mondekar, Zvonimir PrelËec i Vinko SokiÊ
25. veljaËe 1980. Ëlanovi HPD-a "Tomislav" odlaze u posjet Hrvatskom
narodnom kazaliπtu u Zagreb gdje su bili nazoËni izvedbi opere Nikola ©ubiÊ
Zrinski. Mnogima je ovo bio prvi susret s HNK - om.
15. oæujka 1980. na izbornoj skupπtini donesena su Pravila o dodjeli
priznanja Ëlanovima Druπtva. Duænost predsjednika Druπtva tada je preuzeo
Nikola Vuk, za dopredsjednika izabran je Nikola Trnka, za tajnika Miljenko
RosiÊ a blagajniËku duænost preuzima Franjo Vuk. Prvoga lipnja iste godine
"Tomislav" je sudionik Sedme smotre pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje
koja je odræana u Virovitici i posveÊena 100. obljetnici HPD-a "Rodobljub".
"Tomislav" je izveo sljedeÊi program:
- Kirigin: "Mi smo poput zemlje"
- Jasquin De Pres: "Et in carnatus est"
- Rakijaπ: "Jelena veze" (praizvedba)
- Kaplan: "Pjesma sijaËa"
77
Povodom 75. obljetnice HPD “Tomislav” u Cerniku je
gostovalo KUD “Stiv Naumov” iz Bitole
Za 75. obljetnicu HPD-a
"Tomislav" nabavljeni su kompleti
slavonskih noπnja za tamburaπki
orkestar tako da je uz kvalitetno
sviranje orkestar dobio i ljepπu
vizualnu sliku na pozornici.
75. obljetnicu rada HPD
"Tomislav" obiljeæilo je 20. i 21.
studenog 1980. godine koncertima
u Cerniku i Novoj Gradiπki. Kao
gosti CerniËanima pristigli su
Ëlanovi KUD-a "Stiv Naumov" iz
Bitole u SR Makedoniji. Tada je to
Druπtvo bilo jedno od najkvalitet-
nijih druπtava u Makedoniji. Na
programu su bili domaÊi i strani autori a program je bio sastavljen od tri
dijela. Prvi i treÊi dio izveli su pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar
"Tomislava" a drugi dio KUD "Stiv Naumov". Drugi dan CerniËani, uvijek
gostoljubivi domaÊini, upoznali su goste s ljepotama Slavonije organiziravπi
izlet u –akovo i Kutjevo.
78
Nakon πto su ova dva druπtva uspostavila prijateljske
veze, uzvratni koncert "Tomislav" je odræao 1., 2. i 3. listopa-
da 1981. u Bitoli. U novosagraenom spomen-domu u Bitoli,
CerniËani su izazvali velik interes makedonske publike koja
je velikim pljeskom pozdravila pjevaËe, tamburaπe i folklor.
Tom je prigodom domaÊin organizirao izlete na Ohrid, Sveti
Stefan i Prespansko jezero πto je CerniËanima ostalo u nezab-
oravnoj uspomeni. U Bitolskom vesniku od 21. listopada
1981. godine Nikola Hristovski pod naslovom Amateri za
primjer konstatira: "Tomislav", gost iz Cernika, pokazao je
solidnu vokalnu tehniku, golemu korsku disciplinu i inter-
pretaciju koja bijaπe na najviπem nivou pri izvedbi skladbi
obraenih na narodnom slavonskom melosu. Dirigent Vinko
SokiÊ s velikom umjeπnoπÊu izvrπio je izbor repertoara koris-
teÊi golemu ljubav, kao i muzikalnost svojih sugraana iz
Cernika i Nove Gradiπke. To je zdrav ansambl πto se moæe
prezentirati u cijeloj Jugoslaviji. (slobodan prijevod s make-
donskog jezika).
U 1981. godini "Tomislav" ima nastup u Vukovaru na
VIII. smotri pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje (13. svib-
nja). Tom prigodom Ëlanovi su obiπli poznato arheoloπko
nalaziπte VuËedol (Vukovarska golubica). 11. lipnja Druπtvo je
uspjeπno nastupilo na MF "Slavonija 81." u Poæegi.
27. veljaËe 1982. na poziv OKUD "Treπnjevka" iz Zagreba,
s dirigentom Zvonimirom PrelËecom, inaËe suradnikom
"Tomislava", Druπtvo je nastupilo u Zagrebu. 8. svibnja u
Cerniku je odræan uzvratni susret ovih dvaju druπtava. 20.
oæujka "Tomislav" daje cjeloveËernji koncert u Petrinji a
domaÊin je RKUD "A. Turkulin". 27. travnja izveden je kon-
cert u Novoj Gradiπki a 12. lipnja "Tomislav" sudjeluje na IX.
smotri pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje u Poæegi.
79
8. svibnja 1982. godine umro
je predsjednik Druπtva Nikola Vuk.
»lanovi pjevaËkog zbora u sve-
Ëanim su odorama dræali poËasnu
straæu uz odar, a Ëlanovi tambu-
raπkog orkestra obuËeni u narodne
noπnje nosili su vijence u pogreb-
noj povorci. Prigodom sahrane
pjevaËki zbor mu je otpjevao nad-
grobnu pjesmu i tako se dostojno
oprostio sa svojim dugogodiπnjim
zasluænim Ëlanom.
Druπtvo se marljivo pripre-
malo za obiljeæavanje 150. godiπ-
njice roenja Ivana pl. Zajca, jednog od najveÊih hrvatskih skladatelja.
Srediπnje su se proslave obavljale u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, a "Tomislav" se
tom jubileju pridruæio koncertom 12. prosinca 1982. g. u prepunoj dvorani
Hrvatskog doma u Cerniku. Uvodnu rijeË o æivotu i djelu I. pl. Zajca izrekao
je Miljenko RosiÊ, tajnik Druπtva, a pjevaËki zbor otpjevao je zborske
skladbe, solo popijevke i duete, dok su tamburaπi izveli za njih prireene
orkestralne skladbe. U tom su programu sudjelovali: Nevenka PetkoviÊ -
Sobjeslavski, sopranistica i solistica Kazaliπta "Komedija" iz Zagreba,
Zvonimir PrelËec, tenor i solist Opere Hrvatskog narodnog kazaliπta u
Zagrebu, mjeπoviti pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar HPD-a "Tomislav" uz
klavirsku pratnju prof. Darka Mondekara iz HNK-a, uz dirigentsku palicu
Vinka SokiÊa.
Darko Mondekar, Nevenka PetkoviÊ-Sobjeslavski
i Zvonimir PrelËec na gostovanju u Cerniku
80
Na sveËanoj skupπtini RKUD "–uro Salaj" iz Slavonskog Broda 8. pros-
inca 1982. prigodom 10. obljetnice rada toga druπtva "Tomislavu" je dodije-
ljena diploma za stvaralaËki doprinos u desetgodiπnjem razvoju i kulturno-
umjetniËkom djelovanju druπtva. RKUD "–uro Salaj" bilo je u samom vrhu
zbornog pjevanja u Hrvatskoj.
Uz redoviti rad i uobiËajene nastupe, biljeæimo samo one najznaËajnije
koji Êe Ëitatelju dati sliku o djelatnosti i znaËaju HPD-a "Tomislav". Tako je
Druπtvo na poziv KUD-a "MiÊo ©urlan" iz Bosanskog Novog 5. lipnja 1982.
godine gostovalo na Susretu zborova i 22. listopada imalo koncert u
Reπetarima. Uzvratni susret pjevaËa iz Bosanskog Novog dogodio se 12. stu-
denog 1983. u Cerniku. Joπ su odræani samostalni koncerti 5. veljaËe u
Cerniku, 26. veljaËe u Novoj Gradiπki, 25. svibnja u VoÊinu, a 18. lipnja
Druπtvo je sudionik X. smotre pjevaËkih druπtava Slavonije i Baranje u
Donjem Miholjcu. I tamburaπki orkestar 18. prosinca nastupa na I. smotri
tamburaπkih orkestara i malih sastava Slavonije i Baranje u Slavonskom
Brodu.
Godiπnja izborna skupπtina Druπtva odræana je 3. veljaËe 1983. godine.
Za predsjednika je izabran Nikola Trnka, za tajnika Miljenko RosiÊ, a blagaj-
nikom je postao Dragutin LaliÊ. Predsjednik Nadzornog odbora bio je Josip
KusakoviÊ, ArtistiËkog odbora Vinko SokiÊ, a Suda Ëasti Feliks KovaËeviÊ.
Zapis iz NG novina od 17.XII. 1982. godine
Program koncerta povodom 150. obljetnice roenja
Ivana Zajca
81
Na sjednici Upravnog odbora 17. veljaËe donesena je odluka o izradi
praktikabala u pjevaonici πto bi rijeπilo problem malog prostora i velikog
broja potrebnih stolica, poveÊala bi se kvaliteta proba jer bi svaki pjevaË
dobro vidio dirigenta. Mjesna zajednica Cernik dala je potreban materijal,
DIK "Stjepan SekuliÊ" i DI "Slavonijaradinost" ustupili su bez naknade
spuæve i tapetarske tkanine. Posao su vodili Nikola Trnka, Franjo i –uro Vuk
a njima su pomagali svi muπki Ëlanovi zbora, svatko prema svojim sposob-
nostima. Kako nije bilo nikakvih radnih prostorija za ovaj posao, sve se radi-
lo u dvoriπtu Nikole Trnke, predsjednika Druπtva.
Bliæila se i 80. obljetnica HPD-a "Tomislav" i trebalo je priskrbiti
dodatna financijska sredstva. VeÊina Ëlanova prihvatila je prijedlog Ivice
Ograjπeka da se u jesen odræi zabava na kojoj bi se posluæivali domaÊi slavon-
ski i cerniËki specijaliteti. Zabava je nazvana "CerniËki krmokolj" i prvi put
je odræana 29. listopada 1983. godine. Danas je postala tradicionalna cerniË-
ka zabava za koju se ulaznice razgrabe i mjesec dana unaprijed. Dvorana se
uredi tako da daje ugoaj starine, to je mala izloæba etnografskih predmeta
cerniËkog kraja, a tamburice, Êupteti (kolaËi), krvavice, slavonske ljute
kobasice, i sarma dræe goste do jutarnjih sati. Do sada je odræano 20 takvih
zabava koje su Druπtvu donosile znatne prihode. Sve poslove, od klanja svin-
ja do serviranja veËere, obavljaju sami Ëlanovi pokazujuÊi tako svoju slogu,
zajedniπtvo i ljubav prema Druπtvu.
Uprava HPD “Tomislav” 1983-1987. godine
1. red (odozdo slijeva na desno): Zlatko SokiÊ - diri-
gent, korepetitor pripremnog TO, Miljenko RosiÊ -
tajnik, Ljubica JedliËko - blagajnik, Nikola Trnka -
predsjednik, Æeljka TrusiÊ, Ivica Vuk, Vinko SokiÊ -
dirigent
2. red: Vilko –uriÊ, Drago MaliÊ, Ivica Ograjπek,
Josip SokiÊ, Andrija LaziÊ, Dragutin JankoviÊ,
Franjo Vuk i –uro Vuk.
82
VeÊ 1984. godine Druπtvo se poËelo pripremati za 80. obljetnicu
utemeljenja i rada. Obnovljene su i ureene prostorije, nabavljene police za
tambure, a æenski je zbor dobio nove haljine. Ostvareni su sljedeÊi nastupi:
21. travnja na 125. obljetnici O© "Matija Gubec", 19. svibnja cjeloveËernji
koncert u Cerniku, 23. travnja nastup na sveËanoj skupπtini OpÊine Nova
Gradiπka, 9. lipnja sudjelovanje na XI. smotri pjevaËkih zborova Slavonije i
Baranje u Osijeku, 15. lipnja cjeloveËernji koncert u Novoj Gradiπki. 23.
prosinca "Tomislav" je zapala duænost da bude domaÊin i organizator II.
smotre tamburaπkih orkestara i malih sastava u Novoj Gradiπki. Tom je
prigodom nastupilo pet tamburaπkih orkestara: RKUD "–uro Salaj"
Slavonski Brod, KUD "Maksim Gorki" Borovo, KUD "Tamburica" Staro
Petrovo Selo, STD "Pajo KolariÊ" Osijek i HPD "Tomislav". Od malih sasta-
va sudjelovali su KUD "Matija Gubec" Slavonski Kobaπ, TD "Slavonske lole"
Semeljci, TS "–eram" Slavonski Brod, RKUD Nova Gradiπka, KUD
"Tamburica" Staro Petrovo Selo i HKUD "Lisinski" iz Naπica.
83
1985. godina proglaπena je Evropskom godinom glazbe. Sav kulturni
svijet obiljeæio je ovu godinu obljetnicama G. F. Handla, J. S. Bacha i D.
Scarlattia pod visokim pokroviteljstvom UNESCO-a. Za HPD "Tomislav"
Evropska godina glazbe takoer je bila znaËajna jer se obiljeæavala 80.
obljetnica utemeljenja i rada Druπtva. Pripremao se osobit program koji
donosimo u cijelosti:
1. Mjeπoviti PZ a capella: J. Kaplan: "Pjesma rodnog kraja", J. S. Bach: "Kom
Suzer Tod", F. Dugan: "Molitva, V. ©poljariÊ: "ÆetelaËka", V. Æganec: "Protuletje
nam dohaja", M. TajËeviÊ: "Sadila Tinka bosilok", S. MihalËiÊ: "Roæa na vrtu" i
J. Gotovac: "Nove brazde"
2. Pripremni pionirski tamburaπki orkestar: B. Krnic: "Pioniri stupaju",
R. BrdariÊ: "©roteπ" i "Lijepa Janja"
3. Veliki omladinski tamburaπki orkestar: Zajc-StojanoviÊ: "NoÊni
straæari", P. Maseagni - RaljuπiÊ: "Intermezzo" iz opere Cavalleria Rusticana,
J. CaniÊ: "Pjesma bez rijeËi", J. AndriÊ: "Kolo na raskrπÊu".
4. PjevaËki zbor uz pratnju tamburaπkog orkestra: M. GavriloviÊ: "Voljeni
grade", F. VidoπiÊ: "Slavonski scherzo", J. Gotovac: "Zavrπno kolo" iz opere Ero s
onoga svijeta.
S ovim je programom 13. travnja 1985. g. pred ispunjenom dvoranom u
Cerniku, a pod ravnanjem Vinka SokiÊa i korepetitora Zlatka SokiÊa
Pripremni tamburaπki orkestar
HPD “Tomislav” 1985. godine
1. red (odozdo slijeva na desno): Ivica DujiÊ, Senka
GaπparoviÊ, Valentina OrdaniÊ, Mihaela Trtanj,
Leon KovaËeviÊ, Damir MatkoviÊ, Andrijana LaziÊ,
Branka TerziÊ, Marijana JeliniÊ, Mihaela LaziÊ,
Kristina JedliËko
2. red: Tomo SvijeÊnjak, Marijana SokiÊ, Sanja
SokiÊ, Ivana ÆakiÊ, Blaæenka TrupiniÊ, Marija DujiÊ,
Renata TomlinoviÊ, ©tefica BukviÊ, Zlatko SokiÊ
(dirigent)
3. red: Zoran ÆivkoviÊ, Igor Ograjπek, Sandra Vuk,
Gordana JeliniÊ, Tanja KurjakoviÊ, Mirela Vuk,
Gordana BabiÊ, Katarina OrdaniÊ, Ante ButkoviÊ
84
Tekst Tomislava –uriÊa u Ëasopisu Matice iseljenika Hrvatske
85
(pripremni TO) odræan koncert koji je publika burno pozdravila i nagradila
dugotrajnim pljeskom. Poseban gost ovog koncerta bio je J. Kaplan, profe-
sor i glazbeni pedagog iz Lovrana, koji je za ovu prigodu skladao kompozici-
ju "Pjesma rodnoga kraja" (praizvedba). Po zavrπetku koncerta on Êe reÊi:
"Vaπ program i odliËna izvedba cijelog programa prelazi realne moguÊnosti
jednoga maloga mjesta kao πto je Cernik i moæete biti veoma ponosni
postignutim uspjehom. Ono πto sam posebno doæivio jest veliko zajedniπtvo;
puna dvorana publike i vi izvoaËi bili ste jedno - kao jedna velika obitelj."
Noni Æunec, predstavnik Prosvjetnog sabora SRH, Ëlanovima pjevaËkog
zbora uruËio je diplome kao znak priznanja za dugogodiπnji rad i
unapreenje glazbene kulture uopÊe. Tom je prigodom ovaj pjevaËki umjet-
nik rekao: "Ovome veËeras tako vrijednom i lijepom nije potrebno i nema se
πto dodati."
Na sveËanoj sjednici skupπtine HPD-a "Tomislav" 13. travnja donesena
je Odluka o proglaπenju poËasnim Ëlanom dirigenta Vinka SokiÊa povodom
80. obljetnice druπtva i 35. godiπnjice njegovog neprekidnog struËnog
voenja Druπtva, a u znak zahvalnosti za postignute izvanredne rezultate u
radu te za posebno angaæiranje, kvalitetno uzdizanje i unapreenje ugleda
Druπtva (Ëlanak 1.).
Vrhunac obiljeæavanja Evropske godine glazbe bijaπe Smotra pjevaËkih
zborova Slavonije i Baranje u Cerniku i Novoj Gradiπki 28. travnja 1985.
godine. Za tu je Smotru "Tomislav" pripremio skladbe sa spomenutog
sveËanog koncerta od 13. travnja. Smotra je bila posveÊena 80. obljetnici
HPD-a "Tomislav" i 150. godiπnjici roenja Franje KuhaËa. Nastupila su sli-
jedeÊa druπtva: RKUD "–uro Salaj" Slavonski Brod, HKUD "Lisinski"
Naπice, RKUD "Vijenac" Poæega, HPD "Lipa" Osijek, KUD "Sklad" –akovo,
CUO "BraÊa Ribar" Osijek, KUD "Matija Gubec" Donji Miholjac, KUD "Ivo
Lola Ribar" Orahovica, HPD "Rodoljub" Virovitica i HPD "Tomislav"
Cernik. Sluæbeni dio Smotre odvijao se u Domu kulture u Novoj Gradiπki jer
se dvorana u Cerniku upravo obnavljala, a revijalni dio izveden je u Cerniku.
Konferansu na Smotri vodio je poznati televizijski voditelj iz Zagreba Oliver
Mlakar. StruËni æiri Smotre u kojem su bili Igor Gjadrov, predsjednik, prof.
Branko Rakijaπ i Ivo FuriÊ, Ëlanovi, svi iz Zagreba, odredio je da program
"Tomislava" kao najbolji zasluæuje da bude, barem kao gostujuÊi, izveden na
Festivalu pjevaËkih zborova Hrvatske u Zadru.
Prigodom 100. obljetnice Dobrovoljnog vatrogasnog druπtva Cernik 18.
kolovoza 1985. "Tomislav" je dao reprizu sveËanog koncerta koji je bio
namijenjen svima onima koji nisu uspjeli biti nazoËni sveËanoj premijeri 13.
travnja. U 1985. godini Druπtvo je joπ nastupalo na OpÊinskoj smotri
amaterskih dostignuÊa, a tamburaπki orkestar na Smotri tamburaπkih
86
orkestara i malih sastava u Naπicama. Druπtvo je dalo hvalevrijedan dopri-
nos u razvoju i njegovanju zborske i tamburaπke glazbe te se, premda dolazi
iz maloga mjesta, nametnulo svojim radom, nastupima i kvalitetom do
republiËkog znaËaja i time u medijima skrenulo pozornost na sebe. Zasluge,
naravno, pripadaju agilnim Ëlanovima, dirigentu i rukovodstvu Druπtva.
14. lipnja u Osijeku 1985. g. je umro dugogodiπnji tajnik HPD-a
"Tomislav", umirovljeni uËitelj cerniËke πkole, g. Zlatko Prelovπek.
Izaslanstvo Druπtva uputilo se u Osijek na pogreb gdje se nad otvorenim
grobom toplim rijeËima oprostilo od bivπega Ëlana.
1986. godina proglaπena je Godinom mira i Godinom mladih. HPD
"Tomislav" okupljalo je i velik broj mladih Ëlanova meu pjevaËima i tam-
buraπima. Stoga je uz Dan osloboenja komune Nova Gradiπka 19. travnja
1986. godine odræan koncert na kojem su mladi bili nositelji programa. U
prvom su dijelu koncerta izvedene kompozicije:
- R. Rajter: "Za mir"
- M. GavriloviÊ: "Voljeni grade",
- J. Njikoπ: "Diva Marica æito doæela",
- T. VidoπiÊ: "©kripi eram",
- Zuber-JadroπiÊ: "KuÊice stara" i "Kad noÊca se spusti".
Omladinski tamburaπki orkestar
HPD “Tomislav” 1985. godine
1. red (odozdo slijeva na desno): Miroslav LaziÊ,
Mirta TrusiÊ, Sanja SmiljaniÊ, Boæena TerziÊ, Darija
LaziÊ, Danijela JeliniÊ, Martina FrancetiÊ, Anita Vuk,
Tomislav MariÊ
2. red: Vesna SokiÊ, Mirna JankoviÊ, Mirela SokiÊ,
–urica TerziÊ, Gordana BukviÊ, Karmela JankoviÊ,
Sanja BabiÊ, Mirela TomlinoviÊ, Ivana BakuniÊ,
Vinko SokiÊ (dirigent)
3. red: Renato JeliniÊ, Vilko –uriÊ, Stjepan –uriÊ,
Silvio LaziÊ, Ante TerziÊ, Drago PaureviÊ, Kruno
TrupiniÊ
87
Dirigirao je Vinko SokiÊ. Tijekom programa zasluæni su Ëlanovi primili
druπtvena priznanja (Zrinka JeliniÊ za deset godina aktivnog pjevanja,
Gordana BukviÊ i Tomislav MariÊ za pet godina sviranja u tamburaπkom
orkestru).
Rukovodstvu Druπtva, koje je uspjeπno na svojim pleÊima iznijelo sve
zadaÊe uz 80. obljetnicu i brojne nastupe izreËena je velika zahvala na
izvjeπtajno-izbornoj skupπtini 21. veljaËe 1987. godine. Skupπtina je izabrala
novo rukovodstvo u koje su uπli Dragutin JankoviÊ (predsjednik), Ivica
Ograjπek (dopredsjednik), Ljubica JedliËko (blagajnica), Luka Zec i –uro
Vuk (arhivari), Mato BileπiÊ, Dragica AndraπeviÊ, Mijo SokiÊ, Nikola Trnka,
Ante ButkoviÊ, Zdravko SokiÊ i Vilko –uriÊ (Ëlanovi). Za tajnika je ponovno
izabran Miljenko RosiÊ. U Nadzorni odbor uπli su Mira KumiÊ (predsjedni-
ca), Andrija LaziÊ i Vlado SokiÊ (Ëlanovi). ArtistiËki odbor Ëinili su Vinko
SokiÊ (predsjednik), Josip KusakoviÊ i Drago MaliÊ (Ëlanovi). Za Ëlanove
Nastupili su mjeπoviti PZ, tamburaπki omladinski orkestar i pionirski
pripremni zbor pod ravnanjem V. SokiÊa. U nastavku programa pionirski
pripremni zbor izveo je Bachovu "Ah, πto volim" i Mozartovu "Uspavanku".
U drugom dijelu pripremni pionirski tamburaπki orkestar svira sljedeÊe
skladbe:
- »ajkovski: "Valcer iz baleta Trnoruæica"
- FeriÊ: "Posavski drmeπ",
- Mravec: "Jesenski zvonËeki", a s malim pjevaËkim zborom joπ i ove
skladbe: R. Brdari: "Lipa Janja", M. FeriÊ: "Biljana platno beleπe" i StamaÊ-
BradiÊ: "Maestral". Dirigent je bio mladi korepetitor Zlatko SokiÊ. On je od
iskusnijih Ëlanova tamburaπkog orkestra formirao tamburaπki slobodni sas-
tav koji se na ovom koncertu, u treÊem dijelu, predstavio starogradskim
pjesmama i romansama. PjevaËi su bili Ivica Ograjπek i Zdravko SokiÊ te
skupina mladih Ëlanica "Tomislava" (Karmela, Danijela, Martina, Ivana,
Mirta, Nela i –ura).
U Ëetvrtom su dijelu koncerta nastupili Ëlanovi om-
ladinskog tamburaπkog orkestra. Izveli su kompozicije:
- J. AndriÊ: "Jasnino kolo",
- J. CaniÊ: "Pjesma bez rijeËi" i
- S. RadosavljeviÊ: "ZaviËajna".
Potom je nastupio mjeπoviti pjevaËki zbor
i omladinski tamburaπki orkestar s ovim toËkama:
- Emil Cossetto: "Leti, pjesmo",
- J. Njikoπ: "Prid zoru je lipo milovanje" i
- J. Gotovac: "Zavrπno kolo" iz opere Ero s onoga svijeta.Nastup na smotri u Osijeku 1986. godine
88
suda Ëasti Skupπtina je imenovala Emila –uriÊa za predsjednika, Ivu –uriÊa
i Stanka KranjËeca za Ëlanove.
1987. godina ostala je u sjeÊanju Ëlanovima "Tomislava" po dvama kon-
certima: u Jelsi na otoku Hvaru i u ©empasu u Republici Sloveniji. Prvi se
koncert odræao 1. svibnja 1987. godine u turistiËkom mjestu Jelsi u suradnji
s KUD-om “Δiro Gamulin” iz Jelse. Brojnoj domaÊoj publici pridruæio se i
veÊi broj stranih turista koji su, nakon koncerta u dvorani hotela, traæili
glazbenu kasetu izvedenih pjesama, ali na svoju æalost Druπtvo nije imalo
takav promotivni materijal. Program je bio raznolik: mjeπoviti pjevaËki zbor
i tamburaπki orkestar izvodili su zborske skladbe a capela, koncertne
orkestralne skladbe i zborsko-instrumentalne obrade i kompozicije. Pod
dirigentskom palicom Vinka SokiÊa mjeπoviti je zbor otpjevao:
- E. Cossetto: "Maj"
- V. Æganec: "Protuletje nam dohaja"
- R. Matz: "U svatovima"
- F. Pokaz: "Duπo moja"
a Tamburaπki orkestar izveo je sljedeÊe kompozicije:
- J. AndriÊ: "Kolo na raskrπÊu"
- V. G. Broæ: "U posavskoj πumi
- D. Hruza: "Savski valovi"
- J. AndriÊ: "Jasnino kolo".
Potom su pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar oduπevili nazoËnu pub-
liku zborsko-instrumentalnim stilizacijama E. Cossetta:
"Moja diridika", "Tri jetrve", "Slavonska poskoËica", "Zdravi bili ded i baka"
i "©okaËka pisma i kolo".
Nakon toga izvedene su joπ i kompozicije:
- Srabec-Farkaπ: "Dalmatinski πajkaπ" (TO),
- Gotovac-Bach: "Zavrπno kolo" iz opere Ero s onoga svijeta (MPZ i TO)
- Alfi Kabiljo: "Neka cijeli ovaj svijet" iz mjuzikla Jalta, Jalta, rado pjevana
i sluπana kompozicija koju je za tamburaπki orkestar priredio Vinko SokiÊ.
Istim se programom Druπtvo predstavilo i na turneji Cernik-Zagreb-
Ljubljana- Postojna- Nova Gorica. Koncert u ©empasu odræan je 26. lipnja
na inicijativu gospoe Æeljke TrusiÊ iz Nove Gradiπke i predstavnice KUD-a
"Lipa" u slovenskom mjestu ©empasu. Pruæila se prilika da Ëlanovi Druπtva
posjete i Postojnu te su tom prigodom u πpiljskoj dvorani otpjevali nekoliko
pjesama πto je oduπevilo nazoËne posjetitelje jer je u πpilji vladala izvrsna
akustika.
Od nastupa u 1987. godini spominjemo sudjelovanje na XIV. smotri
pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje u Slavonskom Brodu. Smotra je
Program nastupa HPD “Tomislav” na XIII. smotri
pjevaËkih zborova u Osijeku 1986. godine
89
odræana 23. svibnja, a svojim programom i nastupom HPD "Tomislav" biva
zapaæeno. Za nastup odabrane su sljedeÊe toËke:
- J. Kaplan: "Stope u kamenu",
- V. Æganec: "Protuletje"
- Handl-Gallus-Petetin: "Ecce quommodo"
- R. Matz: "U svatovima"
Ocjena struËnog æirija za ovaj nastup je glasila: "OËito da snaæno vole i
doæivljavaju pjesmu, spontani su, gradiraju osjete i radost. U dionicama pro-
porcionalni."
Po obiËaju krajem godine odræan je i cjeloveËernji koncert u Cerniku i
tradicionalna zabava CerniËki krmokolj.
U 1988. godini prigodnim koncertima Druπtvo obiljeæava 100. obljet-
nicu roenja Krste Odaka i 70. obljetnicu roenja Emila Cossetta. Tim je
obljetnicama podreen i izbor programa za Regionalnu smotru pjevaËkih
zborova Slavonije i Baranje u –akovu, na kojoj je Druπtvo pohvaljeno za
prigodno odabrani program.
18. lipnja 1988. godine u Cerniku je upriliËen koncert koji se sastojao od
tri dijela: zborske skladbe a capela, orkestralne skladbe i skladbe izvedene na
regionalnim festivalima. Nastupili su mjeπoviti zbor, muπki zbor, solisti, ma-
li pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar. Program se sastojao od ovih toËaka:
- E. Cossetto: "Maj"
- M. Haydn: "Tenebrae factae sunt"
- M. AsiÊ: "Blagoslovljena ova zemlja"
- K. Odak: "Æetva"
- V. Mirk: "Kolo", a nastupili su zbor, solisti i tamburaπki orkestar.
Tamburaπi su odsvirali tri kompozicije:
- D. Hruza: "Veselo srce",
- I. L. Kalinski- Æ. BradiÊ: "Mladost"
- V.G. Broæ: "U posavskoj πumi"
- J. Strauss: "Radetzki marπ"
Mali su pjevaËi odabrali pjesme "Zdruæena slova", "Mrav" i "PriËao mi
djeda moj", a u izvedbi pomagao im je solist Ivica Ograjπek uz pratnju tam-
buraπkog orkestra. Meu festivalskim skladbama odabrane su:
- A. MarkoviÊ: "Ex Slavonija", solist Z. PetriÊ
- S. VukosavljeviÊ: "Fijakerist", solist Z. SokiÊ,
- N. Kalodjera: "Mi smo deËki", muπki zbor.
Koncert je zavrπen popularnim "Svatovcem" S. JankoviÊa u izvedbi pje-
vaËkog zbora, tamburaπkog orkestra i solista I. Ograjπeka.
90
Na ovom su koncertu dodijeljena i druπtvena priznanja zasluænim
Ëlanovima. Stanko KranjËec i Drago MaliÊ dobili su zlatnu znaËku za 40. god-
ina pjevaËkog staæa, Antun PetriËeviÊ, srebrnu znaËku za trideset godina,
Ivan SokiÊ (DobriÊ) grb Druπtva za deset godina te Ante ButkoviÊ, Martina
FrancetiÊ, Gordana JeliniÊ, Miroslav LaziÊ, Silvijo LaziÊ, Igor Ograjπek,
Katarina OrdaniÊ, Dragan PaureviÊ, Mirela Vuk, Renata TomlinoviÊ, Ivana
ÆakiÊ i Zoran ÆivkoviÊ diplome za pet godina staæa u tamburaπkom orkestru.
HPD "Tomislav" uvijek je bilo spremno nastupati u nekom programu ili
odræati samostalni koncert za humanitarne namjene i tako pomagati druga
druπtva, organizacije i ustanove, ne samo u Cerniku, nego i na πirem
podruËju. Tako je na poticaj druπtva 13. studenog 1988. godine odræan
sveËani koncert duhovne glazbe u prepunoj crkvi Sv. Petra u Cerniku uz
svesrdnu pomoÊ cerniËkih franjevaca. Sav prihod od ulaznica bio je nami-
jenjen obnovi cerniËke crkve. O tome koncertu pisao je Vjenceslav JanjiÊ,
gvardijan cerniËkog franjevaËkog samostana, pod naslovom "To joπ Cernik
doæivio nije". "Kao goπÊe ovoga koncerta nastupile su s. Cecilija Pleπa, me-
zzosopran i s. Imakulata Malinka, orguljaπica, obje iz Zagreba. Povijesno i
oblikovno program je bio raznolik pa su se u rasponu od 4 stoljeÊa nizala
glazbena djela ponajbolje zborske duhovne glazbe: Gallusa, Bethovena,Imakulata Malinka (orgulje)
i Cecilija Pleπa (mezzosopran)
Hajdna, Lisinskog, Zajca, Dugana, AsiÊa, te solistiËke
dionice orguljaπkih skladbi domaÊih i stranih autora
sve do djela za tamburaπki orkestar: Kolba, Bazzotija,
Yeseta, Dugana i Vile. Bio je to veliËanstven dogaaj i
rijetka umjetniËka priredba za Ëitav ovaj dio
Slavonije. Koncertom je suvereno i uspjeπno dirigi-
rao dugogodiπnji umjetniËki voditelj i dirigent
gospodin Vinko SokiÊ. Mjeπoviti je zbor marljivim
radom ovladao zahtjevnim zborskim partiturama a
capella stila, a sonornoπÊu pjevanja i puninom zvuka
oduπevio brojnu publiku koja ga je burnim pljeskom
nagraivala iz pjesme u pjesmu. Veliko osvjeæenje i
nepodijeljenu radost izvoaËa i publike unijele su u
program svojim solistiËkim nastupom za glas i orgul-
je Ëasne sestre Cecilija i Imakulata izvodeÊi djela J. S.
Bacha, Dvoræaka, Lisinskog, VidakoviÊa, Engel-
hardta... Ugodno su iznenadili mladi i djeËji tambu-
raπki orkestar, a koncert je zavrπio naπom poznatom
boæiÊnom pjesmom "Svim na zemlji mir veselje" tako
πto je dirigent pozvao publiku da aktivno sudjeluje u
pjevanju. Ovom apoteozom mira zavrπio je veliËan-
91
Koncert duhovne glazbe u Cerniku 1988. godine uz sudjelovanje s. Imakulate Malinka i s. Cecilije Pleπa (COLLEGIUM PRO MUSICA SACRA)
92
stveni koncert duhovne glazbe, a gromoglasni pljesak publike bila je velika
nagrada Ëlanovima i dirigentu HPD-a "Tomislav" ".
Na Izvanrednoj skupπtini Saveza pjevaËkih i kulturno-umjetniËkih
druπtava Slavonije i Baranje odræanoj 24. rujna 1988. godine u Osijeku
"Tomislavu" je ukazano veliko povjerenje i priznanje. Nakon pismene
ostavke predsjednika Saveza Zvonka BrdariÊa, traæio se prijedlog za novog
predsjednika. Predloæen je Miljenko RosiÊ iz Cernika, Ëovjek sa velikim
amaterskim iskustvom koji Êe sigurno znati uspjeπno voditi ovaj savez.
Prijedlog je jednoglasno usvojen. (citat iz zapisnika sa Skupπtine).
Druπtvo je uspostavilo prijateljske kontakte s RKUD "Kristal" iz
Æupanje koje je 17. prosinca bilo naπ gost. Ovo je bio prvi koncert u novo-
ureenom Hrvatskom domu Ëijom je adaptacijom dobiven veliki prostor za
rad Druπtva. Ove je godine prvi puta primijenjen Ëlanak 9. Pravilnika o dod-
jeli priznanja aktivnim Ëlanovima Druπtva. Tim je Ëlankom propisano da se
prigodom vjenËanja aktivnim Ëlanovima Druπtva a koji imaju najmanje
jednu godinu staæa daruje prigodan dar, a na samom vjenËanju mjeπoviti
zbor ili tamburaπki orkestar svojim nastupom uveliËavaju sam Ëin vjenËan-
ja, obiËno u crkvi. Ta je Ëast pripala prvim mladencima Mariji MaπiÊ i
Draæenu ©tefanoviÊu.
HPD “Tomislav” na vjenËanju
Marije MaπiÊ i Draæena ©tefanoviÊa 25.5.1988. g.
Program koncerta duhovne glazbe 13. XI. 1988. g.
VeÊ je spomenuta bogata suradnja "Tomislava" s drugim druπtvima u
neposrednoj okolici, ali i diljem bivπe dræave. Na poziv RKUD "Kristal" iz
Æupanje 1. veljaËe 1989. godine "Tomislav" je imao nastup u Æupanji na XXII.
πokaËkom sijelu u sklopu manifestacije VeËeri uz tambure. Nastupilo je
osam tamburaπkih sastava iz okolice Æupanje, Vinkovaca i Osijeka, a nastup
"Tomislava" bio je posebno zapaæen.
93
Publici se osobito svidjela kompozicija "Neka cijeli ovaj svijet" iz mjuzikla
Jalta, Jalta, Alfija Kabilja.
23. travnja 1989. g. KUD "Drago VidoπeviÊ" iz Bosanskog Broda poziva
"Tomislav" na Prvu smotru zborskog pjevanja dobojske regije (BIH).
Bosanski je Brod tada bio jako industrijsko mjesto (rafinerija nafte) i kul-
turno srediπte bosanske Posavine. U njemu se rodila i poznata operna diva
Ljiljana Molnar TalajiÊ koja je i sama u mladosti pjevala u Zboru "MartiÊ",
utemeljenom 1906. godine. "Tomislav" je nastupio sa sljedeÊim progra-
mom:
- »aklec-Starc: "Mi volimo zemlju ovu"
- D. S. Bortjanski: "Angel vopijaπe"
- J. Gallus: "Ecce qommodo",
- K. Odak: "Æetva"
- V. Mirk: "Kolo"
- E. Cossetto: "Maj"
Premda je "Tomislav" nastupio kao gost, pohvaljena je koncepcija i
izvedba programa pod ravnanjem dirigenta Vinka SokiÊa. Iste su godine oba
druπtva 11. studenoga priredila zajedniËki koncert u Cerniku. U prvom dijelu
pod ravnanjem dirigenta Josipa JerkoviÊa nastupio je KUD "Drago
VidoπeviÊ", a u drugom "Tomislav". Program je obuhvatio sljedeÊe toËke
mjeπovitog pjevaËkog zbora i tamburaπkog orkestra:
- J. AndriÊ: "Polagano kolo" (iz Male seoske suite),
- K. Odak: "Dremle mi se, dremle" (solistica Lidija KovaËeviÊ)
- B. PotoËnik: "SunËane ravni" (TO)
- J. Arcadelt: "Ave Maria" (PZ)
Na ovom su koncertu dodijeljena priznanja aktivnim Ëlanovima: za
trideset godina staæa Miji SokiÊu, za dvadeset godina staæa Josipu
KusakoviÊu, Miljenku RosiÊu i –uri Vuku, za deset godina Ceciliji ©imiÊ i za
pet godina ©tefici BukviÊ, Lidiji Coha, Tihomiru Cohi, Mariji DujiÊ, Ivici
DujiÊu, Katici JeliniÊ, Mihaeli LaziÊ, Andrijani LaziÊ, Valentini OrdaniÊ,
Draæenu ©tefanoviÊu, Blaæenki TrupiniÊ, Branki TerziÊ i Mihaeli Trtanj.
Slavljenicima je upuÊen veliki pljesak uz skladbe "Diridika" i "©okaËka
pisma i kolo" Emila Cosssetta. Koncert je zavrπen nastupom KUD-a "Drago
VidoπeviÊ" i zahvalnim govorom njegova predsjednika Tomislava ©akiÊa.
Na blagdan Presvetog Trojstva 21. svibnja 1989. godine PjevaËki zbor
HPD-a "Tomislav" gostovao je u ZagrebaËkoj katedrali na poziv “Collegiuma
pro musica sacra” Ëiji zbor redovito pjeva u Katedrali i odræava tradicional-
nu manifestaciju pod nazivom "RijeË i glazba" tijekom mjeseca svibnja, a za
vrijeme svete mise. Ovom su ih prigodom zamijenili CerniËani koji su prvi
Program sa smotre pjevaËkih zborova odræane
u Bosanskom Brodu 1989. godine
94
Koncert “Tomislava” u zagrebaËkoj katedrali 21. svibnja 1989. g.
Zapis Vjenceslava JanjiÊa u Glasu koncila 11. lipnja 1989. godine
motet Milana AsiÊa "Blagoslovljena ova zemlja" te priËesna
pjesma J. Haydna "O, Boæe, nisam vrijedan". Misu su sluæili
dr. Stjepan Koæul uz koncelebraciju cerniËkog æupnika i
gvardijana cerniËkog samostana fra Vjenceslava JanjiÊa.
Dr. Koæul pozdravio je biranim rijeËima CerniËane, te
pohvalio njihovo pjevanje i slavonski melos, a oduπevljeni
vjernici u crkvi, njegovu su pohvalu popratili burnim
pljeskom. U programu je nastupila i s. Cecilija Pleπa, a oso-
bito je bila dojmljiva posljednja toËka za mjeπoviti zbor i
tamburaπki orkestar u obradi Franje Dugana i Vjekoslava
Vile "Svim na zemlji mir, veselje". Pjesmu su prihvatili svi
nazoËni u crkvi. Poslije sveËanosti u Katedrali, Ëlanovi
"Tomislava" bili su gosti franjevaca na Kaptolu i razgledali
Pavlinsku izloæbu.
30. studenog i 1. prosinca "Tomislav" je ugostio
Collegium pro musica sacra iz Zagreba pa je u Cerniku
odræan zajedniËki koncert. Publika ga je izvanredno primila
a osobito je pljeskom pozdravila solistiËku izvedbu s.
Cecilije Pleπa. Nakon koncerta bilo je zajedniËko druæenje
koje je potrajalo do dugo u noÊ. Sutradan su oba zbora imala
nastup, "Tomislav" pod svetom misom pjevao je "Hrvatsku
puËku misu" uz pratnju tamburaπkog orkestra, a gosti su
poslije mise odræali koncert u trajanju od tridesetak minu-
ta.
put zapjevali u "Majci svih
hrvatskih crkava". Viπe od
90 Ëlanova zbora i or-
kestra doπlo je hodoËastiti
ljubavi i dobroti i svoj
glazbeni rad podariti
ljudima dobre volje u
glavnom gradu svih Hr-
vata. U prepunoj Katedrali
pjevali su i svirali misu Ëiji
je autor Tom Yeset, direk-
tor Tamburaπkog orkestra
"Croatia" hrvatske æupe
sv. Ante u Los Angelesu
(California - SAD). Tije-
kom mise izveden je i
95
Koncert povodom 85. obljetnice HPD ”Tomislav”
9. lipnja 1990. godine
»estitke dirigentu Vinku SokiÊu za 40 godina neprekidnog
voenja zbora i orkestra 9. lipnja 1990. godine:
s.Imakulata Malinka ispred Collegiuma pro musica
sacra (dolje lijevo), Ivo FuriÊ u ime PSH (dolje desno),
gradonaËelnik Nove Gradiπke Zdravko SokiÊ (desno)
96
Kad je poËetkom 90-
ih godina doπlo do demo-
kratskih promjena, u Hr-
vatskoj je zavladalo osobito
raspoloæenje preplavljeno
nacionalnim zanosom. Na
srediπnji zagrebaËki trg,
vraÊen je silom uklonjeni
ban JelaËiÊ, pjevaju se
desetljeÊima zabranjivane
pjesme, istiËu trobojnice s
povijesnim hrvatskim gr-
bom.
I HPD "Tomislav" uk-
ljuËeno je u ta povijesna
dogaanja pa svojim pro-
gramima i nastupima po-
tiËe hrvatsku slobodu i neo-
visnost. Druπtvo nastupa na predizbornim skupovima i drugim prigodnim
manifestacijama pjevajuÊi, uz hrvatsku himnu Lijepu naπu, i druge hrvatske
pjesme, omiljene u puku, a zbog kojih su mnogi CerniËani u proπlosti
zavrπavali u zatvoru.
Uspostava hrvatske vlasti, referendum o prekidu svih veza s bivπom
zajedniËkom dræavom te meunarodno priznanje Republike Hrvatske
poËetkom 1992. godine kod Hrvata i veÊine hrvatskih graana izazvali su val
oduπevljenja, ali i nezadovoljstvo u dijelu srpske manjine, koji je potican
politikom Beograda, joπ 1991. g. pokrenuo tzv. "balvan-revoluciju".
U cerniËkom se kraju vodila politika suradnje sa svim strankama, pa i
onima sa srpskim predznakom, sve do prvih otvorenih sukoba na podruËju
OkuËana, Bijele Stijene, Pakraca i Lipika, u kojima su ranjeni ili smrtno
stradali hrvatski policajci.
VeÊ tada se vidjelo, da Êe varljivi mir zamijeniti rat kojim je prijetila
JNA. CerniËani ubrzo shvaÊaju da treba organizirati samoobranu pa u jesen
1991. godine formiraju Narodnu zaπtitu, a dragovoljci stvaraju Psunjsku sat-
niju za obranu HRT- odaπiljaËa na Psunju.
23. sijeËnja 1990. g. na sjednici Upravnog odbora HPD- a "Tomislav"
donesena je odluka da Druπtvo snimi glazbenu kasetu pod nazivom Pjesmom
kroz Hrvatsku. Ta je odluka ostvarena 12. i 13. svibnja nakon πto su osigurana
financijska sredstva, a mjeπoviti PZ i TO uvjeæbali 12 pjesama. Na A strani
kasete naπle su se pjesme:
Koncert povodom 240. godina Nove Gradiπke
Omot glazbene kasete snimljene u Cerniku 1990.g.
97
J. Bjelovarac: "Pjesma naπa"
V. KlaπÊ: "SvraÊanje"
V. Lisinski: "Prosto zrakom ptica leti"
I. Zajc: "Zrinsko Frankopanska"
J. Njikoπ: "Slavonijo, zemljo plemenita" i "Pozdrav πumi"
S. LovriÊ - F. Pokaz: "Duπo moja, Maro"
Na B strani snimljene su pjesme:
I. AndriÊ: "Polagano kolo"
V. SokiÊ: "Oj, Savice"
J. Njikoπ: "Na te mislim"
D. Hruza: "Savski valovi"
E. Cossetto: "Moja diridika", "Tri jetrve" i "©okaËka pisma i kolo"
Solisti su bili Jula BukviÊ, Ankica Zec i Nikola TerziÊ. Tonski majstor:
Miljenko Dörr. Kaseta je snimljena u refectoriju FranjevaËkog samostana.
Tako su ljubitelji glazbe, poklonici HPD-
a "Tomislav" i sami pjevaËi i tamburaπi
konaËno dobili promotivni materijal i
uspomenu.
5. i 6. svibnja 1990. godine HPD
"Tomislav" gostuje na Susretu mladih
vjernika u Rami-©Êitu u Bosni i Herce-
govini. Do gostovanja dolazi na poticaj
fra Mije Dæolana, tamoπnjeg kapelana.
Oko tisuÊu mladih iz Rame-©Êita i cijele
Ramske kotline okupilo se u franjevaËkoj
crkvi, u kojoj je "Tomislav" otpjevao i
odsvirao Hrvatsku puËku misu. Nakon
mise odræan je i koncert posveÊen trima
majkama: Majci nebeskoj, Majci zemalj-
skoj i Majci Domovini, a sve je zavrπilo
Lijepom naπom iz tisuÊa razdraganih
grla. Nakon druæenja u samostanskom
dvoriπtu CerniËani su prenoÊili po kuÊa-
ma, a sutradan su ponovno nastupili za
vrijeme mise.
7. i 8. srpnja 1990. godine s istim
programom "Tomislav" je nastupio i u
Kraljevoj Sutjesci. Koncert je odræan u
franjevaËkoj crkvi a sadræavao je ove
toËke:
98
- T. Yeset: "Hrvatska puËka misa",
- M. AsiÊ: "Blagoslovljena ova zemlja",
- J. Haydn: "O, Boæe, nisam vrijedan",
- J. Arcadel: "Ave Maria",
- J. Bozzati: "Oprosti mi, o majko moja" (meditacija za dva braËa i tamburaπki
orkestar: solisti Melita TerziÊ i Miro LaziÊ),
- D. S. Bortjanski: "Angel Vopijaπe",
- obrada V. SokiÊ: "Bliæe, o Boæe moj"
- Dugan-Vila: "Svim na zemlji mir, veselje"
- J. Runjanin: Lijepa naπa
U Ëast osnivanja HDZ-a u Cerniku i obiljeæavanja prvog Dana dræavnos-
ti RH 9. lipnja 1990. g. "Tomislav" ima nastup u Hrvatskom domu u Cerniku.
Ubrzo, 16. lipnja opet daje sveËani koncert povodom 85. obljetnice
Druπtva i susreta generacija pjevaËa te svih koji su sudjelovali na dogradnji
Hrvatskoga doma. Tom je prigodom MZ Cernik darovana uveÊana kopija pod
staklom teksta o izgradnji Hrvatskog zadruænog doma upisana u Spomenicu
πkole rukom Dragutina BegoviÊa. 85. obljetnica "Tomislava" zakljuËena je
23. lipnja susretom zborova KUD-a "Sklad" –akovo, RKUD "–uro Salaj"
Slavonski Brod, HPD-a "Artur Turkulin" Petrinja i domaÊina "Tomislava".
Na sjednici Upravnog odbora 23. svibnja 1990. godine donesena je
odluka da se u Cerniku osnuje "Druπtvo za oËuvanje cerniËke kulturne
baπtine". U njega bi uπli zainteresirani Ëlanovi iz Cernika, i
CerniËani koji æive izvan Cernika i u inozemstvu, a æele i imaju
sklonosti njegovati glazbu, folkor, arheologiju, povijest, gra-
diteljstvo, gospodarstvo i turizam cerniËkoga kraja.
“Tomislavovci” su se po prvi ukljuËili u akciju ureenja
okoliπa zapuπtene ruπevne crkve Sv. Leonarda (Linarte) u
neposrednoj blizini Cernika. Ta je crkva iz polovice XVIII. st.
nekad bila drvena, a uz nju je, joπ u tursko vrijeme, bila fratar-
ska kuÊa (hospicij) u kojoj su franjevci boravili s dopuπtenjem
turske vlasti i odræavali "raju" u katoliËkoj vjeri. 23. rujna
Druπtvo je organiziralo cjelodnevni izlet i radnu akciju u okoliπu spomenute
crkve pa su Ëlanovi s oduπevljenjem spojili ugodno s korisnim.
Tradicionalna zabava - Osmi cerniËki krmokolj organizirana je 27.
listopada s lijepim uspjehom.
Kako su sukobi sa Srbima postajali ËeπÊi i æeπÊi u listopadu 1991. g.
provedena je i mobilizacija. Mlai Ëlanovi HPD-a javljaju se u postrojbe
ZNG-e, stariji u Narodnu zaπtitu, a æene pristupaju humanitarnom radu u
Crvenom kriæu i "Caritasu".
Grafika Josipa Minksa:
Crkva sv. Linarta u Cerniku
1975. godina
99
»im su poËela prva granatiranja Cernika, HPD "Tomislav" svoje probe
odræava u podrumima FranjevaËkog samostana. Zbog poremeÊene politiËke
situacije otkazan je koncert "Tomislava" u Petrinji joπ 1990. godine, a pre-
govori koji su voeni oko nastupa u BihaÊu 1991. godine prekinuti su zbog
prometne situacije koju je izazvala “balvan-revolucija”.
Odgovorni ljudi u Druπtvu, pouËeni povijesnim iskustvom, odluËili su
na sigurno mjesto skloniti arhiv, tambure, umjetniËke slike, a napisanu
Povijesnu tradiciju HPD-a "Tomislav" podijelili su Ëlanovima i razaslali na
viπe mjesta, izmeu ostalih i u Republiku Sloveniju. »lanovi Druπtva sud-
jeluju u spaπavanju umjetniËkih djela, drvenih skulptura πto su ih umjetni-
ci Likovne kolonije ostavili FranjevaËkom samostanu.
Krajem 1991. g. i nekoliko prvih mjeseci 1992. godine Cernik je izloæen
stalnim granatiranjima i napadima zrakoplova JNA koji su dolijetali iz
BihaÊa i Banjaluke. Stanovniπtvo je bilo bioloπki ugroæeno, svedeno na puko
preæivljavanje u podrumima. Prve su granate pale na Samostan i crkvu koja
je tek bila obnovljena. Nastava u πkoli je prestala, jer je πkola bila toliko
oπteÊena i toliko puta pogoena, da je donesena odluka da se nastava odræa-
va u podrumima kuÊa po pojedinim ulicama, a dio djece izmjeπten je u
Austriju. Jedno se vrijeme u Zagreb putovalo od Nove Gradiπke preko
Pleternice, Naπica i Virovitice jer su autoput i æeljezniËka pruga bili ones-
posobljeni od DragaliÊa do Novske.
Ginulo se u kuÊama, po dvoriπtima, na ulicama. Rat je u Cerniku izaz-
vao velika razaranja i smrt preko 40 osoba. Na æalost, i Druπtvo broji svoje
ærtve: kao dragovoljci u postrojbama HV poginuli su Slavko SokiÊ i Darko
TerziÊ (pjevaËi), a pri jednom granatiranju æivot je izgubila mlada pjevaËica
Blaæenka TrupiniÊ. »lan Tamburaπkog orkestra Igor Ograjπek tom je
prigodom teπko ranjen i ostao nepokretni invalid.
Iako su prilike bile veoma nesigurne, Druπtvo je i dalje bilo aktivno sve
do 5. srpnja kad je odræana posljednja proba u 1991. godini. Te je 1991.
godine, 23. oæujka "Tomislav" sudjelovao na Smotri pjevaËkih zborova
dobojske regije u Bosanskom Brodu. Pjevao je Muku gospodina Isusa Krista
na Cvjetnicu 24. oæujka, i na Veliki petak 29. oæujka, sudjelovao na spomen-
-misi Zrinskom i Frankopanu 29. travnja, dao cjeloveËernji koncert u
Kutjevu 29. svibnja i imao nastup za MH u Novoj Gradiπki. Druπtvo je ugos-
tilo KUD "Bartol KaπiÊ” iz Kolana na otoku Pagu. Gosti su najprije nastupili
u Novoj Gradiπki u petak na veËer, u subotu im je "Tomislav" organizirao
izlet u vinariju Manduπevac gdje su kuπali poznata akovaËka vina, a u subo-
tu su gosti organizirali Paπku noÊ u Cerniku. Prodano je 213 ulaznica, a
posluæivani su paπki sir, skuta, prπut, maslina, paπka janjetina s raænja i
druge delicije.
Slavko SokiÊ
Darko TerziÊ
Blaæenka TrupiniÊ
Igor Ograjπek
100
HPD "Tomislav" trebalo je uËiniti uzvratni susret sredinom rujna, no
do njega nije doπlo zbog izbijanja ratnih sukoba. Iz istog razloga otkazan je i
koncert KUD-a "Podravka" iz Koprivnice zakazan za 9. studenoga kao i kon-
cert duhovne glazbe polovicom listopada.
Tijekom 1991.g. Druπtvo je kupilo navlake za tambure te dalo saπiti odi-
jela za muπki pjevaËki zbor.
U 1991. godini navrπilo se 300 godina kako je krπÊanska vojska, sastav-
ljena od carskih Ëeta i narodnih ustanika pod vodstvom fra Luke Imbri-
πimoviÊa, istjerala Turke iz Cernika nakon 155 godina osmanlijske vla-
davine. Taj se znaËajni datum iz bogate cerniËke proπlosti trebao obiljeæiti
1991. godine u organizaciji osnovanog Druπtva prijatelja cerniËke kulturne
baπtine Zagreb-Cernik, ali zbog ratnih prilika u kojima se Cernik tada
zatekao, sve je odgoeno za neka mirnija vremena.
Zbog ratnih okolnosti i HPD "Tomislav" nakratko prekida s radom u
uvjerenju da Êe, Ëim se uspostavi mir, nastaviti s probama i nastupima.
Za 30. travnja 1992. g. veÊ je bio pripremljen glazbeno-recitalni pro-
gram sveËane mise koja se odræava u crkvi Svetoga Petra u Cerniku u spomen
na hrvatske velikane Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana, ærtve BeËkog
dvora stradale u BeËkom Novom Mestu (1671. godine).
Program je izveden prema ovom rasporedu:
V. Lisinski: "Prosto zrakom ptica leti", mjeπoviti pjevaËki zbor
R. Grgec: Zrinski Frankopani, recitator Viπnja BrËiÊ
T. –uriÊ: Uloga Zrinskih i Frankopana u hrvatskoj povijesti,
kraÊe predavanje Dragutin JankoviÊ
P. Zrinski: Oproπtajno pismo supruzi Katarini, recitator Vitomir ÆakiÊ
I. Zajc: Zrinsko Frankopanska, muπki pjevaËki zbor
A. G. Matoπ: 1909., recitator Dajana HusaliÊ
V. Nazor: Zvonimirova laa, recitator Dijana KumiÊ
J. Runjanin: Lijepa naπa domovina, mjeπoviti zbor i tamburaπki orkestar,
dirigirao je Vinko SokiÊ, orguljaπka pratnja fra. Josip Vrbanac
F. K. Frankopan: Navik on æivi ki zgine poπteno (dodatak)
U sklopu “Dana cerniËke kulture” 16. i 17. listopada 1992. godine,
nakon πto je u zapadnoj Slavoniji uspostavljen kakav-takav mir, u
FranjevaËkom samostanu Druπtvo prijatelja cerniËke kulturne baπtine orga-
nizira znanstveni skup kojemu se odazvao niz eminentnih znanstvenika:
povjesniËara, etnologa, folklorista, glazbenika, arheologa i dr. Cjelokupnu
organizaciju skupa preuzelo je HPD "Tomislav". Trebalo je osigurati
smjeπtaj i prehranu za sudionike, naÊi sponzore, tiskati plakate, programe i
druge promidæbene materijale, omoguÊiti gostima ugodno provoenje slo-
101
bodnog vremena i sl. Sve je obavljeno na zadovoljstvo nazoËnih, a skup je
kasnije poluËio nekoliko tiskanih knjiga i znanstvenih radova.
Na poËetku skupa predsjednik Druπtva prijatelja cerniËke kulturne
baπtine Tomislav –uriÊ (Zagreb) dao je sudionicima sljedeÊe obrazloæenje:
"Kao πto vam je poznato morali smo zbog rata odgoditi obiljeæavanje
300. obljetnice osloboenja Cernika od Turaka πto se trebalo odræati 19.
listopada 1991. u Cerniku. U okviru toga dogaaja trebao se odræati simpozij
o Cerniku. Kako su se sada prilike izmijenile i u tom dijelu Hrvatske nastu-
pio mir, predsjedniπtvo Druπtva na sjednici odræanoj u Cerniku 6. kolovoza
1992. godine donijelo je odluku da se obiljeæavanje spomenute obljetnice
odræi ove godine od 16. do 18. listopada u Cerniku".
Dani cerniËke kulture i Znanstveni skup odræavani su u obnovljenim
prostorima FranjevaËkog samostana. Posebno je uz pomoÊ opÊine Nova
Gradiπka ureena samostanska knjiænica koja bi trebala imati javni karak-
ter. Knjiænica sadræi oko 7000 knjiga i dvije inkunabule.
Postavljene su i tri izloæbe: Josipa BiÊaniÊa, domaÊeg kipara i rezbara,
novogradiπkog slikara Tomislava PetranoviÊa Rvata i izloæba o radu HPD-a
"Tomislav".
Meu predavaËima Znanstvenog skupa bili su: Mato BatoroviÊ (Ilok),
Tomislav –uriÊ (Zagreb), prof. Valerija Damevski (Zagreb), dr. Dragutin
Feletar (Zagreb), fra Vatroslav Feletar (Zagreb), fra Emanuel Hoπko (Rim),
fra Pero KinderiÊ (Trsat), dr. Ive Maæuran (Zagreb), dr. Filip Potrebica
Koncert HPD “Tomislav” povodom
Dana cerniËke kulture 1992. godine
102
(Zagreb), prof. Vesna KlikiÊ-KoliÊ (Nova Gradiπka), Alojzije Aga (Cernik) i
Vinko SokiÊ (Cernik). Akademik Matko PeiÊ bio je sprijeËen pa je poslao
svoj pisani rad koji je na skupu proËitan. Vinko SokiÊ odræao je dva preda-
vanja: CerniËka puËka pjesma i Glazbena tradicija HPD-a "Tomislav"
Cernik. Dani cerniËke kulture i znanstveni skup ocijenjeni su uspjelima te je
predloæeno da postanu tradicionalna godiπnja kulturna manifestacija.
U veËernjim satima u crkvi Sv. Petra apostola odræan je godiπnji koncert
HPD-a "Tomislav". Nastupili su pjevaËki zbor, tamburaπki orkestar i podm-
ladak pjevaËkog zbora, izvodeÊi djela O. Kamila Kolba, P. Wagnera, W.A.
Mozarta, V. Lisinskog, L. KozinoviÊa, B. AntoniÊa, I. Bozzottija, J. AndriÊa i
M. AsiÊa i dr. Otpjevano je i nekoliko suvremenih domoljubnih pjesama i
skladba "Molitva" iz repertoara nekadaπnjeg VIS-a "Prijatelji". Na orgulja-
ma je pratio fra Josip Vrbanac, kapelan u Cerniku, a dirigirao je Vinko SokiÊ,
dugogodiπnji zborovoa i crkveni orguljaπ.
Tom su prigodom dugogodiπnji Ëlanovi "Tomislava" primili druπtvena
priznanja.
Pokrovitelj Dana cerniËke kulture bila je OpÊina Nova Gradiπka, spon-
zori su bili MZ Cernik, novogradiπke tvrtke i cerniËki obrtnici.
Program koncerta odræanog u sklopu
Dana cerniËke kulture
103
Na BoæiÊnom koncertu 19. prosinca sudjeluju sve sekcije Druπtva i
uËenici iz osnovne πkole u Cerniku. Ostvaren je najbolji program od 80 min
koji se u postojeÊim prilikama mogao naËiniti.
Repriza godiπnjeg koncerta pod naslovom Koncert duhovne i
domoljubne pjesme odvijala se 15. travnja 1993. godine u Novoj Gradiπki, a
nastupili su mladi pjevaËki zbor (fra J. Vrbanac), mjeπoviti zbor i tambu-
raπki orkestar HPD-a (V. SokiÊ). Solisti su bili Mihaela LaziÊ, Valentina
OrdaniÊ (TO), Sabina ÆakiÊ, Kristina BukviÊ, Martina LaziÊ, Ivica Ograjπek i
o. J. Vrbanac. Koncert je bio financijski uspjeπan, prodano je 226 ulaznica i
ostvaren prihod 1.521.000 HRD-a. Nakon odbitka troπkova Druπtvu je osta-
lo 1.266.000 HRD-a, od Ëega je u banci oroËeno 1.000.000 uz kamatu od
25%. Ta su sredstva narasla na iznos od 3.832.883 HRD-a.
Nedugo zatim 2. svibnja 1993. u samostanskom je dvoriπtu odræan kon-
cert mjeπovitog zbora nakon mise posveÊene 322. godiπnjici Zrinskog i
Frankopana. Ova se misa i koncert odræavaju posljednje nedjelje u mjesecu
travnju. Kao recitatori u programu su nastupili uËenici i njihov uËitelj
hrvatskog jezika Alojzije Aga.
BoæiÊni koncert 19. prosinca 1992. godine
104
Prvi put nakon rata HPD "Tomislav" nastupilo je na Smotri pjevaËkih
druπtava Slavonije i Baranje u Poæegi. Po broju pjevaËa "Tomislav" je uπao
meu tri najbrojnija zbora.
VeÊ 29. svibnja 1993. "Tomislav" nastupa na sveËanoj akademiji za
Dan dræavnosti RH u Domu kulture u Novoj Gradiπki. Uz "Tomislav" na
akademiji su sudjelovali:
PjevaËki zbor O© Staro Petrovo Selo,
PjevaËki zbor Matice umirovljenika Nove Gradiπke i
HPD "GraniËar" Nova Gradiπka.
1993. godine navrπilo se 630 godina od prvog pisanog spomena imena
Cernik premda se Cernik u povijesnim izvorima susreÊe joπ 1255. godine.
(Vidi knjigu Povijest Cernika, J. JanËule). Naime pronaena je povelja iz
1363. godine u kojoj se spominje utvrda i posjed plemiÊa DeæeviÊa πto je
ponukalo Druπtvo prijatelja cerniËke kulturne baπtine da obiljeæe 630 godi-
na Cernika i cerniËkog plemstva. Obljetnica je odræana uz Dan opÊine Cernik
4. studenoga. Cernik je u proπlosti bio trgoviπte, opÊina i kotarsko mjesto, ali
je sve to izgubio nakon II. svj. rata.
Program Dana opÊine i 630. godiπnjice Cernika i cerniËkog plemstva
bio je raznolik i bogat kulturnim i glazbenim dogaajima.
4. studenoga u FranjevaËkom samostanu otvorena je izloæba Iz cerniËke
kulturne baπtine. U 18 sati odræana je sveËana akademija u kojoj su nastupili
Tamburaπki orkestar na BoæiÊnom koncertu 1992. g.
105
uËenici O© "M. Gubec" i KUD "SeljaËka sloga" iz
Opatovca. Petoga studenoga obavljen je blagoslov
obnovljene zgrade Poglavarstva opÊine (1909.) i
odræan okrugli stol Cernik juËer-danas-sutra. SveËana
sjednica OpÊine Cernik i polaganje vijenaca u spomen
poginulim braniteljima bili su 6. studenoga, a istog
dana HPD "Tomislav" u novoobnovljenoj crkvi Sv.
Petra apostola u 19 sati daje sveËani koncert. 7. stu-
denoga u 11 sati blagoslov obnovljene crkve i lika
blaæenoga Augustina KaæotiÊa "Tomislav" uveliËava
pjevaËkim zborom i TO koji izvode Matzovu pjevanu
PuËku misu.
Blagoslov obnovljene crkve obavio je msgr.
Marko Culej uz koncelebraciju o. Mirka MatauπiÊa,
provincijala Hrvatske franjevaËke provincije Δirila i
Metoda, te sveÊenika iz okolnih æupa. Skladnim pje-
vanjem PuËke mise "Tomislav" je dao snaæniji ugoaj
tome slavlju. O dogaaju je u KANI 11/261 reportaæu
napisao Æeljko JanjiÊ.
Druπtvo je, poneseno vjerskim i kulturnim doga-
ajima, vidno napredovalo; poveÊao se broj mladih
pjevaËa i tamburaπa, uËestali su nastupi. "Tomislav"
sudjeluje u crkvenim sveËanostima Velikog tjedna,
Muci Isusa Krista, procesiji za Tijelovo, komemoraciji
Zrinskom i Frankopanu te poginulima u Domo-
vinskom ratu. Tamburaπi nastupaju na Susretu malih
pjesnika Slavonije i Baranje, prireuju se silvestarska
veËer i doËek Nove godine, veselice i druπtvene zabave. "Tomislav" je neza-
obilazan Ëimbenik cerniËke kulture i tradicije i glazbeni luËonoπa ovoga
dijela Slavonije i Hrvatske.
PoËetkom 1994. godine u Druπtvu je bilo vrlo æivo. Zaredale su
pripreme i probe za nastup na sveËanom koncertu prigodom obljetnice
utemeljenja i obnove Hrvatskog pjevaËkog druπtva "GraniËar" iz Nove
Gradiπke. Suradnja ovih dvaju druπtava uvijek je bila na zavidnoj razini, a
prijateljske i bratske veze njegovane u zajedniËkim nastupima, gostovanjima
i druæenjem.
Dobar dio pjevaËa "GraniËara", nakon πto je njihovo druπtvo zabranje-
no, pjevao je u susjednom Cerniku. I doπlo povijesno vrijeme da "GraniËar"
uskrsne i s novim naraπtajima GradiπËana obiljeæi svoj veliki jubilej.
"Tomislav" je za tu prigodu priredio sljedeÊi program:
Program koncerta povodom Dana opÊine
i 630. godiπnjice Cernika i cerniËkog plemstva
106
M. IvπiÊ - J. Zgorelec: Zastava Krista Kralja (TO)
A. Dvorak: Gospod Bog je pastir tvoj (Mjeπoviti zbor uz pratnju orgulja)
A. Kolb: Ave Marija (Mjeπoviti zbor)
I. Zajc - V. SokiÊ: Na vojsku (TO)
M. B. Raπan - T. VidoπiÊ: Krasna zemljo, Istro mila (Mj. zbor i TO)
I. Zajc - D. Hruza: U boj, u boj (Mjeπoviti zbor uz tamburaπku pratnju)
Nastupali su joπ HPD "GraniËar", Zbor Matice hrvatskih umirovljenika
i HPD "Davor" Slavonski Brod.
I 1994. g. "Tomislav" veÊ ustaljenim kalendarskim ritmom obiljeæava
svojim nastupima obljetnicu Zrinskog i Frankopana (travanj), sudjeluje na
smotri pjevaËkih druπtava i zborova u Slavonskom Brodu (svibanj), Mladoj
misi u Dreæniku (srpanj), Mladoj misi u Vidovicama (BiH) 3. kolovoza te na
svetoj misi u Cerniku, koju je predvodio msgr. Josip Jezerinac, povodom
svrπetka obnove i posvete crkve te Dana opÊine Cernik, 6. studenog.
Vidovice su hrvatsko selo u bosanskoj Posavini iz kojeg je ponikao
najveÊi broj Ëasnih sestara i sveÊenika te je kao takvo bilo veliki izazov vojs-
ci Republike Srpske koja ga je razorila i spalila, a stanovniπtvo protjerala ili
ubila. Kako je cerniËki gvardijan Vjenceslav JanjiÊ rodom iz Vidovica,
CerniËani su æeljeli biti sudionicima mlade mise na zgariπtu do temelja
poruπene crkve Sv. Vida i svojim pjevanjem uveliËati slavlje trojice
mladomisnika.
Nakon dvojbi, jer se tamo joπ uvijek pucalo, a poslije saznanja da se u
pograniËnom podruËju moæe putovati s osobnom iskaznicom, otiπlo seIspred crkve Sv. Vida u Vidovicama
3. kolovoza 1994. godine
skelom preko Save. Tamoπnje su
vlasti imale garanciju srpske
vojske da neÊe biti granatiranja
sve do veËernjih sati. OËevidac i
sudionik Miljenko RosiÊ iznosi
svoja sjeÊanja: "Kad smo ugle-
dali veliku modernu crkvu od
armiranog betona posve razru-
πenu, doæivjeli smo πok. Na sve
strane izvaljeni betonski bloko-
vi, grede iz kojih vire æeljezne
armature, nema krova, sruπen
oltar, samo, Ëuda li! potpuno
netaknut visoki kriæ od stakle-
nih opeka, ugraen u zid.
107
Meu ruπevinama prepuno naroda, rodbine mladomisnika, Ëasnih ses-
tara, sveÊenika, a Ëlanovi "Tomislava" izvode "Hrvatsku puËku misu" i ostale
prigodne pjesme. Za uspomenu fotografirali smo se pred crkvom i puni doj-
mova, nakon druæenja s domaÊinima, pred veËer krenuli natrag u Cernik."
18. lipnja 1994. godine odræana je izborna godiπnja skupπtina na kojoj
su izabrani upravni, umjetniËki i nadzorni odbor.
Upravni odbor: Dragutin JankoviÊ - predsjednik, Ivica Ograjπek - dopred-
sjednik, Miljenko RosiÊ - tajnik, Vilko –uriÊ - blagajnik, Katarina PiljiÊ - arhivar-
ka PZ, Krunoslav TrupiniÊ - arhivar TO, Nikola ©imiÊ - ekonom PZ, Tomislav
MariÊ - ekonom TO, Mijo SokiÊ - Ëlan, –uro Vuk - Ëlan, Luka Zec - Ëlan.
UmjetniËki odbor: Vinko SokiÊ - predsjednik, Katarina PiljiÊ - Ëlan, Josip
Vrbanac - Ëlan, –urica TrupiniÊ - Ëlan. Nadzorni odbor: Vlado SokiÊ - pred-
sjednik, Mato BileπiÊ - Ëlan, Vitomir ÆakiÊ - Ëlan.
Tijekom rujna ostvaren je davnaπnji san Ëlanova "Tomislava" - zapoËeo
je s radom mali tamburaπki orkestar u koji su uπli najbolji sviraËi
pripremnog tamburaπkog orkestra iz cerniËke πkole. Tako je stvorena solid-
na osnova za popunjavanje velikog orkestra.
Dan opÊine Cernik postao je "obiteljski" blagdan u kome sudjeluju svi:
uËenici O© "M. Gubec", KUD "SeljaËka sloga" Opatovac i VIS "Svjetlost"
franjevaËke mladeæi i djeca iz
cerniËkog vrtiÊa. "Tomislavov"
MPZ pjevao je skladbu "Kako si
mi krasna", a TO i PZ kompozi-
ciju "Ustaj vilo". PZ O© pjevao je
pjesme "Grobovi im nikad
oprostiti neÊe" i "Nek svud lju-
bav sja". Mali πkolski pjevaËki
zbor izveo je skladbu "Dom" i
"Jesenska pjesma", a VIS
"Svjetlost" "Samo mir" i "Moja
domovina". U programu su nas-
tupili literati svojim ostvaraji-
ma te recitatori. Koncert je zavrπio KUD "SeljaËka sloga" s folklornim nas-
tupom, izvodeÊi "Hodano kolo", "Opa" (uz samicu), "Drmeπ” u parove,
"Sirotu" i "©okce". Voditeljica programa bila je prof. Katarina Vuk, πkolskim
zborovima ravnala je Katarina PiljiÊ, "Tomislavu" je dirigirao V. SokiÊ, a
cijelu akademiju uredio je Alojzije Aga.
Od 1994. g. u Cerniku je zaæivjela joπ jedna kulturna manifestacija -
Susreti malih pjesnika Slavonije i Baranje, priredba na kojoj osnovnoπkolci
KUD “SeljaËka sloga” iz Opatovca
108
Ëitaju svoje pjesniËke uratke nakon
πto ih je struËna komisija zaprimila
pod zaporkom i uvrstila u program.
Susret u Cerniku treÊa je sastavnica
hrvatskih narjeËja - »a u Æminju,
Kaj u Zlataru i ©to u Cerniku.
Tamburaπki orkestar "Tomislava"
ukljuËio se u program susreta,
izvodeÊi glazbene brojeve tematski
vezane za literarne djeËje uratke.
Susreti se odræavaju poËetkom
mjeseca studenoga svake godine.
14. prosinca u Zagrebu je u pros-
torijama Folklornog ansambla
"Lado" predstavljena knjiga Sedam stoljeÊa Cernika, rezultat znanstvenog
skupa odræanog u Cerniku 1992. godine, zapravo zbornik radova prezenti-
ranih na tom skupu. CerniËku opÊinu na promociji knjige zastupao je naËel-
nik ing. Nikola JugoviÊ, a HPD "Tomislav" koje sljedeÊe godine slavi 90.
obljetnicu od utemeljenja Dragutin JankoviÊ, predsjednik Druπtva.
U prigodnom programu nastupili su Ëlanovi "Lada", zbor franjevaËkih
bogoslova, Ogranak "SeljaËke sloge" iz Opatovca i TO HPD - a "Tomislav". O
tome je dogaaju pisao VeËernji list od 16. prosinca 1994.
Godine 1994. zavrπava sveËanim predboæiÊnim koncertom 18. prosinca
u Hrvatskom domu u Cerniku. Nastupili su muπki vokalni ansambl crkve Sv.
Trojstva iz Slavonskog Broda, HPD GraniËar iz Nove Gradiπke i HPD
"Tomislav". CerniËani su izveli sljedeÊi program:
Zajc - V. SokiÊ: "Ustaj, vilo"
F. Suchon "Kako si mi krasna"
V. S. Vilhor: Vilhor - V. SokiÊ: "S Velebita klik se ori"
V. Juriπa: "Mala predigra"
A. Dvorak: "Gospod Bog je pastir moj"
E. Kolb: "Ave Marija"
I. Zajc - V. SokiÊ: Offeratorium pastorale (pratnja vokalne grupe)
J. Offenbach: Valcer iz opere Hoffmanove priËe (solo braË: Dalibor FeriÊ)
R. Matz: "Æetelice"
Mravec: Iz narodnog vrtiÊa (Kariπik)
Pratnja na orguljama: fra Josip Vrbanac
Zborovoa: Vinko SokiÊ
U Domu kulture u Novoj Gradiπki odræana je 28. sijeËnja 1995. g. II.
smotra pjevaËkih zborova Brodsko- posavske æupanije. Sudjelovali su HPD
109
"GraniËar" Nova Gradiπka, zbor Matice umirovljenika Nova Gradiπka, HPD
"Davor" Slavonski Brod, HPD "Tomislav" Cernik i PjevaËki zbor "–alski" iz
Zaboka kao gost. Pod ravnanjem Vinka SokiÊa izvedene su sljedeÊe kompozi-
cije:
M. IvπiÊ - J. Zagorelec: Zastava Krista Kralja
I. Zajc - V. SokiÊ: Ustaj, vilo
E. Souchon: Kako si mi krasna
V. Juriπa: Mala predigra
K. Kolb: Ave Marija
J. Offenbach: Barcarola
F. S. Vihlar - V. SokiÊ: S Velebita klik se ori
25. veljaËe na godiπnjoj skupπtini Druπtva nakon izvjeπÊa o radu Druπtva
naËelnik OpÊine Cernik pohvaljuje postignute rezultate u 90 godina opsto-
jnosti "Tomislava" i naglaπava masovnost Ëlanstva, osobito mladih za koje je
"daleko povoljnije da se bave glazbom, nego da sjede po kafiÊima i æive bez
cilja". Tom je prigodom naËelnik obeÊao svekoliku pomoÊ Druπtvu jer je
uoËio da "Tomislav" relativno malim sredstvima ostvaruje velike uspjehe i
okuplja velik broj Ëlanova. Ravnatelj O© "M. Gubec" Cernik Mato OrdaniÊ u
raspravi naglaπava suradnju i kaæe kako su pjevaËki zbor i tamburaπki
orkestar πkole zapravo dobra priprema za podmladak "Tomislavu", i da je
najvaænije πto su mladi otrgnuti od besciljnog hodanja po kafiÊima i manje
Tamburaπki orkestar na Smotri
Brodsko-posavske æupanije:
1. red (odozdo slijeva na desno):
Marijan SokiÊ, Andrijana LaziÊ, Tomislav MariÊ,
Ivana TusiÊ, Dalibor FeriÊ, Kruno TrupiniÊ,
–ura TerziÊ, Miroslav LaziÊ, Igor Tomek
2. red: Marko Zec, Vinko SokiÊ - dirigent,
Denis SmiljaniÊ, Vitomir –uriÊ, Dinko ÆakiÊ,
Vilko –uriÊ, Zoran ÆivkoviÊ, Dalibor PerkoviÊ
110
izloæeni negativnim utjecajima ulice. U raspravi je sudjelovao i fra
Vjenceslav JanjiÊ, gvardijan i æupnik u Cerniku, koji upuÊuje Druπtvu sve
Ëestitke i pohvaljuje suradnju sa samostanom. Na skupπtini je iznesen
podatak da je CerniËanka Slavica (Slava) TomlinoviÊ svu svoju imovinu
oporuËno darovala HPD - u "Tomislav" pa je donesena odluka da se poËne s
izgradnjom novih druπtvenih prostorija na darovanoj nekretnini u Rokovoj
ulici, u samom srediπtu Cernika. O tome Êe joπ biti rijeËi u posebnom
poglavlju ove knjige.
Skupπtina je donijela odluku da se uz 90.godiπnjicu Druπtva dade izra-
diti druπtvena zastava. Izmijenjen je i Pravilnik o dodjeli priznanja aktivnim
Ëlanovima pa je prestao vaæiti Pravilnik od 20. veljaËe 1988. godine.
DRU©TVENA ZASTAVA
San cerniËkih pjevaËa o vlastitoj zastavi trajao je 90 godina. 1975.
godine povodom 70. obljetnice voeni su pregovori s tadaπnjim predsjed-
nikom Skupπtine OpÊine Nova Gradiπka Stjepanom
RelkoviÊem, koji je bio voljan pomoÊi uz uvjet da na zas-
tavi bude zvijezda petokraka. Dakako, CerniËani na to
nisu pristajali pa se pitanje zastave viπe nije ni spomin-
jalo sve do 1994. godine. Onda je poËela potraga za Ëov-
jekom koji Êe osmisliti zastavu i za kumom koji Êe ju
platiti.
Zamoljen je prof. Josip Minks, osvjedoËeni i veÊ
spominjani prijatelj HPD-a "Tomislav", da naËini skicu
zastave, ali prema æeljama Ëlanova Druπtva: s jedne
strane boje trobojnice sa stiliziranim okruglim znakom
HPD-a "Tomislav", a s druge strane boja prema æelji
autora i geslo Druπtva.
Krajem sijeËnja 1995. prof. Minks poziva predstav-
nike "Tomislava" u Zagreb da pogledaju skicu i dogovore
se o njezinim eventualnim izmjenama. U Zagreb su se
uputili Dragutin JankoviÊ, Miljenko RosiÊ i Tomislav
–uriÊ, heraldiËki znalac iz Varaædinskih Toplica i pred-
sjednik Druπtva prijatelja cerniËke kulturne baπtine.
Sastanak se odræao u zagrebaËkom restoranu
Kaptolska klijet, gdje je prof. Minks razastro svoju skicu
na papiru u naravnoj veliËini po podu izmeu stolova za
kojima su sjedili gosti restorana.
111
Skica je predstavljala zastavu pravokutnog oblika
s produæenim desnim donjim uglom poput suvreme-
ne haljine. Na licu zastave su tri polja trobojnice, u
sredini ukomponiran okrugli grb Druπtva izraen u
zlatnom vezu, s lijeve strane grba izvezeno liπÊe vinove
loze s grozdovima, a s desne hrastove granËice sa
æirom.
Vinova loza predstavlja ljupkost i opojnost kao
πto i pjesma opija Ëovjekovu duπu, hrast (cer) je sim-
bol postojanosti iz kojega izvire ime Cernik i dugo-
vjeËnost kao πto je i "Tomislav".
NaliËje zastave je ciglaste boje - boje ljubavi, s
gornje strane zlatnim je slovima upisano geslo IZ
DU©A U VISINE NEK PJEV SE NA©IH SRCA VINE, a
æutim resama odvojeno od ostatka zastave. U sredini je
sv. Cecilija, zaπtitnica glazbe, koja u ruci dræi struËak
bijeloga cvijeÊa. Ispod je skupina pjevaËa (simbol
zbornog pjevanja), dvije tambure i djevojka s tam-
burom. Na produljenom desnom uglu stiliziran je
stari povijesni hrvatski grb. Predvieno je da zastava
bude svilena obrubljena resama boje starog zlata, a
dolje na rubu po jedna kita s resama. Zastava treba vis-
iti na popreËnom okruglom nosaËu koji na krajevima
ima zlatne ukrase, a u sredini starinski okov za koplje.
NazoËni gosti bili su iznenaeni vienim prizorom i komentarima oko
izgleda zastave te su i sami davali sugestije i pozorno sluπali objaπnjenja
autora.
Upravni je odbor na sjednici 8. veljaËe 1995. godine usvojio predloæeno
rjeπenje pa se moglo zapoËeti s izradom zastave u Restauratorskom zavodu
Hrvatske u Zagrebu. Rok izrade bio je tri mjeseca, a cijelokupni troπak sno-
sio je Vladimir Vuk, soboslikar iz Cernika, osvjedoËeni dobrotvor cerniËkih
druπtava i FranjevaËkog samostana. Zastava stoji u vitrini koju je u hrastovi-
ni besplatno izradio Stjepan Poletto, drvorezbar iz Reπetara.
U 1995. godini proslavljena su dva velika jubileja: 90 godina uspjeπnog
djelovanja Druπtva i 50 godina glazbeno-pedagoπkog rada njegova zboro-
voe Vinka SokiÊa.
"Nema ljepπeg glazbala od ljudskog glasa (...) U pjesmi su rad i pri-
jateljstvo, ljubav i tuga, prkos, sve patnje i sve radosti. U srcu je veÊ 90 go-
dina nose i vrijedni amateri pjevaËi iz Cernika u Ëijim se brojnim "pje-
112
vaËkim" obiteljima pjesma u doslovnom smislu rijeËi prenosi i prenosi s
koljena na koljeno. I tome nema kraja", reÊi Êe F. ValentiÊ u Ëlanku Posavske
Hrvatske od 7. travnja povodom ovog jubileja.
O slavljeniku zborovoi Vinku SokiÊu u istom Ëlanku stoji: "VeÊ 60
godina u srcu je nosi (pjesmu op. a.) i Vinko SokiÊ (72), zborovoa, kompo-
zitor, aranæer i kulturni djelatnik iz Cernika... PoËetak te velike ljubavi bio je
u roditeljskom domu gdje su pjesme i tradicionalna slavonska tamburica
pretoËeni u suzu na djetinjem licu, æuljeve oca radnika i brigu i ponos
majËinu u kruh i vino na blagdanskom stolu..."
Pod pokroviteljstvom OpÊine Cernik jubilej je obiljeæen 11. lipnja 1995.
godine. Proslava je poËela mimohodom druπtava, nastavljena misom u crkvi
Sv. Petra, apostola, na kojoj je HPD "Tomislav" pjevalo PuËku misu T.
Yesseta, a fra Vjenceslav JanjiÊ, gvardijan cerniËki, posvetio zastavu Druπtva.
Za tu je sveËanu prigodu "Tomislav" po prvi put izveo Geslo HPD-a "Tomi-
slav".
Na tome koncertu u dva dijela izvedene su
skladbe:
• V. SokiÊ: "Geslo HPD-a "Tomislav"”
• R. Matz: "Zdrava Marija"
• J. Gotovac: Kamena djeva (solistica Ankica Zec)
• B. Krnic: "Koledari"
Tamburaπki orkestar odsvirao je skladbe:
• I.Bozzotti: "Oprosti mi, o majko moja"
(solisti na braËevima Marijan SokiÊ
i Tomislav MariÊ)
• J. Njikoπ: Sa cerniËkih sokaka (glazbene slike
Eto cerniËke mladosti, u pohode franjevaËkom
samostanu, Poigrajmo kolo)
• D. Hruza: "Savski valovi" (valcer)
• A. MarkoviÊ: " Ex Slavonija" (Na stihove
V. KovaËeviÊa pjeva solist Zdravko PetriÊ)
Zavrπetak slavlja bio je sveËani koncert
slavljenika, na kojemu su joπ nastupili KUD
"Kristal-Sladorana" iz Æupanje, HPD "Gra-
niËar" iz Nove Gradiπke, HPD "KatanËiÊ” iz
Valpova, HKUD "Vijenac" iz Poæege, tambu-
raπki orkestar KUD-a "Tena" PIK-a –akovo i
TO O© "I. G. KovaËiÊ” Staro Petrovo Selo.
Dirigenti su bili Suzana JuzbaπiÊ (Æupanja),
113
Julijana ÆirovËiÊ (Nova Gradiπka), prof. Sandra MiËuda (Valpovo), Branka
Horvat-MirkoviÊ (Poæega), Ivan LekiÊ (Staro Petrovo Selo), Robert Kudelj-
njak (–akovo) i Vinko SokiÊ (Cernik).
Prigodnim rijeËima gostima se obratio Dragutin JankoviÊ, predsjednik
Druπtva, a potom su slavljenicima Ëestitali Nikola JugoviÊ, naËelnik OpÊine
Cernik, Marijan ©tefanac, doæupan Brodsko-posavske æupanije i Æeljko
11 . lipnja 1995. g.
SveËani mimohod svih sudionika susreta
povodom 90. obljetnice HPD “Tomislav” (lijevo);
sveËana sveta misa i posveta zastave (desno)
Vinko SokiÊ prima BronËanu plaketu
“Tambura Paje KolariÊa”
Tambraπki orkestar ”Tomislava”
BigoviÊ, predsjednik Æupanijske skupπtine.
Od primljenih priznanja za ovaj jubilej istiËu
se Povelja "Rudolf Matz" koju je Vinku SokiÊu
uruËio Damir BaËiÊ, tajnik Hrvatskog sabora kul-
ture, za viπe od 45 g. uspjeπnog rada u
"Tomislavu". HPD-u "Tomislav" uruËena je
BronËana plaketa "Tambura Paje KolariÊa" s 18.
FTG u Osijeku. Na posljednjoj stranici tiskanog
programa za ovaj koncert nalazi se tekst Tita
BilopavloviÊa iz kojega donosimo stihove:
Pjesma koja nadglasava tutanj rata.
Pjesma πto se ugrauje u Domovinu.
Pjesma koju samo smrt briπe s usana.
Pjesma koja je kruh i vino na blagdanskom stolu
Pjesma kao sloboda.
(...)
Za uzviπeno bratstvo i dobrotu svijeta.
1.svibnja 1995.g. u 5 sati u jutro zapoËela je
vojno-redarstvena akcija "Bljesak" u zapadnoj
Slavoniji. Hrvatska policija i domobranske
postrojbe pokrenule su oslobaanje velikog teri-
torija od DragaliÊa do Novske, od vrhova Psunja
do rijeke Save, tzv. "srpske krajine".
114
Program sveËanog koncerta u Cerniku 11. lipnja 1995. g. povodom 90. obljetnice HPD “Tomislav”
Novinski zapis: Franjo SamardæiÊ, VeËernji list 1995. g. Novinski zapis: Vjeko Hudolin, Glas Slavonije 1995. g.
115
Dva dana poslije, tamburaπki sastav HPD-a "Tomislav" pod nazivom
"Æute dunje" odlazi u OkuËane i cijeli dan svojom svirkom, i pjesmom
uveseljava hrvatske vojnike i policajce, dajuÊi im potporu i priznanje za
postignuti uspjeh u oslobodilaËkim akcijama.
Nakon uspjeπno provedene akcije u hrvatskim je selima zateËeno
straπno stanje: sve su crkve i sve πto je imalo hrvatski predznak sruπeno je i
uniπteno. Mirovne snage u UNPA zoni nisu zaπtitile ni ljude ni objekte. Na
ruπevinama katoliËkih crkava u DragaliÊu, Gornjim BogiÊevcima,
OkuËanima i Goricama sluæene su svete mise na kojima je pjevao PZ HPD-a
"Tomislav". Neke su se crkve
odmah obnavljale, a druge su
morale Ëekati bolja vremena. U
BogiÊevcima i Goricama misno
slavlje predvodio je biskup msgr.
–uro Kokπa, u OkuËanima zagre-
baËki nadbiskup, kardinal Franjo
KuhariÊ, a u DragaliÊu biskup
poæeπki msgr. Antun ©kvorËeviÊ.
Na misnim je slavljima HPD
"Tomislav" svojom pjesmom
pruæalo utjehu i nadu povratnicima
i onima koji su doπli s raznih
strana, da obiu zgariπta svojih
domova i crkava i pomole se za
poginule Ëlanove obitelji i mjeπtane. Bilo je to vrijeme u kojem je pjesma
"Tomislava" tjeπila, bodrila i ulijevala nadu, vrijeme suosjeÊanja, patnje i
HPD “Tomislav” s kardinalom KuhariÊem
u osloboenim OkuËanima 1995. godine
radosti slobode.
9. rujna 1995. g. HPD "Tomislav" pjesmom je na posljednji poËinak
ispratilo svoga bivπega predsjednika Emila –uriÊa.
U studenom (3.11.) Druπtvo sudjeluje na 2. susretu malih pjesnika
Slavonije i Baranje u Cerniku. Tamburaπki orkestar tom zgodom dobiva
priznanja i pohvale struËnih osoba iz ekipe HRT-a koja je snimala program i
o Cerniku napravila dvije TV emisije (Mali πtokavËiÊi, U potrazi za izgublje-
nim blagom).
17. studenoga 1995. godine "Tomislav" svoj jubilarni koncert daje u
Novoj Gradiπki. U Domu kulture okupilo se mnoπtvo GradiπËana koji su æe-
ljeli posluπati cjeloveËernji koncert mjeπovitog pjevaËkog zbora i tambu-
raπkog orkestra HPD-a iz Cernika. Izvedeno je 19 glazbenih toËaka. Kao
solisti nastupili su s. Slavica TomiÊ, fra Josip Vrbanac i Ankica Zec.
116
Instrumentalni solisti bili su Marijan SokiÊ i Igor Tomek, a u klavirskoj
pratnji bili su Ana Marija BariËeviÊ i fra Josip Vrbanac.
16.prosinca 1995. godine u Hrvatskom domu u –akovu KUD "Tena"
PIK-a –akovo slavilo je 10. obljetnicu pod naslovom VeËer uz tamburu. I
CerniËani daju svoj doprinos ovoj obljetnici na zajedniËkom koncertu
domaÊina i Slavonskog tamburaπkog orkestra "Pajo KolariÊ” iz Osijeka.
"Tomislavov" PZ i TO sa solistima Ankicom Zec i fra Josipom Vrbancom, a
pod ravnanjem V. SokiÊa izveli su:
E. Suchon: "Kako si mi krasna"
J. Gotovac: "Kamena djeva"
J. Njihoπ: "Sa cerniËkih sokaka"
D. Hruza: " Savski valovi"
P. KinderiÊ - P. Gali: "Molitva"
E. Cossetto: ©okaËka pisma i kolo
I. Zajc - D. Hruza: "U boj, u boj"
Zavrπna proslava 90. obljetnice Druπtva organizirana je 17. prosinca
1995. godine sa sljedeÊim programom:
Program koncerta u Domu kulture
u Novoj Gradiπki 17. studenog 1995.
117
Novinski zapis: Glas Slavonije 1995. g.
16 sati: Posveta temelja druπtvenih prostorija
17 sati: SveËana skupπtina (u zgradi Poglavarstva)
19 sati: SveËani koncert uz dodjelu priznanja dugogodiπnjim aktivnim
Ëlanovima (Hrvatski dom)
1996. godine Druπtvo je zapoËelo s pripremama programa za uobiËa-
jene nastupe, ali i za posebne, zahtjevnije poput obljetnice HPD-a
"GraniËar" iz Nove Gradiπke, uz Ëiju je obljetnicu odræan i Susret pjevaËkih
zborova iz »akovca, Zaboka, Slavonskog Broda, Poæege, BedekovËine, Nove
Gradiπke i Cernika. Susret je organiziran 3. veljaËe 1996. g. u Domu kulture
u Novoj Gradiπki.
Na razini Brodsko-posavske æupanije i Grada Slavonskog Broda 10.
oæujka sveËano je proslavljena πesta obljetnica utemeljenja Hrvatske demo-
kratske zajednice pa je HPD "Tomislav" pozvano da u Kazaliπno-koncertnoj
dvorani "Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ” svojim nastupom uveliËa sveËanost.
Nakon redovitog nastupa u crkvi Sv.Petra apostola 28. travnja uz obljet-
nicu pogubljenja Zrinskog i Frankopana juniorski tamburaπki orkestar s
vokalnim skupinama veÊ 16. svibnja sudjeluje na XIX. Festivalu tamburaπke
glazbe u Osijeku. Izvedena su ova glazbena djela:
O.K. Kolb: "Radovan" (koncertna koraËnica)
J.Njihoπ: "Blagdan" (praizvedba sveËane uvertire)
"Slavonijo zlatna ruæo hrvatska"
118
Za uspjeπan nastup Ëlanovi TO i pjevaËi primili su diplome i Ëestitke
organizatora.
25. svibnja 1996. na redovnoj skupπtini zakljuËeno je da 1995. g. najus-
pjeπnije u 90-godiπnjem radu Druπtva. Upravni je odbor odræao velik broj
sjednica i raspravio 56 toËaka dnevnog reda, izmijenjeni su i dopunjeni
Ëlanci statuta pa upravni odbor sada broji 13 Ëlanova.
15. lipnja na blagdan Sv. Vida "Tomislav" dræi koncert u OkuËanima.
Koncert sadræi ove kompozicije:
J. Runjanin: "Lijepa naπa domovino"
E. Suchon: "Kako si mi krasna"
I. Zajc - D. Praπelj: "Æivila Hrvatska"
R. Matz: "Zdrava Marija"
O. K. Kolb: "Radovan"
KinderiÊ-MikiÊ-GaliÊ: "Molitva"
R. ©imunaci: "Jedne tihe noÊi"
J. Njihoπ: "Slavonijo zlatna ruæo hrvatska"
I. Zajc - V. SokiÊ: "Frankopanka"
V. S. Vilhar - V. SokiÊ: "S Velebita klik se ori"
I. Zajc: "U boj, u boj"
D. Marπan - Kaloera: "Boæe, Ëuvaj Hrvatsku"
Nastup “Tomislava” na XIX. festivalu
hrvatske tamburaπke glazbe u Osijeku 1996. g.
119
24. lipnja Upravni odbor umjesto Ivice Ograjπeka (prestao s radom u
Druπtvu) za dopredsjednika bira –uru Vuka.
Tamburaπi veÊ redovito sudjeluju u glazbenom dijelu programa Susreta
malih pjesnika Slavonije i Baranje, koji se odræava svake godine poËetkom
mjeseca studenoga uz Dan opÊine Cernik. Tom prigodom do izraæaja dolazi
svestrana suradnja "Tomislava" i O© "Matija Gubec", domaÊina i organiza-
tora ove priredbe s obzirom da na Susret dolaze mladi i njihovi uËitelji iz
cijele Slavonije i Baranje te gosti iz Zagorja, Istre, Dalmacije i BiH. Tambura-
πima "Tomislava" daje se prilika da pokaæu πto umiju a oni svojim sviranjem,
neposrednoπÊu i slavonskom duπom uvijek pokupe najveÊi pljesak publike,
u Ëemu znaËajnu ulogu i simpatije ima i njihov dirigent mo. Vinko SokiÊ.
1996. godinu HPD "Tomislav" uspjeπno je privelo kraju sveËanim
boæiÊnim koncertom 21. prosinca u Hrvatskom domu u Cerniku. Osim
"Tomislava" na koncertu su nastupili zbor Osnovne glazbene πkole Nova
Gradiπka (dirigent Ë.s. Slavica TomiÊ) i zbor O© "Matija Gubec" Cernik
(dirigenti Katarina PiljiÊ i V. SokiÊ). Nakon 21 glazbene toËke koncert je
zavrπen zajedniËkim pjevanjem publike i zborova poznate nam boæiÊne
pjesme "Narodi nam se Kralj nebeski".
PoËetkom 1997. god. zbog bolesti dirigenta g. Vinka SokiÊa zbor
nakratko preuzima aktivna pjevaËica Katarina PiljiÊ, inaËe nastavnica glazbe
u O© "Matija Gubec" u Cerniku.
Za 1997. godinu artistiËki je odbor na Ëelu sa zborovoom Vinkom
SokiÊem odredio koncepciju daljnjeg rada i sadræaj programa koje Êe
uvjeæbavati Mjeπoviti zbor a capella, tamburaπki orkestar i mjeπoviti zbor s
tamburaπkim orkestrom. Prema potrebi iz tih su se sadræaja sastavljali pro-
grami za brojne nastupe:
15. veljaËe - susret pjevaËkih zborova u Novoj Gradiπki
8. travnja - koncert u OkuËanima
17. svibnja - Dani HPD-a "Davor" u Slavonskom Brodu
21. svibnja - koncert uz Dan dræavnosti RH
7. lipnja - koncert u Lipiku
24. lipnja - koncert u Novoj Gradiπki
13. srpnja - sveËanost oproπtaja od fra Vjeceslava JanjiÊa
4. studenoga - Dan opÊine Cernik
8. studenoga - Susret malih pjesnika Slavonije i Baranje
28. studenoga - 115. obljetnica HKUD "Vijenac" Poæega
6. prosinca - Koncertna veËer u Cerniku
Dirigenti na svim nastupima bili su Katarina PiljiÊ i Vinko SokiÊ. Na
tom su koncertu dugogodiπnji Ëlanovi Druπtva dobili unikatne diplome
120
poËasnog Ëlana HPD-a "Tomislav". To su: Drago MaliÊ, Franjo Vuk i Ivica
Vuk.
Od pobrojanih nastupa u 1997. godini CerniËanima Êe u dugoj uspo-
meni ostati program sveËanog oproπtaja od fra Vjencislava JanjiÊa, gvardi-
jana i æupnika u Cerniku.
Ovaj omiljeni sveÊenik proveo je 10-tak godina u Cerniku i zajedno sa
narodom pretrpio ratna razaranja i druge ratne nedaÊe. Izmeu ostaloga i
sam je pri granatiranju samostana bio ranjen, ali nikada nije izgubio vjeru u
pravednu borbu za slobodu Hrvata, bodrio je narod u crkvi, branitelje na
bojiπnici, prognanike, ranjenike. FranjevaËki samostan i crkvu obnavljao je
s narodom i pronalazio donatore.Crkvene prostore otvorio je javnosti za
izloæbe, predavanja, koncerte i turistiËke obilaske.
19. srpnja 1997. godine prireen mu je oproπtaj u samostanskom
dvoriπtu, a bilo je nazoËno viπe od 1000 odraslih i djece iz æupe Cernik,
susjednih æupa i Nove Gradiπke.
SveËanost je otvorilo HPD "Tomislav" Kaplanovom "Kolijevkom moga
djetinstva", a tijekom sveËanosti joπ su izvedene ©imunacijeva "Na obali
Save", AsiÊeva "Blagoslovljena ova zemlja" (na izriËitu æelju fra Vjenceslava),
Njikoπeve "Blagdan" i "Slavonijo, zlatna ruæo hrvatska" te Cossettove "Sla-
vonska poskoËica", "Tri jetrve" i "Diridika". "Tomislav" se oprostio pjes-
mom "Boæe, Ëuvaj Hrvatsku", a tamburaπki sastav joπ je odsvirao "Pjesmu
rastanka".
U programu su joπ nastupili Ëlanovi KUD-a "SeljaËka sloga" iz Opatovca
koji su izveli splet narodnih pjesama i igara, a osobit je gost bio poznati
estradni umjetnik Krunoslav KiÊo Slabinac, kum i dobrotvor samostana te
osobni Vjenceslavov prijatelj.
Nakon πto je otputovao na novu duænost u Hrvatsku katoliËku misiju u
Salzburg, fra Vjenceslav JanjiÊ je na adresu HPD-a "Tomislav" uoËi BoæiÊa
poslao pismo u kojem poziva "Tomislav" i KUD "SeljaËka sloga" iz Opatovca
da sljedeÊe godine svojom pjesmom i igrom uveliËaju Dan Hrvata u
Salzburgu. Poziv je s radoπÊu prihvaÊen.
PoËetkom 1998. godine utanaËuje se gostovanje "Tomislav" u
Salzburgu. Troπkove puta i smjeπtaja snose Hrvatska katoliËka misija, jedna
od najstarijih misija u Europi, koja krajem stoljeÊa slavi 50 godina postoja-
nja.
Turneja u Salzburgu trajala je dva dana. 23. svibnja pred tristo uzvanika
odræan je koncert koji je obuhvatio vokalne a capella, vokalno - instrumen-
talne - folklorne i domoljubne skladbe "za svaËiju duπu poneπto". (PRO-
GRAM). Publika je bila oduπevljena, osobito mladeæ, a posebne su Ëestitke
121
"Tomislavu" upuÊene od provinci-
jala o. Lucija Jageca.
U nedjelju 24. svibnja u crkvi
Sv. Andrije u Mirabellplatzu pje-
vaËki zbor i tamburaπki orkestar
izveli su Hrvatsku puËku misu T.
Yeseta u nazoËnosti oko 700 vjer-
nika. Nakon mise koju je vodio o.
L. Jagec uz asistenciju fra V. Janji-
Êa, "Tomislav" je dao joπ i dodatni
program.
Tijekom boravka u Salzburgu
Ëlanovi HPD-a "Tomislav" obiπli
su znamenitosti ovoga lijepoga tu-
ristiËkog grada.
Od ostalih nastupa u 1998. godini treba spomenuti nastup na sveËanom
obiljeæavanju 8. obljetnice HDZ-a Brodsko- posavske æupanije 29. oæujka u
Slavonskom Brodu, i na Susretu pjesme prijatelja 13. lipnja u Novoj Gradiπki
i otvorenju Slavin-doma u Cerniku.
Na sjednici Upravnog odbora 9. rujna 1998. godine donesen je zaklju-
Ëak da se zbog bolesti dirigenta Vinka SokiÊa angaæira Renata LekiÊ-GrgiÊ,
Prilikom posjete Salzburgu 1998. godine
122
koja je veÊ u "Tomislavu" obavljala posao korepetitora u pjevaËkom zboru, a
ostale poslove u umjetniËkom odboru i s tamburaπkim orkestrom i dalje Êe
obavljati V. SokiÊ.
©kolski tamburaπki orkestar pod vodstvom uËiteljice glazbe Katarine
PiljiÊ svoje Êe probe odræavati u prostorijama HPD-a "Tomislav" i bit Êe
smatran podmlatkom Druπtva.
4. listopada "Tomislav" se oprostio od dugogodiπnjeg pjevaËa i poËas-
nog Ëlana Druπtva Drage MaliÊa, koji je iznenada preminuo i bio pokopan na
cerniËkom groblju.
Na godiπnjem koncertu u Cerniku dodijeljena su veÊ tradicionalna
priznanja za dugogodiπnji rad, a za svoje zasluge diplomu poËasnog Ëlana
primio je g. Melhior ©imiÊ. Novu 1999. godinu Druπtvo je zapoËelo
druπtvenom veselicom 9. sijeËnja, tzv. "pjevaËkom Novom godinom" na
kojoj se okupila veÊina Ëlanova pjevaËkog zbora i tamburaπkog orkestra.
Razlog tom veselju bile su nove impresivne prostorije Druπtva u Slavin-
domu. Slavlje je potrajalo dugo u noÊ, a nazoËne su uveseljavali Ëlanovi tam-
buraπkog sastava "Æute dunje".
Na izbornoj skupπtini za 1999. g. u Upravni odbor izabrani su D. Jan-
koviÊ (predsjednik), –. Vuk (dopredsjednik), Miljenko RosiÊ (tajnik), Vilko
Uprava HPD “Tomislav” 1998. godine
(Odbor za Ëijeg je mandata izgraen Slavin-dom)
Sjede (slijeva): Dragica AndraπeviÊ, Miljenko
RosiÊ-BaÊa - tajnik, Renata LekiÊ-GrgiÊ - diri-
gentica PZ, Vinko SokiÊ - dirigent TO i Ëlan odbo-
ra, Katarina PiljiÊ, Dragutin JankoviÊ - predsjed-
nik, Nikola JugoviÊ
Stoje (slijeva): Nikola ©imiÊ, Mato OrdaniÊ,
Vilko –uriÊ - blagajnik, –uro Vuk - dopredsjed-
nik, Nikola TerziÊ, Luka Zec, Mijo SokiÊ.
123
–uriÊ (blagajnik), Katarina PiljiÊ (arhivar PZ), Luka Zec (ekonom), Mijo
SokiÊ (ekonom), Denis Meseπ (arhivar TO), Dragica AndraπeviÊ, Nikola
JugoviÊ, Mato OrdaniÊ, Mislav SokiÊ, Vinko SokiÊ, Nikola ©imiÊ i Vitomir
ÆakiÊ (Ëlanovi). UmjetniËki odbor Ëinili su V. SokiÊ, Renata LekiÊ - GrgiÊ,
Katarina PiljiÊ, Mato OrdaniÊ i Miljenko RosiÊ. Vlado SokiÊ, Stanislav LaziÊ
i Josip Vuk postali su Ëlanovi Nadzornog odbora, a Nikola Trnka, Nikola
TerziÊ i Drago ÆakiÊ Ëlanovi Stegovnog odbora.
Odmah nakon skupπtine prikupljena je Ëlanarina u iznosu od 8000
kuna Ëime je podmiren troπak otvorenja Slavin - doma jer nije pristigla
obeÊana donacija æupanije.
Ubrzo nakon otvorenja 28. travnja 1999. g. vidjelo se da "hram kulture
u Cerniku", kako su CerniËani prozvali Slavin-dom, neÊe sluæiti samo
"Tomislavu", nego Êe ovi osobiti prostori sluæiti i drugim kulturnim prired-
bama. Spomenutog dana u prepunoj pjevaonici odræana je promocija knjige
"Na dvoru cara Perzijskog" autora Tomislava –uriÊa, novinara i publicista,
sina Dragutina –uriÊa, nekadaπnjeg zborovoe "Tomislava". Poput oca
Tomislav je zaljubljenik u cerniËku kulturu i baπtinu te je za svoje novinarske
i knjiæevne radove u kojima promovira i Cernik, proglaπen poËasnim
graaninom Cernika.
PostojeÊi uvjeæbani raspored pjesama u 1999. godini dopunjen je
novim i zahtjevnijim kompozicijama:
I. Zajc: "Dva madrigala" (a capella)
A. Canjiga: "Za Hrvatsku" (a capella)
J. Gotovac: "Slava Lisinskom" (a capella)
"Pjesma moja raspjevana" (a capella)
S. LovriÊ: "Tuæaljka" (a capella)
J. Njikoπ: "Romanca u G-duru" (TO)
"Elegija o Lisinskom" (TO)
M. Farkaπ: "Santa Lucia" (TO)
Vangelis-SokiÊ: "Conquest of Paradise" PZ i TO
V. Lisinski: "Zbor Hrvatica" iz opere Porin
Kradier Cossetto: "La Paloma" TO
Od vaænijih nastupa treba spomenuti koncert za Tijelovo, odræan u
Slavin-domu 3. lipnja 1999. godine. Na tom su koncertu sudjelovala i πkol-
ska djeca rasporeena u mali pjevaËki zbor, veliki pjevaËki zbor i tamburaπki
orkestar. Mali je zbor sa solistima iz 2. razreda otpjevao pjesme "Tako, tako",
"©kolska torba", "Tko sam ja", "Klavir" i "Notni stol". Autor teksta i glazbe je
Marija MatanoviÊ. Veliki pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar O© "Matija
Gubec" izveli su sljedeÊe glazbene toËke:
124
V. Lisinski: "Pjesma poslije obuke"
I. L. Kalinski-T. VidoπiÊ: "PotoËiÊ”
B. MihaljeviÊ-V. SokiÊ: "PriËao mi djeda moj"
Vangelis-SokiÊ: "Osvajanje raja"
Daroviti uËenici, polaznici glazbene πkole, izveli su dvije klavirske
kompozicije: L. v. Beethoven: "Za Elizu" (solo Ivana OrdaniÊ) i H. Venzel; Dor
Zitherbub (duo ËetveroruËno Josipa SokiÊ i Saπa ©imiÊ)
Veliki tamburaπki orkestar HPD-a "Tomislav" odsvirao je “La Paloma”
i “Santa Lucia”, a potom su u duetu Ankica Zec (sopran) i Katarina PiljiÊ (alt)
uz klavirsku pratnju Vinka SokiÊa otpjevale Ave Mariju. Æenski pjevaËki zbor
nastupio je sa "Zborom Hrvatica" iz opere Porin, a mjeπoviti zbor "Ljepota
cvijeÊem krasi se" (I. Zajca) i "Za Hrvatsku" A. Canjuge. Dirigenti su bili
Katarina PiljiÊ (©kola), Renata LekiÊ-GrgiÊ i Vinko SokiÊ ("Tomislav").
Uz blagdan Sv. Vida i Dane kulture mira u OkuËanima je 15. lipnja
"Tomislav" odræao cjeloveËernji koncert mjeπovitog zbora i tamburaπkog
orkestra, a raspored je obuhvatio zborske a capella skladbe, orkestralne
skladbe, tamburaπke sastave, vokalno - instrumentalne folklorne i domo-
ljubne skladbe.
U programu je uz ostalo bio naglaπen Kamilo Kolb, skladatelj, orguljaπ,
pjevaË, zborovoa, pedagog i publicist Ëiji opus sadræi 1280 skladbi iz razliËi-
tih glazbenih æanrova. Kolb je roen u OkuËanima 31. srpnja 1887. godine, a
od 1945. do 1950. g. je u zatvoru Stara Gradiπka. Umro je 13. srpnja 1965. u
Virovitici. Od brojnih popijevki posveÊenih Blaæenoj Djevici Mariji
"Tomislav" je pjevao Ave Mariju.
BoæiÊni koncert
u Slavin-domu
125
15. listopada 1999. godine u Slavin-domu u Cerniku HPD "Tomislav"
prireuje koncert za sudionike StruËnog skupa uËitelja i profesora biologije
iz cijele Republike Hrvatske.
Naime, obnovljeni reprezentativni prostori FranjevaËkog samostana,
Galerija suvremene umjetnosti, Kulmerov dvorac i druge kulturno-povi-
jesne znamenitosti Cernika sve viπe su privlaËile ljude iz raznih ustanova,
πkola i organizacija da ovdje organiziraju struËne skupove, predavanja i tu-
ristiËke posjete. Nadaleko poznata gostoljubivost CerniËana prema svima
koji dou u Cernik oslikava se i ovim nastupom HPD-a "Tomislav" pred
Ëlanovima spomenutoga skupa. Mnogi su bili iznenaeni saznanjem da u
ovako malom slavonskom mjestu buja kulturni æivot, djeluju ustanove i
udruge koje njeguju glazbu, folklor, izdavaπtvo i dr.
VeÊ tradicionalna zabava "CerniËki krmokolj" odræan je i ove godine 23.
listopada. Iako posjeta nije bila kakvu smo priæeljkivali, u druæenju, zabavi i
veselju u potpunosti je uspjela. I financijski rezultat je bio veoma dobar.
»ista zarada iznosila je 10.454,93 kn.
Uspjeπan rad Druπtva u 1999. godini zakljuËen je jubilarnim Kon-
certom pjesama iz hrvatske proπlosti 18. prosinca, a posveÊen je obljetnici
roenja i smrti Vatroslava Lisinskog. Bila je to repriza jubilarnog koncerta iz
1969. godine. Æivot i djelo V. Lisinskog na koncertu je prezentirao Alojzije
Aga. Koncert je ujedno bio i tradicionalni boæiÊni nastup "Tomislava" pred
cerniËkom publikom.
2000. godina u znaku je 95. obljetnice Druπtva i 50. godiπnjice umjet-
niËkog glazbenog rada maestra Vinka SokiÊa. Zato su i programi podreeni
ovim obljetnicama, no Druπtvo je imalo i druge nastupe:
- 25. veljaËe - Koncert pjesama iz hrvatske proπlosti u Novoj Gradiπki
pod pokroviteljstvom Matice hrvatske. Tom je prigodom Vinku SokiÊu
odana osobita Ëast, a Glasnik Matice hrvatske poËetkom 2001. godine
objavio je Ëlanak Alojzija Age o zborovoi Vinku SokiÊu te Ëlanak Vinka
SokiÊa “Tradicija i kontinuitet zborske glazbe u novogradiπkom kraju 1946.-
2000.”
- 4. oæujka s istim koncertom Druπtvo je nastupilo u dvorani hotela
Minerva u Varaædinskim Toplicama.
- 6. oæujka "Tomislav" sudjeluje na 33. πokaËkom sijelu u Æupanji,
- 17. lipnja u crkvi Sv. Franje Asiπkog u Lipiku, Druπtvo nastupa na I.
smotri pjevaËkih zborova Poæeπko-slavonske æupanije.
Jedan tuæan dogaaj obiljeæio je 2000. godinu. Naime, 19. lipnja u 67.
godini umro je Nikola Trnka, dugogodiπnji pjevaË i predsjednik Druπtva u
razdoblju od 1982. do 1987. godine. Posljednju poËast Druπtvo mu je odalo
Medalje koje HPD “Tomislav” svojim Ëlanovima
dodjeljuje za dugogodiπnji rad
126
“Tomislavova” diploma, plaketa i zahvalnica
5
127
pjesmama "Tuæaljka" i "Bliæe, o Boæe moj" prigodom ukopa na novogra-
diπkom groblju.
Sastav “Najbolji hrvatski tamburaπi” bio je gost na XVI. tradicionalnom
cerniËkom krmokolju 28. listopada 2000. godine. Zabava je bila uspjeπna,
prodana je 241 ulaznica, a Ëist prihod iznosio je 15.502,00 kune.
"Glazba je oduvijek bila a i bit Êe i dalje, jedno od moguÊih sredstava
ljudske komunikacije. Bilo bi zanimljivo naËas razmisliti πto bi bilo s nama
da jednoga dana nestane glazbe iz naπega æivota. U nastaloj tiπini Ëovjek
atomske ere ostao bi bez ljepote i poezije, bez topline, druπtvenosti i pri-
jateljstva, bez poπtenja i istine; Ëovjeku danaπnje epohe prijeti opasnost da
se raspadne u dva dijela: biÊe koje raËuna i planira i biÊe koje se zadovoljava
samo podmirenjem svojih osobnih potreba (...)." Citatom Z. PalËoka zboro-
voa Vinko SokiÊ htio je naglasiti utjecaj glazbe, osobito u "maloj provinci-
ji" na svekoliki ljudski æivot i da je vrijedilo gotovo cijeli æivot posvetiti
Druπtvu i ljudima meu kojima æivimo. A on je upravo to uËinio i Cernik je
njegovu 50. obljetnicu rada i 95. obljetnicu Druπtva primio kao osobit
glazbeni, druπtveni i kulturni dogaaj. Tome su se dogaaju pridruæila kul-
turno-umjetniËka druπtva na proslavi 4. studenoga 2000. godine u
Hrvatskom domu u Cerniku. Sudjelovali su HPD "GraniËar" Nova Gradiπka,
RKUD "Vijenac" Poæega, KUD "Toplice" Varaædinske Toplice i KUD
"Kristal-Sladorana" iz Æupanje.
Lijevo: Josip OstiÊ, predsjednik novogradiπkog
ogranka Matice hrvatske Ëestita Vinku SokiÊu
na 50. obljetnici umjetniËkog rada
Desno: Tajnik Druπtva Miljenko RosiÊ u uvodu
koncerta govori o radu jubilarca Vinka SokiÊa
"Tomislav" je 16. prosinca odræao jubilarni koncert u Slavin-domu, na
kojem su izvedeni programi 95. obljetnice Druπtva, 50. obljetnice glazbeno-
pedagoπkog rada Vinka SokiÊa i VII. susreta malih pjesnika Slavonije i
Baranje. U programu su bile zastupljene ove kompozicije:
- R. Matz: "U naπem selu" (PZ i TO )
- V. SokiÊ: "Oj, Savice" (solist Z. PetriÊ)
- F. Dugan ml. : "Zahvalnica"
128
»estitku i poklon Vinku SokiÊu za 50. obljetnicu
umjetniËkog rada u ime Druπtva uruËio je
predsjednik Dragutin JankoviÊ
- o. K. Kolb: "Radovan"
- J. CaniÊ: "Pjesma bez rijeËi"
- J. Kaplan: Dugo u noÊ (recitatorica V. BrËiÊ)
- J. Njikoπ: "Elegija o Lisinskom"
- I. Zajc: "RadniËka himna"
- V. Novak: "Hrvatom"
- J. AndriÊ: "ÆetelaËko kolo" (TO)
PjevaËki zbor Osnovne πkole "Matija Gubec" Cernik joπ je izveo i ove
kompozicije:
- I. Ocvirek: "Idila",
- Julije Njikoπ: "Opet Êe zvoniti zvona", "Miruj, miruj srce moje"
i "Slavonijo zlatna ruæo".
Koncert je zavrπio skladbama "Vivat Croatia" i "Narodi nam se Kralj
nebeski". Ravnali su Katarina PiljiÊ i Vinko SokiÊ, a program su vodili
Zdravka ÆakiÊ i Stjepan Vuk.
Na ovom je koncertu æenski pjevaËki zbor nastupio u novim haljinama,
koje je darovao Josip JeliÊ, prognanik iz Baranje i nekad vlasnik pogona
æenske konfekcije u Starom Petrovom Selu. Tako je sveËano, i na najbolji
moguÊi naËin, zavrπena jubilarna 95. godiπnjica Druπtva.
U kolovozu 1998. za gvardijana i æupnika u Cernik dolazi fra Franjo
TomaπeviÊ, ujak bivπeg gvardijana Vjenceslava JanjiÊa. Novi se gvardijan vrlo
brzo uklopio u svekoliki æivot CerniËana, a kako je bio sposoban i poduzetan
brzo je okupio suradnike te pokrenuo obnovu crkve u BaÊindolu, FranjevaË-
kog samostana u Cerniku i gotovo do temelja poruπene crkve Svetog Leonar-
da. Ovaj je sveÊenik uËinio mnogo na kulturnom i vjerskom podruËju; za
njegova su mandata tiskane tri knjige o æupi Cernik, dovrπena je obnova Sv.
Linarte, ureeni samostanski prostori, prireivane izloæbe i koncerti. Dobro
je suraivao sa svim udrugama u mjestu pa tako i s "Tomislavom" koji je veÊ
po tradiciji stalni sudionik u liturgijskim slavljima.
Na sjednici Upravnog odbora 21. sijeËnja 2001. godine donesena je
odluka o imenovanju voditelja PZ i TO. Maestro Vinko SokiÊ zamolio je
Upravni odbor da se imenuje novi voditelj PZ, a on bi, zbog svojega
zdravstvenoga stanja i lijeËnikovog savjeta, vodio samo tamburaπki orkestar.
Upravni je odbor ovaj prijedlog prihvatio i za zborovou imenovao gu
Katarinu PiljiÊ, uËiteljicu glazbene kulture u O© "Matija Gubec" Cernik.
Nakon πto je nastupila na posao u πkoli, ga Katarina PiljiÊ veÊ se 15.
rujna 1993. godine uËlanila u HPD "Tomislav" i postala aktivnom pjevaËi-
com u zboru. Zbog svoje struËne osposobljenosti, iskustva i osobite volje za
radom u Druπtvu, ubrzo je zapoËela zamjenjivati, najprije na probama, a kas-
129
nije i na nastupima, dotadaπnje dirigente gu Renatu LekiÊ i mò Vinka
SokiÊa. ImajuÊi sve to na umu i nakon izjave mò SokiÊa da Êe novoj dirigen-
tici pomagati u slaganju programa i drugim struËnim poslovima, Upravni
odbor imenuje gu Katarinu PiljiÊ dirigenticom zbora.
Ona je tom prigodom izjavila: "Bilo mi je teπko prihvatiti ovu zadaÊu, ali
s obzirom na to kako sam od samog poËetka lijepo prihvaÊena u Druπtvu,
uspjeli ste me nagovoriti. Traæim slobodne ruke u svome radu i oËekujem
dobru suradnju od gospodina Vinka SokiÊa. Nadam se da Êu ispuniti vaπa
oËekivanja."
Od toga dana ga Katarina PiljiÊ marljivo uvjeæbava programe zbora i
uspjeπno vodi pjevaËe na javnim nastupima, a u ©koli pak, u radu s djecom,
priprema i osigurava "Tomislavu" podmladak i svijetlu buduÊnost.
"Tomislav" je od 8. do 14.
travnja 2001. godine svojim nastupi-
ma obogatio obredne sadræaje Cvjet-
nice i Velikog tjedna, a 27. svibnja
pjevanom misom fra I. Perana po-
pratio blagoslov obnovljene crkve
Svetog Leonarda i doËek poæeπkog
biskupa msgr. Antuna ©kvorËeviÊa
koji je crkvu blagoslovio.
Od 27. do 28. travnja 2001.
godine Druπtvo organizira turneju u
Varaædinske Toplice i Lepoglavu. U
kino-dvorani u Varaædinskim Topli-
cama "Tomislav" se predstavio broj-
noj publici s 22 skladbe razliËitih
æanrova, prireenih za mjeπoviti
zbor i tamburaπki orkestar. “Tomislavci” pjevaju na misi prigodom posvete
obnovljene crkve Sv. Leonarda u Cerniku2. lipnja Druπtvo nastupa na Smotri pjevaËkih druπtava u Ëast 130.
godiπnjice HPD-a “Davor” iz Slavonskog Broda. Smotra je odræana pod
pokroviteljstvom Hrvatskog sabora kulture, Grada Slavonskog Broda i
Brodsko-posavske æupanije. Sudjelovali su HKD "Lisinski" Naπice, HPD
"GraniËar" Nova Gradiπka, HPD "Danica" Sisak, HPD "Tomislav" Cernik,
HPD "Vijenac" Poæega i domaÊin HPD "Davor". CerniËani su izveli πest
skladbi pod ravnanjem Katarine PiljiÊ i Vinka SokiÊa.
14. lipnja uz blagdan Tijelova, "Tomislav" organizira koncert godiπnjih
dostignuÊa pjevaËkih zborova i tamburaπkih orkestara Druπtva i Osnovne
πkole "Matija Gubec" u Cerniku.
130
Na sjednici Upravnog odbora 11. srpnja 2001. godine raspravljalo se o
kadrovskoj politici u Druπtvu i prijedlozima Dragutina JankoviÊa (15 godina
predsjednik) i Miljenka RosiÊa (25 godina dopredsjednik i tajnik) da ih se
razrijeπi duænosti i da te obveze preuzmu mlai ljudi. JankoviÊ i RosiÊ ostaju
u Upravnom odboru i svojim Êe znanjem i iskustvom pomagati novoizabra-
nim duænosnicima. Odbor je prijedlog usvojio i na istoj sjednici za pred-
sjednika Druπtva izabrao –uru Vuka, za dopredsjednika Luku Zeca i za tajni-
ka Vitomira ÆakiÊa.
"Koncert popularnih skladbi za srce i duπu" odræan je 23. listopada u
Domu kulture pred brojnom novogradiπkom publikom, a 15. prosinca veÊ je
sve bilo spremno za Koncert pjevaËkih zborova i tamburaπkih orkestara u
Cerniku, na kojem sudjeluju HPD "Davor" iz Slavonskog Broda, HPD
"GraniËar" iz Nove Gradiπke, KUD "Kristal-Sladorana" iz Æupanje i domaÊin
HPD "Tomislav".
U 2002. godini UmjetniËki odbor (V. SokiÊ, K. PiljiÊ, A. Zec, M. RosiÊ i
M. OrdaniÊ) kreirao je opseæan program rada koji je 23. veljaËe na Skupπtini
druπtva jednoglasno usvojen. Skupπtina je potvrdila imenovanje –ure Vuka
za predsjednika i usvojila izmjene i dopune Statuta, πto ih je predloæio Ured
za opÊu upravu jer je trebalo Statut usuglasiti sa Zakonom o udrugama.
Donesen je i zakljuËak da se prie izgradnji pomoÊnih prostorija uz Slavin-
dom jer su svi raËuni za izgradnju doma podmireni. Planirani nastupi ost-
vareni su ovim redom:
- 23. oæujka pjevana misa fra I. Perana povodom posvete zvona crkve Sv.
Leonarda u nazoËnosti msgr. Antuna ©kvorËeviÊa,
- 24.-29. oæujka liturgijsko pjevanje u crkvi uz blagdane Cvjetnice,
Velikog tjedna, Velikog petka i Uskrsa,
Koncert u crkvi
Sv. kriæa u Sigetu
4. travnja 2002. g.
131
- 4 travnja gostovanje u crkvi Sv. Kriæa u Sigetu i pjevanje Hrvatske
puËke mise povodom 300. obljetnice proglaπenja blaæenikom sv. Augustina
KaæotiÊa te 35. godiπnjice uspjeπne operacije srca p. Nedjeljka Dominika
SliπkoviÊa
- 7. travnja za “mladi Uskrs” i spomen-misu za poginule u
Domovinskom ratu te pokojnu dobrotvorku Vjekoslavu Slavu TomlinoviÊ
Druπtvo je nastupilo u cerniËkoj crkvi, a 21. travnja æupsku misu i pjevanje
"Tomislava" snima HRT u sklopu ciklusa prijenosa misa i predstavljanja
mjesta (Portret crkve i mjesta, II program HRT-a)
- 28. travnja "Tomislav" gostuje u Samoboru, pjevajuÊi Hrvatsku puËku
misu u franjevaËkoj crkvi te dodatak kod spomenika Ferde LivadiÊa
("Zrinsko-Frankopanka"i dr. uz dan pogibije hrvatskih knezova 30. travnja)
- 8. i 9. lipnja tamburaπki orkestar "Tomislava" s uËenicima iz Cernika
gostuje na Krku i u Æminju ostvarujuÊi prijateljske posjete mjestima koja
sudjeluju na Susretu malih pjesnika u Cerniku
- 22. lipnja Druπtvo je sudionik Smotre pjevaËkih zborova u Novoj
Gradiπki ("GraniËar", "Tomislav" i "Lisinski" iz Naπica),
- 21. srpnja pjesmom je uveliËano slavlje mladomisnika fra Vjekoslava
LaziÊa.
- 28. srpnja uz Dan opÊine Cernik Druπtvo je imalo tri nastupa: na
oproπtaju od gvardijana fra Franje TomaπeviÊa i vikara Gorana Malenice, na
sveËanoj sjednici OpÊinskog poglavarstva i vijeÊa i na otvorenju druπtvenog
doma "Dr. F. Tuman" u Giletincima. U svim su programima sudjelovali i
uËenici cerniËke πkole.
- 16., 17. i 18. kolovoza prof. Jasna SkenderoviÊ, roenjem SubotiËanka,
a æivi u Zagrebu, ugovorila je gostovanje HPD-a "Tomislav" u Subotici kod
domaÊina HPPD "Bunjevac". Spomenuta gospoa viπe je puta "Tomislavove"
nastupe pratila svirajuÊi na orguljama. Bilo je planirano da "Tomislav" u
SubotiËkoj katedrali pjeva puËku misu uz tambure, a poslije mise izvede
kraÊi program duhovnih skladbi. Drugi dan je bio predvien za izlet na PaliÊ,
a naveËer koncert s veÊim brojem skladbi domoljubnog karaktera. No tjedan
dana prije polaska dogodio se meudræavni incident na ©arengradskoj adi a
izazvala ga je srpska graniËna policija pucajuÊi na Hrvate koji su htjeli obiÊi
svoje posjede na adi. Pobojavπi se izgreda, SubotiËani su otkazali nastup
"Tomislava" i tako se nakon trinaest godina ponovila ista situacija kao πto je
to bilo s Petrinjom i BihaÊem.
- 8. studenog uspjeπno su nastupili pjevaËki zbor πkole i tamburaπki
orkestar "Tomislava" na IX. Susretu malih pjesnika Slavonije i Baranje u
Cerniku.
132
- 22. listopada odræan je XVIII. cerniËki krmokolj s tradicionalnom
veËerom, a goste su iznova oduπevili “Najbolji hrvatski tamburaπi” iz
Zagreba. Prihod od zabave iznosio je 19.467,94 kuna ,
- 7. prosinca "Tomislav" se prikljuËuje Susretu pjevaËkih zborova
povodom 120. godiπnjice HKUD "Vijenac" iz Poæege, a joπ sudjeluju HPD
"GraniËar" Nova Gradiπka, Gradski pjevaËki zbor Lipik, HPD "Rodoljub"
Virovitica, "Vox Voluptatis" iz Budimpeπte i klapa "Maslina" iz ©ibenika.
- 14. prosinca koncertom "U sve vrijeme godiπta" Druπtvo je zahvalilo
Bogu za uspjeπnu i bogatu ovogodiπnju glazbenu æetvu, a u toj su zahvali sud-
jelovali HPD "GraniËar" i pjevaËka skupina "SlavËa" iz Nove Gradiπke.
Godina je zavrπila polnoÊkom na kojoj su Ëlanovi "Tomislava" predvodili
pjevanje lijepih hrvatskih boæiÊnih pjesama.
Na godiπnjoj izbornoj skupπtini Druπtva odræanoj 23. veljaËe 2003.
godine izabrani su novi upravni odbor, umjetniËki, nadzorni i stegovni
odbor koji su na sastanku 12. oæujka izabrali svoja rukovodstva.
Upravni odbor: –uro Vuk (predsjednik), Luka Zec (dopredsjednik),
Vitomir ÆakiÊ (tajnik), Vilko –uriÊ (blagajnik), Nikola JugoviÊ, Mato
OrdaniÊ, Katarina PiljiÊ, Petar PiljiÊ, Miljenko RosiÊ, Mijo SokiÊ, Mislav
SokiÊ, Vinko SokiÊ i Nikola ©imiÊ (Ëlanovi).
UmjetniËki odbor: Vinko SokiÊ (predsjednik), Mato OrdaniÊ, Katarina
PiljiÊ, Miljenko RosiÊ i Ankica Zec (Ëlanovi). Nadzorni odbor: Vladimir Vuk
(predsjednik), Stanko LaziÊ i Josip Vuk (Ëlanovi). Stegovni odbor: Æeljka
TrusiÊ (predsjednica), Dragutin ÆakiÊ i Nikola TerziÊ (Ëlanovi).“Tomislavci” u Meugorju 10. svibnja 2003. g.
133
10. i 11. svibnja 2003. godine HPD "Tomislav" odlazi u pohode
Meugorju i Sarajevu. U Meugorju pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar pje-
vaju i sviraju Hrvatsku puËku misu, a poslije mise i dodatni program za
nazoËne sveÊenike i uglednike. U crkvi u Stupu kod Sarajeva za hrvatske
vjernike ponovljen je program iz Meugorja.
11. svibnja 2003. g.
Koncert u Stupu kod Sarajeva (gore)
i obilazak grada (dolje)
134
©ima Jovanovac, direktor Brodfesta
uruËio je Vinku SokiÊu nagradu za æivotno djelo
Na sjednici Upravnog odbora odræanoj 7. travnja, izmeu ostalog,
raspravljalo se i o predstojeÊoj 100. obljetnici HPD-a "Tomislav" pa je za-
kljuËeno da se prvenstveno treba poËeti raditi na prikupljanju materijala za
monografiju Druπtva. U tu svrhu formiran je ureivaËki odbor za izradu
monografije:
‚ Vinko SokiÊ (prikupit Êe raspoloæive materijale i pisati tekstove),
‚ Vitomir ÆakiÊ (vodit Êe tajniËke poslove i davati na raspolaganje
dokumentaciju,
‚ Mato OrdaniÊ (prikupljat Êe fotografije i dokumente, napisati
Ëlanak o suradnji πkole i Druπtva),
‚ Miljenko RosiÊ (prikupljat Êe dokumentaciju, pisati o radu Druπtva,
izgradnji Slavin-doma, nabavi zastave i korigirati dio tekstova),
‚ Alojzije Aga (uobliËavat Êe pisane materijale, korigirati i pisanom
rijeËju povezivati sve prikupljeno),
‚ –uro Vuk (koordinirati i usmjeravati rad odbora, osigurati
financijska sredstva, napisati uvodnu rijeË),
‚ Petar PiljiÊ (prikupljati materijale, skenirati, unositi tekst
u kompjutor, suraivati s tehniËkim urednikom),
‚ Tihomir Podkonjak (tehniËki urediti monografiju, suraivati
s tiskarom),
‚ Nikola JugoviÊ (pomagati u osiguranju sredstava i savjetovati),
‚ Dragutin JankoviÊ (suraivati i savjetovati)
U okviru XI. Brodfesta, Hrvatska glazbena unija, podruænica Nova
Gradiπka pod nazivom "Novogradiπki glazbeni spomenar" odluËuje dodijeli-
ti zborovoi Vinku SokiÊu nagradu za æivotno djelo. Brodfest se odræao od 15.
do 18. svibnja pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske
Stjepana MesiÊa, a dodjela nagrade upriliËena je 14. svibnja u Cerniku.
SveËanost dodjele nagrade odræavala se pod pokroviteljstvom OpÊinskog
poglavarstva, supokrovitelj je bio VeËernji list a organizator HPD
"Tomislav". SlavljeniËku atmosferu uveliËali su Tamburaπki orkestar "Zlatne
æice" iz Poæege, Tamburaπki orkestar Osnovne πkole “Ivana i Antuna
KukuljeviÊa” iz Varaædinskih Toplica, Tamburaπki sastav "Sjenke" iz
Reπetara, Tamburaπki sastav KUD-a "SeljaËka sloga" iz Opatovca,
Tamburaπki sastav "Satir" iz Davora i PZ i TO "Tomislava" sa solistom
Tomislavom BoriÊem, opernim pjevaËem iz Zagreba koji je maestru SokiÊu
otpjevao poznatu skladbu "Pjevat Êe Slavonija" i podigao na noge prepunu
dvoranu sluπatelja. ©ima Jovanovac, direktor Brodfesta, uruËio je slavljeniku
nagradu i Ëestitao mu na 50-godiπnjem uspjeπnom glazbenom i pedagoπkom
radu. Tako je slavljem u Cerniku zapoËela glazbena manifestacija XI.
Brodfesta, a na "VeËeri nove domoljubne pjesme" u dvorani "Ivane BrliÊ-
135
MaæuraniÊ" u Slavonskom
Brodu 16. svibnja sveËano
je Vinku SokiÊu uruËena
statua Violinski kljuË s
ugraviranom posvetom.
Statuu je slavljeniku baπ na
80. roendan uruËio æupan
Brodsko-posavske æupanije
Mato DoriÊ. O ovim je
dogaajima pisao hrvatski
tisak i izvjeπtavala HRT.
Koncert HPD “Tomislav” na XI. festivalu domoljubne
pjesme Hrvatske - Brodfest 14. svibnja 2003. g. (gore)
Novinski zapis iz “Arene” (lijevo)
24. svibnja 2003. PZ "Tomislava" sudjeluje na misi za krizmenike, koju
predvodi msgr. Antun ©kvorËeviÊ, biskup poæeπki.
27. rujna uz dvanaestu obljetnicu 21. brigade HV-a u æupnoj crkvi u
Cerniku "Tomislav" nastupa s pjesmom "Æivot svoj prikazujemo Bogu" A.
Skobalja, a sutradan na Strmcu domoljubnim pjesmama uveliËava sveËanost
osnivanja brigade i narodno veselje.
25. listopada ReπtaraËke lole gosti su XIX. cerniËkog krmokolja koji je
donio Druπtvu prihod od 15.775,00 kuna
Kako je veÊ ustaljeno godiπnjim planom rada, "Tomislav" je nastupio i
na X. jubilarnom Susretu malih pjesnika Slavonije i Baranje, a zajedno s
novogradiπkim "GraniËarom" 20. prosinca odræao boæiÊni koncert.
7. veljaËe 2004. godine Druπtvo je odræalo redovnu izvjeπtajnu
skupπtinu koja Êe ostati u sjeÊanju po zapaæenom prvom nastupu tamburaπ-
136
kog sastava "Fijaker". Taj mladi sastav Ëini πest tamburaπa, Ëlanova "To-
mislava" koji su samoinicijativno poËeli svirati zabavne i popularne narodne
skladbe. Prvi javni nastup i zasluæeni pljesak ohrabriπe ih pa oni danas
pokrivaju veÊinu cerniËkih zabavnih potreba. Kako je utemeljena folklorna
skupina u sastavu KUU Cernik, ovaj je tamburaπki sastav postao prateÊi folk-
loraπima i pobrao velike simpatije cerniËke publike.
Uz veÊ uobiËajne nastupe, Druπtvo je na poziv bivπega gvardijana o.
Franje TomaπeviÊa 23. svibnja 2004. godine gostovalo u Klanjcu u
Hrvatskom zagorju. Na srediπnjem trgu
odræan je popodnevni koncert a na izletu po
Zagorju Ëlanovi su otpjevali Lijepu naπu kod
spomenika hrvatskoj Himni.
5. lipnja 2004. godine HPD "Tomislav"
sudjeluje na Smotri i druæenju pjevaËkih
zborova u Novoj Gradiπki a potom na
Susretu pjevaËkih zborova u Lipiku. U crkvi
Sv. Franje Asiπkog pjevali su zborovi iz
Lipika, Novske, Nove Gradiπke, Poæege i
Cernika. CerniËani su izveli sljedeÊe skldbe:
- D. Bortjanski: "MoÊ ljubavi",
- G. D. Marzi: "Signore delle cime"
- A. MihanoviÊ: "Na brodici",
Dirigirala je Katarina PiljiÊ.
Nastup “Tomislava” u crkvi u Klanjcu
23. svibnja 2004. g.26. kolovoza 2004. g. nakon kratke i teπke bolesti umro je u 57. godini
Slavko Herceg (Mato), aktivni Ëlan pjevaËkog zbora. »lanovi druπtva odali su
mu duænu poËast i na sahrani otpjevali "Nadgrobnicu" i "Bliæe, o Boæe moj".
4. studenog uz Dan opÊine Cernik "Tomislav" pjeva na sveËanoj sjedni-
ci opÊinskog poglavarstva i na otvorenju Hrvatskog doma u ©umetlici. Tom
je prigodom svirao i sastav "Fijaker". Nakon nastupa na XI. susretu malih
pjesnika 12. studenog, veÊ 3. prosinca PZ i TO sudionici su Susreta pjevaËk-
ih zborova u æupaniji povodom 25. obljetnice zbora KUD-a “Kristal-
Sladorana”.
15. prosinca HPD "Tomislav" daje boæiÊni koncert za roditelje poginu-
lih u Domovinskom ratu. Organizatori su Udruga roditelja poginulih bran-
itelja i Otvoreno puËko uËiliπte "Matija Antun RelkoviÊ" u Novoj Gradiπki.
BoæiÊnim koncertom i podjelom priznanja Ëlanovima Druπtva ostvaren
je godiπnji plan rada. Na koncertu su sudjelovali i pjevaËi "GraniËara", a
dirigenti su bili Julijana ÆirovËiÊ, Katarina PiljiÊ i Vinko SokiÊ.
137
Koncert HPD “Tomislav” na srediπnjem trgu u Klanjcu 23. svibnja 2004. g. (gore) Susret pjevaËkih zborova u Lipiku (dolje)
138
2005. godina za HPD "Tomislav" najznaËajnija je u povijesti ovoga
Druπtva zato πto se navrπava 100 godina rada od utemeljenja 1905. godine.
Na godiπnjoj skupπtini 2005. godine donesen je plan rada u ovoj jubilarnoj
godini. Evo toga plana:
1. Tiskanje monografije.
2. Jubilarna izloæba o radu druπtva.
3. Postavljanje biste prvom dirigentu i utemeljitelju Franji KumiÊu.
4. Obnova grobnice donatorice Slavice TomlinoviÊ.
5. Izgradnja vanjskog sanitarnog Ëvora.
6. Zavrπetak terase i postavljanje ploËica u dvoriπtu Slavin-doma.
7. Izrada vrata na dvoriπnom objektu.
Od ostalih aktivnosti upravni odbor je planirao slijedeÊe:
- 19. veljaËe odræati sveËanu skupπtinu (nadnevak je izabran kao dan kad je
1905. utemeljeno Druπtvo),
- 4. lipnja otvoriti izloæbu o radu Druπtva, predstaviti monografiju i odræati
cjeloveËernji sveËani koncert,
- 18. lipnja pjevati na sveËanoj misi za pokojne Ëlanove Druπtva, poginule
branitelje i donatoricu Slavicu TomlinoviÊ te odræati sveËanu Smotru pje-
vaËkih zborova (6 do 7 zborova i tamburaπkih orkestara),
- zatraæiti pokroviteljstvo Ministarstva kulture (B. BiπkupiÊa) te uputiti po-
ziv biskupu msgr. Antunu ©kvorËeviÊu da predvodi misno slavlje u cerniË-
koj crkvi Sv. Petra apostola,
- poËetkom listopada odræati sveËani koncert u Novoj Gradiπki,
- 22. listopada odræati zabavu "CerniËki krmokolj",
- 18. prosinca prirediti boæiÊni koncert,
- u meuvremenu organizirati 1-2 gostovanja,
- nastupiti na sveËanoj proslavi 120. obljetnice DVD-a Cernik 24. lipnja.
Druπtvo je financijskim planom predvidjelo prihod od 94.000,00
kuna, ali sve spomenute aktivnosti traæit Êe daleko veÊe iznose. Stoga se
oËekuje pomoÊ od Ministarstva kulture, Æupanije Brodsko-posavske,
OpÊine Cernik i donatora. U ovoj jubilarnoj godini HPD "Tomislav" apelira
na svoje Ëlanove da se, u skladu s obljetniËkim trenutkom, redovito odaziva-
ju na pokuse i dostojnim programom uveliËaju nastupe na obljetnici.
139
PjevaËki zbor HPD “Tomislav” 2005. godine: 1. red (odozdo slijeva na desno): Valerija Bator, Nataπa ©imiÊ, Slavica Vuk, Vesna KumiÊ, Ankica Zec, Marina ÆivkoviÊ, Katarina PiljiÊ-
zborovoa, Vinko SokiÊ - predsjednik UmjetniËkog odbora, Ana SokiÊ, Marina BakuniÊ, Natalija TerziÊ, Kristina BakuniÊ, Ana Podobnik, Slobodanka OstojiÊ, Viπnja BrËiÊ 2. red: Katarina
Novoselac, Mandica JankoviÊ, Veronika TerziÊ, Nevenka JankoviÊ, Sofija SokiÊ, Cecilija ©imiÊ, Æeljka TrusiÊ, Veronika Podkonjak, Goranka TerziÊ,Ruæa SokiÊ, Katarina-Zlata SokiÊ, Mirjana
RosiÊ, Ana Trnka, Dragica AndraπeviÊ 3. red: Æeljko Novoselac, Vitomir ÆakiÊ, Stjepan Vuk - ©tefo, Josip Vuk, Vlado SokiÊ, Ivo –uriÊ, Drago ÆakiÊ, –uro Vuk, Nikola ©imiÊ, Luka Zec, Andrija
LaziÊ, Zdravko SokiÊ, Krunoslav Szabo, Æeljko BrËiÊ - Duπa, Dragutin JankoviÊ, Miljenko RosiÊ - BaÊa, Mijo SokiÊ .
Tamburaπki orkestar HPD “Tomislav” 2005. godine:
1. red (odozdo slijeva na desno): Igor LaziÊ, Magdalena SokiÊ, Andreja - Leonela VojvodiÊ, Kreπimir ÆakiÊ, Bernarda MatkoviÊ, Magdalena Vuk, Laura TerziÊ, Ivan TerziÊ, Ana PiljiÊ
2. red: Saπa SokiÊ, Vilko –uriÊ, Ivan IvanoviÊ, Ivana MikanoviÊ, Ivan DokuzoviÊ,VinkoSokiÊ - dirigent, VlatkaTtrupiniÊ, Melani VojvodiÊ, Viktorija SokiÊ, Juro LjubiËiÊ.
140
Upravni odbor HPD “Tomislav” 2005. godine:
Sjede slijeva na desno: Vitomir ÆakiÊ - tajnik, Nikola
JugoviÊ, Vinko SokiÊ, Katarina PiljiÊ, –uro Vuk -
predsjednik, Luka Zec - dopredsjednik
Stoje slijeva na desno: Petar PiljiÊ, Vilko –uriÊ, Mato
OrdaniÊ, Miljenko RosiÊ - BaÊa, Mijo SokiÊ, Nikola
©imiÊ.
UmjetniËki odbor HPD “Tomislav” 2005. godine:
Sjede slijeva na desno: Ankica Zec, Vinko SokiÊ - predsjednik, Katarina PiljiÊ
Stoje slijeva na desno: Mato OrdaniÊ, Miljenko RosiÊ - BaÊa
141
“FIJAKER”
zabavni sastav HPD-a “Tomislav”
Slijeva na desno: Saπa SokiÊ, Ivan TerziÊ,
Ivan IvanoviÊ, Ana PiljiÊ, Igor LaziÊ, Juro LjubiËiÊ
UreivaËki odbor monografije:
Sjede slijeva na desno: Alojzije Aga,
Vinko SokiÊ, –uro Vuk, Nikola JugoviÊ,
Tihomir Podkonjak
Stoje slijeva na desno: Petar PiljiÊ, Mato
OrdaniÊ, Dragutin JankoviÊ, Miljenko
RosiÊ - BaÊa, Vitomir ÆakiÊ
142
VINKO SOKIΔ (ÆIVOTOPIS)
inko SokiÊ, uËitelj glazbe i dirigent, roen je u Cerniku 5. sijeËnja
1923. godine u brojnoj radniËkoj obitelji. Od djetinjstva pokazuje
interes i talent za glazbu pa veÊ u puËkoj πkoli upoznaje notno
pismo i postaje Ëlanom tamburaπkog πkolskog orkestra, a 1936. godine aktivnim
Ëlanom HPD-a "Tomislav", kojim tada rukovodi Dragutin BegoviÊ, zborovoa
"Tomislava" i upravitelj ©kole u Cerniku.
Glazbeni razvoj Vinka SokiÊa nastavlja se u FranjevaËkom samostanu gdje
samouËno vjeæba sviranje na glasoviru, harmoniju i orguljama. 1938. g. V. SokiÊ
utemeljuje pjevaËki zbor u cerniËkoj crkvi, koji djeluje pri organizaciji KatoliËka
akcija i s tim Êe zborom nastupiti pri doËeku nadbiskupa Alojaija Stepinca. 1940.g.
SokiÊ preuzima duænost orguljaπa u crkvi Sv. Petra apostola u Cerniku i tu obvezu,
uz kraÊe prekide, obavlja do danaπnjih dana.
OpÊe i struËno glazbeno obrazovanje stjeËe na seminarima i teËajevima koje tada
organizira Prosvjetni sabor Hrvatske, Odbor za muziËku kulturu Zavoda za
unapreenje osnovnog obrazovanja SRH te Centra za struËno usavrπavanje uËitel-
ja i nastavnika. U Zagrebu je 1950. g. s odliËnim uspjehom zavrπio glazbeni semi-
nar, a potom jednomjeseËne teËajeve na Cresu 1955. i 1956. g., u PoreËu 1957., u
Senju l959., u Puli 1965. i 1973., u Zadru 1974. i u Opatiji 1976. godine. PredavaËi
su mu bili istaknuti glazbeni pedagozi, akademski profesori, poznati dirigenti i
skladatelji.
Uporan i talentiran veÊ je 1956. godine stekao dopuπtenje pedagoπkog kolegija da
moæe samostalno voditi pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar kao i nastavu muz-
iËkog odgoja u opÊeobrazovnoj πkoli.
Godine 1961/62. zavrπava srednju muziËku πkolu u Bjelovaru, 1965. polaæe struËni
ispit u MuziËkoj πkoli "Vatroslav Lisinski" u Zagrebu. Na Pedagoπkoj akademiji u
Slavonskom Brodu diplomirao je glazbeni odgoj 1970. godine i stekao nastavniËko
zvanje. Kao nastavnik glazbenog odgoja radio je u O© "Milan TomiÊ Slobodan"
(danas "Mato Lovrak") u Novoj Gradiπki, a od 1979. g. do umirovljenja uËitelj je
glazbe u O© "Matija Gubec" u Cerniku. Bio je nastavnik i struËni voditelj MuziËke
πkole u Novoj Gradiπki i kao vrstan glazbeni pedagog odræavao je struËna preda-
vanja za nastavnike glazbene kulture s podruËja cijele Slavonije i Baranje te uËitel-
je razredne nastave iz πkola novogradiπkog kraja.
Od 1946. g. do 1963. g. SokiÊ uspjeπno vodi pjevaËke zborove SKUD "Crvena zvijez-
da", RKUD "Vladimir Nazor", OPD "Sloga" i nakratko HPD "GraniËar" u Novoj
Gradiπki, a 1961. i 1962. g. HORD "Golub" u Bjelovaru.
143
1950. godine preuzima struËno voenje HPD-a
"Tomislav" u Cerniku i pred Druπtvo postavlja viπe
umjetniËke zahtjeve utemeljene na htijenjima πto
su ih 1905. g. postavili osnivaËi "Tomislava".
SokiÊ vjeπto stvara tematske prigodniËarske pro-
grame uz velike obljetnice domaÊih i stranih skla-
datelja, uvodi viπe duhovne i crkvene glazbe, a pje-
vaËki zbor i tamburaπki orkestar pod njegovim
vodstvom postiæu zavidne uspjehe.
Vinko SokiÊ nije samo glazbeni pedagog i zboro-
voa, nego se bavi druπtvenim i kulturnim radom
u Cerniku i Novoj Gradiπki. »lan je razliËitih odb-
ora za kulturu, Ëlan Odbora Matice hrvatske u
Novoj Gradiπki, pisac Ëlanaka o glazbi i folkloru
cerniËkog kraja. »lanci su mu objavljivani u zbirci znanstvenih radova Sedam
stoljeÊa Cernika, u Godiπnjaku Matice hrvatske i lokalnim tiskovinama.
Premda u poznim godinama i naruπena zdravlja, Vinko SokiÊ i danas je
glazbeno aktivan u HPD ”Tomislav” i kao orguljaπ u cerniËkoj crkvi.
REKLI SU O VINKU SOKIΔU
U analizi vrednovanja i ocjeni SokiÊevog rada sa "Tomislavom" govore struË-
na miπljenja prosudbenih komisija, citati i sadræaji zapisivaËa uz izvedbene pro-
grame i koncerte.
“Glavni dio zasluga za steËene rezultate koji su od HPD "Tomislav" uËinili
kulturni - umjetniËko druπtvo republiËkog znaËaja, pripada Ëlanovima pjevaËkog
i tamburaπkog zbora, Ëlanovima odbora i naroËito zborovoi Vinku SokiÊu, koji
veÊ 25 godina vodi naπe druπtvo. Svjestan visokih ciljeva koje si je postavio HPD
"Tomislav "Vinko SokiÊ unio je u njihovo ostvarenje svu svoju struËnu spremu, svu
energiju sav svoj talent i oduπevljenje, pa je tako uspio ostvariti neoËekivano veliki
uspjeh, proslaviti "Tomislav "i Cernik i sebe. On je svojim radom i postignutim
uspjesima otpoËeo novu povijest HPD "Tomislav" na Ëemu smo mu svi neizmjerno
zahvalni.”Miljenko RosiÊ - tajnik HPD "Tomislav"
"Tomislav" 1905. - 1975.
“Jedan od najmlaih “Tomislavovih" dirigenata Vinko SokiÊ zaljubljenik u
pjesmu i glazbu, Ëovjek πirokog slavonskog srca, hoÊe prodrijeti u sve dotadaπnje
nepoznanice u glazbi. NoseÊi palicu zborovoe "Tomislava" on je beskrajnom
ljubavlju u mnogim problematiËnim dilemama amaterima saËuvao kontinuitet
zborske glazbe u Cerniku i u novogradiπkom kraju. Æivotno mu je iskustvo πirilo
pravo na individualnost. Koliko proba, nastupa samostalnih koncerata, pohvala,
Maestro Vinko SokiÊ za orguljama
u æupnoj crkvi u Cerniku
144
priznanja, spomenica, diploma? I ravna Vinko zborom, i poravnava Vinko sva
izopaËenja u partiturama, sve staromodno mudrijaπenje. Pa ukljuËuje jednu gen-
eraciju pa drugu, pa tako redom, kultivira sirove glasove. Strpljivo razvija smisao
zbornog pjevanja, otvara uho za suvremeno. I dok je Gradiπka ostala nepomiËna,
Cernik je hodio na republiËke smotre i festivale. I za ovaj koncert i onaj koji Êe usli-
jediti, pun je projekta, pun kriticizma ali i emotivnog oruæja i glazbenih aspiracija.
Koncert odræan 8. prosinca 1979. valja pridruæiti trofejima Vinka SokiÊa, kao
dokaz novog uzlaznog hoda ovog neumornog reproduktivnog stvaraoca.”
Ivo FuriÊ - glazbeni pedagog, dirigent i tajnik
Odbora za muziËku kulturu Prosvjetnog sabora Hrvatske
“HPD "Tomislav" bilo je izvoriπte i æariπte kulturno - umjetniËkog djelovanja.
Marljivim i savjesnim radom, te postignutim neoËekivano visokim rezultatima,
pod struËnim vodstvom svoga dirigenta Mó Vinka SokiÊa postalo je i ostalo stvarni
kulturno umjetniËki Ëimbenik na podruËju hrvatske glazbene kulture, svetinja i
LEGENDA CerniËana, Slavonije pa i πire.”
“Cijeli svoj æivot poklonio je Vinko SokiÊ glazbi svome "Tomislavu". Svaki
dijeliÊ njegove liËnosti "Tomislav" je. Æivio je uz glazbu s glazbom i za glazbu. Takav
je i danas. Stoga mu æelimo joπ zdravlja i druæenje s glazbenicima pjevaËima,
zborom i orkestrom i joπ puno uspjeπnih nastupa, kako u lijepoj naπoj tako i u
Od mnogobrojnih nagrada i priznanja
πto ih je V. SokiÊ dobio za svoj dugogo-
diπnji glazbeno-pedagoπki rad istiËu se:
• Diploma Saveza muziËkih
druπtava Hrvatske (1962.)
• Diploma HORD "Golub"
iz Bjelovara (1962.)
• Diplome Festivala pjevaËkih
zborova Hrvatske u Zadru
(1973. i 1978.godine)
• Diplome FPZ Hrvatske u Petrinji
(1969.,1970. i 1971.)
• Diploma Prosvjetnog sabora
Hrvatske za unapreenje
muziËke kulture (1975.)
• Priznanje KPSH povodom 35.
obljetnice glazbenog rada (1983.)
• Zahvalnica MZ Cernik
za pomoÊ u razvoju i unapreenju
Mjesne zajednice (1984.)
• Diploma poËasnog Ëlana
HPD-a "Tomislav" (1985.)
• Plaketa OpÊine Nova Gradiπka
(1985.)
• BronËana plaketa
"Tambura Paje KolariÊa" (1995.)
• Povelja Hrvatskog sabora
kulture "Rudolf Matz"
za iznimna dostignuÊa
kulturno-umjetniËkog
amaterizma i obogaÊivanje
hrvatske kulture (1995.)
• Povelja OpÊine Cernik (1996.)
• Odlikovanje Predsjednika
Republike Hrvatske
Red hrvatskog pletera (1998.)
• Zlatna diploma
Hrvatskog sabora kulture (2000.)
• Nagrada za æivotno djelo.
Hrvatske glazbene unije,
Brodfest - podruænica 6
Nova Gradiπka (2003.)
»estitka i simboliËan poklon Druπtva
(koπara s 50 ruæa) za 50. obljetnicu
umjetniËkog rada Vinka SokiÊa
16. prosinca 2000. godine
inozemstvu. Iako krhka
zdravlja, mladenaËkog je
duha i volje, a sve ove
godine ostao je skroman i
tih, srcem i duπom za
glazbu naπu Hrvatsku.”
(zapisi: NG - novine
1.oæujka.1985. L. BukviÊ,
Sjeverni obzor - Sl. Brod,
22. prosinca 2003.
Novine za kulturu
V. MikiÊ)
145
IZGRADNJA SLAVIN-DOMA
ruπtvene prostorije u "Tomislavu" uvijek su bile goruÊi prob-
lem, ali nikada nije bilo dovoljno sredstava da se otpoËne s
planiranjem gradnje vlastitog prostora. Krajem oæujka 1994. g.
ga Marica KumiÊ iz Karlovca telefonski obavjeπÊuje Dragutina JankoviÊa,
predsjednika HPD-a "Tomislav" da je po oporuci, a nakon smrti Vjekoslave
TomlinoviÊ, "Tomislav" postao vlasnikom cjelokupnih nekretnina poko-
jnice. Upravni odbor ovlastio je predsjednika da na ostavinskoj raspravi zas-
tupa interese Druπtva. Rasprava je odræana 13. lipnja 1994. g. i uz dvanaest
pozvanih zakonskih nasljednika, nazoËan je i "Tomislavov" predstavnik.
Sud je odluËio sljedeÊe:
I. Utvruje se da ostavinsku imovinu saËinjavaju:
• nekretnine u Karlovcu i to jednosobni stan na II. katu koji se sastoji od
jedne sobe, kuhinje, kupaonice sa WC-om i predsoblja ukupne
povrπine 32,17 m2.
• nekretnine u Cerniku i to kuÊa br. 97 i dvoriπte od 219 Ëhv.
II. Njezinim nasljednikom po oporuci proglaπava se u cijelosti Hrvatsko pje-
vaËko druπtvo "Tomislav" Cernik.
Kako se nitko u zakonskom roku nije æalio, rjeπenje je postalo pravo-
moÊno.
Tko je Vjekoslava TomlinoviÊ
Vjekoslava TomlinoviÊ, u Cerniku poznatija kao Slavica i Slava, roena je u Cerniku 4. svibnja 1923. godine
od majke Rozalije, kuÊanice i oca Franje (Francla), trgovca u Cerniku.
Franjo (Francl) bio je jedno vrijeme predsjednik i u dva mandata dopredsjednik HPD-a "Tomislav".
Vjekoslava je joπ kao uËenica postala aktivnim Ëlanom tamburaπkog orkestra i pjevaËkog zbora u "Tomislavu".
Ljubav prema glazbi, "Tomislavu" i rodnom zaviËaju nije jenjavala ni onda kada je po zavrπetku studija poËela
raditi i æivjeti u Karlovcu. Uvijek se interesirala za rad Druπtva, posjeÊivala ga pri boravcima u Cerniku, a
1969. godine organizirala je koncert "Pjesme iz hrvatske proπlosti" u Zorin-domu u Karlovcu kad su
CerniËani burno pozdravljeni od karlovaËke publike.
Vjekoslava TomlinoviÊ umrla je u Karlovcu 25. studenoga 1992. godine i sahranjena na cerniËkom groblju.
Na temelju rjeπenja o nasljeivanju od 13. lipnja 1994. g. OpÊinski sud u Karlovcu vrπi uknjiæbu prava vlas-
niπtva na cjelokupnim nekretninama pokojne Vjekoslave TomlinoviÊ u korist HPD-a "Tomislav", a OpÊinski
sud u Novoj Gradiπki o tome obavjeπÊuje Druπtvo 18. studenog 1994. g.
Vjekoslava (Slava) TomlinoviÊ
146
Upravni odbor imenuje komisiju koja Êe voditi brigu o nasljeu:
Dragutin JankoviÊ, –uro Vuk, Miljenko RosiÊ, Vlado SokiÊ i Ivica Ograjπek.
Komisija je utvrdila da je stan u Karlovcu u loπem stanju jer je oπteÊen
tijekom rata i da bi njegov popravak i odræavanje bilo skupo, te predloæila da
se stan proda. 25. studenoga 1994. godine stan je prodan za 20000 DM, a
novac je u nazoËnosti odvjetnika primio Miljenko RosiÊ, tajnik Druπtva.
Neπto stare devizne πtednje u PB Zagreb preneseno je u kunama (75%)
na raËun Druπtva i namirena su dugovanja za grijanje. O svemu uËinjenom
komisija je dala izvjeπÊe na skupπtini Druπtva 25. veljaËe 1995. godine.
Donesen je zakljuËak da se izgrade druπtvene prostorije za "Tomislav" na
zemljiπtu u Cerniku. Nakon katastarske izmjere traæio se projektant i kao
najpovoljniji ponuaË izabrana je projektantska kuÊa "MATAN" d.o.o. s
glavnim projektantnom ing. arhitekture Ivanom LaziÊem.
S obzirom na to da se buduÊi objekt nalazi u zaπtiÊenoj povijesnoj zoni,
trebalo je pribaviti dozvolu od Dræavne uprave za zaπtitu kulturne i prirodne
baπtine - povjerenstva u Osijeku.
11. rujna Druπtvo je dobilo posebne (konzervatorske) uvjete graenja pa
je uz idejni projekt izdana lokacijska dozvola bez koje se ne moæe priÊi izra-
di glavnog projekta. Glavni projekt je zavrπen krajem rujna 1995. godine,
pribavljena je sva potrebna prateÊa dokumentacija i veÊ 15. prosinca podne-
sen zahtjev za izdavanje graevinske dozvole na koju se Ëekalo sve do 10. srp-Novinski zapis: Glas koncila 1995. g.
nja 1996. godine. U meuvremenu prikupljene su ponude izvoaËa radova
na iskopu i betoniranju temelja. 8. studenog potpisan je Osnovni ugovor s
tvrtkom "Grading" d.o.o. iz Cernika koja je zapoËela s radovima 13. stu-
denoga. Prije betoniranja ploËe Luka
Zec (pjevaË u "Tomislavu") postavio
je vodovodnu i kanalizacijsku mreæu
kako se kasnije ne bi moralo razbijati
ploËu. Radovi su dobro napredovali,
premda vrijeme nije bilo naklonje-
no, pao je i prvi snijeg.
Posveta temelja obavljena je 17.
prosinca nakon sveËane skupπtine
povodom 90. obljetnice Druπtva.
PjevaËki zbor pjevao je stojeÊi na tek
stvrdnutoj betonskoj ploËi i to je prvi
put u devedesetgodiπnjoj povijesti da
su bili "svoji na svome", doduπe
samo na temeljima.
Odbor za izgradnju Slavin-doma dao je tiskati pro-
midæbeni materijal "rijeËju i slikom" pod nazivom
"Pomognimo izgradnju hrama kulture" i veÊ u oæujku 1996.
materijal je razaslan diljem Hrvatske.
Trud se isplatio, pomoÊ je poËela pristizati: OpÊina
OkuËani darovala je blok-opeke u vrijednosti 1000 DM,
toliko je uplatio i "Mercis", trgovaËko poduzeÊe iz Nove
Gradiπke. Pun tegljaË blokova donirala je graevinska tvrt-
ka "Grading" i TrgovaËko poduzeÊe "Dinarka" iz Knina, a
cerniËko poduzeÊe "Metalotehna" darovalo je materijal za
pregradne zidove . "Nigma" iz Nove Kapele dala je vapne-
naËku sipinu za zidanje, Brodsko-posavska æupanija uplati-
la je 20.000 kn, a OpÊina Cernik 30.000 kn. Sada se moglo
priÊi traæenju izvoaËa radova do pod krov, a Ëlanovi
druπtva sami su organizirali i izvodili ËiπÊenje gradiliπta,
izradili kanalizaciju u duljini od 70 metara, izradili vanjski
WC. Komunalno poduzeÊe "SlavËa" besplatno je izvelo sve
radove i dalo materijal za prikljuËak na javni vodovod.
24. lipnja 1996. godine Upravni odbor imenuje Odbor
za izgradnju doma, u koji ulaze Dragutin JankoviÊ, Nikola
JugoviÊ, Miljenko RosiÊ, Mato OrdaniÊ, –uro Vuk i Luka
Zec. Ovaj je Odbor na svojim leima ponio sve zadaÊe oko
147
17. prosinca 1995. fra Vjenceslav JanjiÊ
je blagoslovio temelje Slavin-doma
Promidæbeni letak namjenjen prikupljanju sredstava za pomoÊ
u izgradnji Slavin-doma
148
izgradnje doma. Za izvoenje radova
do pod krov izabran je zidarski i
krovopokrivaËki obrtnik Draæen
Butorac iz Cernika, koji je ponudio
rok od 40 dana za dovrπenje ugov-
orenog posla. Ugovor je potpisan 1.
lipnja, a radovi Êe zapoËeti 1.
kolovoza. Graevinsko poduzeÊe
"PANON" d.o.o. obeÊalo je dati
cement, a novogradiπka ©umarija
potrebnu krovnu grau.
Projektom je bilo predvieno
da u pjevaonici na krovu budu tri
armirano-betonske grede bez stro-
pa, koje su se Ëinile vrlo grubima s
obzirom na dimenzije, pa je predloæeno da se one zamijene laminiranim
drvenim gredama πto se pokazalo puno ljepπim i prirodnijim rjeπenjem.
Krovne nosaËe izradio je Industrijski kombinat "Gaj" d.d. iz Slatine za svotu
od 15.558,60 kn. Betoniranje ploËe nad mont-stropovima u dijelu izvan pje-
vaonice izveli su igraËi i trener NK-a "Mladost" u vidu jaËeg treninga od pola
dana.
ObeÊana graa od ©umarije nije stigla pa je uskoËio Ivan GudeljeviÊ,
vlasnik tvrtke "Metalotehna". Dio zgrade je pokriven, a Ëim su vremenske
prilike dopustile, nastavilo se s radovima. Pokriven je i stari dio (pro-
davaonica i stan) tako da je sve doπlo pod isti krov, a Ëlanovi Druπtva drago-
voljno su obili staru æbuku te, kad se
æbukala nova zgrada, sve je oæbukano
kao cjelina. Sad je bilo lakπe jer se
moglo raditi i za slabijega vremena.
Iz Australije od tamoπnjih Cerni-
Ëana, iseljenika, pristiglo je 1700
AUD koje je donio Ivo KumiÊ.
Odmah je kupljen parket i stavljen
na tavan da se dobro sasuπi. GP
"Grading" besplatno Êe obaviti
æbukanje unutarnjih zidova, a Josip
KovaËeviÊ, vlasnik obrtniËke radion-
ice "Central", i Luka Zec obavit Êe,
takoer besplatno, vodovodne i in-
stalacije centralnog grijanja.
149
Druπtvo je kupilo elektromaterijal, a besplatno su ga ugradili Milan
BabiÊ, Kruno TrupiniÊ, Josip MariÊ, Vinko PetroviÊ i Vinko ÆivkoviÊ.
Stolarske radove izvela je Stolarsko-rezbarska radionica "©tiviËiÊ" iz SiËica u
vlasniπtvu Stjepana ©tiviËiÊa. "Lim-mont", obrtniËka radionica Tomislava
©imiÊa iz Cernika besplatno je obavila limarsko-bravarske poslove. Stolarija
i elektromaterijal plaÊeni su zahvaljujuÊi pomoÊi Ministarstva kulture RH u
iznosu od 100 000 kn. Od radova joπ je obavljeno æbukanje i liËenje sjev-
ernog zida objekta.
Neke donacije i obeÊanja su se izjalovila, ali se ipak uspjelo osigurati
sredstva za zavrπne radove: postavljanje keramiËkih ploËica, æbukanje pre-
ostalih vanjskih zidova i dr. Vladimir Vuk, kum zastave "Tomislava", liËilac
iz Cernika, bez naknade je pripremio i oliËio zidove i stolariju. Prodavaonica
"M.K.M." iz Nove Gradiπke poklanja rezervoar za loæ ulje, betonske kocke na
prilazu objektu daruje Ivan GudeljeviÊ, a o svom troπku postavlja ih Draæen
Buturac. Postavljanje parketa obavili su radnici DI "S. SekuliÊ" s –urom
Vukom i Stjepanom VlaoviÊem na Ëelu.
150
Centralno grijanje uveo je Vlado
TerziÊ, vlasnik obrtniËke radionice
"TROX" iz Cernika, sanitarije Josip
kovaËeviÊ, uliËni zid podigao je zidar
Draæen Buturac, a æeljezna ukrasna
vrata tvrtka "Themmag" iz Nove
Gradiπke. Preostalo je joπ urediti
dvoriπte i sruπiti stari bunar, ali i niz
"sitnica" koje su se stalno pojavlji-
vale. ZahvaljujuÊi Ministarstvu kul-
ture koje je 10. rujna odobrilo 35 000
kn, mogla su se nabaviti hrastova
velika harmonika-vrata izmeu pje-
vaonice i hola, postavljena je rasvje-
ta, karniπe za zavjese (donacije drvo-
tokara Tomislava SokiÊa iz Cernika), zavjese (donacija obitelji Kolinski iz
Nove Gradiπke), a tepison je darovalo trgovaËko poduzeÊe "Mercis".
»lanice zbora uredile su prostorije i sve je blistalo kao πto se blistalo u
srcima svih Ëlanova "Tomislava" jer se Druπtvo nakon 93. godine prestalo
potucati po skuËenim i neodgovarajuÊim prostorima.
4. studenoga uz Dan opÊine Cernik svanuo je za "Tomislav" povijesni
dan - otvorenje druπtvenih prostorija Slavin-doma. Taj Êe datum biti zlat-
nim slovima upisan u spomenicu Druπtva jer je po prvi put "Tomislav" dobio
svoj "glazbeni hram", tj. vlastitu zgradu s pogodnim i novim prostorima za
rad. Dom je otvorio æupan brodsko - posavski Mirko Tomac, a blagoslovio
fra V. JanjiÊ koji je za tu prigodu
doputovao iz Salzburga. O povi-
jesnici Druπtva i kronologiji grad-
nje Slavin doma govorio je pred-
sjednik Dragutin JankoviÊ. Kon-
cert je uz Lijepu naπu obuhvatio i
prigodne skladbe: Geslo HPD-a
"Tomislav" (na stihove Tita Bilo-
pavloviÊa glazbu napisao V. So-
kiÊ), "Fala" (stihove Luke Paljetka
prepjevao Alojzije Aga, aranæirao
V. SokiÊ), "Pjevajte Gospodinu"
P. Wagnera, "ÆetelaËko kolo", "Na
obali Save", "Slavonijo zlatna ru-
æo", "Pozdrav domovini" Vilka
151
Pjevanje himne na otvorenju Slavin doma
4. studenog 1998. godineNovaka, "U boj, u boj", I. Zajca, "Boæe, Ëuvaj Hrvatsku" i "Virat Croatia".
Program otvorenja naËinio je umjetniËki odbor, konferansu je napisao
Alojzije Aga, voditeljica je bila Gordana Tarbuk, a dirigent V. SokiÊ.
Treba joπ naglasiti da je Druπtvo svima koji su pomogli gradnju doma i
izvoaËima radova dodijelio zahvalnice, rad slikara Tomislava PetranoviÊa
Rvata, a Josip BiÊaniÊ, naivni kipar i drvorezbar iz Cernika "Tomislavu" je
darovao raspelo.
2002. g. na zapadnoj strani dvoriπta u nastavku nove zgrade, vlastitim
sredstvima zapoËeta je izgradnja pomoÊnih prostorija. Za dvije godine objekt
je zavrπen, u njemu je izgraena peËenjara, skladiπte za praktikable i stari
arhiv te puπnica. I ovdje su svoj doprinos dali Ëlanovi te obrtnici Ivan
GudeljeviÊ, Tomislav ©imiÊ, Josip KovaËeviÊ i Luka Zec, Ëlan HPD "Tomi-
slav".
2005. g. GP "Grading" darovalo je ploËice za terasu, a iste je ugradio
Draæen Butorac.
Upravi i Ëlanovima druπtva ostaje na brizi ureivati i odræavati Ëitav ovaj
prostor i osmisliti programe koji bi tom objektu dali svekoliki kulturni
znaËaj.
152
d svoga utemeljenja 1905. godine Druπtvo je gajilo krπÊanske
vrednote i iskazivalo nacionalne i vjerske osjeÊaje. Tijesna
suradnja s FranjevaËkim samostanom oslikavala se u sudjelo-
vanju Druπtva u prigodnim vjerskim dogaanjima kao πto su posebne mise
za Uskrs, BoæiÊ, Tijelovo, krizmu, prvu priËest i dr. ZahvaljujuÊi pojedinim
gvardijanima, "Tomislav" je ostvario prijateljske odnose sa sliËnim
druπtvima u raznim mjestima Hrvatske, Bosne i Hercegovine te inozemstva
gdje su na sluæbi sveÊenici franjevci. "Tomislav" je uvijek bio pokretaË i real-
izator humanitarnih i drugih akcija koje je podræavala Crkva; organizirao je
koncerte, od Ëijih su prihoda obnavljani crkva i samostan; uveliËavao je
misna slavlja i doËeke crkvenih velikodostojnika (Stepinac, KuhariÊ,
©kvorËeviÊ), podizao na viπu razinu crkveno pjevanje puka predvodeÊi
crkvene pjesme (muπki s kora, æene iz partera).
HPD "Tomislav" sudjeluje u svekolikom duhovnom æivotu CerniËana, i ovis-
no o gvardijanu (æupniku), ispunjava sve zahtjeve koje pred njega postavlja
samostan. ©kola, crkva, "Tomislav" nerazdvojne su sastavnice svekolikog
kulturnog, obrazovnog, vjerskog i zabavnog æivota cerniËkog puka, od onih
najmlaih do najstarijih. Kad je Ëlanovima Druπtva bilo branjeno da sud-
jeluju u vjerskim slavljima pjevaËi "Tomislava" "glumili" su obiËne vjernike
i zduπno pjevali na polnoÊkama i misama Velikog tjedna.
SURADNJA HPD-a "TOMISLAV" I FRANJEVA»KOG SAMOSTANA
HPD “Tomislav” sudjeluje
na svetoj misi na kojoj je
blagoslovljena zastava Druπtva
153
rajna je i neraskidiva povezanost O© "Matija Gubec" i HPD
"Tomislav" od osnutka do danas. Dobar i zapaæen glazbeni rad u
©koli odrazio se na uspjeπan rad u "Tomislavu" i obrnuto.
"Tomislav" i ©kolu su povezivali zajedniËki interesi i uËitelji koji su po svom
pozivu i opredjeljenju radili na promicanju obrazovanja, glazbene kulture i
svekolikog druπtvenog æivota. UËitelji su se od osnivanja i tijekom cijelog
jednog vijeka aktivno ukljuËivali u rad "Tomislava" kao ravnatelji zbora ili
kao Ëlanovi upravnog odbora. Velika je sreÊa πto je odlaskom jednog, na nje-
govo mjesto dolazio drugi sliËnih stremljenja i glazbenih moguÊnosti.
Ugraivali su oni u rad "Tomislava" svoju posebnost, sposobnost i snaæno su
obiljeæili vrijeme u kojem su djelovali. Mnogo su uËinili u glazbenoj nao-
brazbi mladeæi, cijelog mjesta pa i πireg podruËja. Brojnim koncertima i
javnim nastupima oblikovali su glazbeni ukus, kulturu sluπanja i Ëuvstveni
doæivljaj glazbenih arija.
O njihovom radu, postignuÊima i djelovanju ostali su pismeni zapisi,
fotografije, koncertni programi, a posebno je vrijedno πto su ostali u æivom
sjeÊanju pjevaËa i mjeπtana. Uz glazbenu pismenost i doæivljaj razvijali su,
izborom repertoara i sastavljanjem programa domoljublje i rodoljublje i svi-
jest o Ëvrstoj pripadnosti hrvatskom narodu.
Iz πkolske Spomenice moæe se iπËitati isti odgojni pristup ©kole pa ne
Ëudi πto su ©kola i "Tomislav" izgradili primjerenu suradnju. ©kola je bila, a
i danas je, srediπte glazbene obuke. Ona je mjesto gdje uËenici stjeËu
osnovnu glazbenu naobrazbu u redovnom i izvannastavnom programu.
Glazbeno nadareni uËenici redovito bivaju zapaæeni i ukljuËuju se u rad pje-
vaËkog zbora i tamburaπkog orkestra. PoËinju uvjeæbavati glas i razvijaju
tehniku sviranja. UËe se radu u druπtvu, toleranciji, suradnji, druæenju,
opraπtanju, disciplini i odgovornosti u ispunjavanju zadataka.
Duhovno se obogaÊuju ljepotom glazbenih arija i zvukom tamburice.
Razvija se ljubav prema glazbi i njeguje glazbeni ukus i izbor glazbenog
repertoara. SteËenim Ëuvstvenim doæivljajima i navikama lako se, i po iner-
ciji ukljuËuju u rad "Tomislava". Sigurni smo da je i to vaæan razlog πto
"Tomislav" i danas ima dovoljan broj tamburaπa i pjevaËa i πto slavi rijedak
jubilej sto godina neprekidnog rada.
SURADNJA ©KOLE I HPD-a "TOMISLAV"OD OSNUTKA DO DANAS
154
Sve je zapoËelo 1905. godine kada grupa uglednika i entuzijasta spoz-
navπi potrebu podizanja svekolikog druπtvenog æivota, odluËi osnovati pje-
vaËko druπtvo. SuosnivaË i prvi ravnatelj zbora je poznati dugogodiπnji
uËitelj ©kole Franjo KumiÊ. UËitelj Franjo je ostavio malo zapisa o glazbe-
nom radu u πkoli i "Tomislavu", ali fotografije i usmena predaja govore o
plodnom i osmiπljenom radu. Ravnao je zborom od osnutka pa do 1932. go-
dine. Naslijedio ga je vrijedan, sposoban, samoinicijativan, glazbeno nada-
ren uËitelj i upravitelj ©kole Dragan BegoviÊ. Njegov rad Êe najbolje oslikati
njegovi osobni zapisi iz Spomenice Ëije faksimile predstavljamo.
155
Lako je zakljuËiti da je rad uËitelja BegoviÊa bio kratak, ali zapaæen po
nizu znaËajnih inicijativa za druπtveni razvoj Cernika. Radio je u Cerniku do
1940. godine kada je premjeπten u Zagreb.
Poslije 1945. godine u mnogim obiteljima i kuÊama zavladao je strah i
nespokoj. Nitko se nije osjeÊao sigurnim. Pobjednik je "u ime naroda" vrπio
odmazdu bez stvarne i dokazane krivnje. Nicala su stratiπta. Ukratko, to je
bilo vrijeme bezakonja. Novostvorena vlast je postupno izgraivala repre-
sivni aparat na boljπeviËko partizansko-komunistiËkoj ideologiji.
Tradicionalno naslijee europskog graanskog druπtva u kulturi i druπtve-
nom æivotu nemilosrdno se potire i progoni. U mnogim sredinama se zatiru
i gase kulturna druπtva i prisilno osnivaju nova na revolucionarno-
boljπeviËkim zasadama. U takvim okolnostima pokrenut je rad HPD-a
"Tomislav". Nije bilo lako oæiviti rad u vremenu svjeæih sjeÊanja na patnje,
stradanja i pogibiju Ëlanova uæe ili πire obitelji. PokretaËi rada su bili,
izmeu ostalih, uËitelji ©kole Petar IπtakoviÊ kao ravnatelj zbora, Vojko
JurËiÊ kao tajnik Druπtva. UËitelju IπtakoviÊu treba zahvaliti i odati priznanje
za doprinos zborovoe u teπkom vremenu, usprkos Ëinjenici da se na njega
nije moglo dugoroËno osloniti. Takovo stanje je potrajalo do 1950. kada je
"Tomislav" uspio dugoroËno rijeπiti problem ravnatelja zbora imenovanjem
cerniËkog sina Vinka SokiÊa, uËitelja u πkoli u Novoj Gradiπki.
Zavrπio je svoj radni vijek u ©koli u Cerniku radeÊi od 1979. do 1981.
godine kada je umirovljen. Unaprijedio je glazbeni æivot u ©koli. Zbor i
orkestar su ostvarili niz kvalitetnih priredbi i javnih nastupa. Ostat Êe za-
pamÊen kao glazbeni urednik operete "Zeko, zriko i janje" koja je izvedena u
prepunoj dvorani u Cerniku. Gostovala je ©kola i po okolnim mjestima i po
prijemu kod publike postigla je veliki uspjeh. Nakon umirovljenja aktivno je
suraivao sa ©kolom, a 1993. preuzeo je ravnanje πkolskim orkestrom kao
vanjski suradnik te i danas obnaπa istu duænost.
Jedno kratko vrijeme tamburaπkim orkestrom "Tomislava" je ravnao
uËitelj glazbene kulture Slobodan BudisavljeviÊ.
156
Teæak i odgovoran je posao ravnanje tamburaπkim orkestrom. Orkestar
svake godine doæivljava najveÊe promjene i izmjene svoga Ëlanstva. Napuπta-
ju ga iz raznih opravdanih razloga kao npr: promjena πkole, odlaska u drugo
mjesto πkolovanja, udaja i drugo. Najkvalitetnije zamjene orkestar je dobi-
vao iz tamburaπkog orkestra ©kole. Nije rijetkost da su pojedini uËenici svi-
rali u oba orkestra. UviajuÊi tu meuovisnost πkolskog i "Tomislavovog"
orkestra, Upravni odbor je donio odluku kojom se πkolski tamburaπki
orkestar proglaπava pripravniËkim orkestrom "Tomislava". Tom odlukom
Ëlanovi tamburaπkog orkestra ©kole imaju sva prava i obveze kao i svi izvrπu-
juÊi Ëlanovi "Tomislava". Tamburaπki orkestar "Tomislava" svake godine
sudjeluje u programu zavrπne priredbe Susreta malih pjesnika Slavonije i
Baranje, prateÊi πkolski pjevaËki zbor izvoenjem niza orkestralnih kom-
pozicija.
Zbog bolesti Vinka SokiÊa, kratko vrijeme zborom je ravnala mlada
uËiteljica glazbene kulture iz Starog Petrovog Sela Renata LekiÊ. Zamijenila
ju je uËiteljica glazbene kulture Katarina PiljiÊ. Odmah po dolasku u Cernik
ukljuËila se u rad "Tomislava" kao Ëlan pjevaËkog zbora. Ubrzo je prihvatila
teπku duænost ravnateljice zbora. Oæivjela je glazbeni æivot u πkoli te je uz
veliki pjevaËki zbor osnovala mali pjevaËki zbor i pripravniËki tamburaπki
orkestar. Poboljπala je repertoar i podigla kvalitet rada oba zbora. Priredbe
i javni nastupi postali su zapaæeni i prepoznatljivi. Vrlo uspjeπno je povezala
rad ©kole s radom "Tomislava" u organizacijskom i suradniËkom smislu. U
1994. i 1995. godini smo zabiljeæili zajedniËke koncerte πkolskog pjevaËkog
zbora i HPD-a "Tomislav", a posebno Êe ostati zapamÊen boæiÊni koncert
Pripremni tamburaπki orkestar 2005. godine:
1. red (odozdo slijeva na desno): Helena MihaliÊ,
Dario LuciÊ, Bernarda –uriÊ, Tomislav DokuzoviÊ,
Nikolina JugoviÊ, Milan KumiÊ, Kristina BukviÊ, Filip
BakuniÊ, Monika SokiÊ, Ivona KlikiÊ
2. red: Luka LaziÊ, Matija PetriÊ, Zlatko Galik, Matej
IvanoviÊ, Marina ÆivkoviÊ, Klara KlikiÊ, Josipa
JugoviÊ, Danijel TerziÊ, Sandra JuriπkoviÊ, Katarina
PiljiÊ - dirigent
3. red: Valentina MatekoviÊ, Vinko StojiÊ, Sanda
TrupiniÊ, Vlatka Vuk, Domagoj MiljanoviÊ, Petra
KlikiÊ, Dario TerziÊ, Stjepan MihaliÊ, Nataπa CuriÊ.
157
1996. godine. ©koli je bila Ëast sudjelovati u zajedniËkom koncertu a ostat Êe
svima u sjeÊanju veselica i druæenje nakon koncerta.
Uz spomenute ravnatelje zbora u "Tomislavu" su radili kao tajnici sli-
jedeÊi uËitelji : Zlatko Prelovπek, Vojko JurËiÊ i Mirko JapundæiÊ. Kao Ëlanovi
upravnog odbora HPD-a "Tomislav" posljednjih godina sudjeluju Mato
OrdaniÊ, Petar PiljiÊ i Katarina PiljiÊ, a kao suradnici Druπtva Alojzije Aga,
Nada DoπliÊ, Marija LukaË i Ljilja MihaliÊ.
Na kraju moæemo reÊi da su ljudi i tradicija povezali dvije znaËajne kul-
turno obrazovne institucije ©kolu i HPD "Tomislav". Povezali su ih zajedniË-
ki odgojni interesi i ljubav prema glazbi. Velik je njihov doprinos na
uzdizanju svekolikog druπtvenog æivota i pronoπenja glasa o Cerniku i cer-
niËkom kraju. Razvijali su u narodu glazbeni ukus a izborom programa svi-
jest o pripadnosti europskom duhovnom miljeu. Nemjerljiva je vrijednost
πto su mnogi radom u "Tomislavu" izgradili nova prijateljstva i proæivjeli
mnogo lijepih trenutaka. S iskrenom nadom, vjerom i optimizmom gledamo
u buduÊnost i joπ mnogo godina plodnog rada i suradnje ©kole i "Tomislava"
u duhu dosadaπnje tradicije.
Program BoæiÊnog koncerta iz 1996. godine
158
CERNI»KI KRMOKOLJ
159
160
161
162
RUKOVODSTVO HPD-a “TOMISLAV” OD OSNUTKA DO DANASGOD. PREDSJEDNIK DOPREDSJEDNIK TAJNIK BLAGAJNIK ZBOROVO–A
1905. Gustav Wolcheim Ignac MiπkatoviÊ Josip CeniÊ Franjo KumiÊ1906. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1907. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1908. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1909. Ignac MiπkatoviÊ Stjepan TrupiniÊ -ıı- -ıı-1910. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1911. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1912. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1913. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1914. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1915. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1916. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1917. Josip CeniÊ -ıı- Stjepan MiπkatoviÊ -ıı-1918. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1919. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1920. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1921. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1922. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1923. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1924. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1925. Stjepan Vuk Josip CeniÊ Andrija TusiÊ -ıı-1926. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1927. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1928. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1929. Ferdo FilipoviÊ -ıı- -ıı- -ıı-1930. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1931. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1932. -ıı- -ıı- -ıı- Dragan BegoviÊ1933. -ıı- -ıı- Stjepan »aklec -ıı-1934. -ıı- -ıı- -ıı- Dragutin GjuriÊ1935. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1936. -ıı- -ıı- -ıı- –uka PetriËeviÊ,
ÆivkoviÊ, A. KolakoviÊ
1937. -ıı- -ıı- Josip KovaËeviÊ Dragan BegoviÊ1938. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1939. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1940. -ıı- -ıı- -ıı- I. MuhviÊ1941. -ıı- -ıı- -ıı- Petar IπtakoviÊ1942. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1943. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1944. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1945. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1946. Franjo LuciÊ Franjo TomlinoviÊ Vojko JurËiÊ Nikola TomlinoviÊ Petar IπtakoviÊ1947. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1948. Franjo TomlinoviÊ –uro KumiÊ -ıı- Dragan –uriÊ -ıı-1949. od 25.2. Ivan PetriÊ Franjo TomlinoviÊ Zlatko Prelovπek Stjepan AlasiÊ -ıı-1950. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- Vinko SokiÊ1951. -ıı- -ıı- Nikola Kunce Branka Jerant -ıı-
163
GOD. PREDSJEDNIK DOPREDSJEDNIK TAJNIK BLAGAJNIK ZBOROVO–A
1952. Dragan ÆivkoviÊ Franjo TomlinoviÊ Zlatko Prelovπek Branka Jerant Vinko SokiÊ1953. -ıı- -ıı- -ıı- Ankica Vuk -ıı-1954. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1955. Ivan PetriÊ Dragan ÆivkoviÊ -ıı- Franjo Vuk -ıı-1956. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1957. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1958. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1959. Dragan ÆivkoviÊ Emil –uriÊ -ıı- -ıı- -ıı-1960. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1961. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1962. Emil –uriÊ -ıı- -ıı- -ıı-1963. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1964. -ıı- Nikola Vuk -ıı- -ıı-1965. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1966. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1967. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1968. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1969. Nikola Vuk Josip Blazina -ıı- -ıı-1970. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1971. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1972. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1973. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1974. -ıı- Franjo KapetaniÊ -ıı- -ıı-1975. -ıı- Mirko JapundæiÊ -ıı- -ıı-1976. -ıı- Franjo KapetaniÊ -ıı- -ıı-1977. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1978. -ıı- Miljenko RosiÊ -ıı- -ıı- -ıı-1979. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1980. -ıı- Nikola Trnka Miljenko RosiÊ -ıı- -ıı-1981. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1982. od 20.8. N. Trnka -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1983. Nikola Trnka Ivica Ograjπek -ıı- Ljubica JedliËko -ıı-1984. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1985. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1986. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1987. Dragutin JankoviÊ -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1988. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1989. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1990. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1991. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1992. -ıı- –uro Vuk -ıı- -ıı- -ıı-1993. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1994. -ıı- -ıı- -ıı- Vilko –uriÊ -ıı-1995. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1996. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1997. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1998. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- Renata LekiÊ-GrgiÊ1999. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-2000. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-2001. od 11.7. –uro Vuk od 11.7. Luka Zec od 11.7. V. ÆakiÊ -ıı- Katarina PiljiÊ2002. –uro Vuk Luka Zec Vitomir ÆakiÊ -ıı- -ıı-2003. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-2004. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-2005. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-
164
PRIZNANJA AKTIVNIM »LANOVIMA HPD-a “TOMISLAV" PREMA PRAVILNIKU O DODJELI PRIZNANJARed.
Ime i prezimeMat. Diploma Plaketa BronËani Srebrni Zlatni PoËasni
broj broj za 5 god. za 10 god. znak za 20 g. znak za 30 g. znak za 40 g. Ëlan
1. Nikola Faler 1935.2. Rudolf Matz 1935.3. Dragutin BegoviÊ 1955.4. Ferdo FilipoviÊ 1955.5. Franjo KumiÊ 1955.6. Vinko SokiÊ 1985.7. Drago MaliÊ 5 1977. 1988. 1997.8. Franjo Vuk 15 1983. 1993. 1997.9. Ivica Vuk 3 1977. 1997.10. Melhior ©imiÊ 8 1977. 1988. 1998.11. Mijljenko RosiÊ 32 1980. 1989. 1999. 2005.12. Dragutin JankoviÊ 354 1993. 2000. 2005.13. O© “Matija Gubec” Cernik 2005.14. –uka PetriËeviÊ 115. ©tefica –uriÊ 160 1977. 1996.16. Dragica AndraπeviÊ 157 1997.17. Fana KumiÊ 29 1997.18. Ivo –uriÊ 102 1980. 1988. 1998.19. Stanko KranjËec 26 1977. 1988.20. Mijo SokiÊ 104 1989. 1999.21. Andrija LaziÊ 238 1991. 2001.22. Jula Blazina-BukviÊ 7 1977.23. Antun PetriËeviÊ 109 1988.24. Mirjana RosiÊ 27 1980. 1987. 1997.25. Vlado SokiÊ 28 1980. 1987. 1997.26. –uro Vuk 35 1989. 1999.27. Luka Zec 50 1991. 2001.28. Nikola ©imiÊ 67 1984. 1994. 2004.29. Æeljka TrusiÊ 93 1984. 1994. 2004.30. Josip Blazina 21 1980.31. Ivo DeviÊ 24 1980.32. Franjo –uriÊ 17 1980.33. Josip KusakoviÊ 36 1980. 1989.34. Mirjana KumiÊ 38 1980. 1990.35. Dinka ©imiÊ 39 1980. 1990.36. Zdravko SokiÊ 64 1982. 1993.37. Nikola Trnka 71 1984. 1994.38. Vitomir ÆakiÊ 149 1986. 1996.39. Nevenka JankoviÊ 86 1998.40. Vilko –uriÊ 192 1985. 1996. 1999.41. Cecilija ©imiÊ 173 1989. 1999.42. Mandica JankoviÊ 260 2000.43. Sofija SokiÊ 201 1991. 2001.44. Ankica Trnka 87 1984. 2002.45. Viπnja BrËiÊ 52 1995. 2005.46. Slavica Vuk 324 1991. 1995. 2005.47. Paula BrnËiÊ 33 1977.48. Stjepan LaziÊ 44 1980.49. Nikola KumiÊ 46 1981.50. Marta MagdiÊ 100 1984.
1976. primio priznanje za 50 godina aktivnog pjevanja
165
Red.Ime i prezime
Mat. Diploma Plaketabroj broj za 5 god. za 10 god.51. Vera SokiÊ 99 1985.52. Zrinka JeliniÊ 163 1986.53. Ivan SokiÊ 169 1988.54. Æeljko DoπliÊ 179 1990.55. Zora AndraπeviÊ 209 1991.56. Ivan Ograjπek 217 1991.57. Zoran ÆivkoviÊ 286 1988. 1993.58. Andrijana LaziÊ 295 1989. 1994.59. Mihaela LaziÊ 299 1989. 1994.60. Valentina OrdaniÊ 296 1989. 1994.61. Mihaela Trtanj 303 1989. 1994.62. Davor Petti 305 1990. 1995.63. Stjepan Vuk 312 1991. 1995.64. Borislav ÆivkoviÊ 336 1992. 1995.65. Kruno TrupiniÊ 199 1985. 1995.66. Mira PetroviÊ 90 1996.67. Marko Zec 318 1991. 1996.68. Martina LaziÊ 369 1992. 1997.69. Katarina SokiÊ 342 1992. 1997.70. Ankica Zec 96 1991. 1997.71. Josip ÆakiÊ 366 1998.72. Drago ÆakiÊ 383 1994. 1999.73. Æeljka SokiÊ 208 1997. 2000.74. Suzana Szabo 205 2000.75. Katarina PiljiÊ 395 1997. 2002.76. Mislav SokiÊ 417 1998. 2003.77. Petar MartinoviÊ 431 2000. 2005.78. Josip Vuk 428 2000. 2005.79. Stjepan –uriÊ 134 1985.80. Vesna SokiÊ 195 1985.81. Gordana BukviÊ 214 1986.82. Tomislav MariÊ 215 1986.83. Karmela JankoviÊ 226 1987.84. Ante TerziÊ 255 1987.85. Mirta TrusiÊ 242 1987.86. Ante ButkoviÊ 267 1988.87. Martina FrancetiÊ 249 1988.88. Gordana JeliniÊ 282 1988.89. Miroslav LaziÊ 244 1988.90. Silvio LaziÊ 243 1988.91. Igor Ograjπek 261 1988.92. Katarina OrdaniÊ 291 1988.93. Dragan PaureviÊ 252 1988.94. Renata TomlinoviÊ 265 1988.95. Mirela Vuk 264 1988.96. Ivana ÆakiÊ 284 1988.97. Lidija Coha 293 1989.98. Tihomir Coha 294 1989.99. ©tefica BukviÊ 247 1989.100. Marija DuiÊ 297 1989.101. Ivica DuiÊ 292 1989.102. Katica JeliniÊ 357 1989.103. Draæen ©tefanoviÊ 268 1989.104. Blaæenka TrupiniÊ 283 1989.105. Branka TerziÊ 298 1989.106. Mato BileπiÊ 310 1991.107. Katica Brkan 358 1991.108. Danijela HusaliÊ 313 1991.109. Goran Ruπkan 320 1991.
Red.Ime i prezime
Mat. Diplomabroj broj za 5 god.
110. Ankica BabiÊ 326 1992.111. Mario BiËaniÊ 334 1992.112. Damir Coha 333 1992.113. Andrija –uriÊ 325 1992.114. Vitomir –uriÊ 350 1992.115. Hrvoje JugoviÊ 338 1992.116. ©tefanija JugoviÊ 327 1992.117. Kristina KurjakoviÊ 330 1992.118. Marija MaπiÊ-©tefanoviÊ 339 1992.119. Vilim Rauch 364 1992.120. Marijan SokiÊ 335 1992.121. Branka SuænjeviÊ 220 1992.122. Mirela ÆakiÊ 359 1992.123. Sabina ÆakiÊ 329 1992.124. Hrvoje ÆakiÊ 343 1992.125. Palmira Ograjπek 344 1993.126. Dinko ÆakiÊ 396 1993.127. Ivan MatoπeviÊ 438 1994.128. Tomislav MatoπeviÊ 439 1994.129. Josip MijatoviÊ 440 1994.130. Petar RadiÊ 441 1994.131. Katica ÆivkoviÊ 388 1996.132. Snjeæana AbriÊ 399 1997.133. Darija »ek-MartinoviÊ 228 1997.134. Renata CuriÊ 403 1998.135. Vitomir JeliniÊ 424 1998.136. Denis Meseπ 420 1998.137. Dalibor PerkoviÊ 416 1998.138. Dinko ©imiÊ 421 1998.139. Mirela ©imiÊ 367 1998.140. Matija Vuk 422 1998.141. Igor GudeljeviÊ 437 1999.142. Ivana TusiÊ 414 1999.143. Miroslav DoπliÊ 464 2000.144. Adela SokiÊ 432 2000.145. Igor LaziÊ 466 2001.146. Adrijana MatkoviÊ 447 2001.147. Leon SokiÊ 467 2001.148. Ivan IvanoviÊ 468 2002.149. Tomislav Kruljac 469 2002.150. Dalibor Timarac 471 2002.151. Mario TrupiniÊ 472 2002.152. Matija TrupiniÊ 473 2002.153. Katarina Novoselac 449 2003.154. Æeljko Novoselac 451 2003.155. Krunoslav Szabo 450 2003.156. Æeljko BrËiÊ 111 2004.157. Vesna KumiÊ 480 2004.158. Juro LjubiËiÊ 496 2004.159. Ana Podobnik 477 2004.160. Saπa SokiÊ 497 2004.161. Viktorija SokiÊ 498 2004.162. Marina ÆivkoviÊ 478 2004.163. Valerija Bator 485 2005.164. Slobodanka OstojiÊ 37 2005.165. Ana PiljiÊ 500 2005.166. Veronika Podkonjak 482 2005.167. Magdalena SokiÊ 501 2005.168. Goranka TerziÊ 356 2005.169. Veronika TerziÊ 486 2005.
166
POPIS »LANOVA PJEVA»KOG ZBORA HPD-a "TOMISLAV" 1905.-2005.1. Naa Abdiji2. Boæica AbriÊ3. Ivana AbriÊ4. Mato AbriÊ5. Snjeæena AbriÊ6. Hijacinta AlasiÊ7. Maja AlasiÊ8. Slavko AlasiÊ9. Anka AndraπeviÊ10. Bernarda AndraπeviÊ11. Dragica AndraπeviÊ12. Ferdo AndraπeviÊ13. Irena AndraπeviÊ14. Josip AndraπeviÊ15. Josip AndraπeviÊ16. Katica AndraπeviÊ17. Maca AndraπeviÊ18. Mandica AndraπeviÊ19. Pavica AndraπeviÊ20. Sofija AndraπeviÊ21. Stjepan AndraπeviÊ22. Zora AndraπeviÊ23. Maja AndraπeviÊ-BeniÊ24. Darija AndraπeviÊ-BrnËiÊ25. Ankica BabiÊ26. Dragica BabiÊ27. Andrijana BakuniÊ28. Anka BakuniÊ29. Darija BakuniÊ30. Gabrijel BakuniÊ31. Kristina BakuniÊ32. Marija BakuniÊ33. Marina BakuniÊ34. Nikolina BakuniÊ35. Stjepan BakuniÊ36. Antun Barun37. –ura Barun38. Fina Barun39. Vinko Barun40. Martina Bator41. Valerija Bator42. Josip BenËiÊ43. Æeljko BeniÊ44. Cica Beuk45. Ivan BiËaniÊ46. Ivo Bilandæija47. Mato BileπiÊ48. Mirjana BileπiÊ49. Andrija Blazina50. Josip Blazina51. Æeljka BlaæekoviÊ52. Andrijana BlaæeviÊ53. Melhior Boπnjak54. Petar Boπnjak55. Slobodan BoæiËkoviÊ
56. Æarko BoæuliÊ57. Drago BrajkoviÊ55. Boæo BrËiÊ56. Branka BrËiÊ57. Florijan BrËiÊ58. Tomislav BrËiÊ59. Æeljko BrËiÊ60. Mirko BrejkoviÊ61. Katica Brkan62. Paula BrnËiÊ63. Vesna BrniÊ64. Jasmina Brπec-KumiÊ65. Branka BukviÊ66. –uro BukviÊ67. Franjo BukviÊ68. Josip BukviÊ69. Josipa BukviÊ70. Jula BukviÊ71. Katica BukviÊ72. Kornelija BukviÊ73. Kristina BukviÊ74. ©tefica BukviÊ75. Valentina BukviÊ76. Æeljka Buturac77. Hrvoje Coha78. Renata CuriÊ79. Matija »ar80. Boæena »ek81. Darija »ek-MartinoviÊ82. Zvonko »urËiÊ83. Æeljko »urËiÊ84. Ivan DeviÊ85. Lucija DoπliÊ86. Ljubica DoπliÊ87. Marijana DoπliÊ88. Suzana DoπliÊ89. Vesna DoπliÊ90. Æeljko DoπliÊ91. Snjeæana –ejkiÊ92. Andra –uriÊ Dida93. Andrija –uriÊ94. Blanka –uriÊ95. Dragan –uriÊ96. Franca –uriÊ97. Franjo –uriÊ98. Ivan –uriÊ99. Jasna –uriÊ100. Jozefina –uriÊ101. Katica –uriÊ102. Ksenija –uriÊ103. Ljubica –uriÊ104. Martina –uriÊ105. Nikola –uriÊ106. ©tefica –uriÊ107. Tomislav –uriÊ
108. Valent –uriÊ109. Vera –uriÊ110. Vesna –uriÊ111. Vilko –uriÊ112. Zdenka –uriÊ113. Zlatko –uriÊ114. Cecilija –uriÊ-©imiÊ115. Miπo FerkoviÊ116. Ankica Frlin117. Ivan Frlin118. Ana GajiÊ119. Slaana GaπparoviÊ120. Josip GelemanoviÊ121. Dubravka GrgiÊ122. Tanja GrgiÊ123. Jadranka Herceg124. Kruno Herceg125. Krunoslav Herceg126. Maja Herceg127. Mato Herceg128. Slavko Herceg129. Snjeæana Herceg130. Vjekoslava Herceg131. Danijela HuseliÊ132. Marija IvinoviÊ133. Zdravko IvinoviÊ134. Branko JankoviÊ135. Dinka JankoviÊ136. Dragutin JankoviÊ137. Franjo JankoviÊ138. Ivan JankoviÊ139. Ivan JankoviÊ140. Josipa-Melita JankoviÊ141. Mandica JankoviÊ142. Manuela JankoviÊ143. Marijana JankoviÊ144. Mihaela JankoviÊ145. Nevenka JankoviÊ146. Retica JankoviÊ147. Vinko JankoviÊ148. Zdenka JankoviÊ149. Ivan JankoviÊ,150. Marko JedliËko151. Mijo JedliËko152. Vera JedliËko-SokiÊ153. Dragica JeliniÊ154. Katica JeliniÊ155. Zrinka JeliniÊ156. Æeljka JeliniÊ157. Æeljka JeliniÊ158. Branka Jerent159. Slavica JugoviÊ160. Slavko JugoviÊ161. ©tefanija JugoviÊ162. –uro JurËeviÊ
163. Ivan JurËeviÊ164. Vojko JurËiÊ165. Bernarda Kao166. Anka KapetaniÊ167. Dragica KapetaniÊ168. Franjo KapetaniÊ169. Gordana KapetaniÊ170. Sofija KapetaniÊ171. Zdravko Kareπin172. Ankica KatiËiÊ173. Ksenija Keleuva174. Ljubica Kit175. Mirjana Kit176. Danijel KovaËeviÊ177. Josip KovaËeviÊ178. Margareta KovaËeviÊ179. Stanko KranjËec180. Ljubica Krpan181. Branimir Kulaπ182. Anka KumiÊ183. Anka KumiÊ184. Dijana KumiÊ185. Emil KumiÊ186. Fana KumiÊ187. Jasna KumiÊ188. Katica KumiÊ189. Kristina KumiÊ190. Mandica KumiÊ191. Mandica KumiÊ192. Marijana KumiÊ193. Mihajlo KumiÊ194. Mirjana KumiÊ195. Nikola KumiÊ196. Vesna KumiÊ197. Vesna KumiÊ198. Vikica KumiÊ199. Zvonko KumiÊ200. Æeljka KumiÊ201. Terezija KumiÊ-ÆakiÊ202. Andrija KurjakoviÊ203. Josip KurjakoviÊ204. Kristina KurjakoviÊ205. Pepica KurjakoviÊ206. Antun KusakoviÊ207. Josip KusakoviÊ208. Vesna KusakoviÊ209. Dragutin LaliÊ210. Andrija LaziÊ211. Bernardica LaziÊ212. Ivan LaziÊ213. Karlo LaziÊ214. Ljiljana LaziÊ215. Martina LaziÊ216. Stjepan LaziÊ217. ©tefanija LaziÊ
167
218. Tomislav LovriÊ219. Blanka LukaËiÊ220. Dragica MaareviÊ221. Drago MaliÊ222. Darija MarËinkoviÊ223. Mica MarËinkoviÊ224. Ana MariÊ225. Josip MariÊ226. Matija MariÊ227. Moca MariÊ228. Terezija MariÊ229. Petar MartinoviÊ230. Marija MaπiÊ-©tefanoviÊ231. Danijela MatekoviÊ232. Adrijana MatkoviÊ233. Dorica MatkoviÊ234. Krunoslav MatkoviÊ235. Mirko MatkoviÊ236. Pavica MatkoviÊ237. Luka MilinoviÊ238. Tomislav MiπkatoviÊ239. Klementina MlinariÊ240. Ivanka Mravinac241. Milan Mravinac242. Nada NenadoviÊ-Kovre243. Katarina Novoselac244. Æeljko Novoselac245. Ivan Ograjπek246. Palmira Ograjπek247. Drago OrdaniÊ248. Julka OrdaniÊ249. Leonora OrdaniÊ250. Sara OrdaniÊ251. ©tefica OrdaniÊ252. Stjepan OstojiÊ253. Anita PauriÊ254. Marijan PauriÊ255. Marko PauriÊ256. Mato PauriÊ257. Mato PauriÊ258. Natalija PauriÊ259. Slavko PauriÊ260. Vjekoslav PauriÊ261. Milan PaveliÊ262. Mato PaviÊ263. Ivica Pereglin264. Katarina Pereglin265. Duπanka PerkoviÊ266. Ivan PerkoviÊ267. Andrija PetriËeviÊ268. Alojzija PetriËeviÊ269. Antun PetriËeviÊ270. –uro PetriËeviÊ271. Ivan PetriËeviÊ272. Mijo PetriËeviÊ273. –urica PetriÊ274. Katica PetriÊ275. Vinko PetriÊ276. Zdravko PetriÊ277. Anita PetroviÊ278. Franjo PetroviÊ279. Mira PetroviÊ280. Tomislav PetroviÊ281. Vinko PetroviÊ
282. Davor Petti283. Katarina PiljiÊ284. Æeljko PintariÊ285. Elizabeta Podkonjak286. Ivan Podkonjak287. Marica Podkonjak288. Veronika Podkonjak-BeriÊ289. Ana Podobnik290. Irena Podobnik291. Anelka Poleto292. Sanja PopadiÊ293. Zrinka PosavËeviÊ294. Marta Praπtelo295. Slobodanka
Praπtelo-OstojiÊ296. Ivana Rauch297. Miljenko RosiÊ298. Mirjana RosiÊ299. Senka Rukavina300. Goran Ruπkan301. Mijo SalkoviÊ302. Antun SekuliÊ303. Lucija Sever304. Sanja SlipËeviÊ305. Adela SokiÊ306. Ana SokiÊ307. Antun SokiÊ308. Branka SokiÊ309. Dragica SokiÊ310. Dragica SokiÊ311. –urica SokiÊ312. Gordana SokiÊ313. Ivan SokiÊ314. Ivana SokiÊ-FeriÊ315. Josipa SokiÊ316. Katarina-Zlata SokiÊ317. Katica SokiÊ318. Marina SokiÊ319. Mijo SokiÊ320. Mijo SokiÊ321. Naco SokiÊ322. Nada SokiÊ323. Petar SokiÊ324. Ruæa SokiÊ325. Sofija SokiÊ326. Stevo SokiÊ327. Stjepan SokiÊ328. ©tefica SokiÊ329. ©tefica SokiÊ330. Vera SokiÊ331. Vinko SokiÊ332. Vlado SokiÊ333. Zdravko SokiÊ334. Æeljka SokiÊ335. Slavko SokiÊ-Bibun336. Ivan SokiÊ-DobriÊ337. Vinka Soldo338. Vjekoslava Sporiπ339. Juraj SrebaËiÊ340. Dubravka Sremac-Kit341. Mirela StaziÊ342. Ruæica StaziÊ343. Branka SuænjeviÊ344. Marina SuænjeviÊ
345. Terezija SuænjeviÊ346. Vesna SuænjeviÊ347. Frantz Szabo348. Krunoslav Szabo349. Irena ©agovac350. Katica ©imiËiÊ351. Dinka ©imiÊ352. Karmela ©imiÊ353. Lojzo ©imiÊ354. Marijana ©imiÊ355. Marko ©imiÊ356. Melhior ©imiÊ357. Mirela ©imiÊ358. Nataπa ©imiÊ359. Nikola ©imiÊ360. Stjepan ©imiÊ361. Tomislav ©imiÊ362. Viktor ©imiÊ363. Katica ©imiËiÊ364. Ljubica ©oπtariÊ365. Josip ©poljariÊ366. Draæen ©tefanoviÊ367. Mirko ©tefanoviÊ368. Ankica TerziÊ369. Dalida TerziÊ370. Dominik TerziÊ371. Dragan TerziÊ372. Ferdo TerziÊ373. Franjo TerziÊ374. Goranka TerziÊ375. Josip TerziÊ376. Julka TerziÊ377. Kornelija TerziÊ378. Mandica TerziÊ379. Marina TerziÊ380. Natalija TerziÊ
(Draganova)381. Natalija TerziÊ (Matina)382. Nikola TerziÊ383. Pavica TerziÊ384. Roza TerziÊ385. Suzana TerziÊ386. Terezija TerziÊ387. Tomislav TerziÊ388. Valentina TerziÊ389. Valerija TerziÊ390. Veronika TerziÊ391. Zdravko TerziÊ392. Zvonko TerziÊ393. Gorana Timarac394. Milica TokiÊ395. Ivica TomlinoviÊ396. Lela TomlinoviÊ397. Emil TopiÊ398. Olga TopiÊ399. Ankica Trnka400. Davorka Trnka401. Nikola Trnka402. Æeljka Trnka-©imonji403. Milan Trtanj404. Antonija TrupiniÊ405. Blaæenka TrupiniÊ406. Franjo TrupiniÊ407. Lenka TrupiniÊ
408. Stjepan TrupiniÊ409. Æeljka TrusiÊ410. Ana TusiÊ411. Andrija TusiÊ412. Dragutin TusiÊ413. Franjo TusiÊ414. Helena TusiÊ415. Katica TusiÊ416. Magdalena TusiÊ417. Marina TusiÊ418. Mirjana TusiÊ419. Suzana TusiÊ-Szabo420. Mirela ValentiÊ421. Zdenka Videc422. Viπnja VitkoviÊ-BrËiÊ423. –urica VlainiÊ424. Maja VlainiÊ425. Marina VlainiÊ426. Ivana VlaoviÊ427. Marijana VuËkoviÊ428. Antun Vuk429. Branka Vuk430. Dragan Vuk431. –uro Vuk432. Franjo Vuk433. Ivica Vuk434. Josip Vuk435. Marta Vuk436. Mira Vuk437. Nikola Vuk438. Ruæica Vuk439. Slava Vuk (Josipova)440. Slava Vuk441. Stjepan Vuk442. ©tefica Vuk443. Tonka Vuk444. Zvonko Vuk445. Katarina Vuk-Glavaπ446. Ankica Zec447. –uro Zec448. Luka Zec449. Marijana Zec450. Marko Zec451. Ksenija ZoriËiÊ452. Anica ÆakiÊ453. Dinka ÆakiÊ454. Drago ÆakiÊ455. Ivan ÆakiÊ456. Lucija ÆakiÊ457. Marko ÆakiÊ458. Mirela ÆakiÊ459. Sabina ÆakiÊ460. ©tefica ÆakiÊ461. Vinko ÆakiÊ462. Zdravka ÆakiÊ463. Ankica ÆivkoviÊ464. Katica ÆivkoviÊ465. Marica ÆivkoviÊ466. Marina ÆivkoviÊ467. Nikolina ÆivkoviÊ468. Valentina ÆivkoviÊ469. Vesna ÆivkoviÊ470. Marica ÆivkoviÊ-Odak
168
1. Tomislav AbriÊ2. Kreπimir AlasiÊ3. ©tefo AlasiÊ4. Tomislav AlasiÊ5. Darija AndraπeviÊ6. Draæenka AndraπeviÊ7. Ferdo AndraπeviÊ8. Franjo-BaËa AndraπeviÊ9. Ivan AndraπeviÊ10. Mirela AndraπeviÊ11. Kruno AndrijrÊ12. Gordana BabiÊ13. Sanja BabiÊ14. Ivana BakuniÊ15. Kruno BegoviÊ16. Lela BegoviÊ17. Zdenka BegoviÊ18. Goran BiËaniÊ19. Mario BiËaniÊ20. Franjo BoriÊ21. ©tefko Boπnjak22. Branka BukviÊ23. Dragutin BukviÊ24. Gordana BukviÊ25. Josip BukviÊ26. Stanislav BukviÊ27. ©tefica BukviÊ28. Ante ButkoviÊ29. Draæenka CipriÊ30. Damir Coha31. Lidija Coha32. Tihomir Coha33. Vladimir DediÊ34. Ivan DokuzoviÊ35. Miroslav DoπliÊ36. Kreπo Dretar37. Vladimir Dretar38. Ivica DujiÊ39. Marija DujiÊ40. –uro –uriÊ41. Franjo –uriÊ42. Ivana –uriÊ43. Kruno –uriÊ44. Mato –uriÊ45. Stjepan –uriÊ46. Tanja –uriÊ47. Vikica –uriÊ48. Vilko –uriÊ49. Vitomir –uriÊ50. Dalibor FeriÊ51. Sonja FeriÊ52. Karlo FrancetiÊ53. Martina FrancetiÊ54. Suzana FrancetiÊ55. Mirjana GaπpareviÊ56. Senka GaπparoviÊ57. Zlatko GolubiÊ
58. Igor GudeljeviÊ59. Ivan IvanoviÊ60. Branko JankoviÊ61. Karmela JankoviÊ62. Mirna JankoviÊ63. Vlatko JankoviÊ64. Zlatko JankoviÊ65. Goran JedliËko66. Kristina JedliËko67. Damir JeliniÊ68. Danijel JeliniÊ69. Danijela JeliniÊ70. Franjo JeliniÊ71. Gordana JeliniÊ72. Ljubica JeliniÊ73. Marijana JeliniÊ74. Renata JeliniÊ75. Tomislav JeliniÊ76. Vitomir JeliniÊ77. Zvonko JeliniÊ78. Hrvoje JugoviÊ79. Ana KapetaniÊ80. Antun KapetaniÊ81. Ivan KapetaniÊ82. Josip KapetaniÊ83. Ksenija Keleuva84. Leon KovaËeviÊ85. Tomislav Kruljac86. Darija KumiÊ87. Emil KumiÊ88. Mato KumiÊ89. Slaana KumiÊ90. Marija KurjakoviÊ91. Stanko KurjakoviÊ92. Tatjana KurjakoviÊ93. Andrijana LaziÊ94. Boris LaziÊ95. Darija LaziÊ96. Igor LaziÊ97. Josip LaziÊ98. Mihaela LaziÊ99. Miroslav LaziÊ100. Silvio LaziÊ101. Vesna LaziÊ102. Juro LjubiËiÊ103. Tomislav MariÊ104. Zlatko MatiÊ105. Bernarda MatkoviÊ106. Damir MatkoviÊ107. Mirna MatkoviÊ108. Vlatka MatkoviÊ109. Zorislav MatkoviÊ110. Ivan MatoπeviÊ111. Tomislav MatoπeviÊ112. Denis Meseπ113. Josip MijatoviÊ114. Vesna MijatoviÊ
115. Ivana MikanoviÊ116. Neven Mlaen117. Leonard MrkonjiÊ118. Igor Ograjπek119. Sanja Ograjπek120. Katarina OrdaniÊ121. Valentina OrdaniÊ122. Dragan PaureviÊ123. Mato PauriÊ124. Vikica PauriÊ125. Dalibor PerkoviÊ126. Boæica PetoπiÊ127. Darija PetriÊ128. Vera PetroviÊ129. Zvonko PetroviÊ130. Ana PiljiÊ131. Ivica Podkonjak132. Æeljka PopoviÊ133. Ivan RadiÊ134. Petar RadiÊ135. Vilim Rauch136. Tomislav SlipËeviÊ137. Darko SmiljaniÊ138. Denis SmiljaniÊ139. Lidija SmiljaniÊ140. Sanja SmiljaniÊ141. Igor SokiÊ142. Ivan SokiÊ143. Josip SokiÊ144. Katarina SokiÊ145. Leon SokiÊ146. Magdalena SokiÊ147. Marija SokiÊ148. Marijan SokiÊ149. Marijana SokiÊ150. Mijo SokiÊ151. Milan SokiÊ152. Mirela SokiÊ153. Mislav SokiÊ154. Sanja SokiÊ155. Saπa SokiÊ156. Snjeæana SokiÊ157. Vesna SokiÊ158. Viktorija SokiÊ159. Vinko SokiÊ160. Zlatko SokiÊ161. Toma SvijeÊnjak162. Alojz ©imiÊ163. Damir ©imiÊ164. Dinko ©imiÊ165. Dragan ©imiÊ166. Helena ©imiÊ167. Mladen ©imiÊ168. Saπa ©imiÊ169. Antun TerziÊ170. Bernarda TerziÊ171. Boæena TerziÊ
172. Branka TerziÊ173. Damir TerziÊ174. Darko TerziÊ175. Dinko TerziÊ176. Dubravko TerziÊ177. –ura TerziÊ178. Helena TerziÊ179. Ivan TerziÊ180. Kornelija TerziÊ181. Laura TerziÊ182. Melita TerziÊ183. Mirna TerziÊ184. Natalija TerziÊ185. Snjeæana TerziÊ186. Dalibor Timarac187. Danijela TomaπeviÊ188. Mladen TomaπeviÊ189. Igor Tomek190. Mirela TomlinoviÊ191. Renata TomlinoviÊ192. Vjekoslava TomlinoviÊ193. Antun Trtanj194. Mihaela Trtanj195. Blaæenka TrupiniÊ196. Kruno TrupiniÊ197. Leon TrupiniÊ198. Mario TrupiniÊ199. Matija TrupiniÊ200. Vlatka TrupiniÊ201. Mirta TrusiÊ202. Ivana TusiÊ203. Miroslav ValentiÊ204. Nedjeljka Vapnar205. Vlado VincetiÊ206. Andreja-Leonela
VojvodiÊ207. Melani VojvodiÊ208. Anita Vuk209. Danko Vuk210. Magdalena Vuk211. Matija Vuk212. Mirela Vuk213. Sandra Vuk214. Tomislav Vuk215. Mijo Zec216. Anica ÆakiÊ217. Dinko ÆakiÊ218. Dinko ÆakiÊ219. Hrvoje ÆakiÊ220. Ivana ÆakiÊ221. Josip ÆakiÊ222. Kreπimir ÆakiÊ223. Marija ÆakiÊ224. Vitomir ÆakiÊ225. Boris ÆivkoviÊ226. Ivan ÆivkoviÊ227. Zoran ÆivkoviÊ
POPIS »LANOVA TAMBURA©KOG ORKESTRA HPD-a "TOMISLAV" 1905.-2005.
169
PJEVA»KI ZBOR HPD-a "TOMISLAV" u 2005. godini
SOPRANI
1. Nikolina BakuniÊ2. Valerija Bator3. Mandica JankoviÊ4. Vesna KumiÊ5. Katarina Novoselac6. Sofija SokiÊ7. Æeljka SokiÊ8. Cecilija ©imiÊ9. Nataπa ©imiÊ10. Veronika TerziÊ11. Æeljka TrusiÊ12. Slavica Vuk13. Ankica Zec14. Marina ÆivkoviÊ15. Nevenka JankoviÊ
ALTOVI
1. Dragica AndraπeviÊ2. Kristina BakuniÊ3. Viπnja BrËiÊ4. Slobodanka OstojiÊ5. Ana Podobnik6. Veronika Podkonjak7. Mirjana RosiÊ8. Ana SokiÊ9. Ruæa SokiÊ10. Katarina - Zlata SokiÊ11. Goranka TerziÊ12. Natalija TerziÊ13. Ana Trnka
TENORI
1. Ivo –uriÊ2. Æeljko Novoselac3. Zdravko PetriÊ4. Antun SekuliÊ5. Vlado SokiÊ6. Josip Vuk7. Stjepan Vuk8. Drago ÆakiÊ9. Vitomir ÆakiÊ
BASOVI
1. Æeljko BrËiÊ2. Dragutin JankoviÊ3. Andrija LaziÊ4. Petar MartinoviÊ5. Miljenko RosiÊ6. Zdravko SokiÊ7. Mijo SokiÊ8. Krunoslav Szabo9. Nikola ©imiÊ10. –uro Vuk11. Luka Zec
Dirigent g-a Katarina PiljiÊ
TAMBURA©KI ORKESTAR HPD-a "TOMISLAV" u 2005. god.
1. Ivan DokuzoviÊ2. Vilko –uriÊ3. Ivan IvanoviÊ4. Igor LaziÊ5. Juro LjubiËiÊ6. Bernarda MatkoviÊ
7. Ivana MikanoviÊ8. Ana PiljiÊ9. Magdalena SokiÊ10. Viktorija SokiÊ11. Saπa SokiÊ12. Ivan TerziÊ
13. Laura TerziÊ14. Vlatka TrupiniÊ15. Melani VojvodiÊ16. Andreja-Leonela VojvodiÊ17. Magdalena Vuk18. Kreπimir ÆakiÊ
Dirigent g. Vinko SokiÊ
RUKOVODSTVO HPD-a "TOMISLAV" u 2005. godini
–uro Vuk (predsjednik)Luka Zec (dopredsjednik)Vitomir ÆakiÊ (tajnik)Vilko –uriÊ (blagajnik)Nikola JugoviÊMato OrdaniÊKatarina PiljiÊ (dirigent PZ)Petar PiljiÊMiljenko RosiÊ (arhivar)Mijo SokiÊ (ekonom)Mislav SokiÊVinko SokiÊ (dirigent TO)Nikola ©imiÊ
UPRAVNI ODBOR UMJETNI»KI ODBOR NADZORNI ODBOR STEGOVNI ODBOR
Vinko SokiÊ (predsjednik)Mato OrdaniÊKatarina PiljiÊMiljenko RosiÊAnkica Zec
Vlado SokiÊ (predsjednik),Stanko LaziÊJosip Vuk
Æeljka TrusiÊ (predsjednica)Nikola TerziÊDragutin ÆakiÊ
170
POPIS OBRA–ENIH I IZVO–ENIH SKLADBI mjeπovitog, æenskog i muπkog pjevaËkog zbora, tamburaπkog orkestra, aktivnosti dramske i folklorne sekcije
A.Anel: "OJ JESENSKE DUGE NOΔI"
AneliÊ: "POLETI PJESMO NA©A"
B.AntoniÊ: "LEPAJ MARE""PLOVI, PLOVI""PALA MAGLA""IZRASLA JE KOPRIVA""ZEMLJA UZDRHTA"
J.Arcadel: "AVE MARIA"
M.Arko - J.Vrhovski: "DAVNA POLJA"
J.AndriÊ: "KOLO U ©LJIVIKU""KOLO NA RASKR©ΔU""U»ITELJSKO KOLO""KUPI DIKO CIGLICE""POLAGANO KOLO""ÆETELA»KO KOLO""JASNINO KOLO""DJEVOJA»KE SANJE" (kvartet)"PJESMA BEZ RIJE»I"
J.AndriÊ - D.CesariÊ: "SLAVONSKI TRIPTIH"
M.AsiÊ: "BLAGOSLOVLJENA OVA ZEMLJA"
J.S.Bach: "AH ©TO VOLIM""KOM SUZER TOD" (koral)"NADGROBNICA"
T. Boch: "ZAGREB MOJ GRAD"
M. BuriÊ: "POSIJMO SJEME"
S. Bombardeli: "RUÆICE RUMENA""KAD BI DRAGU JA VIDIJA"
V.G.Broæ: "U POSAVSKOJ ©UMI" (vel.gl.sl.)"MOJ SAN"
N.BaπiÊ: "LISTAJ GORO""TRI ZBORSKE MINIJATURE" (Podne, Notturno, PtiËek slaviËek)
L.V.Beethoven-GlasnoviÊ: "NEBESA SLAVE""PTI»JA TUGA"
H.Blobner: "RADNI»KI POZDRAV"
J.Bjelovarac: "NA©A PJESMA"
I.Bozzotti: "MEDITACIJA - OPROSTI MI OMAJKO MOJA" (za dva braËa i TO)
H.Bone: "ZAHVALNICA"
D.S.Bortnjanski: "ANGEL VOPIJA©E""MOΔ LJUBAVI"
R.BrdariÊ (obrada): "©ROTE©""LIJEPA JANJA"
D.BegoviÊ (obrada): "OJ CERNI»E"(CerniËka puËka)
B.Birt: "POVRATAK"
Z.Bogdan: "HEJ SALA©I"
M.Biro-H.BoreniÊ: "MIRNO TEKU RIJEKE"
J.CaniÊ: "PJESMA BEZ RIJE»I""SAN SELJA»KE DJEVOJKE" (st. II. molitva prije spavanja)"–A»KA LJUBAV"
J.CeniÊ-V.SokiÊ: "JEDNA JE HRVATSKA"
»aklec-Starc: "MI VOLIMO ZEMLJU OVU"
O.A.Canjuga: "MALA FANTAZIJA""PREDIGRA" (tamb. kvartet)"SPAVAJ SPAVAJ DJETIΔU"
O.A.Canjuga-V.Vila: "U TO VRIJEMEGODI©TA"
E.Cossetto: "LETI PJESMO""FOLKLORNI KONCERT BR.1:
- MOJA DIRIDIKA- POSAVSKI DRME©- TRI JETRVE- SLAVONSKA POSKO»ICA- LETOVANIΔ- ZDRAVI BILI DED I BAKA
- ©OKA»KA PISMA I KOLO
"PJESMA MLADOSTI""MI ΔEMO MLADI"
"MAJ""ZAPIS IZ SLAVONIJE""ORKESTAR""»AST VAM LJUDI GRADITELJI""DOMOVINI""NA©A MLADOST""ZEMLJO VOLJENA""ZBOGOM MATI""PRKOSNA BALADA""ZEMLJO NA©A""PROSIJALA SJAJNA MJESE»INA""OJ IVANE IVANIΔU""LEPE TI JE ZAGORJE ZELENE""DA SE POVEZEMO""MURA, MURA"
E.Cossetto-V.SokiÊ: "PJESNI»KI SVATOVAC"
P.I.»ajkovski: "NADGROBNICA" VALCER IZ BALETA "TRNORUÆICA"
P.Degeyter: "INTERNACIONALA"
F.Dugan ml.: "ZAHVALNICA""JURJEVSKA IZ DOBRANCA""UZ KOLO"
F.Dugan st.: "MOLITVA""LEPI JURO"
F.Dugan-V.Vila: "SVIM NA ZEMLJI"
HCK-V.Vila: "NARODI NAM SE"
L.Delibes: "VALCER IZ BALETA COPELIA"
N.DevËiÊ: "MITRALJEZA"
A.DobraniÊ: "GARAVU©A"
A.Dvorák: "GOSPOD BOG JE PASTIRMOJ" (iz ciklusa BibliËke pisme)
N.DikliÊ: "DRUÆE"
–.Eisenhuth: "KROZ NOΔ"
R.Eugehardt: "AVE MARIA"
N.Faller: "PJESMA RODNOG KRAJA"
D.Fio: "FERNANDINE MOJ""U NA©EG MARINA"
M.FeriÊ: "POSAVSKI DRME©""BILJANA PLATNO BELE©E"
Æ.FoËiÊ: "OD DRAVE DO DUNAVA"
M. pl. Farkaπ: "SANTA LUCIA" (Napuljskabarkarola)"DUNAVSKI VALOVI"
F.FosiÊ: "SVA SI LIJEPA"
M.T.FosiÊ: "ISUSE KRALJU"
J.Gotovac: "JADRANU""NA© GRAD""NOVE BRAZDE""KAMENA DJEVA"
"ZAVR©NO KOLO IZ OPERE ERO S ONOGSVIJETA""PJESMO MOJA RASPJEVANA""SLAVA LISINSKOM""DOBRA VE»ER UZORITA""OMILI MI U SELU DIVOJKA""EVO SAM TI DO©A""SADA SVI U SKUPU""TAJNA LJUBAV"
P.Gotovac: "KUKURUZI SE NJI©U""REPUBLIKO SLAVO NA©A"
Z.GrgoπeviÊ: "PJESMA ORA»A"
H.Gallus: "ECCE QUOMODO"
F.Gruber: "TIHA NOΔ"
Lj.GaletiÊ: "OD SVA »ETIRI VJETRA"
V.Glavacki: "TAMBURA NEK SVIRA""GRDIT ΔE TE NANA"
R.Gobec: "PJESMA O SLOBODI"
A.GreËaninov: "VALCER"
M.GavriloviÊ: "VOLJENI GRADE""KAM DA SE POJDE""VESELA JE SLAVONIJA"
N.Hercigonja: "JUGOSLAVIJO""NA©A PJESMA"
M.Haydn: "TENEBRAE FACTE SUNT""O BOÆE NISAM VRIJEDAN"
G.F.Händel: "ALELUJA" ("TOMISLAV" sazborom CPMS-Zagreb)
D.Hruza: "SAVSKI VALOVI""HRVATSKO PRELO""VESELO SRCE"
J.Hatze: "MAJKA""SERENADA""SLAVONSKA RAPSODIJA"
Hrvatski crkveni kantual: "KRALJICE NEBA, RADUJ SE"
M.JuπiÊ-J.Zgorelec: "ZASTAVA KRISTAKRALJA"
S.Irodier-V.SokiÊ: "LA PALOMA"
S.JankoviÊ: "JESENSKA""SPLET NARODNIH KOLA""©OKA»KO CVIΔE""U LIVADI""STAROVIRSKE PISMICE""SLAVONSKA TUÆALJKA""SLAVONSKI NARODNI MOTIVI""SVATOVAC"
T.Yesseta: "HRVATSKA PU»KA MISA"(PZ/TO)
V.Juriπa: "MALA PREDIGRA"
–.JusiÊ-B.Starc: "JEDAN DAN"
B.KrniÊ: "KOLEDARI""ÆETELA»KA""PO»EO JE RADNI DAN""PJESMA O MOJOJ ZEMLJI""PIONIRI STUPAJU""KUPLET: PO©TAR ©TEF""KROZ »AR©IJU"
V.KlaiÊ: "SVRAΔANJE"
J.Kaplan: "PJESMA SIJA»A"
"PJESMA ÆETELACA""KOLIJEVKA MOG DJETINJSTVA""PJESMA RODNOG KRAJA""PEJSAÆ I.""HRVATSKOJ" (praizvedba)"JELEN»E MALENO""ZA MIR I SLOBODU""STOPE NA KAMENU"
J.Kaplan-D.TadijanoviÊ: "DUGO U NOΔª
P.Kemf: "©IROM SLAVONIJE"
J.Kaliman-Kaplan: "BARKA MOJIH SNOVA"
I.Kirigin: "PJESMA NOVE MLADOSTI""MI SMO POPUT ZEMLJE"
C.Kreutzer: "PASTIROVA PJESMA"
P.KinderiÊ-I.MikiÊ-B.Gali: "MOLITVA" (solist Josip Vrbanec)
H.Koch: "RUMBALA"
P.KolariÊ-J.Njikoπ: "MIRUJ, MIRUJ SRCE MOJE"
L.KozinoviÊ: "KRALJICI MIRA"
M.Kozina: "HEJ DRUGOVI"
A.Kabiljo: "FINALE IZ MJUZIKLA JALTA"
O.K.Kolb:"NA MAJ»INOM KRILU""RADOVAN KONCERTNA KORA»NICA""MARIJO MAJKO LJUBLJENA""PRISTUPIT ΔU""AVE MARIA""VE»ERNJI ZVON" (duet i orgulje)
N.Kalogjera-Krπek: "MA©KARE""MI SMO DE»KI"
N.Kalogjera-StankoviÊ: "KORA»NICA IZFILMA NERETVA"
P.Krelja: "VRAGOLAN"
F.Lhotka: "HRVATSKI SVATOVI""SVATOVSKA""SLAVONIJO""VESELI KOVA»I""ZEMLJA SLOBODE""©TO NAM RADI ONAJ DIDO STARI""NISAM ZNALA, NISAM VIROVALA""EVO SAM TI DO©LA""DA MI JE ZNATI""AKO SPAVA© VILO MOJA""AKO SI LEGLA SPAT""MENE ©ILJE MOJA MATI""POSKO»ICA""DREMALA, SPAVALA"
I.Lhotka Kalinski: "©OKA»KE NARODNE""TRI DJEVOJKE" "NA OBALI""MLADOST"
I.Lhotka Kalinski-VidoπiÊ: "POTO»IΔ"
"VRANI SE KONJI IGRAJU"
F.LivadiÊ: "POÆUDA DOMOVINE""JO© HRVATSKA NIJ PROPALA"
V.Lisinski: "IZ ZAGORJA OD PRASTARA"(Prosto zrakom ptica leti)"MORE DIKO""PRELJA""MOJA LA–A""OJ TALASI"
171
"ZBOR HRVATICA IZ OPERE "PORIN"""ARIJA ZORKO MOJA IZ OPERE PORIN""PJESMA POSLIJE OBUKE""CUM INVOCAREM"
St.LovriÊ: "GINE, VENE""TUÆALJKA"
Lang-StojanoviÊ: "DA MI DAMO DE»KEIZBIRATI"
A.Lajovic: "KI©A"
F.LuËiÊ: "RODIO SE BOG I »OVJEK"
R.Matz: "HRVATSKI PJEVA»KI POZDRAV""SELJA»KA SLOGA" (1929.)"JA»KA" (iz Gradiπta)"PROLJETNA PJESMA""ZDRAVA MARIJA" (DomjaniÊ)"POSLU©AJTE SVI SADA""NADGROBNICA" (U DUBINI GROBA)"PJESME IZ SLAVONSKOG BRODA""S ONU STRANU VODE SAVE""U SVATOVIMA"Kad dolaze po mladuDok se pleteKad je vinac gotov (praizvedba 1975. - tristavka na rijeci narodne poezije iz Slavonije)"JASEN»ICE""ÆETELICE""POSKO»ICA""HRVATSKA MISA U D-duru""ZDENAC""U NA©EM SELU""–ES MI DIKO"
P.Mascagni-RaljuπiÊ: "INTERMEZZO" (iz opere Cavalleria Rusticana)
Iv.MuhviÊ: "SNIVAJ SLATKO""MIR""NADGROBNICA""JORGOVAN I SLVUJ"
F.Mendelssohn: "PJESMA VENECIJAN-SKIH GONDILIJERA"
B.MihaljeviÊ: "PJEVAT ΔE SLAVONIJA""MOJA SEKA"
B.MihaljeviÊ-V.SokiÊ: "SLAVONIJO"
–.Marπan-N.Kaloera: "BOÆE »UVAJHRVATSKU"
–.Marπan-V.SokiÊ: "VIVAT CROATIA"
Mravec: "JESENSKI ZVON»EKI"
M.Majer: "HRVATSKO KOLO""HRVATSKA"
W.Mayer: "INTERMEZZO" (T.kvartet)
W.A.Mozart: "AVE MARIA" (duet ga.K.PiljiÊi A.Zec)
I.MatetiÊ Ronjgov: "PJESMA SLOBODI"
A.MarkoviÊ: "EX SLAVONIJA" (solo Z.PetriÊi TO)"CANITE CANTICUM NOVUM"
G.De Marzi: "SIGNORE DELLE CIME"
S.Mokranjac: "II RUKOVET"
"VIII RUKOVET"
A.MilanoviÊ: "NA BRODICI"
V.Mirk: "KOLO"
V.Novak: "HRVATSKOJ""HRVATOM""POZDRAV DOMOVINI""BOG I HRVATI""SANAK SPAVA""DOBRA VE»ER UZORITA""VE»ERNJI ZVON""BI MIRNA NOΔ"
J.Njikoπ: "SLAVONIJO ZEMLJO PLEMENI-TA" (solist J. Blazina)"POZDRAV ©UMI" (solist N. TerziÊ)"LEGENDA O TAMBURICI""NA TE MISLIM"
"KOD BIJELE LA–E""KROZ PONOΔ NJEMU""PRO©ETAJ JELO""PJESME IZ NOB-e""TAP©E KOLO""NEK ÆIVI RAD I SLOBODA""VESELO JE NA©E SELO""SA CERNI»KIH SOKAKA" (glazb. slika TO)
I. Eto cerniËke mladostiII. U pohodu franjevaËkom samostanuIII.Poigrajmo kolo
"DIVA MARICA ÆITO DOÆELA""PRID ZORU JE LIPO MILOVANJE""SLAVONIJO ZLATNA RUÆO HRVATSKA""BLAGDAN" SVE»ANA OUVERTURA"OJ BARANJO LIPA I BOGATA""ROMANCA U G-duru""ELEGIJA O LISINSKOM""SA SLAVONSKIH SOKAKA""ÆELIM BITI SLAVONIJO S TOBOM""VEZAK VEZLA""IZ ZEMLJE SAM »ESTITIH HRVATA""OJ HRVATSKA OJ""ÆETVA"
K.Odak: "OJ DJEVOJKO""DREMLE MI SE DREMLE"
J.Ocvirk: "NOΔ NA SAVI""SKO»I DJEVOJ»ICE""IDILA"
F.Pokorni: "TE»E VODA TE»E"
F.PintariÊ-V.SokiÊ: "PASTORALE" (DUDA©- TO)
M.Prebranda: "DVIJE DALMATINSKE"
"NA BEMBA©U"
–.Prejac: "VU PLAVEN TRANCI"
Prejac: "ROMANCA"
F.Pokaz: "DU©O MOJA MARO"
B.PotoËnik: "SUN»ANE RAVNI"
V.Paljetak-V.SokiÊ-A.Aga: "FALA"(rev. i prepjev.)
J. De Pres: "ET INCARNATUS EST"
C.Octochorda: "O»E NA© DOBRI"
I.Peran: "HRVATSKA MISA"
J.Runjanin-A.MihanoviÊ: "LIJEPA NA©ADOMOVINO"
B.Rakijaπ: "DVA KOLA""PARTIZANSKA IZ SLAVONIJE""JELENA VEZE"
B.Raπan: "ISTRI"
"HIMNA ISTRE" (KRASNA ZEMLJO)
Z.RunjiÊ: "VESELI VLAK" (pripr. PZ i TO)
R.Rajter: "ZA MIR""HRAST"
A.Rubinstein-Rajter: "MELODIJA"
S.RadenkoviÊ: "RADNI»KI POZDRAV"
S.RadosavljeviÊ: "ZAVI»AJNA"
Ratkajski: "PRVO CVIJEΔE"
S.Stepanov: "SLAVONSKA BERBA""CVIJEΔE MI POLJE POKRILO""SLAVONSKI MOMA»KI ZBOR"
"IMAM DIKU"
R.Simoniti: "BOLEN MI LEÆI"
H.Singer: "KONJUH PLANINOM"
V.A.Slavjanski: "EJ UHNJEM"
Ruska narodna: "©IROKI DNJEPAR"
E.Suchon: "KAKO SI MI KRASNA"
R.Schumann: "MALA ROMANCA"
J.Straus-M.FeriÊ: "RADETSKY MARSCH"
StamaÊ-BradiÊ: "MAESTRAL"
A.Skobalj: "ÆIVOT SVOJ PRIKAZUJEMOBOGU"
A.Smolka: "ZDRAVO DJEVO"
M.Stahl: "MILOST"
V.SokiÊ-T.BilopavloviÊ: "GESLO HPDTOMISLAV" (praizvedba 1995.)
V.SokiÊ: "OJ SAVICE""VI©NJICA JE ROD RODILA"Tri cerniËke zapisao i revidirao: "OJCERNI»E, CERNI»KO KOLO i KOLOKARAK»A"Zapis i obrada: "PASTIRSKA" (NA SALA©IKOD BETLEMA")Revidirao: "BLIÆE O BOÆE MOJ"Arr. starograd.: "POKRAJ SAVE KUΔA MALA"
F.©ram: "GOLUB I DJEVOJKA"
©tefanini: "MILO MALO MOJE SELO"
Z.©poljar: "ODBI SE BISER GRANA""PLAVA MOMA""KI©A PADA""SVATOVSKA IZ SRIJEMA"
V.©poljariÊ: "NA©E GORICE"
"ÆETELA»KA"
J.©korjanec: "MIRNO SPAVAJ DRUÆESTARI"
Z.©piπiÊ-KuzmanoviÊ: "KAD SU OPOVRATKU ©UMJELE VRBE I VLATI"
Z.©piπiÊ-M.JandroπiÊ: "SUZA ZAZAGORSKE BREGE"
R.©imunaci: "NA OBALI SAVE"
"POZDRAV DOMOVINI"
"JEDNE TIHE NOΔI"
©.©rabec: "DALMATINSKI ©AJKA©" (duo i TO)
N.Toth: "KUMEK S VOLI"
"JESENOVA»KA SVITA"
M.TajËeviÊ: "SADILA TIMKA BOSILOK"
"BORJANO BORJANKE"
"MAGDO, MAGDO MORI"
Z.TutiÊ-R.DujmiÊ-T.Uhlik: "MOJA DOMOVINA"
R.Taclik: "HAJD U KOLO""MOSTARSKI PAZAR""OJ BOSILJE BILJE""DO–I DU©E PRESVETI" (Posljednica)
R.Taclik-D.DomjaniÊ: "TAMA JE SVUD"
I.TijardoviÊ: "LIVADE, ©UME I POLJA ÆITA"
V.Tomerlin: "PJESMA O PJESMI" (pripr. PZ i TO)
"ZDRUÆENA SLOVA" (pripr. PZ i TO)"VESELI VLAK" (pripr. PZ i TO)
V.S.Vilhar: "NA©E PJESME"
"RASTI RUÆO"
V.S.Vilhar-V.SokiÊ: "S VELEBITA KLIK SEORI"
V.S.Vilhar-P.Sager: "HRVATSKA DAVORIJA"
A.J.Varlamov: "KRASNI SARAFAN"
T.VidoπiÊ: "SLAVONSKI SCHERZO"
"©KRIPI –ERAM"
"U KOLU"
R.Wagner: "SVADBENI ZBOR"
P.Wagner: "PJEVAJTE GOSPODINU"
K.Wojtyla: "KRIST NA ÆALU"
J.Vrhovski: "NA©E SELO"
S.Vukosavljev: "FIJAKERIST"
B.VukoviÊ: "HRVAT U GRADI©ΔU"
H.Venzel: "DER ZITHERBUB" (klavirËeteveroruËno)
Vangelis-V.SokiÊ: "CONQUEST OF PARADISE"
I.pl.Zajc: "DVA MADRIGALA"1. Ljepota cvijeÊem krasi se2. Plavo kad nebo tone
"POPUTNICA HRVATSKOG DOMA""HVALITE GOSPODA""DOMOVINI I LJUBI" (solo tenor uz TOZ.PrelËec ili Z.PetriÊ)"U SALI VELIKOG VIJEΔA""LASTAVICAM""ZBOR VILA" (ljubio je goluban - iz opereN.©.Zrinjski)"ZRINSKO-FRANKOPANKA""RADNI»KA HIMNA""ÆIVILA HRVATSKA" (Glasna jasna)"USTAJ VILO""BUDNICA" (Mi smo braÊa)"CURI»ICA MALA""TRI »A©E""OFFERTORIUM PASTORALE" (Dvopjev zasopran i alt)"AVE MARIA""NA GONDOLI" (iz ope.N.©.Z.)"USPAVANKA JELENE" (N.P.Sobjeslavski)"VIR" (N.P.Sobjeslavski) "DUET EVE I ZRINJSKOG" (Sobjeslavski iPrelËec)
I.pl.Zajc-V.SokiÊ: "HIMNA SLOBODI" (izGunduliÊeve "Dubravke" PZ i TO)"FRANKOPANKA" (PZ i TO)
I.pl.Zajc-J.StojanoviÊ: "NOΔNI STRAÆARI"(TO)
I.pl.Zajc-D.Hruza: "VE»ER NA SAVI" (PZ iTO)
"U BOJ, U BOJ" (iz op. N.©.Zrinjski PZ i TO)
M.Zuber: "KUΔICE STARA""KAD NOΔCA SE SPUSTI"
V.Æganec: "MARICA SE VESELI""MURA, MURA""ZRASLA MI JE ROÆA""POD KOPINOM""TRI ME–IMURSKE""VEHNI, VEHNI FIJOLICA""PIJ MILA PIJ""NJOJ JE PRA VE»ER""ZIBU HAJU""VE»ERNJA PJESMA""MALO JA, MALO TI""MOM»E MI PRO–E KROZ SELO""POD OKNOM""LEHKU NOΔ""VU JESENI""VUPREM O»I""TRI PRIGORSKE""PROTULETJE NAM DOHAJA""DORICA PLE©E""EVO VAKO TO JE LAKO"
V.ÆakiÊ-V.SokiÊ: "CERNI»KA” (IspodLipovice stare)
XVIII. stoljeÊe: "TI KRISTE KRALJ SIVJEKOVA"
CRKVENI OBREDNI SADRÆAJI CVJETNICEI VELIKOG TJEDNA, LITURGIJSKIH "A" ,"B" i "C" GODINA, TE USKRSNI, TJELOV-SKI I BOÆIΔNI CIKLUSI, PSALMI I HIMNI.
- "HEJ SLAVENI"
KAZALI©NE PREDSTAVE1935. Koncert s predstavom: "NA OZLJUGRADU" u Cerniku i Novoj Gradiπki
1938. Igrokaz M.Singer: "ZA VOLJU DJETE-TA" Reæiser: Dragutin BegoviÊ
1939. Dramska druæina: "KUMSTVO" ©aljiviigrokaz
1940. Igrokaz: "NA© NOVI ©KOLNIK""KAMENI SVATOVI"
Josip Freudenreich: "GRANI»ARI" Reæiser Zlatko Prelovπek
172
TURNEJE, POSJETI, GOSTOVANJA
svojoj stogodiπnjoj povijesti HPD "Tomislav" nije se ograniËilo
na malo cerniËko podruËje, veÊ je uspjeπnim nastupima, viπim
dometima zbornog pjevanja i tamburaπke glazbe, istaknutim
nacionalnim i vjerskim zanosom te gostoljubivoπÊu svojih Ëlanova prih-
vaÊeno na cijelom novogradiπkom podruËju, Slavoniji, Hrvatskoj, bivπoj
Jugoslaviji i inozemstvu.
"Tomislav" je pjesmom pronio glas Cernika po Sloveniji, u Makedoniji,
u Bosni i Hercegovini, Austriji i diljem Hrvatske. Od veÊih gradova u kojima
je druπtvo nastupalo treba spomenuti Zagreb, Salzburg, Sarajevo, Osijek,
Zadar, Karlovac, a od manjih Novu Gradiπku, Bosansku Gradiπku, Bosanski
Brod, Bosanski Novi, Slavonski Brod,
Vukovar, –akovo, Ilok, Vinkovce,
Postojnu, ©empas, Novu Goricu,
Ramu-©Êit, Kraljevu Sutjesku, Me-
ugorje, Bitolu, Ohrid, Sveti Naum,
Poæegu, Pleternicu, Staru Gradiπku,
Pakrac, Lipik, Donji Miholjac, Naπice,
Petrinju, Viroviticu, Ogulin, Novsku,
Varaædinske Toplice, Samobor, Ga-
reπnicu, MuÊ, Nin, Plitvice, Rab, Oku-
Ëane, Klanjec i Æminj.
Druπtvo se rado odazivalo na
proslave i davalo koncerte u manjim
mjestima poput Jasenovca, Badlje-
vine, Velike, Starog Petrovog Sela,
Gornjih BogiÊevaca, DragaliÊa, Gori-
ca, SmrtiÊa, Podvrπkog, BaniÊevca,
©umetlice i CerniËke ©agovine.
Sa svih putovanja i gostovanja
cerniËki su pjevaËi donosili lijepe
uspomene i uspostavljali prijateljske
veze s Ëlanovima drugih druπtava te ih
pozivali na gostovanja i druæenje u
Cernik.
“Tomislavci” pred spomenikom hrvatskoj himni
23. svibnja 2004. g.
173
ZAVR©NA RIJE»
ragi Ëitatelji, poπtovani prijatelji Hrvatskog pjevaËkog druπtva "Tomislav",
evo nas na kraju joπ jedne knjige o Cerniku, knjige o cerniËkoj glazbenoj i
kulturnoj tradiciji, o CerniËanima samima koji su utemeljili, razvijali i
odræali svoj "Tomislav". Zajedno smo proπli samo dionicu puta i tu nije kraj jer
"Tomislavov" put vodi dalje u buduÊnost i njime Êe poÊi neki novi pjevaËi, tamburaπi,
glumci, plesaËi i zborovoe. U knjizi je obuhvaÊeno razdoblje od 100 godina djelatnosti
"Tomislava", okolnosti i potrebe u kojima je Druπtvo utemeljeno, razvoj, napredak i
slava koju je svojim radom steklo.
Da bi ova knjiga ugledala svjetlost dana, bilo je potrebno prikupiti bezbrojne
podatke, dokumente, izjave i fotografije razasute po arhivama, tavanima i ladicama star-
ih ormara, prelistati zapisnike i albume, proËitati struËnu literaturu i sve to uobliËiti u
ovu monografiju - spomenicu Druπtva. Premda u vremenskom tjesnacu ureivaËki je
odbor uspio u svom naumu, a sami Êe Ëitatelji prosuditi kolika je kakvoÊa i vjerodosto-
jnost uËinjenog. U æurbi smo moæda πtogod i previdjeli, koga zaboravili spomenuti,
neπto ispustili, ali nastojali smo se uvijek dræati povijesnog slijeda, Ëinjenica i istine, ma
kakva ona bila. "Tomislav" je pjevao i "pjevao", ali je ostao dosljedan svom kulturno
prosvjetnom i glazbenom zadatku, svom hrvatskom i katoliËkom duhu sve do danaπnjih
dana na Ëast i slavu svome mjestu i domovini.
Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli da ovaj ozbiljni posao privedemo kraju na
zadovoljstvo danaπnjih i buduÊih naraπtaja. Zahvaljujemo domoljubima koji su 1905.
utemeljili HPD "Tomislav", odræali ga i jaËali okupljajuÊi hrvatski narod u sudbonosnim
vremenima. Pjesmi hvala - pjesma nas je odræala. Hvala narodnim uËiteljima koji su
upregli svoje umne sposobnosti i talent da kao zborovoe vode Druπtvo sve do danaπnjih
dana. Hvala pjevaËicama i pjevaËima, sviraËicama i sviraËima, plesaËicama i plesaËima,
glumicama i glumcima koji su svojim djelom kao amateri proslavili ime Cernika.
Hvala opÊinskim duænosnicima, dobrotvorima i cerniËkom puku koji su zajedniË-
kim silama podupirali rad Druπtva i omoguÊavali mladima da nau pravi put u æivotu.
Zahvaljujemo kulturno-umjetniËkim druπtvima s kojima smo s zadovoljstvom uspjeπno
suraivali, njihovim zborovoama i predsjednicima. Zahvala i novinarima, radio i TV
reporterima, kritiËarima i drugima koji su pisali i objavljivali Ëlanke, vijesti i reportaæe
o "Tomislavu".
Neka ova knjiga bude uspomena starijima a mladima poticaj da nastave putem svo-
jih predaka i oËuvaju cerniËku tradiciju πto ju je njegovalo i Ëuvalo HRVATSKO PJE-
VA»KO DRU©TVO "TOMISLAV".
174
Zahvaljujemo svima koji su pomogli proslavu 100. obljetnice Druπtva
OPΔINA CERNIK
ÆUPANIJABRODSKO-POSAVSKAGRAD NOVA GRADI©KA
Marijana LanosoviÊa 24, Nova GradiπkaTel.: (035) 333-100www.laredoute.hr
Alojzija Stepinca 11, Nova GradiπkaTel.: (035) 362-892
www.arca.hr
Sponzorirali tisak monografije
MINISTARSTVO KULTUREREPUBLIKE HRVATSKE
175
Tomislav MartinoviÊFrankopanska 53, Cernik
Tel.: (035) 369-201, 369-105
KOÆNA GALANTERIJA
Borongajska 81a • 10000 Zagreb • www.eurom.hr
VELEPRODAJA IGRA»AKA, SEZ. ARTIKALA I POSU–AKatica PeliÊ - direktor
Telefon: (01) 2307-000 • Fax: (01) 2307-300
ZASTUPANJE PROIZVO–A»A STROJEVA ZA PAKIRANJEPetar PeliÊ - direktor
Telefon: (01) 2307-252 • Fax: (01) 2307-261
Poæeπka 169, CernikTel.: (035) 369-501, 369-502
Mob.: (091) 369-5003www.gp-grading.t-com.hr
Predstavniπtvo ZagrebZelinska 3/1, II. ulaz, 1. kat
Tel./fax: (01) 611-0418
d.o.o. za izvoenje graditeljskih radova, usluge, uvoz-izvoz
Poæeπka 37, CernikTel.: (035) 369-196
SOBOSLIKARSKA I LI»ILA»KA RADNJA
IZVO–ENJE GRA–EVINSKIH RADOVA
Vlado Terziʩkolska 21, CernikTel.: (035) 369-590
Mob.: (091) 369-5901
Draæen ButuracRokova 36, Cernik
Tel./fax: (035) 369-255Mob.: (091) 2519-218
176
Zahvaljujemo sponzorima koji su pomogli proslavu stogodiπnjice Druπtva
d.o.o. ZA KOMUNALNE DJELATNOSTIGajeva 56, Nova Gradiπka
• Skupljanje, proËiπÊavanje i distribucija vode • Odvoenje i proËiπÊavanje otpadnih voda • Odvoz otpada - odlaganjesmeÊa • Odræavanje javnih povrπina • Trænica na malo •
• Odræavanje groblja, obavljanje pogrebnih poslova •
TRGOVA»KI OBRT
vl. Stjepan Meseπ
Ivana GunduliÊa, Nova GradiπkaTel./fax: (035) 362-454 • Mob.: (098) 935-7393
BaÊindol 136A
Tel./fax: (035) 323-108
Poæeπka 23, Cernik, tel.: (035) 369-140
vl. Vitomir ÆakiÊ
GunduliÊeva 12, Nova Gradiπka Tel.: (035) 362-688 • Mob.: (098) 340-394
Trg kralja Tomislava 129, DragaliÊ Tel.: (035) 376-288
d.o.o. ZA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU I TRGOVINU
vl. Mato KovaËeviÊ
Rokova 74, CernikTel.: (035) 369-273, Mob.: (098) 530-682
LIMARSKO-BRAVARSKA OBRTNI»KA RADNJA
Tomislav ©imiÊ
Frankopanska 134a, CernikTel.: (035) 369-287 • Fax: 369-575
Mob.: (098) 189-8425
PROIZVODNJA, OBRADAI KONZERVIRANJE MESA PERADI
STROJOBRAVARSKARADIONICA
Vaclav Gazda
Frankopanska 11 • Nova GradiπkaTel./fax: (035) 361-218
• O©TRENJE MLINSKIH VALJAKA• IZRADA ZUP»ANIKA ZA MLINSKE VALJKE
vl. Draæen ©tefanoviÊdr. Marija ©tefanoviÊ, oftamolog
Slavonskih graniËara 5 • Nova GradiπkaTel.: (035) 363-250
177
vl. Damir RomiÊKovaËevac 131, N. GradiπkaTel.: (035) 324-032GSM: (091) 539-4632
Barun
CAFFE BAR • PIZZERIA©kolska,Cernik • Tel. 369-462
PLIN • CENTRALNO GRIJANJE • VODOVOD
RESTORAN S PRENOΔI©TEM
Maksimilijana BenkoviÊa 5, Nova GradiπkaTel.: (035) 330-444 • GSM: (098) 340-555
www.maksimilijan.com
Josip KovaËeviÊ–uriÊeva 28, Cernik
Tel.: (035) 369-285 GSM: (098) 256-081, (098) 722-801
d.o.o. za trgovinu na veliko i malo
vl. Vilko –uriÊ
Rokova, Cernik • Tel. (035) 369-560
POSJETITE NAS U TRGOVINI “FRANCL”
Strossmayerova 20 • Nova GradiπkaTel.: (035) 365-801 • Fax: (035) 331-081
www.grid.hr
RA»UNALA • AUDIO-VIDEO OPREMADIGITALNI FOTOAPARATI I KAMERE
DIGITALNIFOTO I VIDEO STUDIO
d.o.o. ZA GRAFI»KU DJELATNOST I TRGOVINU
vl. Branko GolenkoUlica hrvatske mladeæi 30, ZapreπiÊ
Tel.: (01) 331-1218 • (01) 331-0097Mob.: (091) 590-9548
vl. Zdravka SeniÊ
A. Stepinca 1, Nova GradiπkaTel.: (035) 362-544
178
Zahvaljujemo sponzorima koji su pomogli proslavu stogodiπnjice Druπtva
• Izrada proizvoda tokarenjem na preciznim cnc tokarilicama klase I. • Izrada programa za cnc upravljanje •
• Projektiranje alata i naprava (Pro Enginer, Solidworks, AutoCad) •• Tehnoloπki design • Odræavanje CAD/CAM sustava •
• Projektiranje i izvoenje DNC veza • Izrada alata za plastiku, πtancanje, lijevanje (tlaËno i kokilno) i kovanje •
• Izrada specijalnih naprava • Izrada metalne galanterije •
PrvËa 18, Nova GradiπkaTel./fax: (035) 366-304 • Mob.: (098) 256-000
Salon namjeπtaja Nova GradiπkaTel./fax: (035) 362-770
vl. Dubravka PiπkuliÊ - CapanRelkoviÊeva 26, Nova Gradiπka
Tel.: (035) 362-169 • Fax: (035) 361-874
vl. Ivan AmiÊFrankopanska 17, Cernik
Tel.: (035) 369-355
Drvna industrija “Stjepan SekuliÊ” d.o.o.RelkoviÊeva 13, Nova Gradiπka
Tel.: (035) 362-222 • Fax: (035) 361-453www.di-sekulic.hr
VRTLARIJA
I PEKARA
CAFFE BAR
TRGOVINANA MALO I VELIKO
TRADICIJA TRGOVINSKO-UGOSTITELJSKOG OBRTAPREKO 80. GODINA U VLASNI©TVU OBITELJI KOLINSKI
Slavonskih graniËara 1, Nova Gradiπka
Koæarska 2, Nova GradiπkaTel.: (035) 361-623, 361-764, 361-653
Urije bbNova Gradiπka
Tel.: (035) 361-022Fax: (035)362-580
HRVATSKI AUTOKLUB
AUTO MOTOCENTAR d.o.o.
AUTOKLUB NOVAGRADI©KA
PU»KO OTVORENO U»ILI©TE
179
RevikkuS
ORDINACIJAOPΔE MEDICINE
ZLATA ©ARIΔdr.specij.
• ORDINACIJA OPΔE MEDICINE Marija SokiÊ-BigoviÊ dr. med.Strossmayerova 17, Nova Gradiπka
• ZIDARSKI OBRT Æeljko BakuniÊ Giletinci 80 Tel.: (035) 369-963
• Milan BabiÊ
• Zlatko KurjakoviÊ
• Hinko MihanoviÊ
• Miro SejdiÊ
• Alojz SokiÊ
• Luka Zec
Strossmayerova 17, Nova Gradiπka
Naselje Urije 26, Nova Gradiπka
Tel.: (035) 362-420
Svetog Roka 9, Cernik
Telefon: (035) 369-440, 369-601
RelkoviÊeva 4, Nova GradiπkaTel.: (035) 362-013, 362-144
Tel./fax: (035) 362-782E-mail: [email protected]
Urije bbNova Gradiπka
Tel.: (035) 361-444Fax: (035) 362-507
e-mail: [email protected]
vl. Dinko TerziÊ Cvjetni trg 12, Nova Gradiπka
Tel./fax: (035) 365-999 Mob.: (091) 335-9999
180
LITERATURA
1. Dokumentacija arhiva HPD-a “Tomislav”: Zapisnici UO i Skupπtine, tajniËka izvjeπÊa, programi, napisi u tisku
2. Julije JanËula: Povijest Cernika, Cernik 1980.
3. Spomenica Osnovne πkole “Matija Gubec” Cernik
4. Spomenica HPD-a “Tomislav”, Nova Gradiπka 1975.
5. Skupina autora: 125 godina razvoja πkolstva na podruËju O© “Matija Gubec”, Cernik 1984.
6. Tomislav –uriÊ: Iz povijesti novogradiπkog kraja, Zagreb 1991.
7. Skupina autora: Sedam stoljeÊa Cernika (zbornik radova), Cernik 1994.
8. Alojzije Aga: Povijest Dobrovoljnog vatrogasnog druπtva Cernik (1885.-1995.), Cernik 1995.
9. Alojzije Aga: CerniËke tvornice krajem XIX. i poËetkom XX. stoljeÊa, Cernik 1998.
10. Skupina autora: Æupa Cernik, Cernik 2000.
11. Skupina autora: Godiπnjak æupe Cernik, Cernik 2000.
12. Skupina autora: Godiπnjak MH Nova Gradiπka, Nova Gradiπka 2001.
13. Feliks ValentiÊ: ZaviËajnici, Nova Gradiπka 2001.
14. Feliks ValentiÊ: Novogradiπki leksikon, Nova Gradiπka 2003.
15. Skupina autora: Deset godina OpÊine Cernik, Cernik 2003.
16. Vinko SokiÊ: MuziËka kultura u doba Ilirskog preporoda (diplomska radnja), 1970.
17. Kreπimir KovaËeviÊ: Hrvatski kompozitori i njihova djela, Zagreb 1960.
18. Monografija: 25. godiπnjica Collegium pro musica sacra, Zagreb 1996.
19. Monografija: HORD “Golub” Bjelovar, 111 ”Golubovih” ljeta, Bjelovar 1998.
20. Branimir Kempf: Hrvatsko pjevaËko druπtvo “Vijenac” Poæega, Poæega 1992.
21. Franjo ©ram: Crtice iz hrvatske glazbene kulture, Zagreb 1940.
22. Ivan PandæiÊ: Tragom KaæotiÊeva svjetla, Zagreb 2002.
23. Hrvatska enciklopedija svezak 4, LZ “M. Krleæa”, Zagreb 2002.
24. MuziËka enciklopedija, JLZ, Zagreb 1971.
25. Novinski Ëlanci: Jutarnji list, Vjesnik, VeËernji list, Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije, Brodski list,
Poæeπki list, Glas koncila, Kana, KarlovaËki tjednik, Bitolski vesnik, List iseljenika
Hrvatske, Novogradiπke novine, CerniËki list, Hrvatski list, Vikend, Arena, Studio, Svijet,
©kolske novine
ISBN 953-99213-2-5