1. UVOD a) Razlozi za pokretanje · PDF filetehnološki fakultet usmjereni su na ......

1. UVOD

a) Razlozi za pokretanje studija

Prehrambena industrija predstavlja jednu od vodećih grana privrede Republike Hrvatske. Za to postoje

svi preduvjeti, a iz strategije razvoja pojedinih grana privrede kao što su npr. poljoprivreda i turizam

vidljivo je da će prehrambena industrija imati sve značajnije mjesto u ekonomiji Hrvatske. Približavanjem

Republike Hrvatske europskim integracijama proizvođači hrane biti će suočeni sa sve većom

konkurencijom i novim izazovima glede kvalitete, sigurnosti pa i cijene proizvoda. Zbog svega toga je

jako bitno imati stručnjake koji će biti u stanju osigurati kvalitetnu i sigurnu hranu, konkurentnu u svakom

pogledu na sve zahtjevnijem globalnom tržištu. Studijski programi koje predlaže Prehrambeno

tehnološki fakultet usmjereni su na obrazovanje stručnjaka koji će biti osposobljeni za sve poslove

vezane za proizvodnju i konzerviranje hrane, razvoj novih prehrambenih proizvoda, za nadzor kakvoće

sirovina i gotovih proizvoda te planiranje prehrane. Završetkom studija koje predlaže Prehrambeno

tehnološki fakultet stječu se znanja potrebna za rad i u drugim srodnim industrijama ( kemijska,

farmaceutska … ).

Na Prehrambeno tehnološkom fakultetu predlaže se jedan preddiplomski i tri diplomska studija.

Preddiplomski studij Prehrambene tehnologije objedinjuje discipline kao što su: prehrambeno-

procesno inženjerstvo, kemija i biokemija hrane, te znanost o prehrani koje su nastale

interdisciplinarnim djelovanjem osnovnih prirodnih i tehničkih znanosti, naročito kemije, biokemije,

biologije, matematike i fizike te temeljnih procesno-inženjerskih disciplina.

Preddiplomski studij Prehrambene tehnologije, kao i diplomski studij koji predlaže Prehrambeno

tehnološki fakultet usporediv je s velikim brojem studija Prehrambene tehnologije u zemljama

članicama Europske unije ( Faculty of Food Technology and Biotechnology, Prag, Szent Istvan

University, Faculty of Food Science, Budimpešta, BOKU, Beč ). Kod preddiplomskih studija na

navedenim institucijama, kao i kod studija koje predlaže Prehrambeno tehnološki fakultet, tijekom

prve i druge godine studija u najvećoj mjeri su zastupljeni kolegiji iz temeljnih znanosti (matematika,

biologija, kemija i fizika) koja studentima daju znanja neophodna za svladavanje odabranog studija.

Dijelom u drugoj te u trećoj godini studija stječu se stručna znanja iz prehrambeno-procesnog

inženjerstva, mikrobiologije, kemije i biokemije hrane, znanosti o prehrani i dr. koja studentima

omogućavaju nastavak studija na diplomskom studiju ili uključivanje u radni proces. Na diplomskim

studijima, pored obveznih kolegija studenti se izborom pojedinih skupina izbornih kolegija usmjeravaju

u odgovarajućim područjima studija.

b) Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Prehrambeno tehnološki fakultet je osnovan prije 30 godina i od tada uspješno djeluje u području

obrazovanja stručnjaka iz područja prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva, te organiziranja

i obavljanja znanstveno-istraživačke djelatnosti iz područja prehrambene tehnologije, procesnog

inženjerstva, kemije, fizike, biologije i ostalih prirodoslovnih disciplina. Studij Prehrambene tehnologije

na Sveučilištu u Osijeku ustrojen je još 1971/72. godine u sklopu Poljoprivredno-prehrambeno

tehnološkog fakulteta. Do akademske 1994/95. godine obrazovani su stručnjaci u zvanju diplomirani

inženjer prehrambene tehnologije, a od tada diplomirani inženjeri prehrambene tehnologije i

procesnog inženjerstva, sa tri smjera, smjer prehrambeno inženjerstvo, prehrambeni smjer i smjer

procesno inženjerstvo. Do sada je na Prehrambeno tehnološkom fakultetu diplomiralo 769 studenata.

Od 1998. godine na Prehrambeno tehnološkom fakultetu ustrojen je poslijediplomski studij

prehrambeno inženjerstvo za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti, a od 2002. godine i za

stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz znanstvenog područja biotehničke znanosti,

znanstvenog polja prehrambena tehnologija. Trenutačno na poslijediplomskom studiju za stjecanje

stupnja magistar znanosti studira 20 studenata, a na doktorskom studiju 5.

c) Mogući partneri studija izvan visokoškolskog sustava

Prehrambeno tehnološki fakultet je institucija koja već trideset godina obrazuje stručni kadar iz područja

prehrambene tehnologije. Inženjeri koji su do sada diplomirali na ovom fakultetu (769) zaposleni su u

prehrambenoj i kemijskoj industriji u Republici Hrvatskoj kao i u inozemstvu. Osim toga, mnogi rade u

različitim državnim institucijama, fakultetima, institutima, školama, inspekcijama i sl. Stručnjaci koji su

školovanje završili na Prehrambeno tehnološkom fakultetu uspješno nastavljaju školovanje i na visokim

učilištima u zemljama Europske unije. Uvjereni smo da je cjelokupna prehrambena i kemijska industrija

regije, kao i druge različite institucije zainteresirana za obrazovanje studenata na preddiplomskom,

diplomskom i poslijediplomskom studiju ovog fakulteta.

d) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Diplomske studije koje predlaže Prehrambeno tehnološki fakultet moći će upisati studenti sa nekoliko

biotehničkih i tehničkih fakulteta u Republici Hrvatskoj te studenti sa srodnih fakulteta iz svijeta (prije

svega EU).

Diplomske studije na Prehrambeno tehnološkom fakultetu (Prehrambeno inženjerstvo, Znanost o

hrani i nutricionizam i Procesno inženjerstvo) izravno mogu upisati kandidati koji su završili

preddiplomski studij ovog fakulteta i preddiplomski studij prehrambene tehnologije i nutricionizma na

Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pristupnici koji su završili preddiplomski

studij na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Kemijsko tehnološkom fakultetu, Farmaceutsko-

biokemijskom fakultetu, Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Poljoprivrednom fakultetu

Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku mogu upisati neki od diplomskih studija ovog fakulteta pod

uvjetom polaganja razlike ispita.

Konkretni uvjeti upisa biti će definirani nakon usporedbe pojedinih preddiplomskih studija, a u tu svrhu

Fakultetsko vijeće će imenovati Povjerenstvo.

2. OPĆI DIO

2. 1. NAZIV STUDIJA

Diplomski studij

Procesno inženjerstvo IV. godina 60 ECTS bodova V. godina 60 ECTS bodova ______________________________________ Ukupno 120 ECTS bodova

2. 2. NOSITELJ STUDIJA

Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

2. 3. TRAJANJE STUDIJA

Diplomski studij: 2 godine (IV semestra)

2. 4. UVJETI UPISA NA STUDIJ

Uvjet za upis na studij je završena četverogodišnja škola te položen razredbeni ispit.

Razredbeni postupak se sastoji od vrednovanja uspjeha u srednjoj školi te polaganja

razredbenog ispita iz kemije i matematike. Kandidati koji na osnovi uspjeha u srednjoj školi

ostvare dovoljan broj bodova (definirano u pravilniku o razredbenom postupku) oslobođeni su

polaganja razredbenog ispita.

2. 5. KOMPETENCIJE KOJE STUDENT STJEČE ZAVRŠETKOM STUDIJA

Magistar procesnog inženjerstva stručno i znanstveno je osposobljen za vođenje tehnoloških

procesa u kemijskoj i prehrambenoj industriji te za unapređenje postojećih procesa i tehnologija

i uvođenje novih. Osim toga, navedeni stručnjaci dobivaju potrebna znanja iz područja

optimiranja i projektiranja tehnoloških procesa u procesnoj i prehrambenoj industriji.

Pored općih znanja iz temeljnih znanosti, magistar procesnog inženjerstva stječe stručna znanja

iz projektiranja, modeliranja i simuliranja procesa, ekološkog inženjerstva i srodnih disciplina

koja mu omogućavaju uspješno uključenje u radni proces ili nastavak usavršavanja.

2. 8. STRUČNI ILI AKADEMSKI NAZIV ILI STUPANJ KOJI SE STJEČE ZAVRŠETKOM STUDIJA

Završetkom diplomskog studija Procesno inženjerstvo stječe se akademski naziv magistar

procesnog inženjerstva.

3. OPIS PROGRAMA 3. 1. POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA I/ILI MODULA S BROJEM SATI AKTIVNE

NASTAVE POTREBNE ZA NJIHOVI IZVEDBU I BROJEM ECTS BODOVA I. godina DIPLOMSKI STUDIJ Procesno inženjerstvo Semestar Šifra

kolegija Kolegij P S V ECTS

I PE111 Inženjerska matematika 3 1 2 7 I PE112 Inženjerska kemija 3 1 2 7 I PE113 Bilanca tvari i energije 1 3 3

I PE114 Modeliranje operacija i procesa 2 2 5

I PE115 Termotehnika 2 1 4 I MB111 Upravljanje poduzećima 2 3 I PE116 Strani jezik 1 1

UKUPNO 14 3 9 SVEUKUPNO 26

30,0

Semestar Šifra


II PE121 Osnove bioprocesnog inženjerstva 3 1 2 7

II PE122 Jedinične operacije u procesnom inženjerstvu 4 2 2 9

II PE123 Kemijski i biokemijski reaktori 3 1 5 II PE124 Automatizacija procesa 2 2 4

II PE125 Ambalažni materijali i ambalaža 2 1 4

II PE116 Strani jezik 1 1 UKUPNO 15 4 7

SVEUKUPNO 26

30,0 II. godina Semestar Šifra


III PE211 Projektiranje uređaja u procesnoj industriji 3 2 1 7

III PE212 Konstrukcijski materijali, korozija i zaštita 2 2 4

III Izborni kolegij A-I 3 2 III Izborni kolegij A-II 3 2

12

III Diplomski rad 7 7 UKUPNO 11 2 14

SVEUKUPNO 27

30,0 Semestar Šifra


IV PE221 Optimizacija i projektiranje procesa 2 1 1 5

IV Izborni kolegij B-I 2 2 IV Izborni kolegij B-II 2 2 IV Izborni kolegij B-III (2) (2)

min 12

IV Diplomski rad 8 2 13 UKUPNO 8 9 9

SVEUKUPNO 26

30,0

IZBORNI KOLEGIJI Modul A (Ekološko inženjerstvo) - Izborni kolegiji A Semestar Šifra


III PE231A Bioprocesi u zaštiti okoliša 3 2 6

III PE232A Procesno ekološko inženjerstvo 3 2 6

III PE233A Projektiranje procesa i zaštita okoliša 3 2 6

III PE234A Procesi obradbe otpadnih voda 3 2 6

Modul A (Ekološko inženjerstvo) - Izborni kolegiji B Semestar Šifra


IV FT331 Instrumentalne metode analize 2 2 4

IV PE241A Upravljanje kakvoćom vode i procesi obradbe vode 2 2 4

IV PE242A Energija i okoliš 2 2 4

IV PE243A Racionalizacija energetskih utrošaka 1 1 2

IV PE244A Membranski procesi 2 2 4 IV PE245A Industrijska ekologija 2 2 4 IV PE246A Zelena kemija 1 1 2

* Jedan od izbornih kolegija iz skupine B student može izabrati i sa drugih studija na Sveučilištu ili drugim visokim učilištima Modul B (Inženjerstvo organskih i anorganskih materijala) - Izborni kolegiji A Semestar Šifra


III PE231B Procesi organske industrije 3 2 6 III PE232B Procesi anorganske industrije 3 2 6

III PE233B Prehrambeno-procesno inženjerstvo 3 2 6

III PE234B Izolacija prirodnih produkata 3 2 6 Modul B (Inženjerstvo organskih i anorganskih materijala) - Izborni kolegiji B Semestar Šifra


IV FT331 Instrumentalne metode analize 2 2 4

IV PE243A Racionalizacija energetskih utrošaka 1 1 2

IV PE241B Kemija i tehnologija deterdženata i sapuna 2 2 4

IV PE242B Kemija i tehnologija kozmetičkih proizvoda 2 2 4

IV PE243B Tehnologija škroba 2 2 4 IV PE244B Tehnologija šećera 2 2 4 IV PE245B Tehnologija ulja 2 2 4 IV PE246B Energetika 1 1 2

* Jedan od izbornih kolegija iz skupine B student može izabrati i sa drugih studija na Sveučilištu ili drugim visokim učilištima

3. 2. OPIS PREDMETA

NAČIN IZRAČUNA ECTS BODOVA

1. U namjeri da se odredi objektivan i jedinstven način vrednovanja stvarnog studijskog opterećenja (SSO) tijekom semestra, a da se istovremeno transparentno izračuna stvarno studijsko opterećenje, ukupan broj norma sati za svaki kolegij izračunat je prema sljedećoj formuli:

SATI SSO = Px3 + Sx2 + Vx1

Mišljenja smo da student za svaki sat predavanja mora voditi bilješke, a zatim iz bilješki sa

predavanja i iz ostale literature učiti za ispit. Za svaki sat seminara student dio obveza odradi tijekom izvođenja seminara, a kod kuće prema predlošku pripremi seminarski rad i kasnije ga izloži usmeno. Za svaki sat vježbi student najčešće dodatno kod kuće mora napisati izvješće sa opisom rada, potrebnim izračunima i tabličnim i/ili grafičkim prikazom rezultata. Iz navedenih razloga broj sati predavanja pomnožen je koeficijentom tri, broj sati seminara pomnožen je koeficijentom dva, a broj sati vježbi pomnožen je koeficijentom jedan. Izračunata vrijednost predstavlja broj sati stvarnog studijskog opterećenja studenta.

2. Raspoloživi broj ECTS bodova u semestru je 30, a za dobivanje ECTS bodova za svaki kolegij

podijeljen je ukupni raspoloživi broj bodova u semestru sa ukupnim brojem sati stvarnog studijskog opterećenja (SSO) u semestru, što je za navedeni primjer:

30 : 56 = 0,5357143

Dobivena vrijednost predstavlja broj sati stvarnog studijskog opterećenja potrebnih za jedan ECTS

bod, a zbog različitog broja sati studijskog opterećenja ova vrijednost različita je za svaki semestar.

3. Broj sati stvarnog studijskog opterećenja za svaki kolegij pomnožen je dobivenim koeficijentom i

izračunati su ECTS bodovi za svaki pojedini kolegij. Radi pojednostavljivanja, gdje god je bilo moguće, vrijednosti su zaokružene na cjelobrojne. Time je studentima olakšan izbor i kombiniranje Izbornih kolegija u zadanom broju ECTS bodova. Izuzetak je učinjen samo tamo gdje su kolegiji sa jednakim opterećenjem podijelili neparan broj ECTS bodova pa su vrijednosti zaokružene na pola boda.

4. Diplomski rad je vrednovan sa 20 ECTS bodova.

Primjer:

Predavanja Seminari Vježbe

P S V

SATI STVARNOG

STUDIJSKOG OPTEREĆENJA

ECTS BODOVI

ECTS BODOVA PO SATU

STVARNOG STUDIJSKOG

OPTEREĆENJA 4 2 2 18 9,6 → 10 3 2 11 5,9 → 6 3 1 1 12 6,4 → 6 3 2 11 5,9 → 6 1 1 4 2,1 → 2

SUMA: 14 3 8 56 30,0 0,5357143 * Tjelesna i zdravstvena kultura nije uvrštena u izračun ECTS bodova.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE SVAKOG PREDMETA I/ILI MODULA

Na kraju svakog semestra provodit će se anonimna anketa među studentima, radit će se analiza prolaznosti studenata na ispitima, a izvedbu nastavnog plana pratit će Odbor za nastavu, Fakultetsko vijeće i Uprava Fakulteta.

OPIS PREDMETA DIPLOMSKOG STUDIJA PROCESNOG INŽENJERSTVA Naziv kolegija Inženjerska matematika Šifra PE111 Status kolegija Obvezni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar Nositelj kolegija Dr. sc. Dragan Jukić, redoviti profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Pogreške. Vrste pogreški. Apsolutna i relativna pogreška. Signifikantne znamenke. Inverzni problem u teoriji pogrešaka. Interpolacija: Lagrangeov i Newtonov oblik interpolacionog polinoma. Ocjena pogreške. Linearni interpolacijski spline. Kubični interpolacijski spline. Rješavanje nelinearne jednadžbe: Metoda bisekcije. Metoda jednostavnih iteracija. Newtonova metoda i modifikacije. Problemi najmanjih kvadrata: Definiranje problema i primjeri. Linearni problem najmanjih kvadrata. Nelinearni problemi najmanjih kvadrata. Gauss-Newtonova metoda. Aproksimacija funkcija. Najbolja L2 aproksimacija. Ortogonalni polinomi. Čebiševljevi polinomi. Najbolja L∞ aproksimacija. Numerička integracija: Trapezno pravilo. Newton-Cotesova formula. Simpsonovo pravilo. Numeričko rješavanje običnih diferencijalnih jednadžbi: Eulerova metoda. Metoda Runge - Kutta. Deskriptivna statistika: Grafičko predočavanje podataka. Srednje vrijednosti, median, mode, standardna devijacija, histogram i poligon frekvencija.

Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)

Studente će se upoznati s glavnim idejama i metodama numeričke matematike i deskriptivne statistike. Pri tome, izbjegavat će se dokazivanje teorema, osim u slučaju konstruktivnih dokaza koji sami po sebi upućuju na izgradnju ideja ili metoda.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 3 1 2 (ukupno) Način polaganja ispita

Ispit se polaže nakon odslušanih predavanja i obavljenih vježbi, a sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Tijekom semestra organizirat će se pismene zadaće koje mogu zamijeniti pismeni dio ispita. Studenti mogu izraditi seminarski rad. Uspješno urađen seminarski rad utječe na konačnu ocjenu iz kolegija.

Bodovi 7 Jezik hrvatski Obvezna literatura

[1] R.Scitovski, Numerička matematika, Odjel za matematiku, Osijek, 2000. [2] G.R. Iversen, Statistics, The Conceptual Approach, Springer, Berlin, 1997.

Preporučena literatura

[1] D.Kincaid, W.Cheney, Numerical Analysis, Brooks/Cole Publishing Company, New York, 1996. [2] J.Stoer, R.Bulirsch, Introduction to Numerical Analysis, 2nd Ed.,Springer Verlag, New York, 1993. [3] B.P. Demidovič, I.A. Maron, Computational Mathematics, Mir Publisher, Moscow, 1987.

Naziv kolegija Inženjerska kemija Šifra PE112 Status kolegija Obvezni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar I Nositelj kolegija Dr. sc. Marijan Šeruga, redoviti profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Predavanja: Kemijska termodinamika. Zakoni i jednadžbe kemijske termodinamike. Termodinamička svojstva otopina. Fazne ravnoteže jednokomponentnih i dvokomponentnih sustava. Kemijska termodinamika realnih kemijskih sustava. Primjena kemijske termodinamike u inženjerstvu. Kemijska inženjerska kinetika. Zakoni i jednadžbe kemijske kinetike. Složene kemijske reakcije.. Homogene i heterogene katalitičke reakcije. Mehanizmi kemijskih reakcija. Primjena kemijske kinetike u inženjerstvu. Koloidni sustavi. Optička, molekularno-kinetička i električna svojstva koloidnih sustava. Struktura i stabilnost koloidnih sustava. Koloidni sustavi u industriji. Kemija materijala. Kemija anorganskih materijala. Metali i legure. Kemija silikata. Kemija organskih materijala. Kemija polimernih materijala. Kemija celuloze i papira. Kemija površinsko aktivnih tvari. Novi inženjerski materijali. Supervodiči. Organski vodljivi polimeri. Nanomaterijali. Vježbe: Destilacija azeotropnih smjesa. Viskoznosti tekućina. Ekstrakcija. Adsorpcija iz otopina. Određivanje energetskih promjena pri kemijskim reakcijama. Određivanje kinetičkih parametara kemijskih reakcija. Reološka svojstva koloida. Kemijska svojstva metala i legura. Kemijska svojstva papira. Elektrokemijska svojstva vodljivih polimera.


Cilj kolegija je stjecanje i produbljivanje znanja iz onih područja kemije koja su bitna za razumijevanje i studij ostalih inženjerskih kolegija i odgovarajućih tehnologija. Student stječe znanja neophodna za rješavanje inženjerskim problema u kemijskoj industriji i srodnim industrijama.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 3 1 2 (ukupno) 45 15 30 Način polaganja ispita

Ispit se polaže usmeno, a tijekom predavanja predviđene su i dvije pismene provjere znanja

Bodovi 7 Jezik hrvatski, engleski Obvezna literatura

1. R. Gopalan, D. Venkappayya, S. Nagarajan: Engineering Chemistry Vikas Publishing House Pvt. Ltd., New Delhi, 2000.

2. J.M. Smith, H.C. Van Ness, M. Abbott: Introduction to Chemical Engineering Thermodynamics. McGraw-Hill Science,New York, 2000.

3. S.I. Sandler: Chemical and Engineering Thermodynamics. Wiley, New York,1998.

4. J. H. Espenson: Chemical Kinetics and Reaction Mechanisms. McGraw-Hill Science, New York, 2002.

J.I. Gersten, F. W. Smith, The Physics and Chemistry of Materials, Wiley, 2001.


1. J.M. Smith: Chemical Engineering Kinetics. McGraw-Hill Science, New York, 1981.

2. J.W. Nicholson: The Chemistry of Polymers. Royal Society Chemistry, Cambridge, 1997.

J. C. Roberts: The Chemistry of Paper. Royal Society Chemistry, Cambridge, 1996.

Naziv kolegija Bilanca tvari i energije Šifra PE113 Status kolegija Obvezni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar I Nositelj kolegija Dr. sc. Bernarda Šeruga, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Temeljni zakoni, pojmovi i tehnike u kemijsko inženjerskim računanjima. Procesi i procesne varijable. Bilanca tvari (opći oblik, diferencijalna bilanca, integralna bilanca). Bilanca tvari stacionarnih procesa. Bilanca tvari nestacionarnih procesa. Računanja na temelju bilanci tvari stacionarnih procesa (sustavi linearnih jednadžbi). Bilance tvari procesa s jednom procesnom jedinicom bez i s kemijskom reakcijom. Bilance tvari procesa s više procesnih jedinica bez i s kemijskom reakcijom. Bilance tvari procesa s povratnim tijekom, obilaznim tijekom i djelomičnim ispustom bez i s kemijskom reakcijom. Energija i kemijsko inženjerstvo. Temeljni pojmovi u bilancama energije. Opći oblik bilance energije. Bilanca energije zatvorenih sustava. Bilanca energije otvorenih sustava (stacionarni procesi). Računanja u kemijskom inženjerstvu na temelju bilanci energije. Bilance energije jednokomponentnih procesa. Bilance energije višekomponentnih procesa. Bilance energije procesa bez kemijske reakcije. Bilance energije procesa s kemijskom reakcijom. Istovremene bilance tvari i energije. Računanje na temelju bilanci tvari i energije uz uporabu numeričkih metoda i računala.


Upoznati studente s primjenom načela održanja mase i energije na kemijske procese, te ih uvesti u kemijsko inženjersku analizu i računanje stacionarnih i nestacionarnih procesa.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 3 (ukupno) 15 45 Način polaganja ispita

Pismeni ispit. Pismena provjera najmanje dva puta tijekom semestra.


1. Himmelblau: Basic Principles and Calculations in Chemical Engineering. Prentice Hall, New Jersey, 1982.

2. Felder, Rousseeau: Elementary Principles of Chemical Processes. J. Wiley, New York, 1986.


1. Luyben, Wenzel: Chemical Process Analysis: Mass and Energy Balances. Prentice Hall, New Jwrsey, 1988.

Naziv kolegija Modeliranje operacija i procesa Šifra PE114 Status kolegija Obvezni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar I Nositelj kolegija Dr. sc. Damir Magdić, docent Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Predavanja: Definicija realnog sustava i modela (ulazne, izlazne veličine i prostor stanja). Klasifikacija matematičkih modela. Metodologija razvoja matematičkih i računalnih modela. Analiza matematičkih modela i realnih sustava. Metodologija modeliranja procesa s usredotočenim i raspodjeljenim veličinama stanja. Modeli stacionarnih stanja. Linearno programiranje (osnove simpleks metode). Osnove primjene računalnog vida u tehnološkim procesima. Osnove primjene zvuka u tehnološkim procesima. Primjeri: modeli kemijskih i enzimskih reakcijskih mehanizama, stacionarna stanja pH i procesa uparavanja, primjena modela linearnog programiranja (optimiranje tehnoloških procesa), primjena računalnog vida u tehnološkim procesima, primjena zvuka u tehnološkim procesima. Vježbe: Modeli stacionarnih stanja kemijskih reakcijskih mehanizama. Stacionarni i dinamički model pH u protočnom reaktoru. Model sterilizacije hrane. Model smrzavanja hrane. Optimiranje u procesima proizvodnje hrane. Modeliranje parametara procesa primjenom računalne analize slike. Modeliranje primjenom metode odziva zvučnog impulsa. Simulacija različitim računalnim programima.


- primjena osobnih računala i računalnih programa u inženjerske svrhe - izrada bilanci mase i energije, primjena matematičkih metoda, izračuni i

statistička obrada podataka - optimiranje operacija i procesa primjenom gotovih modela - optimiranje operacija i procesa primjenom različitih računalnih programa


Izrada seminarskog rada (ocjena rada i usmenog izlaganja), polaganje ispita na kraju računalnih vježbi, pismeni i usmeni dio ispita


1. D. Magdić: Numeričke metode. PTF, Osijek, 2001. 2. Ž. Kurtanjek: Matematičko modeliranje procesa. PBF, Zagreb, 2000. 3. D. Magdić: Računalna analiza slike, PTF, Osijek, 2001. 4. … Inženjerski priručnik - ip1, Školska knjiga, Zagreb, 1996


1. V. Čerić: Simulacijsko modeliranje. Školska knjiga, Zagreb, 1993. 2. V. Žiljak: Simulacija računalom. Školska knjiga-SNL, Zagreb, 1982. 3. J. Božičević: Temelji automatike 1. Školska knjiga, Zagreb, 1990. 4. J. Božičević: Temelji automatike 2. Školska knjiga, Zagreb, 1990. 5. T. Stuart: Mathematical modelling of food processing operations. Elsevier

Applied Science Publishers Ltd, London and New York, 1992.

Naziv kolegija Termotehnika Šifra PE115 Status kolegija Obvezni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar I Nositelj kolegija Dr. sc. Bernarda Šeruga, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Sagorijevanje. Toplinski efekti procesa sagorjevanja. Toplinska moć goriva. Sastav i količina produkata sagorijevanja. Vrste ložišta. Kotlovska postrojenja. Proizvodnja tehničke i tehnološke pare. Sistemi rashladne vode s kružnim tokom. Rashladni tornjevi. Postupci dimenzioniranja. Hlađenje u tehnološkom procesu. Materijalna i toplinska bilanca. Vrste rashladnih postrojenja. Određivanje rashladne moći postrojenja. Proračun snage i dimenzioniranje kompresora. Proračun, dimenzioniranje i vrste isparivača. Toplinska bilanca rashladne komore. Toplinska bilanca mrazne komore. Toplinska bilanca uređaja za smrzavanje. Toplinske pumpe. Klimatizacija i klimatizatori. Tijekom seminara obrađuju se primjeri proračunavanja i dimenzioniranja konkretnih slučajeva iz pređenog gradiva. Određivanje sastava dimnih plinova i određivanje temperaturnog profila u procesima prijenosa topline.


Upoznavanje studenata s radom industrijskih rashladnih postrojenja i hlađenjem u tehnološkim procesima, te s proizvodnjom tehničke i tehnološke pare.


Pismeno i/ili usmeno. Pismena provjera najmanje dva puta tijekom semestra.


1. F. Bošnjaković: Nauka o toplini III dio. Tehnička knjiga, Zagreb, 1986. 2. E. Beer: Priručnik za dimenzioniranje uređaja kemijske procesne

industrije. Kemija u Industriji, Zagreb, 1985. 3. E. Hnatko: Osnove termodinamike i termotehnike. Slavonski Brod, 1995.


1. I. Dencer: Refrigeration Systems and Applications. John Wiley & Sons, 2003.

2. W.F. Stoeckers: Industrial Refrigeration Handbook. McGrow Hill Professional, 1998.

Naziv kolegija Engleski jezik Šifra PE116 Status kolegija Obvezni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar I + II Nositelj kolegija Mr. sc. Lidija Obad, viši predavač Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Studentima se prezentiraju teme sukladne stručnim kolegijima, vezane uz ambalažne materijale, operacije u procesnom inženjerstvu, otpadne vode, energiju i okoliš, procese u prehrambenoj industriji. Obrađuju se različiti znanstveni diskursi i njihove retoričke funkcije na makro i mikro razini. Predstavljaju se načini integriranja izvanlingvističkih i lingvističkih znanja u generiranju značenja na rečeničnoj i nadrečeničnoj razini. Obrađuju se imeničke grupe, koordinacija i subordinacija rečenica, prijedložne i participne fraze u funkciji modifikatora.


Cilj nastave je osposobiti studente u prepoznavanju organizacije teksta radi lakšeg razuimijevanja i interpretiranja složenih diskursa na mikro i makro razini , te daljnje proširenje stručne leksike.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1+1 (ukupno) 30 Način polaganja ispita

Ispit se polaže pismeno i usmeno na kraju zimskog i ljetnog semestra uz dodatna testiranja tijekom godine.

Bodovi 1+1 Jezik engleski Obvezna literatura

1. L.Obad: An English Workbook for Students of Food Technology III, Prehrambeno tehnološki fakultet, Osijek, 2003.

2. L.Obad:Radni materijali iz engleskog jezika za studente četvrte godine, PTF, Osijek, 2003.

3. Ž.Bujas: Veliki englesko-hrvatski rječnik, Globus, Zagreb, 1999.


1. R.Carter&R.Hughes&McCarthy:Exploring Grammar in Context, CUP,2000.

2. Ž.Bujas: Veliki hrvatsko –engleski rječnik, Globus, Zagreb, 1999.

Naziv kolegija Njemački jezik Šifra PE116 Status kolegija Obvezni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar I + II Nositelj kolegija Spasenija Moro, profesor, predavač Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Zbirka tekstova omogućava studentu nadogradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Stručni tekst se koristi za usvajanje jezičnih fenomena na leksičkoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini koji doprinose boljem razumijevanju poruke teksta. Odabir tekstova se provodi na osnovi kolegija struke i obuhvaća inženjersku kemiju, procese obrade otpadnih voda, tehnologije i kemije različitih proizvoda. Student uči razumjeti tekst kroz globalno i detaljno čitanje, sintetizira svoje znanje i vještine u pismenom i usmenom izražavanju kod reproduciranja poruka teksta. Osobito se ukazuje na zastupljenost stručne terminologije čije razumijevanje može olakšati poznavanje struke. Student uči razumjeti riječi u kontekstu struke logičnim povezivanjem elemenata iz struke.


Svladavanje vještina čitanja za bolje i lakše razumijevanje teksta na višem stupnju jezične složenosti i uže specijalnosti. Usvajanje stručnog vokabulara. Razvijanje vještine pisanja za potrebe reproduciranja teksta u obliku sažetka i postavljanja pitanja za bitne informacije u tekstu.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1+1 (ukupno) 30 Način polaganja ispita

Pismeni ispit 2 puta u semestru, a nakon II semestra pismeni i usmeni ispit

Bodovi 1+1 Jezik hrvatski i njemački jezik Obvezna literatura

S. Moro: Radni materijal iz njemačkog jezika, (Zbirka tekstova iz literature stručnih kolegija) I. Medić: Kleine deutsche Grammatik, Školska knjiga, Zagreb,1999. T. Marčetić: Deutsche Grammatik im Ueberblick, Školska knjiga, Zagreb, 1999. M. Uroić, A. Hurm: Njemačko - hratski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1994.


Z. Glovacki-Bernardi: Osnove njemačke gramatike, Školska knjiga, Zagreb, 1996. B. Jakić, A. Hurm: Hrvatsko - njemački rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1991. G. Wahrig: Deutsches Woerterbuch, Bertelsmann Lexikon Verlag, Guetersloh, 1997

Naziv kolegija Osnove bioprocesnog inženjerstva Šifra PE121 Status kolegija Obvezni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar II Nositelj kolegija Dr. sc. Božidar Šantek, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Biotehnologija i biokemijsko inženjerstvo. Osnove mikrobiologije, stanice, prokarioti, eukarioti, stanične komponente, nutrijenti. Enzimi, kinetika, Michaelis-Menten, imobilizirani enzimi. DNA replikacija, transkripcija, translacija, regulacija metabolizma. Metabolički putovi, aerobni metabolizam glukoze, anaerobni metabolizam. Rast stanice.Stehiometrija i kinetika mikrobnog rasta i nastajanja produkata. Karakteristike bioprocesa-stehiometrija, prinos, produktivnost. Šaržni, šaržni s pritokom supstrata i polukontinuirani uzgoj. Kontinuirani uzgoj- kemostat, turbidistat, sustavi s reciklacijom stanica. Miješanje, uloga miješanja. Aeracija i prijenos kisika u bioreaktorima. Kisikove elektrode, OTR. Sterilizacija hranjivih podloga i opreme. Bioreaktori- konfiguracija i industrijska primjena. Izbor, scale-up, scale-down, rad i kontrola bioreaktora. Izdvajanje i pročišćavanje produkata. Upstream i downstream procesi- pregled, integracija u bioprocesu.


Stjecanje inženjerskih znanja za planiranje, pripremu i vođenje osnovnih bioprocesa.


Izrada seminarskog rada (ocjena rada i usmenog izlaganja), polaganje ispita iz kolegija koji se sastoji od 2 pismena ispita tijekom semestra i završnog usmenog ispita.


1. M.D.Doran, Bioprocess Engineering Principles, AP, NY, 1995. 2. V.Marić et al. Biokemijsko inženjerstvo-skripta, PBF, Zagreb, 1991. 3. J.E.Bailey, D.F.Ollis, Biochemical Engineering Fundamentals McGraw-Hill

(1986).


1. K.van't Riet, J.Tramper, Basic Bioreactor Design, M.Dekker, New York, (1991)

2. H.W.Blanch, D.S.Clark, Biochemical Engineering, Marcel Dekker, New York, 1996.

Naziv kolegija Jedinične operacije u procesnom inženjerstvu Šifra PE122 Status kolegija Obvezni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar II semestar Nositelj kolegija Dr. sc. Srećko Tomas, redoviti profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Mehaničko fizikalne operacije: Karakterizacija grubodisperznih sustava. Osnove mehaničkih makroprocesa. Operacije razdvajanja u strujnom polju slobodno dispergiranih čestica (Sedimentacija u polju gravitacijske i centrifugalne sile). Operacije razdvajanja u poroznoj sredini (Filtracija i Centrifugalna filtracija). Sortiranje. Operacije električnog i magnetnog razdvajanja. Operacije kontaktiranja (Fluidizacija, Miješanje i mijesenje). Usitnjavanje. Rasprskivanje. Operacije uvećanja veličine čestica: Mehanizmi vezivanja čestica. Aglomeracija, briketiranje i tabletiranje. Operacije uz prijenos topline i tvari: Isparivanje. Ekstrakcija (izluživanje) i otapanje. Kristalizacija. Sušenje. Vlaženje. Svojstva vlažnog zraka, dijagrami vlažnosti, potreba zraka i topline pri sušenju, rekuperacija topline pri sušenju. Apsorpcija. Destilacija. Adsorpcija. Flotacija. Membranski procesi. Seminar: upoznavanje s najčešće upotrebljavanim uređajima u industriji Vježbe: auditorne – rješavanje računskih primjera; industrijske; laboratorijske: Granulometrijska analiza, Radijacijsko sušenje i sušenje u fluidizirajućem sloju, Psihrometrijsko određivanje vlažnosti zraka; industrijske vježbe.


Cilj ovog predmeta je upoznati studente s osnovnim i pomoćnim tehnološkim operacijama i uređajima, koji su sastavni dio svakog industrijskog procesa, kako mehaničko-fizikalnim, tako i sa separacijskim, te operacijama koji se osnivaju na fenomenima prijenosa topline i tvari.


Pismeno te po potrebi usmeno. Provjera znanja provodi se tijekom semestra, a svaki pismeni ispit obuhvaća po dvije nastavne cjeline.


1. S. Tomas: Mehaničko fizikalne operacije. Interna skripta, Osijek, 1999. 2. S. Tomas: Operacije uz prijenos topline - Uparivanje. Interna skripta,

Osijek, 1999. 3. S. Tomas: Ekstrakcija (izluživanje) i otapanje, kristalizacija i destilacija.

Interna skripta, Osijek, 1997. 4. S. Tomas: Sušenje. Apsorpcija plinova. Interna skripta, Osijek, 1999. 5. S. Tomas: Konvekcijsko sušenje, suvremena dostignuća kod proračuna.

Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek, 2001.


1. J. M. Coulson, et al.: Chemical Enginnering I-V. Pergamon Press, Oxford. 1999

2. R. H. Perry, D. W. Green: Perry’s Chemical Engineer’s Handbook. 7nd Ed, McGraw-Hill, New York, 1997.

3. A. S. Mujumdar: Handbook of Industrial Drying. 2nd ed., Vol. 1 and 2., Marcel Dekker, Inc., New York, 1995.

4. J. Welti-Chanes, J.F. Velez-Ruiz, G.V. Barbosa-Canovas: Transport Phenomena in Food Processing, CRC Press LLC, Boca Raton, London, New York, Washington D.C., 2003.

5. A. Ibarz, G.V. Barbosa-Canovas: Unit Operations in Food Engineering, CRC Press LLC, Boca Raton, London, New York, Washington D.C., 2003.

Naziv kolegija Kemijski reaktori i bioreaktori Šifra PE123 Status kolegija Obvezni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar II Nositelj kolegija Dr. sc. Đurđa Vasić-Rački, redoviti profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Uvod-Temeljne definicije. Tipovi reaktora. Kemijski reaktor, Bioreaktor. Idealni reaktori (kotlasti, kotlasti protočni reaktor, kotlasti protočni s dotokom, kaskada, cijevni ), Membranski reaktor. Bilance tvari i energije u reaktorima. Kemijska kinetika, enzimska kinetika, mikrobiološka kinetika. Kinetički modeli. Miješanje i strujanje u reaktorima. Raspodjela vremena zadržavanja. Prijenos tvari plin-kapljevina-kLa. Katalizatori-biokatalizatori – stabilnost, aktivnost. Prijenos tvari plin-krutina; kapljevina krutina. Prijenos topline. Potrošnja energije. Izbor reaktora.


Kroz ovaj kolegij studenti će se upoznati s temeljnim principima i potrebnom metodologijom za razvoj i izvedbu kemijskih reaktora i bioreaktora.




1. Z. Gomzi, Kemijski reaktori Gomzi, HINUS, Zagreb, 1998. 2. O.Levenspiel, Chemical Reaction Engineering, J.Wiley, New York, 1999. 3. H.W.Blanch, D.S.Clark, “Biochemical Engineering”, Marcel Dekker, New

York, 1996. 4. J.E.Bailey, D.F.Ollis, Biochemical Engineering Fundamentals McGraw-Hill

(1986). 5. A.Scragg ed. Biotechnology for Engineers - Biological Systems in

Technological Processes, Ellis Horwood Limited, Chichester, (1988).


1. Đ.Vasić-Rački, Z.Gomzi, KEMIJSKO REAKCIJSKO INŽENJERSTVO, Kem. Ind., 24 (1975) 125-128.

2. Đ.Vasić-Rački, E.Pajc, REAKTORI S ENZIMSKIM KATALIZATOROM, Kem.Ind., 28 (1979) 313-317.

3. Đ.Vasić-Rački, HISTORY OF INDUSTRIAL BIOTRANSFORMATIONS-DREAMS AND REALITIES. In: Liese, A., Seelbach, K., Wandrey C. (Eds): Industrial Biotransformations.: Wiley-VCH, Weinheim, 2000, 3-29

4. J.A.Williams, KEYS TO BIOREACTOR SELECTION, CEP 2002, 34. 5. K.van't Riet, J.Tramper, Basic Bioreactor Design, M.Dekker, New York,

(1991)

Naziv kolegija Automatizacija procesa Šifra PE124 Status kolegija Obvezni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar II Nositelj kolegija Mr. sc. Josip Tomac, viši predavač Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Proizvodni sustav, industrijsko postrojenje i njihove vrste. Zadaća vođenja procesa i stratifikacija zadataka vođenja. Veza čovjek-stroj. Primjena računala za vođenje procesa. Informatizacija i automatizacija proizvodnog sustava. Osnovna struktura sustava za automatsko vođenje procesa. Primjeri iz prakse. Sustav za mjerenje i prikaz procesnih veličina. Sustav automatskog upravljanja. Prednosti digitalne realizacije regulatora. Svojstva PLCova i njihovo programiranje. Povezivanje procesnog računala s procesom. Procesna (operativna) jedinica - središnja jedinica sustava za automatsko vođenje procesa. Strukture procesne jedinice za sasvim jednostavne i složene sustave. Centralne, decentralne, hijerarhijske i distribuirane strukture. Nadzorna jedinica - podsustav za komunikaciju operater-proizvodni sustav. Oprema za realizaciju procesne i nadzorne jedinice. Komunikacijski sustavi za primjenu u industriji. Prijenosne tehnologije/standardi opće namjene na kojima se temelje neki industrijski komunikacijski standardi. Fieldbus komunikacijske tehnologije; ASI, PROFIBUS, CAN, BITBUS. Specijalizirane mreže za PLCove; Melsecnet, SINEC, DataHighway. Programska podrška u sustavima za automatizaciju (SCADA). Korisnički programski alati. PC kao nadzorna jedinica. Povezivanje standardnih office paketa/aplikacija u sustav automatizacije. Projektiranje i održavanje sustava za automatizaciju.



Uspješno obavljene laboratorijske vježbe i završni usmeni ispit.


Jović, F.: Kompjutersko vođenje procesa, Zveza organizacij za tehničko kulturo Slovenije, Ljubljana, 1988.


Perić, N.: Automatizacija postrojenja i procesa - predavanja, Zavodska skripta, FER, Zagreb, 2000.

Crispin, A. J.: Programmable Logic Controllers and their Engineering Applications, McGraw-Hill Publishing Company, 1997.

Smiljanić, G.: Računala i procesi, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

Naziv kolegija Ambalažni materijali i ambalaža Šifra PE125 Status kolegija Obvezni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar II Nositelj kolegija Dr. sc. Marijan Šeruga, redoviti profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Predavanja: Značaj i uloga ambalaže. Podjela i funkcija ambalaže. Elementi kreiranja ambalaže. Ambalažni materijali: metali (bijeli lim, aluminij, kromirani lim, čelici), staklo, plastične mase, laminati, papir, karton i ljepenka, drvo, tekstil. Biorazgradivi ambalažni materijali. Ambalažni oblici. Kemijske interakcije proizvod-ambalaža-okoliš. Procesi permeacije i migracije. Novija odstignuća u pakiranju. Aktivno i inteligentno pakiranje. Ambalaža i okoliš. Ekološki prihvatljiva ambalaža. Recikliranje ambalaže. Ambalaža za pakiranje proizvoda kemijske industrije. Sigurnosni i zakonski aspekti vezani za upotrebu i primjenu ambalaže.


Cilj ovog kolegija je upoznavanje studenata sa ambalažnim materijalima koji se upotrebljavaju u pakiranju raznih proizvoda te sa tehnologijom pakiranja. Isto tako, studenti će dobiti znanje iz interakcija koje se odvijaju u sustavu proizvod-hrana-ambalaža. Ta znanja će dati osnove za praktični rad u industriji.


Pismeni ispit i/ili 2 pismena ispita tijekom semestra


1. G. L. Robertson: Food Packaging-Principles and practice. Marcel Dekker, New York, 1993.

2. P. Ackerman, M. Jägerstad, T. Ohlsson: Foods and Packaging Materials-Chemical Interactions. The Royal Society of Chemistry, Cambridge, 1997.

3. R. Coles, D. McDowel, M. J. Kirwan: Food Packaging Technology. Blackwell Publishing, CRC Press, New York, 2003.

4. R. Ahvenainen: Novel Food Packaging Techniques. Woodhead Publishing, Cambridge, 2003.


1. N. Stričević: Suvremena ambalaža 1. Školska knjiga, Zagreb, 1982. 2. N. Stričević: Suvremena ambalaža 2. Školska knjiga, Zagreb, 1983.

Naziv kolegija Projektiranje uređaja u procesnoj industriji Šifra PE 211 Status kolegija Obvezni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar IV. Nositelj kolegija Dr. sc. Mate Bilić, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Procesne sheme; uređaji, postrojenja, pogoni, industrijski objekti. Simboli. Standardi. Specifikacije. Predradnje i uvjeti projektiranja uređaja. Uloga procesnog inženjera u projektiranju uređaja. Istraživanje i razvoj. Osnove strojnog konstruiranja uređaja. Konstrukcijski materijali. Osnove proračunavanja. Primjena teorije sličnosti. Dimenzionalna analiza. Modeliranje. Projektiranje jediničnih procesnih uređaja: cjevovodi, spremnici, armature, pumpe i kompresori, transporteri, usitnjavanje, miješanje, kemijski i biokemijski reaktori, klasiranje, hidrocikloni i aerocikloni, taložnici, filtracijski uređaji, izmjenjivači topline, isparivači, kristalizatori, apsorberi, destilacija i rektifikacija, adsorpcija, ekstrakcija, sušenje. Uređaji za mjerenje i regulaciju. Projektiranje automatskog vođenja uređaja. Projektiranje pomoćnih uređaja. Energetska analiza i rekuperacija. Toplinske dužnosti. Optimiranje rada jediničnih uređaja procesne industrije. Seminari: Praktični primjeri projektiranje uređaja procesne industrije. Primjeri nalaženja kriterijalnih jednadžbi, koeficijenata i eksponenata na osnovi eksperimentalnih rezultata. Istraživanje i razvoj u projektiranju. Timski rad na procesnom projektu. Slučajevi iz prakse. Vježbe: Računalno crtanje (CAD): uređaja, procesnih i «P&I» shema, 2D i 3D shema, razmještaja uređaja u pogonu. Video projekcije i animacije. Primjeri računalne simulacije različitih uređaja procesne industrije. Industrijske vježbe.


Stjecanje naprednih inženjerska znanja projektiranja uređaja procesne industrije. Detaljno projektiranje. Primjena računala u projektiranju uređaja procesne industrije. Stjecanje dobre inženjersko-proizvođačke prakse.


Pismeni dio ispita, izrada seminarskog rada, usmeni dio ispita. Polaganje ispita iz kolegija se sastoji od 2 pismena ispita tijekom semestra i završnog usmenog ispita.


1. E. Beer: Priručnik za dimenzioniranje uređaja u kemijskoj industriji, Kemija u industriji, Zagreb, 1985.

2. F. Šef, Ž. Olujić: Projektiranje procesnih postrojenja, Kemija u industriji; Zagreb, 1988.

3. R. H. Perry, D. W. Green: Perry's Chemical Engineer's Handbook. 7. ed., McGraw Hill, New York, 1997.

4. Z. B. Maroulis, G. D. Saravacos: Food Process Design, Marcel Dekker, 2003.

5. Mate Bilić, Darko Velić: Projektiranje uređaja, interna skripta, Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek, 2003.


1. W. D. Seider, J. D. Seader, D. R. Lewin: Proces Design Principles Synthesis, Analysis and Evaluation of Process Flowsheets, J. Wiley & Sons, 2000.

2. N. P. Libermann: Process Design For Reliable Operations, Gulf Publishing, 1984.

3. R. P. Singh, D. R. Heldman: Introduction to Food Engineering, 3. ed., Marcel Dekker, 2001.

4. N. P. Libermann: Process Design For Reliable Operations, Gulf Publishing, 1984.

Naziv kolegija Konstrukcijski materijali, korozija i zaštita Šifra PE212 Status kolegija Obvezni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Dr. sc. Marijan Šeruga, redoviti profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Predavanja: Značaj proučavanja korozije i konstrukcijskih materijala sa stanovišta njihove industrijske primjene. Vrste i karakteristike konstrukcijskih materijala. Strukturna, mehanička, fizička i kemijska svojstva konstrukcijskih materijala. Vrste i tipovi korozijskih oštećenja konstrukcijskih materijala. Mehanizmi i kinetika elektrokemijskog i kemijskog korozijskog procesa. Termodinamika korozijskih procesa. Pasivnost. Vrste korozijskih ispitivanja. Korozija u industrijskim uvjetima, ovisnost brzine korozije od unutarnjih i vanjskih činilaca. Metalni konstrukcijski materijali značajni za industrijsku primjenu. Anorganski nemetalni materijali. Organski materijali, polimeri i složeni materijali. Osnovni principi zaštite materijala od korozije. Priprema materijala za zaštitu. Sustavi i metode zaštite. Održavanje sustava zaštite i ekonomski aspekt zaštite konstrukcijskih materijala u industriji. Vježbe: Elektrokemijske polarizacijske metode, Tafelova analiza, polarizacijski otpor. Neelektrokemijske metode praćenja korozije, indikatori korozije. Djelotvornost inhibitora. Kvaliteta metalne prevlake. Mehanička svojstva materijala. Posjet industrijskim pogonima, upoznavanje s praktičnim primjerima.


Cilj kolegija je upoznavanje studenata s vrstama konstrukcijskih materijala i njihovim svojstvima bitnim za praktičnu upotrebu u industriji. Objašnjenje mehanizama korozijskih procesa na temelju makroskopskih i mikroskopskih strukturnih svojstava materijala i vrsta korozijskih medija. Razumijevanje činilaca koji utječu na odabir konstrukcijskih materijala i važnost tih činilaca kod projektiranja i održavanja industrijskih postrojenja i objekata. Upoznavanje sa sustavima zaštite materijala od korozije.


usmeno ili putem dva pismena ispita tijekom semestra.


1. D.A. Jones: Principles and Prevention of Corrosion. Prentice Hall, New Jersey, 1996.

2. P. Marcus, J. Oudar (Eds.): Corrosion Mechanisms in Theory and Practice. Marcel Dekker, New York, Basel, Hong Kong, 1995.

3. R.J. Landrum: Fundamentals of Designing for Corrosion Control. NACE, Houston, 1992.

4. I. Esih, Z. Dugi: Tehnologija zaštite od korozije. Školska knjiga, Zagreb, 1990.

5. H. H Uhlig, R.W. Revie: Corrosion and Corrosion Control. John Wiley & Sons, New York, Chichester, Brisbane, Toronto, Singapore, 1985.


1. I. Esih: Osnove površinske zaštite, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2003.

2. S. Martinez, I. Štern: Korozija i zaštita – eksperimentalne metode. Hinus, Zagreb, 1999.

3. D.R. Askeland: The Science and Engineering of Materials. Chapman & Hall, London, 1996.

4. M.G. Fontana: Corrosion Engineering. McGraw-Hill, New York, 1985. 5. F.L. Laque, H.R. Copson: Otpornost metala i legura na koroziju. Naučna

knjiga, Beograd, 1975.

Naziv kolegija Optimizacija i projektiranje industrijskih procesa Šifra PE221 Status kolegija Obvezni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Dr. sc. Mate Bilić, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Opći pojmovi projektiranja industrijskih procesa. Istraživanje i razvoj. Povećanje procesa i procesne opreme. Investicijska odluka. Lokacija postrojenja. Faze realizacije projekta. Ocjena procesa. Procesno projektiranje. Bilanca tvari i energije. Procesne sheme. Oponašanje procesnih shema. Procjena koštanja procesne opreme i ukupnog investicijskog ulaganja. Hijerarhija u projektiranju procesa. Modeli projektiranja procesa. Sinteza procesnih sustava. Integriranje topline u procesu. Mreže izmjenjivača topline. Metoda procjepa. Kapitalna ulaganje. Ekonomska uspoređivanja. Optimizacija procesa. Sigurnost procesa i zdravstveni rizici. Opasnosti. Minimiziranje otpada. Zbrinjavanje otpada. Izmjene procesa u fazi projektiranja. Optimizacija mreže izmjenjivača topline. Specifikacija procesne opreme. Investicijski program. Konačni izvedbeni projekt. Projektiranje i zakonski propisi. Seminari: Primjeri tehno-ekonomskih analiza kao projektnih podloga. Primjeri izrade shematskih prikaza procesa. Primjeri izrade procesnog projekta. Vježbe: Primjeri proračunavanja bilance tvari i energije. Izračunavanje gubitaka, izbor konstrukcijskih materijala, optimiranje procesa i pojedinih uređaja, izrada specifikacije procesne opreme, primjeri prostornog rasporeda procesne opreme. Primjena računala u projektiranju i optimizaciji procesa. Video projekcije i animacije. Simulacijski programi.


Stjecanje naprednih inženjerskih znanja o predradnjama i uvjetima projektiranja industrijskih procesa i njihove optimizacije. Primjena računala u projektiranju procesa. Stjecanje dobre inženjerske prakse. Razvoj novih procesa i tehnologija.


Pismeni dio ispita, izrada seminarskog rada, usmeni dio ispita. Polaganje ispita iz kolegija se sastoji od 2 pismena ispita tijekom semestra i završnog usmenog ispita.


1. R. Smith, Chemical Process Design, McGraw Hill, 1995. 2. F. Šef, Č. Olujić, Projektiranje procesnih postrojenja, SKTH/ Kemija u industriji, 1988. 3. D. R. Woods, Process Design and Engineering Practice, Prentice Hall,

1994. 4. W. D. Seider, J. D. Seader, D. R. Lewin, Proces Design Principles

Synthesis, Analysis and Evaluation of Process Flowsheets, J. Wiley & Sons, 2000.

5. Mate Bilić, Darko Velić: Optimizacija i projektiranje industrijskih procesa, interna skripta, Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek, 2004.


1. N. P. Libermann, Process Design For Reliable Operations, Gulf Publishing, 1984.

2. R. Perry, Chemical Engineers Handbook, McGraw Hill, 1998. 3. E. Beer: Priručnik za dimenzioniranje uređaja u kemijskoj industriji, Kemija

u industriji, Zagreb, 1985. 4. Z. B. Maroulis, G. D. Saravacos: Food Process Design, Marcel

Dekker, 2003. 5. P. J. Fellows: Food processing technology; Principles and practice,

Second Edition, Woodhead Publishing Limited, 2000.

Naziv kolegija Bioprocesi u zaštiti okoliša Šifra PE231A Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Dr. sc. Felicita Briški, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Osnovni principi bioprocesnog inženjerstva. Mikrobni rast, uzgoj i metabolizam. Interakcija između mikroorganizama i okoliša, prilagodba i selekcija. Mikrobna razgradnja ksenobiotika. Dizajn i rad bioreaktora. Biološka obrada otpadnih voda: proces s aktivnim muljem, uklanjanje dušika (nitrifikacija, denitrifikacija), biološko uklanjanje fosfora, aerobni biofilteri. Proces kompostiranja. kinetika rasta mikroorganizama, ovisnost brzine reakcije razgradnje supstrata o temperaturi, mehanizam prijenosa topline i kinetička analiza procesa. Osnovi bioremedijacije. Izbor mikrobioloških procesa za obradu tla i podzemnih voda, koji su onečišćeni s organskim ili anorganskim onečiščujućim spojevima. Karakterizacija mikroorganizama. Okolišni čimbenici. In-situ i ex-situ bioremedijacija. Izbor reaktora. Bioremedijacija naftnih onečišćenja, nitroaromarskih spojeva i kloriranih fenola. Mikrobiološka remedijacija metala. Mikrobiološko uklanjanje amonijaka i nitrata iz podzemnih voda.


Primjena inženjerskih principa u razvoju, dizajnu i analizi procesa primjenom biokatalizatora. Rezultati ovih procesa mogu biti: novi željeni spojevi ili uklanjanje neželjenih štetnih tvari.




1. G. Bitton, Wastewater Microbiology,Wiley-Liss, Inc., New York, 1994. 2. J. Casey, Unit Treatment Processes in Water and Wastewater

Engineering, John Wiley & Sons, New York, 1995. 3. R.L. Crawford, D.L. Crawford, Bioremediation: principles and applications,

Cambridge University Press, 1998. 4. M.L. Shuler, F. Kargi, Bioprocess engineering, Prentice Hall PTR, Upper

Saddle River, 2002. 5. J.A. Salvato, et al., Environmental Engineering, John Wiley&Sons,

Hoboken, New Jersey, 2003.


Naziv kolegija Procesno ekološko inženjerstvo Šifra PE232A Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Dr. sc. Srećko Tomas, redoviti profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Osnove ekološkog inženjerstva. Razvoj i okoliš: Utjecaj procesne industrije na okoliš, Racionalno korištenje sirovina, zraka, vode i energije, strategija minimiziranja otpada, strategija sprječavanja zagađenja. Čišćenje plinova: Karakterizacije čvrstih čestica, distribucija veličine, efikasnost separacije; Gravitacijski i udarni otprašivači; Cikloni; Elektrofiltri; Industrijski filtri za čišćenje plinova; Filtri za zrak; Uređaji za apsorpciju i kemisorpciju plinova; Skruberi; Postrojenja za čišćenje plinova. Voda i kvaliteta vode, Procesi pročišćavanja vode, Mehaničko i fizikalno-kemijski postupci čišćenja otpadnih voda: Rešetarenje; Usitnjavanje; Izjednačavanje; Sedimentacija; Flotacija; Koagulacija; Flokulacija; Centrifugiranje; Adsorpcija; Ionske izmjene; Membranski postupci; Kemijska precipitacija; Biokemijsko pročišćavanje otpadnih voda; Neutralizacija; Oksidacija i redukcija; Dezinfekcija; Isparivanje; Toplinska obrada mulja. Inženjerstvo čvrstih otpadnih tvari: Porijeklo, prikupljanje, razvrstavanje i zbrinjavanje čvrstih otpadnih tvari; Priroda i korištenje čvrstog otpada; Termička obrada čvrstog otpada u svrhu korištenja energije. Uloga ekološkog inženjerstva u osiguranju održivog (suistanable) razvoja. Vježbe: laboratorijske i industrijske


Studenti se upoznaju s utjecajem industrije na okoliš; Primjenom preventivnih strategija zaštite okoliša na procese, proizvode i prateće djelatnosti (čistija proizvodnja, održivi razvitak); Dizajnom čistijih procesa. Opremom i uređajima za različite procese obrade otpada.


Pismeni ispit i seminarski rad.


1. S. Tomas: Procesno ekološko inženjerstvo. Interna skripta, Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek, 2005.

2. N.P. Cheremisinoff: Handbook of Pollution Prevention Practices. Marcel Dekker, New York, 2001.

3. Z. Milanović, S. Radović, V. Vučić: Otpad nije smeće. Gospodarstvo i okoliš, Mtg-topograf, Zagreb, 2002.

4. N.P. Cheremisinoff: Handbook of Solid Waste Management and Waste Minimization Technologies. Butterworth Heinemann, Elsevier Science, London, 2003.

5. L. Theodore, A.J. Buonicore, J.D. McKenna, I.J. Kugelman, J.S. Jeris, J.J. Santoleri, T.F. McGowan: Waste Management. U Perry’s Chemical Engineering Handbook, R.H. Perry, D.W. Green (ur.), 7nd Ed, McGraw-Hill, New York, 1997.


1. Metealf & Eddy: Wastewater Engineering: Treatment, Disposal, Reuse. McGraw-Hill, New York, 1979.

2. G.M. Fair, J.C. Geyer, D.A. Okun: Elements of Water Supply and Wastewater Disposal. John Wiley & Sons, Inc., New York – London, 1981.

3. V. Podlesnik, R. Podhorsky: Čišćenje plinova. Tehnička enciklopedija 3, Zagreb, 1969..

4. S. Tedesci: Otpadne vode. Tehnička enciklopedija 10, Zagreb, 1986. 5. M. Pavlović: Ekološko inženjerstvo. Tehnički fakultet "Mihajlo Pupin" u

Zrenjaninu, Zrenjanin, 2002.

Naziv kolegija Projektiranje procesa i zaštita okoliša Šifra PE233A Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Dr. sc. Mate Bilić, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Utjecaj procesne industrije na okoliš. Razvoj i optimizacija metoda za ograničavanje onečišćenja u ljudskom i prirodnom okruženju. Ekonomski i ekološki kriteriji za realizaciju projekta. Uvod u koncept etičnosti, moralnosti i odgovornosti. Globalni ciklusi i izvori energije. Metode ekološkog inženjerstva, fizikalnih, fizikalno–kemijskih i kemijskih procesa. Sigurnost procesa. Minimizacija gubitaka. Kontrola onečišćenja zraka. Plinovi, pare i kruta onečišćenja. Karakteristike krutih čestica, distribucija veličine čestica, učinkovitost separacija. Nadzorni uređaji. Centrifugalni kolektori, mokri kolektori, filtracija, elektrostatičko taloženje. Apsorpcija u zaštiti okoliša. Adsorpcija, kondenzacija i sagorijevanje. Kvaliteta vode, razrjeđivanje, filtracija, sedimentacija. Vježbe: Proračun procesnih gubitaka, bilanca mase i energije. Projektiranje uređaja za zaštitu okoliša. Analiza slučajeva iz prakse. Video projekcije.


Ekološko procesno projektiranje – od ideje do bazičnog projekta. Primjena računala u projektiranju procesa i zaštiti okoliša. Proračun procesnih gubitaka (otpada), mase i energije. Ekonomski i ekološki kriteriji za realizaciju projekta.


Pismeni dio ispita, usmeni dio ispita. Polaganje ispita iz kolegija se sastoji od 2 pismena ispita tijekom semestra i završnog usmenog ispita.

Bodovi 5 Jezik hvatski, engleski Obvezna literatura

G. M. Masters: Introduction to Environmental Engineering and Science, 2nd ed., Prentice Hall, 1997.

C. C. Lee, Shun Dar Lin: Handbook of Environmental Engineering Calculations, McGraw Hill, 2003. R. Smith, Chemical Process Design, McGraw Hill, 1995. D. R. Woods, Process Design and Engineering Practice, Prentice Hall, 1994. Mate Bilić, Darko Velić: Optimizacija i projektiranje industrijskih procesa,

interna skripta, Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek, 2004. Preporučena literatura

J. R. Reed: C. Springer: Safety, Health and Loss Prevention in Chemical Processes, AIChE, 1990.

F. P. Lees: Loss Prevention in the Process Industries, Bd. 1 u 2, Butterworth, 1980.

W. D. Seider, J. D. Seader, D. R. Lewin, Proces Design Principles Synthesis, Analysis and Evaluation of Process Flowsheets, J. Wiley & Sons, 2000.

R. Perry, Chemical Engineers Handbook, McGraw Hill, 1998. F. Šef, Ž. Olujić: Projektiranje procesnih postrojenja, SKTH/ Kemija u

industriji, 1988.

Naziv kolegija Procesi obradbe otpadnih voda Šifra PE234A Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar Nositelj kolegija Dr. sc. Tibela Landeka Dragičević, docent Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Predavanja: Otpadne vode, njihovo podrijetlo i podjela. Biogeokemijski ciklusi u biosferi. Primarna obradba otpadnih voda. Biorazgradnja (aerobna, anaerobna). Nitrifikacija. Denitrifikacija. Biološko uklanjanje sastojaka s fosforom. Biološko uklanjanje sastojaka sa sumporom. Biološko uklanjanje ksenobiotika. Nove mikrobne vrste u obradbi otpadnih voda. Nove metode motrenja mikrobnih vrsta u obradbi otpadnih voda. Metoda bioaugmentacije. Zbrinjavanje mulja. Tehnologija aktivnog mulja. Lagune. Rotirajući biodisk. Biofiltar. Bioreaktori u sustavu obradbe otpadnih voda (UASB, SBR, Caroussell, MBR ...). Tercijarna obradba. Nacionalni i međunarodni propisi o dopuštenim koncentracijama sastojaka u pročišćenoj vodi. Laboratorijske vježbe: Biotest razgradnje sastojaka otpadne vode (aerobni, anaerobni). Određivanje fizikalne, kemijske i mikrobiološke kakvoće otpadne vode različitog podrijetla. Mikroskopiranje. Provedba biorazgradnje, nitrifikacije i denitrifikacije. Određivanje čimbenika provedbe procesa obradbe otpadne vode. Određivanje učinkovitosti provedbe procesa uklanjanja sastojaka sa ugljikom, dušikom, fosforom i sumporom. Auditorne vježbe: Prikaz dijelova sustava obradbe otpadnih voda, zbrinjavanja mulja. Analitičke metode. Industrijske vježbe: Posjeta – obilazak sustava obradbe otpadne vode, kompostane, spalionice, deponija.


Na kolegiju se osim temeljnih znanja stjeću i znanja o provedbi procesa obradbe otpadne vode.


Pismeni (2x) Usmeni


1. Henze, M., Harremoes, P., Cour Jansen, J.I., Arvin, E. (2002) Wastewater Treatment: Biological and Chemical Processes. 3th edition, Springer, 420 str.. (ISBN: 3-540-42228-5)

2. Glancer-Šoljan, M., Landeka Dragičević, T., Šoljan , V., Ban, S. (2002) Biološka obradba otpadnih voda. Interna skripta. Izdavač Kugler, Zagreb. 194 str.


1. Wilson, F. (1981) Design calculations in wastewater treatment. E.&F.N. Spon Ltd, London, New York, 221 str. (ISBN: 0-419—11700-8)

Naziv kolegija Upravljanje kakvoćom vode i procesi obradbe vode Šifra PE241A Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Dr. sc. Mirko Kuleš, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Upravljanje kvalitetom vode i jamstvo kvalitete; temeljni pojmovi; uvođenje sustava kvalitete prema ISO 9000. Kvaliteta vode za pojedine namjene. Koagulacija i flokulacija: koloidi i njihova destabilizacija, vrste koagulanata. Adsorpcijski postupci: tipovi adsorpcije, adsorpcijska ravnoteža i kinetika. Adsorbensi: vrste adsorbensa, primjena aktivnog ugljena u uklanjanju organskih tvari iz vode. Ionska izmjena: ravnoteža i kinetika izmjene, selektivnost i kapacitet. Ionski izmjenjivači: izbor ionske mase, proračun količine mase. Membranski procesi: membrane i membranski moduli, tlačni membranski postupci, desalinizacija morske vode. Napredni oksidacijski postupci: ozon, H2O2, fotokemijski postupci. Dezinfekcija vode: sredstva za dezinfekciju, stvaranje štetnih nusprodukata. Vježbe: Parametri bitni za odabir procesa. Izrada shema procesa. Priprema vode pomoću membrana, ionskih izmjenjivača te taložnim putem. Kontrola i simulacija procesa obradbe. Adsorpcijski kapacitet aktivnog ugljena. Huminske tvari i potencijal nastanka THM-a kod kloriranja.


Cilj kolegija je upoznavanje s parametrima kakvoće vode, fizikalno-kemijskim svojstvima prirodnih voda i postupcima obrade vode kao i uvjetima primjene tih postupaka.


Pismeni i usmeni završi ispit. Dvije pismene provjere u tijeku semestra.


1. A.P. Sincero, G.A. Sincero: Physical-Chemical Treatment of Water and Wastewater. CRC Press, New York, 2002.

2. Standard Methods for the Examination of Water and Wastewater, 20th edition. American Public Health Association, Washington, 1999.

3. B. Hauser: Drinking Water Chemistry: A Laboratory Manual. CRC Press, New York, 2001.


1. AWWA: Water Quality and Treatment, A Handbook of Community Water Supplies, Fifth Edition. McGraw-Hill, New York, 1999.

2. S. Tedeschi: Zaštita voda. Hrvatsko društvo građevinskih inženjera, Zageb, 1997.

3. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Narodne novine, 182/2004.

Naziv kolegija Energija i okoliš Šifra PE242A Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Dr. sc. Bernarda Šeruga, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Energija u industriji. Vrste i mjesta korištenja. Proizvodnja energije, ekonomično korištenje i zaštita okoliša. Primarni izvori energije. Obnovljivi izvori. Neobnovljivi izvori. Voda kao energija. Potrošnja u industrijskim procesima. Projektirane i radne vrijednosti, energetska i ekološka usporedba. Poboljšanje procesa. Utvrđivanje gubitaka, vrste gubitaka, otpadne topline. Utjecaj na toplinsko i kemijsko opterećenje prirode.


Upoznati studente s vrstama i mjestima korištenja energije, vrstama gubitaka i načinima poboljšanja procesa. Ukazati na toplinska i kemijska opterećenja okoliša.


Usmeno ili pismeno.


1. B. Udovičić: Energetika i okoliš u globalizaciji. Kika-graf, Zagreb, 2002. 2. H. Požar: Osnove energetike 1, 2, 3. Školska knjiga, Zagreb, 1992.


1. R. Gavasci, S. Zandarya: Environmet Engineering and Renewable Energy. Pergamnon Press, 1998.

2. T. Ochta: Energy Technology. Pergamon Press, Oxford, 1994.

Naziv kolegija Racionalizacija energetskih utrošaka Šifra PE243A Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Dr. sc. Bernarda Šeruga, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Prilagodba rekuperativnih i regenerativnih izmjenjivača topline za korištenje topline otpadnog zraka u niskotemperaturnim industrijskim procesima (konvekcijske sušare i drugo). Korištenje otpadne topline u energanama prehrambene i procesne industrije. Mogućnosti recirkulacije kondenzata. Mogućnosti korištenja nekonvencionalnih izvora energije u niskotemperaturnim procesima, te mogućnosti kombinacije s klasičnim načinima racionalizacije (sunčeva energija, bioplin, i drugo). Ekološki aspekti racionalizacije energetskih utrošaka.


Cilj je ukazati na mjesta gubitaka i mogućnosti uštede energije. Naznačiti ekološke aspekte racionalizacije.


Usmeni ili pismeni.


1. H. Požar: Osnove energetike I. Školska knjiga, Zagreb, 1992. 2. F. Šef, Ž. Olujić: Projektiranje postrojenja. Kemija u industriji, Zagreb,

1991. 3. B. Sorensen: Renewable energy. Academic press, 2000.


1. E.J. Nuns: Biogas from waste & waste water treatment. Lior, USA Inc., 2001.

2. P. La Farge, B. La Farge: Biogas. John Wiley & Sons, 1995.

Naziv kolegija Membranski procesi Šifra PE244A Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Dr. sc. Andrija Pozderović, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Uvod u membranske procese, definicija membrane. Membranski procesi, mikrofiltracija, ultrafiltracija, nanofiltracija, reverzna osmoza. Materijali za membrane i svojstva materijala, polimeri i stereizomeri i njihova svojstva, elastomeri, termoplastični elastomeri, polielektroliti, miješani polimeri. Polimerne membrane, porozne i neporozne membrane, anorganske membrane. Pripreme sintetičkih membrana, metode pripreme, utjecaj različitih parametara na morfologiju membrane. Karakterizacija membrana, poroznih, ionskih i neporoznih. Transport kroz različite tipove membrana. Mikrofiltracija, membrane za mikrofiltraciju, primjena u industriji. Ultrafiltracija, membrane za ultrafiltraciju, primjena. Reverzna osmoza i nanofiltracija, membrane za reverznu osmozu i nanofiltraciju, primjena. Perevaporacija, aspekti perevaporacije, membrane za perevaporaciju, primjena. Fenomeni polarizacije i onečišćenja, polarizacija koncentracije, onečišćenje membrane, metode smanjenja polarizacije i onečišćenja. Vrste modula, pločasti modul, spiralni modul, cijevni modul, kapilarni modul, modul sa šupljim vlaknima. Cross-flow membranski procesi.


Stječu se opća znanja o membranskim procesima, materijali za membrane i njihova svojstva, tipovi membrana i transport kroz membrane, parametri u membranskim procesima. Stječu se posebna znanja o pojedinim procesima, vrstama modula i primjeni u industriji.


Pismeni i usmeni ispit cijelog gradiva predmeta na kraju semestra ili dva pismena ispita tijekom semestra i usmeni ispit na kraju semestra


1. M. Mulder: Basic Principles of Membrane Technology, Kluwes Academic Publishiers, 1996.

2. K. Scott: Handbook of Industrial Membranes 3. M. C. Porter: Handbook of Industrial membrane Technology, Noyes

Publications 4. K. Scott: Membrane Separation Technology, 1990.


1. J. Mallevialle, P. E. Odendaal, M. R. Wiesner: Water Treatment Membrane Processes, McGraw-Hill

2. The membrane alternative: Energy Implications for Industry, 1990. 3. L. Cecille, J. C. Toussaint: Future Industrial Prospects of membrane

Processes, Elsevier applied Science, 1994.

Naziv kolegija Industrijska ekologija Šifra PE245A Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Dr. sc. Felicita Briški, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Koncepcija industrijske ekologije: sadašnji način razmišljanja zamijeniti s naprednim. Povezivanje industrijske aktivnosti s društvenim znanostima i znanosti o zaštiti okoliša. Fizički, biološki i sociološki okvir (hranidbeni lanac, prijenos energije i ekologija populacije). Dostupnost različitih resursa (voda, energija, minerali). Dizajniranje i razvoj industrijskog proizvoda (od dizajna, razvoja proizvoda do proizvodnje i prodaje, te uporabe). Interakcija proizvoda tijekom uporabe i okoliša (nastajanje, tekućeg, plinovitog ili čvrstog ostatka). Sprečavanje onečišćenja. Metode procjene utjecaja proizvoda na okoliš s obzirom na njegov životni vijek. Ambalaža - nagomilavanje čvrstog otpada i metode zbrinjavanja. Ponovna prerada i recikliranje iskorištenog proizvoda. Korporativna industrijska ekologija – zaštita okoliša kao strategija poduzeća. Ugradnja sustava gospodarenja okolišem uključujući standarde kao što su EMAS, ISO 14001 i ISO 14004, Europski zakon o zaštiti na radu. Analiza slučaja «Case study».


Upoznati koncept koji zahtjeva da se industrijski sustav promatra kao dio okoliša uz odgovarajuću brigu o njemu. To je sustav u kojem se želi optimirati cijeli materijalni ciklus, od izvornog materijala do gotovog proizvoda i njegovog konačnog odlaganja.




1. Lowe, E.A., Discovering Industrial Ecology, Battelle Press, Columbus, 1997.

2. Gradel, T.E., Allenby B.R., Industrial Ecology, Second Ed., Pearson Education Inc., Upper Saddle River, 2003.


Naziv kolegija Zelena kemija Šifra PE246A Šifra PE246A Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Dr. sc. Spomenka Kovač, docent Suradnici na kolegiju

Dr. sc. Marijana Jukić, docent

Sadržaj kolegija Uvod u zelenu kemiju. Katalitičke reakcije-temelj zelene kemije. Biokatalitičke reakcije. Zeleni alternativni reakcijski mediji. Zeleni alternativni reakcijski uvjeti. Fotokatalitičke reakcije. Biokatalitički procesi- proizvodi koji nastaju konverzijom biomase i bioprocesima iz obnovljivih sirovina. Zeleni postupci i proizvodi u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji kao i pri sintezi specijalnih kemikalija. Kemija bez otapala - reakcije aktivirane mikrovalnim zračenjem.


Cilj kolegija je pokazati i naučiti studente koje su metode pomoću kojih zelena kemija reducira negativni utjecaj kemijskih procesa i tehnologije na okoliš.

Nastava Predavanja Nastava Predavanja (sati/tjedan) 1 (sati/tjedan) 1 (ukupno) 15 (ukupno) 15 Način polaganja ispita

Tijekom semestra predviđeno je aktivno uključivanje studenata u nastavu, putem rasprave na predavanjima i vježbama a ispit se polaže usmeno.

Bodovi 2 Bodovi 2 Obvezna literatura 1. P. T. Anastas, J. C. Warner: Green Chemistry, Theory and Practice,

Oxford University Press, 1998. 2. K. Doxsee, J. E. Hutchison, Green Organic Chemistry: Strategies, Tools,

and Laboratory Experiments, Brooks/Cole, ISBN: 0-759-31418-7 2004. 3. A. Liese, K. Seelbach, C. Wandrey, Industrial Biotransformations, Wiley-

VCH, Weinheim 2000. Preporučena literatura

1. K. Faber: Biotransformations in Organic Chemistry, Springer, Berlin, 2000.

2. W-H. Xie, L. Yu, D. Chen, J. Li, J. Ramirez, N. F. Miranda, P. G. Wang, u: P. T. Anastas, T. C. Williamson (ur.), Green Chemistry: Frontiers in Benign Chemical Syntheses and Processes, Vol. 8, Oxford Univeristy Press, New York, 1998.

Naziv kolegija Procesi organske industrije Šifra PE231B Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Dr. sc. Spomenka Kovač, docent Suradnici na kolegiju Sadržaj kolegija Predavanja:

Uvod. Pojam principa kemijske konverzije na primjeru odabranog procesa organske kemijske industrije. Nitriranje. Aminiranje redukcijom. Halogeniranje. Sulfoniranje. Oksidacija. Hidrogeniranje. Sinteza ugljikovodika. Esterifikacija. Hidroliza. Alkiliranje. Polimerizacija (principi kemije polimera, sinteza polimera). Vježbe: Reakcije halogeniranja, sulfoniranja, nitriranja


Stjecanje znanja o odabranim procesima organske kemijske industrije. Primjena različitih metoda sinteze u laboratoriju.



Bodovi 6 Jezik hrvatski, engleski Obvezna literatura 1. M. A. Wittcoff, Industrial Organic Chemistry in Perspective, J. Wiley, New

York 1987 2. M. S. Peters, K.O. Timmerhaus, Plant Design and Economics for

Chemical Engineers, McGraw Hill, Tokyo, 1988 Preporučena literatura

1. K. Weissermel, H. J. Arpe, Industrielle organische Chemie, VCH, Weinhgein, 1988

2. J. M. Douglas, Conceptual Design of Chemical Processes, McGraw Hill inc., New York, 1992

3. D. T. Allen, K. S. Rosselot, Polution Prevention for Chemical Processes, John Wiley & Sons, New York, 1997

Naziv kolegija Procesi anorganske industrije Šifra PE232B Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Dr. sc. Srećko Tomas, redoviti profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Klasifikacija i sistematika anorganskih procesa. Najvažniji bazni anorganski procesi (sinteza amonijaka, proces proizvodnje nitratne, sulfatne i fosfatne kiseline, procesi proizvodnje mineralnih soli). Procesi proizvodnje mineralnih gnojiva. Procesi proizvodnje mineralnih veziva. Procesi proizvodnje stakla i keramike. Procesi proizvodnje bojila i premaza. Vježbe: industrijske


Upoznavanje s procesima proizvodnje najvažnijih anorganskih proizvoda, te osnovama proizvodnje mineralnih gnojiva, mineralnih veziva, keramičkih proizvoda i stakla, kao i osnovama proizvodnje bojila i premaza.


Seminarski zadatak, te po potrebi usmeni ispit.


1. R. Krstulović: Tehnološki procesi anorganske industrije. Sveučilište Split, Tehnološki fakultet u Splitu, Split 1986.

2. R. Vogel: Kemija stakla, SKTH, Zagreb,1993 3. E. Kraus, J. Berger, O. Kröckel, P. Maier: Technologie der Keramik, Bond

3, Thermische Prozesse, VGB Verlog für Bauwesen, Berlin, 1985. 4. D. Bujak: Osnovi i odabrana poglavlja tehnologije keramike. Institut za

tehnologiju silikata Zagreb, 1976. 5. Tehnička enciklopedija, HLZ, Zagreb


1. Y-M. Chiag, D.P. Birnie, W.D. Kingery: Physical ceramics, Principles for Ceramic Science and Engineering. John Wiley & Sons, Inc., New York-Chichester-Toronto-Brisbane-Singapore, 1997.

2. V. Sanchelli: Chemistry and Technology of Fertilizers. Reinhold Publ. Co., New York, 1993

3. P.V. Košćević: Tehnologija i ekonomika umjetnog sušenja građevinskih proizvoda. Tehnička knjiga, Zagreb, 1978.

Naziv kolegija Prehrambeno-procesno inženjerstvo Šifra PE233B Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Dr. sc. Andrija Pozderović, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Reologija, Newtonov zakon, vrste fluida, tipovi i svojstva pojedinih nenewtonovskih tekućina, reološki parametri i metode njihovog određivanja. Postupci, uređaji i provedba pasterizacije, sterilizacije, HTST metode sterilizacije, materijalne i energetske bilance procesa. Sterilizacija cjevovoda i cisterni, aseptično skladištenje tekućih namirnica u cisternama. Hlađenje u procesima, svrha i primjena, konzerviranje hlađenjem i skladištenje u hladnjačama. Postupci i uređaji za brzo smrzavanje hrane, skladištenje zamrznute hrane, Postupci i uređaji za koncentriranje tekućih namirnica, uparavanjem, smrzavanjem. Postupci i uređaji za dehidrataciju krutih namirnica, tekućih namirnica, liofilizacija. Membranski separacijski procesi, definicija specifičnih parametara i njihovo izračunavanje u membranskim procesima, vrste membrana, materijali za membrane, tipovi modula, cross-flow membranski procesi, primjena u prehrambenoj industriji. Mehaničke separacije, krutih tvari, kruto-tekuće, kruto-plin. Kemijski i enzimski procesi u prehrambenoj industriji, neutralizacija, hidrogenacija, hidroliza. Materijalne I energetske bilanse pojesinih procesa.


Stječu se znanja o reološkim svojstvima hrane, parametrima tih svojstava i postupcima određivanja. Stječu se posebna znanja o postupcima, uređajima i primjeni pojedinih procesa u prehrambenoj industriji, pasterizacije, sterilizacije, hlađenja, smrzavanja, koncentriranja, dehidratacije, membranskih procesa i mehaničkih separacija. Opća znanja o kemijskim i enzimskim procesima u prehrambenoj industriji.


Pismeni i usmeni ispit cijelog gradiva predmeta na kraju semestra ili dva pismena ispita tijekom semestra i usmeni ispit na kraju semestra


1. T. Lovrić: Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog inženjerstva, Hinus, Zagreb 2003.

2. D. R. Heldman, R. W. Hartel: Principles of Food Processing, Chapmen and Hall, 1998.

3. J. G. Brennan, J. R. Butters, N. D. Cowell and A. E. V. Lilley: Food Engineering Operations, Third edition, Essevier applied science, 1990.

4. D. R. Heldman: Food Process Engineering, Westport, Connecticut, 1975.


1. G. V. Barbosa-Canovas, U. R. Pothakamury, E. Palon, B. G. Swanson: Nonthermal Preservation of Foods, Marcel Dekker, INC. 1998.

2. C. P. Mallett: Frozen Food Technology, Blackie Academic & Professional, 1992.

3. N. D. Frame: Technology of Extrusion Cooking, Blackie Academic & Professional, 1993.

4. M. Mulder: Basic Principles of Membrane Technology, Kluwes Academic Publishiers, 1996.

5. R. P. Borwankar, C. F. Shoemaker: Rheology of Foods, Elsivier Applied Science, 1992.

Naziv kolegija Izolacije prirodnih produkata Šifra PE234B Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Dr. sc. Spomenka Kovač, docent Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Uvod. Bioaktivne molekule prisutne u prirodnom materijalu. Osnovne tehnike izolacije. Ekstrakcija. Kromatografske tehnike (kromatografija na koloni, preparativna tankoslojna kromatografija, metode ionske izmjene, tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti). Kristalizacija i krajnji stupanj pročišćavanja. Problemi vezani uz ekstrakciju biljnog materijala. Izolacija prirodnih produkata u poluindustrijskim i industrijskim mjerilima Vježbe: Izolacije: alicin iz češnjaka, katehin iz zelenog čaja, azulen iz kamilice, polifenoli iz različitog lisnatog povrća


Stjecanje znanja o osnovnim metodama izolacije i pročišćavanja biološki aktivnih supstancija iz prirodnih izvora. Primjena različitih tehnika izolacije u laboratoriju.




1. Natural Product Isolation. R. J. P. Cannell (ed.),Humana Press, Totowa, New Yersey, 1998. 2. C. F. Poole, S. K. Poole: Chromatography today. Elsevier, Amsterdam,

Oxford, new York, Tokio, 1991. 3. Z.Kniewald i sur: Priručnik za pripravu i izolaciju biološki djelatnih

supstancija. Alfej, Zagreb, 2000.


1. High – Speed Countercurrent Chromatography. Y. Ito, W. D. Conway (ed.), John Wiley&Sons, New York, Chichester, Brisbane, Toronto, Singapore, 1996.

2. High – performance Liquid Chromatography of peptides and proteins: Separation, Analysis and Conformation. (C. T. Mant, R. S. Hodges, ed.) CRC Press, Boca Raton, Ann Arbor, Boston, London, 1991.

Naziv kolegija Kemija i tehnologija deterdženata i sapuna Šifra PE241B Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Dr. sc. Mate Bilić, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Predavanja: Sirovine za proizvodnju sapuna i njihova priprema. Formuliranje toaletnih sapuna. Kontrola kvalitete sapuna i sirovina. Saponifikacija; šaržna, sustrujna, protustrujna, modeliranje saponifikacije. Kontinuirana saponifikacija i neutralizacija masnih kiselina. Rekuperacija glicerina iz podlužnice. Sušenje sapunskog jezgra. Dorada i proizvodnja gotovog, komercijalnog sapuna. Površinsko aktivne tvari; klasifikacija, sinteza, primjena. Izbor PAT za proizvodnju detergenata. Formuliranje detergenata za široku potrošnju. Formuliranje detergenata za industrijsku primjenu. Analiza detergentskih formulacija. Ostali proizvodi za čišćenje i pranje u kućanstvu. Sulfonacija i sulfatacija. Konvencionalni tehnološki proces proizvodnje detergenata. Novi procesi za proizvodnju detergenata; koncentriranih i kompaktiranih. Pakiranje detergenata i sapuna. Kontrola procesa proizvodnje. Tržišni trendovi. Tehnologija mirisa i parfemskih komponenti. Marketinški aspekti i stanje industrije u regiji i svijetu. Perspektive. Novi trendovi. Vježbe: Određivanje osobina detergenata i sapuna: kvašenje, pjenušanje, pranje, emulgiranje. Analiza detergenata. Analiza sapuna. Pogonske vježbe proizvodnje detergenata i sapuna. Industrijske vježbe.


Tehnološki postupci za proizvodnju površinsko aktivnih tvari. Razvoj i proizvodnja novih površinsko aktivnih spojeva. Tehnološki postupci za proizvodnju sapuna i detergenata.




1. L. Spitz: Soaps and Detergents, A Theoretical and Practical review, AOCS Press, Champaign, 1996.

2. L.H.T. Tai: Formulating Detergents and Personal Care Products, AOCS Press, Champaign, 2000.

3. H.G. Hauthal: G. Wagner: Household Cleaning, Care, and Maintenance Products, Verlag fur Chemische Industrie, Augsburg, 2004.

4. V. Pillai, D.O. Shah: Dyinamic Properties of Interfaces and Association Structures, AOCS Press, Champaign, 1996.

5. M. J. Rosen, M. Dahanayake: Industrial Utilisation of Sufractants, AOCS Press, Champaign, 2000.


1. R. H. Perry, D. W. Green: Perry’s Engineer’s Handbook, 7. Ed., McGraw Hill, New York, 1997.

2. C. Luttegen: Organishe und anorganishe Wasch-Bleich-und Reinigungsmittel, Heidelberg, 1952.

3. J. P. Sisley, P. J. Wood: Encyclopedia of surface-active agents, 2. Vol. New York, 1964.

4. D. Swern: Industrijski proizvodi ulja i masti po Baileyu, Znanje, Zagreb, 1972.

Naziv kolegija Kemija i tehnologija kozmetičkih proizvoda Šifra PE242B Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Dr. sc. Mate Bilić, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Predavanja: Sirovine za kozmetičku industriju; PAT, omekšivači, antioksidanti, emulzije, antiseptici, prezervativi. Tehnologija kozmetičkih proizvoda. Aerosoli. Pakiranje kozmetičkih proizvoda. Voda kao sirovina u kozmetičkoj industriji. Čistoća i higijena u kozmetičkoj industriji. Mikrobiološka kontrola u kozmetičkoj industriji. Koža i proizvodi za njegu kože (preparativna kozmetika): iritabilnost, osjetljivost kože, hranidbena i hormonalan kontrola kože, kreme za kožu, tonici, zaštitne kreme i kreme za ruke, proizvodi za kupanje, proizvodi za njegu dječje kože, proizvodi za njegu kože mladih ljudi, antiperspiranti, deodoranti, depilatori, proizvodi za njegu stopala, insekt repelenti. Proizvodi za sunčanje. Proizvodi za njegu lica i maske. Praškasti proizvodi za lice. Dekorativna kozmetika; ruževi za usne, stikovi za usne, proizvodi za njegu i uljepšavanje očiju. Njega noktiju i proizvodi za njegu noktiju. Kosa i proizvodi za pranje i njegu kose; šamponi, losioni i sprejevi, tonici i kondicioneri, boje za kosu, sredstva za kovrdžanje kose i ojačavanje vlasi. Zubi i proizvodi za čišćenje i njegu zubi. Higijena usne šupljine; paste za zube, prašci, četke i četkanje zubi. Tekućine za usnu šupljinu. Aerosoli. Parfemi i parfemske komponente. Vježbe: Analiza sirovina za kozmetičku industriju. Određivanje osobina različitih kozmetičkih preparata. Pogonske vježbe proizvodnje krema, pasti za zube i šampona.


Stjecanje inženjerskih znanja za razvoj i proizvodnja različitih kozmetičkih proizvoda. Inovativnost, dobra inženjerska praksa. Razvoj novih kozmetičkih proizvoda i načini njihove komercijalizacije.




1. J.B. Willkinson, R.J. Moore: Harry Cosmetology, Chemical Publishing, New York, 1982.

2. M. Čajkovac: Kozmetologija, Naklda Slap, Jastrebarsko, 2000. 3. L.H.T. Tai: Formulating Detergents and Personal Care Products, AOCS

Press, Champaign, 2000.


1. R. H. Perry, D. W. Green: Perry’s Engineer’s Handbook, 7. Ed., McGraw Hill, New York, 1997.

1. M. G. Navarre: The Chemistry and Manufacture of Cosmetics, Van Nostrand, Princeton, New York, Toronto, London, 1962.

2. G. A. Nowak: Die Kosmetischen Präparate, H. Ziolkovsky, Augsburg, 1975.

3. M.S. Balsam, E. Sagarin: Cosmetics Science and Technology, Wielly – Interscience, New York, London, Toronto, 1972.

Naziv kolegija Tehnologija škroba Šifra PE243B Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Dr. sc. Drago Šubarić, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Kemijska i fizikalna svojstva škroba. Trendovi u proizvodnji i potrošnji škroba, škrobnih hidrolizata i modifikata. Sirovine u proizvodnji škroba (kukuruz, pšenica, krumpir i riža). Proizvodnja škroba iz kukuruza. Prijem, čišćenje i močenje. Razdvajanje sastojaka zrna. Pranje škroba, sušenje i skladištenje. Nusproizvodi mokre prerade kukuruza. Uređaji. Enzimi u tehnologiji škroba. Proizvodnja škrobnih sirupa. Proizvodnja kristalne glukoze. Fruktozni sirupi i fruktoza. Modificirani škrobovi, proizvodnja i primjena u prehrambenoj i drugim industrijama. Škrob iz krumpira, proizvodnja, svojstva i primjena. Proizvodnja i primjena pšeničnog škroba. Dobra proizvođačka i dobra higijenska praksa. Otpadne vode industrije škroba. Vježbe: Želatinizacija škroba i mehanička svojstva škrobnih pasta. Retrogradacija škroba. Viskoznost škrobnih suspenzija. Priprema modificiranih škrobova (kiselinska modifikacija, oksidacija i priprema umreženih škrobova) i određivanje njihovih svojstava. Industrijske vježbe.


Cilj kolegija je pružanje znanja potrebnih za uspješno vođenje procesa proizvodnje škroba, škrobnih hidrolizata i modifikata, kreiranju proizvoda (modifikata) te praćenju kvalitete, odnosno svojstava proizvoda. Studenti će dobiti i znanja potrebna za razvoj proizvoda industrije škroba neophodnih u drugim industrijama, a na osnovi učinaka koji se pojedinim slučajevima žele postići.


Ispit se polaže pismeno ili usmeno na kraju predavanja ili u vidu dva usmena ispita tijekom semestra.


1. M. W. Kearsley,S. Z. Dziedzic: Handbook of starch hydrolysis products and their derivates., Blackie Academic & and Professional, 1995.

2. G. M. A. Van Beynum, J. A. Roel: Starch conversion technology, Marcel Dekker INC, New York and Basel, 1985.


1. F. W. Schenck, R. E. Hebeda: Starch hydrolysis products.VCH, New York, Weinheim, 1992.

2. R.H. Walter: Polysaccharide association structures in food, Marcel Dekker, INC, New York, Basel, Hong Kong, 1998.

Naziv kolegija Tehnologija šećera Šifra PE244B Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar III Nositelj kolegija Dr. sc. Drago Šubarić, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Proizvodnja šećera kroz povijest. Proizvodnja i potrošnja šećera u svijetu. Svojstva saharoze. Proizvodnja šećera iz šećerne repe i šećerne trske. Šećerna repa, vađenje transport, skladištenje. Rezanje repe i ekstrakcija soka. Repini rezanci. Čišćenje soka. Uparavanje soka. Kristalizacija šećera i odvajanje kristala centrifugiranjem. Obrada kristala nakon centrifuga. Skladištenje šećera. Postupci dodatne obrade soka. Melasa, kvaliteta, skladištenje i potrošnja. Otpadne vode industrije šećera. Proizvodnja šećera iz šećerne trske. Vježbe: Kemijski sastav šećerne repe, Parametri kvalitete šećera, Proračuni u industriji šećera, Industrijske vježbe.


Cilj kolegija je davanje studentima širokih znanja iz prehrambenog inženjerstva i srodnih područja te njihovoj primjeni u svim fazama proizvodnje šećera iz šećerne repe i šećerne trske, kao i obradi svih nusproizvoda industrije šećera te obradi otpadnih voda ove industrije.


Ispit se polaže u obliku dva usmena ispita tijekom semestra ili u obliku pismenog ili usmenog ispita cjelokupno gradivo.


1. P. W. Van der Poel, H. Schiweck, T. Schwartz: Sugar Technology. Verlag Dr. Albert Bartens KG-Berlin, 1998.

2. M. Shore, N.W. Brought, J.V. Dutton and A. SissonsFactors affecting White sugar colour, Eastbourne 1984.


1. S. Šušić: Priručnik industrije šećera. Knjiga I, Beograd, 1980. 2. S. Šušić: Priručnik industrije šećera. Knjiga II, Beograd, 1980.

Naziv kolegija Tehnologija ulja Šifra PE245B Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Dr. sc. Andrija Pozderović, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Važnost ulja u prehrani. Trendovi u proizvodnji i potrošnji ulja. Sastav ulja. Enzimi sjemenki i plodova uljarica. Kemijske reakcije ulja i masnih kiselina. Svojstva ulja (kemijska i fizikalna svojstva). Sirovine za proizvodnju ulja (podjela, kemijski sastav). Priprema i skladištenje uljarica. Proizvodnja biljnih ulja. Proizvodnja ulja prešanjem (predprešanje, puno prešanje, hladno prešanje). Proizvodnja ulja ekstrakcijom s otapalom. Rafinacija (kemijska, fizikalna). Skladištenje, stabilizacija i transport ulja. Proizvodnja i primjena lecitina. Proizvodi ulja (margarin, majoneza, šortening). Hidrogenacija ulja. Vježbe: Analitičke metode u tehnologiji ulja. Metode ispitivanja kvalitete ulja. Metode određivanja svojstava za identifikacija ulja. Stupanj oksidacije ulja. Kvarenje i održivost ulja. Reološka svojstva ulja i proizvoda. Laboratorijske tehnološke vježbe.


Na prije stečena znanja iz prirodnih znanosti i inženjerstva nadograđuju se specifična znanja koja studentima omogućavaju razumijevanje tehnologije proizvodnje ulja iz biljnih sirovina. Osim toga, studenti stječu široka znanja iz svojstava kvalitete i održivosti ulja i proizvoda, kemijskog sastava, kao i mogućnosti primjene u proizvodnji različitih proizvoda u prehrambenoj i drugim industrijama.


Ispit se polaže pismeno i/ili usmeno na kraju predavanja, ili u obliku dva usmena ispita tijekom semestra.


1. D. Swern: Industrijski proizvodi ulja i masti po Baileyju, Znanje, Zagreb, 1972.

2. W. Hamm, R. J. Hamilton: Edible Oil Processing, Sheffield Academic Press, CRC Press, England, 2000.

3. M. Rac: Ulja i masti (sirovine, kemija i tehnologija jestivih ulja i masti), Privredni pregled, Beograd, 1964.

4. B. O. Matijašević, J. Turkulov: Tehnologija ulja i masti, Univerzitet u Novom Sadu Tehnološki fakultet, Novi Sad, 1980.

5. D. Rade, Ž. Mokrovčak, D. Štrucelj: Priručnik za vježbe iz kemije i tehnologije lipida, Zagreb, 2001.


1. D. F. Gunstone: Vegetable Oils in Food Technology: Composition, Properties and Uses, C.H.I.P.S., 2002.

2. Y. H. Hui: Bailey´s industrial oil & fat product, Volume 4, Edible Oil and Fat Product: Processing Technology, Culinary and Hospitality Industry Publications Services (C.H.I.P.S), 2005.

3. E. Dimić, J.Turkulov: Kontrola kvaliteta u tehnologiji jestivih ulja, Univerzitet u Novom Sadu Tehnološki fakultet, 2000.

4. R. J. Hamilton, A. Bhati: Recent Advances in Chemistry and Technology of Fats and Oils, Elsevier Applied Science, London and New York, 1987.

Naziv kolegija Energetika Šifra PE246B Status kolegija Izborni Studij Procesno inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar IV Nositelj kolegija Dr. sc. Bernarda Šeruga, izvanredni profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Oblici energije. Primarni oblici energije. Transformacije oblika energije. Korisni oblici energije. Primarni konvencionalni oblici energije. Klasifikacija primarnih oblika energije. Parni kotlovi. Ložišta. Mogućnosti pregradnje ložišta. Korištenje toplinskog otpada. Nekonvencionalni oblici energije: geotermalna energija, energija vjetra, sunčeva energija (mogućnosti iskorištenja sunčeva zračenja) i bioplin. Kombinirano korištenje konvencionalnih i nekonvencionalnih izvora energije. Tijekom vježbi obrađuju se izdvojeni primjeri iz prakse.


Sadržaj predmeta energetika je primjena metoda za rješavanje problema industrijske energetike. Temeljeno na termodinamičkim svojstvima i osnovnim energetskim podacima za različite procese izvode se energetski proračuni i analiziraju mogućnosti optimizacije.


Ispit se polaže pismeno ili usmeno.

Bodovi 2 Jezik hrvatski Obvezna literatura 1. H. Požar: Osnove energetike I. Školska knjiga, Zagreb, 1992.


1. F.K. Kreith, R.E. West: Energy Efficiency. CRT Press, New York, 1997. 2. V.M. Bbrodyansky et al.: The Efficiency of Industrial Processes. Elsevier,

London, 1994. 3. G. Boyle: Renewable Energy, Power for the Sustainable Future. Oxford

Press, Oxford, 1996.

Naziv kolegija Upravljanje poduzećima Šifra MB111 Status kolegija Obvezni Studij Prehrambeno inženjerstvo, Znanost o hrani i nutricionizam, Procesno

inženjerstvo (Diplomski studij) Semestar I i III Nositelj kolegija Dr. sc. Željko Turkalj, redoviti profesor Suradnici na kolegiju

Dr. sc. Zdravko Tolušić, izvanredni profesor

Sadržaj kolegija

1. Priroda strategije 2. Kako stvarati uspješne strategije 3. Smisao tradicionalne mudrosti 4. Što sustavi u stabilnoj ravnoteži zanemaruju o stvarnom životu 5. Kamo vode sustavi sa složenim povratnim vezama 6. Što nepredvidivost i samonastajuće strategije znače za menadžere 7. Što neprekidna promjena i političko odlučivanje znače za kontrolu 8. Što rade menadžeri kad primjenjuju svakidašnji menadžment 9. Što rade menadžeri kad primjenjuju nesvakidašnji menadžment 10. Strateški menadžment u perspektivi


Stjecanje općih znanja o upravljanju i rukovođenju te mogućnost kreiranja i donošenja odluka bitnih za uspješno izvršavanje zadataka u području funkcioniranja poslovnih sustava.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 2 (ukupno) 30 Način polaganja ispita

Usmeno. Provjera kontrolnim testom 2 puta


1. Stacey, D.R.: Strateški menedžment i organizacijska dinamika, Mate d.o.o. Zagreb, Zagreb 1993.

2. Žugaj, M., Šehanović, J., Cingula, M.: Organizacija, TIVA Tiskara Varaždin, Varaždin 2004.


1. Campbell, D.J.: Organizations and the Business Environment, Butterworth – Acinemann, Linacre House, Jordan Hill, Oxford, 1999.

Naziv kolegija Instrumentalne metode analize Šifra FT331 Status kolegija Izborni Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij) Semestar VI Nositelj kolegija Dr. sc. Marijan Šeruga, redoviti profesor Suradnici na kolegiju

Sadržaj kolegija

Predavanja: Pregled instrumentalnih metoda analize. Kriteriji za odabir instrumentalne metode analize. Elektroanalitičke metode. Konduktometrija. Potenciometrija. Voltametrijske metode. Ciklička voltametrija (CV). Diferencijalno pulsna voltametrija (DPV). Pravokutnovalna voltametrija (SQV). Kromatografske metode analize. Plinsko-tekućinska kromatografija (GLC). Tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti (HPLC). Ionska kromatografija (IC). Spektroskopske metode analize. Vidljiva (Vis), ultraljubičasta (UV) i infracrvena (IR, FTIR) spektroskopija. Atomska apsorpcijska spektroskopija (AAS). Spektrometrija masa (MS). Nuklearna magnetska rezonantna spektroskopija (NMR). Vezani sustavi analize (npr. GLC-MS, HPLC-MS, HPLC-FTIR, itd.). Vježbe: Primjeri primjene pojedinih instrumentalnih metoda u analizi namirnica. Konduktometrija. Potenciometrija. Voltametrijsko određivanje metala i nekih organskih spojeva (npr. aditiva i vitamina). UV/VIS, FTIR, GLC i HPLC analiza sastava i pojedinih sastojaka namirnica. Određivanje teških metala i metaloida u namirnicama pomoću AAS.


Cilj ovog kolegija je davanje osnovnog znanja iz instrumentalnih metoda koje se upotrebljavaju u analizi namirnica. Kroz praktičan rad studenti će se upoznati sa kriterijima odabira instrumentalnih tehnika te sa njihovim principom rada.


Usmeni ispit i/ili 2 pismena ispita tijekom semestra.


1. J. R. J. Pare, J. M. R. Belanger: Instrumental Methods in Food Analysis. Elsevier Science, Amsterdam, 1997.

2. D. A. Skog, F. J. Holler, T. A. Nieman: Principles of Instrumental Analysis. Saunders College Publishing, Harcourt Brace College Publishers, Philadelphia, 1998.

3. K. A. Rubinson, J. F. Rubinson: Contemporary Instrumental Analysis. Prentice Hall, New Yersey, 2000.

4. I. Piljac: Elektroanalitičke metode. RMC, Zagreb 1995.


1. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler: Osnove analitičke kemije. Školska knjiga, Zagreb, 1999.

2. M. R. Smith, J. G. Vos (Eds.): Analytical Voltammetry. U Comprehensive Analytical Chemistry (vol XXVII), Elsevier, Amsterdam, 1992.

1. UVOD a) Razlozi za pokretanje · PDF filetehnološki fakultet usmjereni su na ......

Documents

Transcript of 1. UVOD a) Razlozi za pokretanje · PDF filetehnološki fakultet usmjereni su na ......