1. TRI GLAVNA PITANJA...
Transcript of 1. TRI GLAVNA PITANJA...
1. TRI GLAVNA PITANJA EKONOMIJE?
Što – koju robu i u kojim količinama proizvoditi, kada je proizvesti, da li investirati u nešto što će tek u budućnosti dati efekte.
Kako – kako će se ta dobra proizvoditi, izbor tehnike i tehnologije proizvodnje, kako će se resursi upotrijebiti, kako će se iskoristiti
organičeni izvori. Društvo mora odrediti tko će ostvariti proizvodnju, s kojim sredstvima.
Za koga – za koga će se ona proizvoditi, tko će uživati plod ekonomskih napora, da li će u društvu biti malobrojni bogati ili mnoštvo
siromaha.
2. GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI
Granica proizvodnih mogućnosti (Production-possibility
frontier – PPF) prikazuje kako se proizvodnja jednog dobra
(kao što su revolveri) razmjenjuje s proizvodnjom nekog
drugog dobra (kao što je maslac).
Primjer:
- točke izvan granice (točka I) nemoguće su i nedostižne
- bilo koja točka od krivulje prema ishodištu (točka U) pokazuje da
se određena količina sredstava ne koristi ili ne upotrebljava na
najbolji mogući način
Prikaz kako ekonomije moraju birati između javnih dobara i
dobara osobne potrošnje
Prikaz kako ulaganje za buduću potrošnju zahtijeva
žrtvovanje tekuće potrošnje
A
Nužna dobra (hrana)
Luksu
zna
dobra
H
L
B
A
Nužna dobra
Luksu
zna
dobra
H
L
(hrana)
Pomaci granice proizvodnih mogućnosti (PPF)
dalje od ishodišta zbog ekonomskog rasta
M aslac (u mil i junima kg)
Rev
olv
eri (u
tis
ućam
a)
M
RA
BC
D
E
F
U
I
3
12
15
9
6
0 0 ,5 1 1 ,5 2 2 ,5
Dobra osobne potrošnje
Javna
dobra
Op
Jd
A
B
Dobra osobne potrošnje
Javna
dobra
Op
Jd
A
Granična (siromašna)
zemlja
Gradsko društvo
3. ZAKON POTRAŽNJE
Zakon potražnje – ako je niža cijena nekog dobra bit će, uz ostale
neizmijenjene uvjete, veća njegova potraživana količina. Obrnuto, što je
veća cijena artikla, kada se druge stvari ne mijenjaju, potrošači su voljni
kupiti manje jedinica.
Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša
cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto.
Promjena cijene nekog dobra znači, uz ostale neizmijenjene uvjete,
promjenu njegove potraživane količine.
4. NECJENOVNE ODREDNICE POTRAŽNJE
Promjene necjenovnih odrednica potražnje uvjetuju promjenu (povećanje ili
smanjenje) potražnje (pomicanje krivulje potražnje udesno ili ulijevo) – "dimand
shifters".
1. prosječni dohodak – kad dohotci rastu, pojedinci kupuju skoro svega više, čak
ako se cijene ne mijenjaju. U tom smislu razlikujemo normalna i inferiorna dobra
2. cijene drugih dobara – njihova promjena može izazvati povećanje ili smanjenje
potražnje nekog dobra. Razlikujemo supstitute (dobro koje u potrošnji može
zamijeniti neko drugo dobro) i komplemente (dobro koje se troši zajedno s nekim
drugim dobrom, primjer printer i toner)
3. veličina tržišta (stanovništva) – veće stanovništvo znači i veću potražnju svih
proizvoda i usluga (vrijedi i obrnuto)
4. ukusi ili preferencije potrošača – ukusi predstavljaju raznolikost kulturnih i povijesnih utjecaja. Različiti će ukusi distribuirati
dohodak na sasvim različite načine
5. očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra – očekivanje više cijene ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da
povećaju sadašnju potrošnju (i obrnuto), primjer kada se očekuje poskupljenje goriva svi idu tenkirati
6. posebni utjecaji – npr. kiša pridonosi potražnji za kišobranima, a visoke temperature potražnji
5. ZAKON PONUDE
Ponuda – količina nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri
određenim cijenama nekog dobra.
Zakon ponude - višoj cijeni nekog dobra odgovara, uz ostale neizmijenjene
uvjete, veća količina istog dobra.
Promjena cijene inducira kretanje duž krivulje ponude:
viša cijena = veća ponuđena količina; niža cijena = pad ponuđene količine
Promjena cijene nekog dobra znači, uz ostale neizmijenjene uvjete, promjenu
njegove ponuđene količine
6. NECJENOVNE ODREDNICE PONUDE
Promjene necjenovnih odrednica ponude uvjetuju promjenu (povećanje ili smanjenje) ponude (pomicanje krivulje ponude udesno ili
ulijevo) – "supply shifters"
1. troškovi proizvodnje – glavni element ma kojem se temelji krivulja ponude (niski
troškovi proizvodnje u odnosu na tržišnu cijenu uvjetuju unosnu veliku
proizvodnju ponuđača, obrnuto, kada su troškovi proizvodnje visoki, u odnosu na
cijenu, proizvođači proizvode malo, prelaze na proizvodnju drugih proizvoda, ili
prestaju s radom),
2. cijene utrošaka, tehnološka unapređenja – prvenstveno određuju troškove
proizvodnje. Cijene utrošaka (rad, kapital, energija, postrojenja) imaju značajan
utjecaj na troškove određene razine proizvodnje,
3. tehnološka unapređenja – sastoje se od promjena koje uvjetuju smanjenje k oličine utrošaka neophodnih za proizvodnju iste
količine proizvoda (praktična znanstvena dostignuća, bolja primjena postojeće tehnologije,
4. cijene drugih dobara – posebno onih koja se mogu lako zamijeniti jedno za drugo unutar proizvodnog procesa (kada proizvodnja
jednog proizvodnog supstituta raste, ponuda drugog supstituta će opadati),
5. politika države - npr, razmišljanja o okolišu i zdravlju određuju tehnologije koje se mogu upotrijebiti, zatim državna politika
razmjene (trgovine) itd.
6. posebni utjecaji – npr. vrijeme utječe na poljoprivredu i industriju skija, industriju računala obilježio je prodoran duh inovacije
očekivanja glede budućih cijena
7. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA
Ravnotežna cijena – cijena pri kojoj ponuđena količina
odgovara potraživanoj količini.
U tim uvjetima ponuda i potražnja su izjednačene, nema
potrebe da se ponuda i potražnja poveća ili smanji, dok
god se na promijene druge stvari.
Točka ravnoteže između ponude i potražnje – tome teži
ekonomija.
8. ELASTIČNOST POTRAŽNJE
Cjenovna, dohodovna i križna.
9. CJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE
Cjenovna elastičnost potražnje – stupanj po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. Mjeri koliko se
mijenja količina traženog dobra kada se mijenja njegova cijena. Ekonomski faktori koji određuju cjenovne elastičnosti za pojedinačnim
dobrima: elastičnosti su veće za luksuzna dobra, kada su dostupni supstituti i kada potrošači imaju više vremena prilagoditi svoje
ponašanje
a) Ec>1 cjenovno elastična potražnja - kada postotno smanjenje cijene izazove
takvo postotno povećanje količine koje znači povećanje ukupnog prihoda
b) Ec=1 stabilna (jedinična) elastičnost potražnje - kada postotno smanjenje cijene
ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine, koje veličinu
ukupnog prihoda ostavlja neizmjenjenom
c) 0<<<<Ec<1 cjenovno neelastična potražnja – ukoliko postotno smanjenje cijene
izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje
ukupnog prihoda
Dva ekstremna slučaja elastičnosti potražnje:
d) Ec=0 savršeno neelastična potražnja - potraživana količina neke
robe uopće ne reagira na promjene vlastite cijene – npr. lijekovi
e) Ec=∞∞∞∞ savršeno elastična potražnja - kada je količina neke robe
izuzetno osjetljiva na cijenu, tako da vrlo mala postotna promjena
cijene izaziva burne reakcije potraživane količine
Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A
Postotna promjena cijene dobra A
( )
( )100
2/
1002/
10
10
×+
∆
×+
∆
CC
C
KK
K
=
10. DOHODOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE
Potražnja reagira na promjene dohotka (necjenovna determinanta potražnje) pa govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje.
odnosno
a) Ed>1 dohodno elastična potražnja - kada je promjena potražnje istog smjera kao i promjena cijene, ali promjena potražnje bilježi
veći postotak nego promjena dohotka. Odnosno, ako dohodak raste, potražnja također raste, ali brže od dohotka. Obrnuto, pad
dohotka dovest će do nerazmjerno većeg pada potražnje. Sva dobra kod kojih je Ed>1 nazivamo normalna dobra.
b) 0<Ed<1 dohodno neelastična potražnja – u ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera, ali su promjene
potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. I ova dobra nazivamo normalna dobra.
c) Ed<0 dohodno neelastična potražnja– promjena dohotka uzrokuje promjenu potražnje u suprotnom smjeru (rast dohotka izaziva
pad potražnje i obrnuto). Ed je negativan broj. Ovakva dobra nazivamo inferiorna dobra (u slučaju rasta dohotka zamijenjuju ih
superiorniji, skuplji supstituti). Primjer, s većim dohotkom nećemo više kupovati kinesku robu već brandiranu robu Nike, Varteks…
11. KRIŽNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE
Križna elastičnost Ek potražnje mjeri promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. Cijena drugog dobra jedan je od
necjenovnih odrednica potražnje pa razlikujemo supstitute (coca-cola i fanta) i komplemente (automobili i nafta).
a) Ek>0 pozitivna križna elastičnost - u ovom slučaju postotne promjene potražnje i cijene istog su smjera. Ovdje se radi o
supstitucijskim dobrima, dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti (raste li cijena junetine rast će i potražnja za svinjetinom i
obrnuto).
b) Ek=0 savršena križna neelastičnost - promjena cijene jednog dobra uopće ne utječe na potražnju drugog dobra. Radi se o tzv.
nezavisnim dobrima (npr. promjena cijene skijaške opreme neće utjecati na potražnju kukuruznih pahuljica).
c) Ek<0 negativna križna elastičnost potražnje - ovdje se radi o komplementarnim dobrima (dobrima koja se dopunjuju u potrošnji).
Dolazi do obrnuto proporcionalnog odnosa cijene jednog i promjene potražnje drugog dobra. Npr. postotno smanjenje cijene
benzina izazvat će i neko postotno povećanje za potražnjom automobila.
12. ELASTIČNOST PONUDE
Elastičnost ponude utvrđuje reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjenu njegove cijene. Ep je pozitivan broj koji se kreće od 0
do ∞.
a) Ep>1 elastična ponuda - postotni rast cijene imat će za posljedicu
nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine i obrnuto
b) Ep=1 jedinično elastična ponuda - pad, odnosno rast cijene izaziva
isti postotni pad, odnosno rast ponuđene količine. U ovom slučaju
ponudu predstavlja pravac koji prolazi kroz ishodište.
c) 0<Ep<1 – slučaj neelastične ponude - određeni postotni rast cijene
znači rast ponuđene količine, ali je postotno povećanje ponuđene
količine manje od postotnog povećanja cijene.
Dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude:
d) Ep=∞∞∞∞ savršeno elastična ponuda - nezamjetljivi pad cijene
uzrokuje pad ponuđene količine na nulu, i obrnuto, mali rast cijene
beskonačno povećava ponuđenu količinu. Vodoravna krivulja
ponude.
e) Ep=0 savršeno neelastična ponuda - ponuđena količina je savršeno
fiksna (slučaj npr. pokvarljivih proizvoda). Okomita krivulja ponude
Primjeri jedinično elastične, savršeno elastične i savršeno neelastične ponude
Koeficijent elastičnosti ponude =
Postotna promjena ponuđene količine dobra A
Postotna promjena cijene dobra A
dohotka promjena Postotna
dobra potražnje promjena Postotna
±
±=
AEd
( )
( )100
2/
1002/
10
10
×+
∆±
×+
∆±
=
DD
D
KK
K
Ed
B dobra cijene promjena Postotna
dobra potražnje promjena Postotna
±
±=
AEk
( )
( )100
2/
1002/
10
10
×+
∆±
×+
∆±
=
BB
B
AA
A
k
CC
C
KK
K
E
13. GRANIČNA KORISNOST
Korisnost (ukupna korisnost) je subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra.
Granična korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra, odnosno ona je promjena, ili povećanje ukupne
korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra.
Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost
∆ Količina
Ukupna korisnost raste s potrošnjom, ali po opadajućoj
stopi
Granična korist sa svakom dodatnom jedinicom opada.
Ukupna korisnost koja se povećava po opadajućoj stopi
(I Gossenov zakon).
14. POTROŠAČEVA RAVNOTEŽA je situacija u kojoj potrošač uspijeva rasporediti svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu
ukupnu korisnost. Otkriti potrošačevu ravnotežu, znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobara A i B koja pruža najveću maksimalnu
ukupnu korisnost.
15. GRANIČNA KORISNOST PO NOVČANOJ JEDINICI
Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene
16. II GOSSENOV ZAKON kaže da posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu
korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge.
17. UTJECAJ CIJENA I DOHOTKA NA POTROŠAČEV IZBOR
Promjena cijena dobara, kao i promjena dohotka potrošača znači i promjenu potrošačeve ravnoteže.
Npr. ako pad cijene dobra A, uz ostale neizmijenjene uvjete, poveća potrošnju te robe i smanji potrošnju dobra B, nova će ravnoteža
uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti, tj. da je koeficijent križne elastičnosti (Ek) >>>> 0 (Pozitivna križna elastičnost).
Isto tako rast dohotka, ukoliko se cijene roba ne mijenjaju, može značiti povećanje potrošnje obaju roba, a tada će viša razina
potrošnje, odnosno uspostavljena ravnoteža značiti da su oba dobra tzv. normalna, te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje
(Ed) >>>> 0 (Dohodno neelastična potražnja).
18. POTROŠAČEV PROBITAK
Potrošački probitak predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. Potrošački je probitak područje
koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje individualne potražnje
dobra Cijena
dobrakorisnost Graničrajedinici novčovča pokorisnost Graničra =
B dobra Cijena
B dobrakorisnost Graničra
A dobra Cijena
A dobrakorisnost Graničra=
Npr.:
Vrijednost dobra 35
Cijena dobra (koju platim) 25
Potrošački probitak 10
b
a
C
C
19. ZAKON OPADAJUĆE GRANIČNE KORISTI tvrdi da će ljudi, s fiksnim dohotkom, za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti
spremni platiti sve manji i manji novčani iznos. Ukupna korist u svakom trenutku raste, a granična korist u svakom trenutku opada.
20. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE bavi se pitanjem potrošačeva izbora te pitanjem optimalne alokacije potrošačeva dohotka.
- Krivulja ravnodušnosti (indiferencije) je granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu
na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji indiferencije) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon. Potrošač je ravnodušan jer sve
kombinacije potrošnje na krivulji indiferencije za njega znače istu ukupnu korisnost.
- Krivulja ravnodušnosti (indiferencije) je krivulja koja povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju
ravnodušnim.
Primjer: potrošač bira optimalne količine nekog dobra A (npr. odjeća), čija je cijena 12 novčanih jedinica i nekog dobra B (npr. hrana),
cijene 6 novčanih jedinica, a dohodak potrošača je 60 novčanih jedinica.
Ako se potrošač nalazi unutar dostupne potrošnje, ali ne na crti proračuna, neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak
Kombinacije potrošnje koje u cijelosti iscrpljuju dohodak možemo odrediti pomoću jednadžbe proračuna (budžeta):
21. REALNI DOHODAK
Prvi kvocijent u jednadžbi proračuna jest realni dohodak (pokazuje koliko jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog
nominalnog dohotka). Ukoliko je cijena dobara fiksna, rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje, odnosno udaljava
crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava (vrijedi i obrnuto).
22. OPORTUNITETNI TROŠAK ILI RELATIVNA CIJENA
Drugi kvocijent u jednadžbi proračuna jest relativna cijena ili oportunitetni trošak. Veličina relativne cijene određuje kut
(nagib) crte proračuna.
5
1 0
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
4
3
2
1
6
7
8
9
1 1 1 2
Crta proračuna
To je željena tj. preferirana potrošnja ali to
ne možemo kupiti jer nemamo više novca
a
b
a
b
b
b
b
a
bbbaa
K C
C -
C
y K
K C
C
C / KC KC (dohodak)
×=
+×=
+=
a
b
KC
y
y
bC
y
Potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od 2 jedinice dobra B
23. UTJECAJ CIJENE DOHODKA NA KUPOVINU SAVRŠENIH SUPSTITUTA I KOMPLEMENATA KRIVULJE INDIFERENCIJE
Karta preferencije predstavlja seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti
kako je potrošač skloniji višoj potrošnji i većoj uk. korisnosti, tako će krivulje indiferencije biti udaljenije od ishodišta i bit će
superiornije (poželjnije) od onih koje su bliže ishodištu
Ukoliko su dobra savršeni supstituti (odnosno kada je potrošač spreman jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B), tada krivulja
indiferencije mijenja svoj konveksan oblik u crtu
Kada su dobra A i B savršeni komplementi, tada će krivulja indiferencije imati oblik slova L (lijeva i desna cipela)
24. GRANIČNA STOPA SUPSTITUCIJE I KRIVULJA INDIFERENCIJE
Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobro B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za
jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobro A) i pri tome ostao ravnodušan. Granična je stopa supstitucije uvijek pozitivan broj.
Dakle, potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao
ravnodušan.
Dobro B
(Coca-Cola)
Dobro A (Fanta)
Uslijed povećanja dohotka krivulja
potrošnje ide u poželjnu potrošnju
Ako kupimo 3 dobra A moramo kupiti i 3 dobra B, npr. 3 lijeve i 3 desne cipele, npr. 3
printera i 3 tonera… Savršeno ovise jedan o drugom.
25. UČINAK DOHOTKA I UČINAK SUPSTITUCIJE U POTROŠAČEVOM IZBORU
Učinak dohotka je ona promjena potrošnje koja potrošača pomiče na višu ili nižu krivulju indiferencije.
Učinak supstitucije je promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobara) koja potrošača pomiče duž iste krivulje indiferencije.
26. GRANIČNI PROIZVOD I PROSJEČNI PROIZVOD
Granični (dodatni, marginalni) proizvod nekog utroška dodatni je proizvod ili dodatna proizvodnja zbog dodatne jedinice tog utroška
dok se drugi utrošci drže konstantnim. Ukoliko poduzeće varira inpute rada, uz ostale neizmijenjene čimbenike (kapital, zemlja),
granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada, odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica
jediničnog povećanja inputa rada.
Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.
Zaključak: povećanje inputa rada uz nepromijenjene veličine
drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda, ali je taj rast sve
sporiji (uzrok: početni rast, a zatim pad graničnog proizvoda).
Prosječni proizvod prati kretanje graničnog.
Pravilo: kada je granična veličina veća od prosječne, prosječna
veličina raste, i obrnuto.
U presjecištu krivulja prosječni proizvod je maksimalan.
27. POKAŽITE KRIVULJU FIKSNIH, VARIJABILNIH I UKUPNIH TROŠKOVA.
Ukupni trošak jest trošak svih čimbenika proizvodnje. Dijeli se na
fiksni (stalni) i varijabilni (promjenjivi) trošak, ovisno o sposobnosti
troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda.
Fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog
proizvoda. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne
mijenja se bez obzira na veličinu ukupnog proizvoda.
Varijabilni trošak je trošak koji varira s razinom proizvodnje
(sirovine, nadnice, gorivo,...). Kada je proizvodnja jednaka nuli, tada
ne postoji niti varijabilni trošak, ali kako se povećava ukupni
proizvod, tako se javlja i varijabilni trošak. U odnosu na rast ukupnog
proizvoda on može biti proporcionalan, degresivan i progresivan.
Rad
proizvod rada proizvod Granicni
∆
∆=
Ukupni
Kapital
proizvod Ukupnikapitala proizvod Granicni
∆
∆=
Zemlja
proizvod Ukupnizemlje proizvod Granicni
∆
∆=
Rad
proizvod Ukupnirada proizvod Prosjecni =
Kapital
proizvod Ukupnikapitala proizvod Prosjecni =
Zemlja
proizvod Ukupnizemlje proizvod Prosjecni =
0 1 2 3 4 5
1
2
3
4
5
6
7
28. GRANIČNI TROŠAK
Granični trošak je dodatni trošak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda, odnosno promjena ukupnog troška kao
posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.
29. PROSJEČNI TROŠAK
Prosječni trošak je ukupni trošak podijeljen brojem proizvedenih jedinica. Dijeli se na prosječni ukupni, prosječni fiksni i prosječni
varijabilni trošak.
Prosječni fiksni trošak je fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.
Prosječni varijabilni trošak je varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.
Prosječni ukupni trošak je ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.
i Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak
30. PRINOSI RAZMJERA
Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća
3 slučaja:
� rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) - postotno povećanje ukupnog proizvoda je veće od
postotnog povećanja svih inputa (redukcija prosječnog ukupnog troška); npr. zahvaljujući specijalizaciji i podjeli rada (koliko
uložimo više dobijemo)
� stalni ili konstantni prinosi razmjera - postotno povećanje ukupnog prinosa = postotno povećanje čimbenika proizvodnje (koliko
dodatno uložimo toliko ćemo dodatno dobiti)
� opadajući prinosi razmjera (disekonomija) - postotno povećanje uk. proizvoda je manje od postotnog povećanja inputa (koliko
uložimo manje ćemo dobiti)
31. CRTA IZOTROŠKA
Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače
isti ukupni trošak.
Crta izotroška nam govori – ako uložimo više našeg rada a manje kapitala
trošak nam je manji i obrnuto (desno).
Pomicanje crte izotroška uslijed promjene relativne cijene inputa (gore lijevo)
proizvod Ukupni
trošak Ukupni trošakGranicni
∆
∆=
proizvod Ukupni
trošakFiksni trošakfiksni Prosjecni =
proizvod Ukupni
trošakiVarijabiln trošakni varijabilProsjecni =
proizvod Ukupni
trošakUkupni trošakukupni Prosjecni =
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
25
50
75
100
32. NACRTAJ KRIVULJU IZOKVANTE
Izokvanta je krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika
proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.
33. GRANIČNA STOPA SUPSTITUCIJE GSS
granična stopa supstitucije kapitala radom pokazuje koliko je
jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom
povećanju inputa rada, a da pri tome njegov ukupni proizvod
ostane isti.
34. ŠTO JE TO TRANSFERNA ZARADA
Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dovoljan za izazivanje,
pokretanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. Transferna zarada se može
smatrati oportunitetnim troškom proizvodnje, a nalazi se ispod krivulje
ponude.
Ekonomska renta je dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh zarade.
To je dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude (grafikon). Veličina
ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude.
35. IZVEDENA (DERIVIRANA) POTRAŽNJA
Izvedena (derivirana) potražnja – potražnja za nekim čimbenikom izvedena je iz potražnje za proizvodima ili uslugama koje je taj
čimbenik u stanju proizvoditi.
36. MONOPSON
Monopson je tržište na kojem postoji samo jedan kupac (ovdje čimbenika proizvodnje) ∼ monopol – postojanje jednog ponuđača
nekog dobra.
Ako poduzeće ima monopsonsku moć, ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude nekog outputa, te određuje cijenu istog .
Ponuda rada u uvjetima monopsona:
37. OBJASNITE UČINAK DOHOTKA U UVJETIMA PONUDE RADA
38. PLAĆA SUZDRŽAVANJA (objasnite učinak dohotka u uvjetima ponude rada)
Plaća suzdržavanja - najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se reservation wage – ako cijena rada padne ispod te
razine, ne postoji ponuda rada (rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu, u prvi mah, rast ponude rada, a daljnji rast
izaziva pad ponuđene količine rada).
Rast cijene rada ima za posljedicu dva učinka:
- učinak dohotka – pri višim cijenama rada – rast cijene rada i radnikova dohotka
može izazvati pad ponuđene količine rada
- učinak supstitucije – radnik može birati između tržišne djelatnosti (rada) i netržišne
djelatnosti (odmor) – rast cijene rada izaziva supstituiranje netržišne aktivnosti
tržišnom djelatnošću (prodajom rada)
39. ULOGA SINDIKATA
Cilj sindikata – poboljšati položaj svojih članova – inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada i nastojeći povećati cijenu rada.
Povećati cijenu rada sindikati mogu:
- smanjujući ponudu rada
- povećavajući potražnju za radom (time se postiže i povećanje cijena rada i povećanje zaposlenosti
40. POTRAŽNJA ZA ZAJMOVIMA
Posuđeni novčani iznos se isplati povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti za
posuđeni iznos.
Posudit ćete onu sumu pri kojoj je: granična efikasnost kapitala = kamatna stopa
Ako posudite manje, realizirat ćete manji profit od maksimalno mogućeg, jer je granična stopa kapitala > k‘
Ako posudite više , opet ćete ostvariti manji profit od maksimalnog, jer je granična stopa kapitala < k‘
Krivuljom potražnje upravlja granična efikasnost kapitala.
41. PONUDA ZAJMOVA I RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ZAJMOVA
Potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferncije – većina ljudi preferira sadašnja, a ne odgođena zadovoljstva.
Zato oni koji čekaju (štede), moraju biti nagrađeni (kamata).
Čekanje (štednja) omogućuje tzv. zaobilaznu, posrednu proizvodnju – društvo umjesto da sve resurse potroši u proizvodnji potrošnih
dobara, jedan dio angažira u proizvodnji kapitalnih dobara.
Kapital, posredno, omogućuje i veću potrošnju potrošnih dobara.
Na štednju utječe: tekući dohodak, očekivani dohodak, životna dob i kamatna stopa.
Ako raste kamatna stopa, bit će veća i ponuđena količina zajmova.
a) poduzeće dužnik b) tržište zajmova
Tržište zajmova podvrgnuto je snažnoj savršenoj
konkurenciji (poduzeće dužnik nema utjecaja na veličinu k')
Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu određuje
sjecište tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova.
42. PONUDA ZEMLJE I RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU
ZEMLJE
Zemlja je imobilna – njezina je količina ograničena. Pošto je količina zemlje
na bilo kojoj lokaciji ograničena (fiksna) može se tvrditi da je ponuda
zemlje savršeno neelastična.
Z e m lj a ( h a )
R e n t a
P o n u d a
Iako je ponuda zemlje savršeno neelastična, kupac će ipak moći zakupiti potrebnu količinu zemlje uz postojeću rentu – savršeno
elastična ponuda zemlje (grafikon a)
Na grafikonu b vidi se da potražnja (granični prihod proizvoda zemlje), budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična određuje
visinu rente (grafikon b)
Dohodak vlasnika je ekonomska renta
a) Zakupac b) Tržište poljoprivrednog zemljišta
43. INFERIORNO DOBRO
Ono koje se u slučaju rasta dohotka manje kupuje, tj zamjenjuju ga skuplji supstituti.
44. SAVRŠENA KONKURENCIJA
Savršena konkurencija je ekstremni, najoštriji oblik konkurencije za koju se
smatra da je samo teorijski moguća.
Uvjeti savršene konkurencije:
• postojanje velikog broja proizvođača istog proizvoda
• postojanje velikog broja kupaca
• neograničena mobilnost svih resursa
• savršena obaviještenost kupaca i proizvođača o svim tržišnim podacima
(transparentnost tržišta
45. MONOPOL
Monopol znači postojanje jednog proizvođača – ponuđača jedinstvenog proizvoda (riječ je o proizvodu koji nema bliskog supstituta)
koji je, na ovaj ili onaj način, zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. Monopolist je "price-maker" - on određuje cijenu; može
birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom (ako zahtijeva nižu cijenu, potraživana će količina biti veća).
46. NESAVRŠENA KONKURENCIJA
Nesavršena konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali više od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje
određenu tržišnu moć i sposobnost da variranjem količine proizvoda utječe na cijenu. Stvarna su tržišta, za razliku od savršene
konkurencije i monopola, podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dvije krajnosti – savršene konkurencije i monopola