1. POVIJESNI RAZVOJ I STRATEŠKE - Lumens5plus - Prijava · POVIJESNI RAZVOJ I STRATEŠKE ODREDNICE...
Transcript of 1. POVIJESNI RAZVOJ I STRATEŠKE - Lumens5plus - Prijava · POVIJESNI RAZVOJ I STRATEŠKE ODREDNICE...
Kolegij: Ekonomika Europe Doc.dr.sc. Romina Alkier Radnić
1. POVIJESNI RAZVOJ I STRATEŠKE ODREDNICE EUROPSKOG
INTEGRACIJSKOG PROCESA
Korijeni ujedinjenja Europe duboki su –usprkosneslaganjima i ratovima, svijest o zajedničkome interesupostupno se razvijala.
Počeci europskih integracijskih procesa odvijali su se još uantičko doba: riječ Europa vezana je uz grčku mitologiju, aRimljani su zasluţni za okupljanje velikog dijela Europe.
U moderno doba (1492.-1815.) afirmiraju se drţave nacijei dolazi do prepreka idejama ujedinjenja, premda postojedva načela kojima je cilj europska organizacija:◦ raĎanje jednakosti drţava i◦ svjesnost zajedničkih interesa
1830. EUROPSKA SLOGA – asocijacija zemalja voĎenih načelimanemiješanja u unutarnje poslove, traţenja ravnoteţnih rješenjaizmeĎu zemalja i sl. – solidarnost je bila više tehničke naravi
Britanski političar Winston Curchil zagovara idejusjedinjenih europskih drţava u svojem poznatom govoru1946. na Sveučilištu u Zurichu
U to vrijeme nastaju mnogi europski pokreti, a njihovookupljanje rezultiralo je Kongresom u Haagu 1948. godine– zaključci kongresa:◦ Potreba stvaranja gospodarske i političke unije u Europi s ciljem
osiguranja sigurnosti i socijalnoga napretka◦ Spremnosti europskih nacija za prenošenje i sjedinjenje dijela
vlastitog suvereniteta kako bi se osiguralo zajedničko političko igospodarsko djelovanje za integraciju i razvoj zajedničkih resursa
◦ Izgradnji progresivnog demokratskog društva u kojem će svi bitislobodni
◦ Potrebi sazivanja europske skupštine na parlamentarnoj razinikako bi se stimuliralo izjašnjavanje europskog javnog mnijenja
◦ Potrebi osnivanja Suda pravde, koji bi štitio temeljna ljudska prava
Stvaranje OEEC-a (organizacije europske ekonomske suradnje iz koje je 1960. nastao OECD) i
EPU-a (Europska platna unija) Sporazum o Zapadnoj uniji (1948.) Hladni rat započeo je podjelom na zapadni blok koji se
oslanjao na suradnju sa SAD-om( Marshallov plan 1946.) te istočni blok koji je bio pod utjecajem SSSR-a.
OEEC se osniva kako bi se ispunili uvjeti koje je postavio Marshallov plan:◦ Olakšavanje razvoja razmjene ukidanjem trgovinskih ograničenja◦ Razmjena nuţnih gospodarskih, trgovinskih i financijskih
informacija◦ MeĎusobni sporazumi koji olakšavaju reguliranje računa vezanih
za razmjenu◦ Sudjelovanje u Europskoj platnoj uniji osnovanoj 1950.
Schumanov plan predloţen je 1950. radiujedinjenja francuske i njemačke proizvodnjei distribucije čelika kao načina sprečavanjaizbijanja daljnjih sukoba na europskomkontinentu i kontrole nad gospodarskimoporavkom Njemačke
Sudjelovale su i Italija i drţave Beneluksa ipotpisan je PARIŠKI UGOVOR 18.4.1951.
Tim ugovorom osnovana je Europskazajednica za ugljen i čelik - CECA
Njome se ukidaju kontingenti i carine na ugljen, čelik, ţeljezo i ţeljezne rude izmeĎu zemalja članica
Prestala je postojati 2002. 7. ciljeva CECA-e prihvaćaju institucionalna
tijela osnovana nakon formiranja Europske unije za ugljen i čelik:◦ Visoka vlast◦ Specijalno vijeće ministara◦ Parlamentarna skupština◦ Sud pravde CECA
RIMSKIM UGOVOROM 1957. GODINE osnovana jeEUROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA I EUROPSKAEKONOMSKA ZAJDENICA ZA ATOMSKU ENERGIJU
Ugovor o EEZ-u obuhvatio je prilično širokopodručje budući da je imao za cilj uvoĎenjezajedničkog trţišta za sve industrijske ipoljoprivredne proizvode šest zemalja.
Ciljevi su:◦ Postupno ukidanje carina i svih mjera kvantitativnih
restrikcija pri uvozu i izvozu roba◦ UvoĎenje zajedničkih politika i primjena odreĎenih
procedura radi koordinacije ekonomskih politika◦ Ukidanje svih prepreka slobodnom kretanju ljudi, usluga
i kapitala◦ Pribliţavanje nacionalnih zakonodavstava◦ Osnivanje Europskog socijalnog fonda i europske
investicijske banke
RAZDOBLJE ŠESTORICE OD 1957, DO 1973,usidrilo se ne samo u svijetu Europljana negopredstavlja realne temelje funkcioniranjaZajednice putem zajedničkih politika utvrĎenihtemeljnim izvorištem prava iz Rimskog ugovora.U ovom razdoblju dolazi do:◦ Osnivanja Europskoga udruţenja slobodne trgovine EFTA◦ OEEC prerasta u OECD◦ CAP-zajednička poljoprivredna politika◦ Plan fouchet - neuspjeli prijedlog osnivanja unije◦ Luksemburški kompromis iz 1966.◦ Definiranje glavnih uvjeta za realizaciju europske
monetarne unije◦ Proširenja na Dansku, Irsku i Veliku Britaniju (1973.
godine)
1975.-1986. - razdoblje europesimizma- dolazi do odreĎenih šokova unutarintegracije, izazvanih situacijama poput francuskog bojkota prazne stolice,naftnih šokova 1973. i 1979.
Temeljni elementi programa Jedinstvenoga trţišta su:◦ Liberalizacija trgovine dobara◦ Pojednostavljenje ili ukidanje graničnih formalnosti◦ Harmonizacija stopa PDV-a unutar širokih raspona◦ Liberalizacija javnih nabavki◦ Harmonizacija i uzajamno priznavanje tehničkih normi u
proizvodnji, pakiranju i oglašavanju◦ Liberalizacija čimbenika razmjene◦ Ukidanje svih kapitalnih kontrola i dublja integracija trţišta
kapitala◦ Liberalizacija politika prekograničnih ulazaka na trţište
◦ Razvoj europskih zajednica unatoč odreĎenoj sporosti ipoteškoćama konkretiziran je jedinstvenim europskim aktom, što jedalo novu dimenziju europskome integracijskom procesu :EUROPSKU UNIJU, osnovanu Maastrichtskim ugovorom 1992. godine.
Ugovorom iz Maastrichta EZ prerasta u Europsku uniju, ajedinstveno trţište u unutarnje trţište
EU je nadnacionalna organizacija čiji je cilj jačanjeekonomske integracije i suradnje izmeĎu zemalja članica
Utemeljena je 1.studenoga 1993. ratificiranjem ugovora izMaastrichta od strane tadašnjih 12 članica EZ.
Zajednički ciljevi Ugovora o EU:◦ Promicanje gospodarskoga i društvenoga napretka te visokog
stupnja zaposlenosti…◦ Jačanje zaštite prava i interesa drţavljana drţava članica
uvoĎenjem drţavljanstva Unije◦ Afirmiranje vlastitog identiteta na meĎunarodnoj sceni◦ Očuvanje i razvijanje Unije kao područja slobode, sigurnosti i
pravde…◦ Očuvanje cjelokupne pravne stečevine Zajednice…
Ugovor o EU produbljuje političku suradnju –uvodi dva meĎuvladina stupa: jedan zazajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku idrugi za suradnju policije i pravosuĎa
Ugovor demokratizira institucije, jača uloguParlamenta i sluţbeno uvodi graĎanstvoUnije.
Europska unija je jedinstvena meĎuvladina inadnacionalna zajednica europskih drţava,nastala kao rezultat procesa suradnje i integracijekoji je započeo 1951. godine izmeĎu šest drţava
Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i¸Nizozemske
Europska unija formalno je uspostavljenastupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji(poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta).
Europska unija danas broji 27 drţava članica.Prostire se na 4.325.675 km², a broji oko 500milijuna stanovnika.
S ciljem reformiranja sustava prihvaćena su dvanova ugovora koji predstavljaju takoĎer izvornopravo EU-a: Ugovor iz Amsterdama i Ugovor izNice
Amsterdamski ugovor pridonio je velikomnapretku u području zaštite graĎana uvoĎenjem“prostora slobode, sigurnosti i pravde “ u EU.
Ideja o europskom ustavu, odnosno ugovoru sustavotvornim elementima, inicirana je nakonferenciji u Leakenu 2001. godine radiprilagodbe funkcioniranja EU s obzirom naproces proširenja
Nakon 2 godine zastoja i pregovora ooţivljavanju ustavnoga ugovora, čelnici EUusuglasili su novi prijedlog, koji su nazvalireformski ugovor. Reformski ugovor iz Lisabona(2007.) kraći je ugovor koji obuhvaća najbitnijedijelove Ustavnog ugovora.
U njemu su jasnije odreĎene nadleţnosti:izdvajaju se nadleţnosti koje isključivopripadaju Uniji, podijeljene nadleţnosti i akcijekoje se podupiru ili ohrabruju.
Eurospka unija je jedinstvena meĎuvladina
nadnacionalna zajednica europskih drţava
Rezultat je procesa suradnje i integracije koji je
započeo 1951. izmeĎu šest drţava
Formalno je uspostavljena 1.studenog 1993.
stupanjem na snagu ugovora o Europskoj uniji
Prema popisu iz 2001. ima 456 milijuna
stanovnika
S Bugarskom i Rumunjskom od 01.01.2007.
ima 496 milijuna stanovnika
U slučaju priključenja Hrvatske i Turske
populacija bi se povećala na 560 milijuna
stanovnika
1951. god. – šest najrazvijenijih zemalja
Europe: SR Njemačka, Italija, Francuska,
Belgija, Nizozemska, Luksemburg
1973. god. – Velika Britanija, Irska, Danska
1981. god. – Grčka
1995. god. – Austrija, Švedska i Finska
2004. god. – Poljska, Češka, Slovačka,
MaĎarska, Malta, Slovenija, Cipar, Estonija,
Latvija i Litva.
2007. god. – Bugarska i Rumunjska
Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar,Češka, Danska,
Estonija, Finska,Francuska, Grčka, Irska, Italija,Leton
ija,
Litva, Luksemburg,MaĎarska, Malta, Nizozemska,
Njemačka, Poljska, Portugal,Rumunjska, Slovačka,
Slovenija,Španjolska, Švedska, Ujedinjeno
Kraljevstvo
Zemlje kandidati: Hrvatska, Turska; Makedonija
Potencijalni kandidati: BiH, Albanija, Srbija, Crna Gora
Francuska: Francuska Gvajana, Gvadalupe, Martinik i Reunion
Španjolska: Kanari, Ceuta, Melilla
Portugal: Azori i Madeira
Nijedan drugi izvaneuropski teritorij zemalja članica ne spada u EU
Ceuta, Melilla, Gibraltar i otoci Aland spadaju u EU, ali ne i u carinsku uniju
Glavna valuta je Euro
Euro koriste 16 zemalja
Ostale valute: Britanska funta, Ciparska funta, Danska, Estonska, Slovačka i Švedska kruna, MaĎarska forinta, Latvijski lats, Litvanski litas, Malteška lira, Rumunjski leu
Vijeće EU ili poznatije kao Vijeće ministra EU
Europska komisija
Europski parlament
Europski sud pravde
Europsko vijeće ( kvazi – institucija)
DRŢAVE ČLANICE BDP U MILIJUNIMA DOLARA
BDP PER CAPITA
EUROPSKA UNIJA 13,840,833 27,894
LUKSEMBURG 35,194 76,025
UJEDINJENO KRALJEVSTVO
2,004,461 32,949
NJEMAČKA 2,698,171 31,377
FRANCUSKA 2,088,171 31,377
ITALIJA 1,791,006 30,383
ŠPANJOLSKA 1,203,404 28,810
Najveće zemlje EU su: Francuska i Njemačka
Najmanje zemlje: Malta, Luksemburg
Zemlje s najvišim BDP per capita su:
Luksemburg i Irska
Zemlje s najniţim BDP per capita su:
Rumunjska i Bugarska
ZEMLJE U MILIJUNIMA $
SVIJET 61,027,505
EU 12,427,413
SAD 12,227,583
KINA 9,412,361
JAPAN 3,910,728
INDIJA 3,633,411
BRAZIL 1,567,728
RUSIJA 1,575,561
KANADA 1,104,701
MEKSIKO 1,072,563
JUŢNA KOREJA 994,399
Nova trţišta nastavljaju predvoditi, Kina raste po
stopi od 11,5 posto, a Indija i Rusija takoder
ostvaruju snaţan rast
Rast u SAD se usporio
U euro zoni i Japanu rast je ostao u okvirima u
kojima se kretao i do sada
EU ima nadleţnost koje su joj dodijelile drţave
članice
Drţave članice su sve više širile nadleţnost EU:
carinska unija, pravila o trţišnom natjecanju,
monetarna politika, očuvanje morskih i
bioloških resursa u sklopu ribarske politike,
zajednička trgovinska politiku.
Zbog neuspjelog Ustava u Nizozemskoj i Francuskoj
došlo je do formiranja Lisabonskog ugovora
Dogovor je da se razrade dva nova sporazuma,
jedan regulira temelje, a drugi način rada Europske
unije
Lisabonski ugovor vaţan je prije svega za drţave
koje još uopće nisu članice jer se smatra da bez
novog sporazuma nema izgleda za ulazak zemalja
Balkana i Turske u Uniju.
Finska je zemlja članica EU u kojoj se stanovnicinajdulje školuju. Oni u prosjeku školujući seprovedu čak 16,7 godina. Dulje od njih, u Europi,školuju se samo Norveţani. (16,9godina)
Kaţe se da su Luksemburţani najbogatiji ljudi nesamo u Europi nego i na svijetu. Osim toga, jedni suod najplemenitijih- doniraju najviše sredstava udobrotvorne svrhe.
Radno sposobni muškarci u Češkoj i Slovačkoj se„skrivaju“ u tvornicama. Ondje čak 49% muškaracaradi u industriji.
Najmanja članica EU je Malta. Gotovo je 2 000 putamanja od njezine najveće članice- Francuske!
Najstarije stablo u Europi raste u Litvi. Promjeraje 3,15 m i staro je 1500 godina
Kada bismo zaboli strelicu u geografskosredište Europe, zaboli bismo je u selo Bernotaismješteno 24 km od Vilniusa, glavnoga gradaLitve
Sa 496 milijuna stanovnika Europska unijapremašuje ukupnu populaciju SjedinjenihAmeričkih Drţava i Rusije zajedno
Norveška je dvaput podnosila zahtjev začlanstvo, pregovarala i potpisivala ugovore opristupanju, a graĎani su dvaput nareferendumu rekli NE!