1 BUKA Rijeka
-
Upload
adi-zahiragic -
Category
Documents
-
view
197 -
download
4
Transcript of 1 BUKA Rijeka
1. B U K A (FIZIKALNE ŠTETNOSTI I DIO)
Veleučilište u Rijeci – Odjel Sigurnosti na raduA. Regent
2
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
FIZIKALNE ŠTETNOSTI – 1 : BUKA ���� LITERATURA
� 1- Sever, S.: Fizikalne štetnosti, skripta VŠSR, IPROZ, Zagreb, 2007.
� 2- Radanović, B.: Fizikalne štetnosti – Buka, skripta VŠSR, IPROZ Zagreb, 1999.
� 3- Inggemansson, S., Elvhammar, H.: Zaštita od buke: načela i primjena, ZIRS, Zagreb, 1995.
� 4- South, T.: Managing Noise and Vibration at Work, A practical guide toassessment, measurement and control, Elsevier-Butterworth-Heinemann, Oxford etc. 2004.
� 5- Čudina, M.:Tehnična akustika – Merjenje, vrednotenje in zmanjševanje hrupa invibracij, Fakulteta za strojništvo, Ljubljana, 2001.
� 6- Gspan, P.: Varstvo okolja I – 2.del, skripta FKKT, Ljubljana 1997. – dio Hrup
� 7- Šarić, M., Žuškin, E.: Medicina rada i okoliša, Medicinska naklada, Zagreb,2002. – poglavlje Buka i akustična trauma
� 8- Kroemer, K.H.E., Grandjean, E.: Prilagođavanje rada čovjeku – Ergonomskipriručnik, Naklada Slap, Sveučilište u Splitu, 2000. poglavlje Buka i vibracije
� 9- Bošnjaković, R.: Redukcija buke, Delo, Ljubljana ≈ 1985.
� 10- Jelaković, T.: Zvuk, sluh, arhitektonska akustika, Školska knjiga, Zagreb 1978.
3
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� 11- Parkin, P.H., Humphreys, H.R.: Akustika, buka i zgrade, Građevinska knjiga,Beograd, 1969.
� 12- +++: Tehnička enciklopedija, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb
� 13- Zakon o zaštiti od buke, (NN 30/09)
� 14- Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu, (NN 46/08)
� 15- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade iborave, (NN145/04)
� 16- Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije za mjerenje i predviđanje buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, (NN 37/90, 15/91)
� 17- Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera zaštite odbuke, (NN 91/07)
� 18- Pravilnik o stručnom ispitu iz područja zaštite od buke, (NN91/07)
� 19- Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba kojeobavljaju stručne poslove zaštite od buke, (NN 91/07)
� 20- Directive 2003/10/EC of the European Parliament and of the Council of 6February 2003 on the minimum health and safety requirements regarding theexposure of workers to the risk arising from physical agents (noise)
� 21- www.bk.com
4
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
S A D R Ž A J :
� 1. UVOD1.1 Što je buka1.2 Zvuk i sluh1.3 Čovjek i buka1.4 Eksponencijalna i logaritamska krivulja
� 2. ZVUK2.1 Što je zvuk2.2 Osobine zvuka2.3 Valna svojstva zvuka2.4 Osnovni pojmovi: tlak, snaga, intenzitet, razine, percepcija2.5 Zbrajanje zvučnih razina2.6 Oduzimanje zvučnih razina
5
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� 3. PERCEPCIJA BUKE
3.1 Uho i slušanje3.2 Djelovanje buke na ljude
� 4. MJERENJE I OCJENJIVANJE BUKE
4.1 Osnovne karakteristike buke4.2 Mjerenje buke4.3 Ocjenjivanje buke4.4 Najviše dopuštene razine buke4.5 Direktiva 2003/10/EC
� 5. ZAŠTITA OD BUKE� 6. PRIMJERI RJEŠENJA ZAŠTITE OD BUKE
6
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� 1.1 Što je buka ?� Buka je svaki neželjeni zvuk (subjektivan pristup)
� Buka je zbir zvukova koje čovjek subjektivno doživljava kao neugodani neprijatan za sustav osjeta zvuka
� Buka na radnom mjestu ili u okolišu je zvuk koji kombinacijom svojegintenziteta, trajanja, frekvencije i dr. prelazi propisima ili preporukamadopuštene granice
� Na simpoziju o buci (Bled, 10/2005) izneseno je :
1. Najveći broj profesionalnih oboljenja su posljedica buke
2. 50% građana EU izloženo je štetnoj buci
3. 20% građana EU izloženo je buci > 85 dBA (gornja upozoravajućagranica).
1. UVOD
7
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
4. 10% građana EU je nagluho
5. 10% mladih iznad 20 godina ima oštećen sluh
6. U Sloveniji: od ≈ 750 000 radnika � 96 000 ugroženo je bukom( populacija RH je cca 2 x veća)
7. Trošak zaštite u Sloveniji je: ≈ 800-900 miliona Eura
8. Ulaganje u zaštitu od buke se vraća poslodavcu/društvu:
Redukcija buke za 10dB � * produktivnost +12%* bolovanja – 20% * fluktuacija radnika – 60%
9. Zapošljavanje radnika bez audiograma � pri odštetnom zahtjevu sud pretpostavlja da je sluh u početku bio neoštećen
10. Odšteta za gubitak sluha: > 20 000 Eura
8
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
1.2 Zvuk i sluh
� Zvuk je neodvojivi dio čovjekovog okoliša.
� Pomaže pri shvaćanju, snalaženju, djelovanju – nosi informaciju
� Informacija � * željena* neželjena (buka)
� Zvučne informacije prima osjetilo sluha (slušni organ, sustav)
� Organ sluha – jedan je od najsloženijih organa čovjeka: * Obuhvaća pojas od cca 16 – 20 000 Hz (> 10 oktava)* Obuhvaća jakosti od 10-12 – 102 W/m2 (1014 puta)* S dva uha određuje smjer izvora zvuka – prostorno snalaženje* Pomaže pri održavanju ravnoteže
9
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
1.3 Čovjek i buka
� Utjecaj buke na čovjeka:* Neprijatnost � otežava život i rad * Ometanje � umor, smanjena produktivnost i koncentracija* Šteta � oštećenje sluha, kardivaskularnog sustava i dr.* Sigurnost � smanjena razumljivost komuniciranja
� Buka je sve veći problem civilizacije
� Izvori buke (neprirodne) su strojevi i uređaji (civilizacija)
� Donesen niz propisa i normi usmjerenih ka zaštiti
� Rješavanje problema zaštite od buke traži primjenu niza fizikalnihveličina, tehničkih i medicinskih pojmova itd. Problemi su multi-disciplinarni
10
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Zaštita traži (kombiniranu) primjenu:
� tehničkih i tehnoloških mjera� organizacijskih mjera� medicinskih mjera� socijalno-psiholoških mjera
� Traži se optimum (kompromis) različitih suprotstavljenih zahtjeva(tehničkih, tehnoloških, zdravstvenih, ekonomskih, ...)
� Ljudski organizam ima vrlo složeni odziv na jakost, vrijemedjelovanja i na frekvencijski sadržaj zvučnog podražaja (buku)
� Ljudi imaju vrlo različitu osjetljivost. Zbog potreba propisa i normi,svi pokazatelji buke su statistički i odnose se na prosjeke ljudskepopulacije
11
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Problem � kako izraziti buku objektivnim fizikalnim veličinama ?
� Objektivna mjerila potrebna su za:
� mjerenje, ocjenjivanje, usporedbu parametara� normiranje i propisivanje (pitanje reprezentativnosti)� zaštitu radnika i populacije općenito
� Mjerila (mjerenja) moraju biti jednostavna i jednoznačna, ali što bližasubjektivnom osjetu i efektu zvuka na čovjeka
12
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
1.4 Eksponencijalna i logaritamska funkcija� Eksponencijalna funkcija y = f(x) = ax
(a > 0 ; a 1) a → baza
f (0) = a0 = 1
Područje definicije x: od - do +
Područje vrij. funkcije: od 0 do +
Primjeri: y = 2x ; y = 2-x = 1/2x
y = ex ; y = e-x
Za vježbu nacrtati funkcije: y = 2x
y = (1/2)x
a > 1 ���� y = f (x)0 < a < 1 ���� y = g (x)
≠
∞ ∞
∞
13
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Logaritamska funkcija Logaritam (y) je broj kojim treba(inverzna funkcija) potencirati bazu da se dobije zadani
broj (x).
y = loga x a loga
x = x a > o ; a ≠ 1 ; x > 0 logaax = x log1010x = x
logaa = 1loga1 = 0log10x = log xlog (mn) = log m + log nlog (m:n) = log m – log nlog mn = n log mlog = log m
a > 1 ���� y = f (x) Za vježbu nacrtati funkcije: y = log2x0 < a < 1 ���� y = g (x) y = log1/2x
n m
⇔
n
1
xaxa =
log → xx
=10log10
→
14
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Funkcije y = logax i y = ax su zrcalne funkcije po pravcu y = x.
15
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Logaritamska (log) skalaBudući da je log10n = n vrijedi slijedeće preslikavanje:
Tablica nekih vrijednosti funkcije y = log x je :
Ako se te vrijednosti pridruže točkama brojevnog pravca dobije se tzv. logaritamska skala :
16
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Logaritamska skala za tri dekadska razreda :
� RAZINA je logaritam omjera zadane veličine i referentne veličine iste vrste. Navesti treba :
- bazu logaritma, - iznos referentne veličine,- vrstu razine.
17
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
2. ZVUK
2.1 Što je zvuk ?
� Mediji širenja su elastični : krutina, tekućina, plin
� Zvuk nastaje promjenom brzine : uzrok su vibracije, sudar tijela,protjecanje fluida
� Zvuk je poremećaj, longitudinalno titranje čestica u elastičnommediju, koje se kao zvučni val širi brzinom karakterističnom za taj medij.
� Zvučni val je longitudinalni mehanički val.
� Zvuk se širi u :
� plinu, tj. zraku (zračni zvuk)� čvrstim tijelima (strukturni zvuk)� tekućinama, vodi (podvodni zvuk)
18
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Čujni zvuk je zvučno titranje koje čovjek osjeća kao osjet zvuka.
� Izvor zvuka stvara poremećaj, tj. titranje “čestica” zraka (medija) prema izvoru i od izvora zvuka � sabijanje i razrjeđivanje zraka.
19
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Zvučnu energiju prenose čestice koje longitudinalno osciliraju okoravnotežnog položaja.
� Zvučni tlak varira (+ ili -) oko atmosferskog tlaka (1 bar ~105 Pa). “Normalne” granice zvučnog tlaka su :
20 µPa → referentni zvučni tlak, granica čujnosti, tj. 0 dB200 Pa → granica bola 140 dB
� Zvučni tlak se superponira na atmosferski tlak.
20
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Zvučni valovi (tlak) prikazuju se grafički kao da su transverzalni (uovisnosti o putu ili vremenu) � SAMO ZBOG LAKŠEG PRIKAZA.
Promjene zvučnog tlaka su vrlo male – manje od metereoloških.
� Valna fronta je skup točaka medija u istoj fazi (npr. maksimalne ili minimalne gustoće).
� Točkasti izvor � sferična valna fronta� Linijski izvor � cilindrična valna ploha
21
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
2.2 Osobine zvuka
� valna duljina λ [m]
� brzina širenja zvuka c [m/s]
� frekvencija zvuka f [Hz =1/s]
� Valna duljina je udaljenost između dviju točaka susjednih valova koje su u istoj fazi.
� Brzina (širenja) zvuka je brzina kojom se fronta vala širi po prostoru.
� Frekvencija je broj valova u jednoj sekundi.
Brzina zvuka � c = f • λ [m/s] . . . (1)
22
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Opseg čujnih frekvencija za mladog čovjeka 16(20) – 20 000 Hz
� Brzina zvuka pri 20°C na morskoj razini je 343 m/s
� Valne duljine : - za 20 Hz λ = 17,15 m
- za 20 000 Hz λ = 17,15 mm
- za < 20 Hz � infrazvuk
za > 20 kHz � ultrazvuk
� Brzina zvuka općenito : . . . (2)
Modul kompresibilnosti medija (K) daje smanjenje volumena pojedinici pritiska:
K = - . . . (3)
ρ⋅=
Kc
1
dp
dV
V
1
23
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
Za plinski medij, modul adijabatske kompresibilnosti je :
Ka= ; ... adijabatska konstanta
� Brzina širenja zvuka u idealnim plinovima :
[m/s] . . . (4)
= cp/cV ... za dvoatomni plin = 1,4p [N/m2] ... tlak plina
[kg/m3] ... gustoća plina Rm [J/kmol K] ... opća plinska konstanta = 8314 J/kmol K = R mm
T [K] ... apsolutna temperaturamm [kg/kmol] ... molna masa; za zrak mz= 28,84 kg/kmolt [°C] ... temperatura
p⋅χ
1
V
p
c
c=χ
m
m
m
TR ⋅⋅=⋅= χ
ρ
pχc
χ
ρ
χ
24
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
Uvrštavanjem za zrak � c = 20,09 ; c20°C = 343,8 m/s
� Za praktične proračune brzina zvuka je:
c ≈ 331,4 + 0,6 t [m/s] ... (5)
� Brzine zvuka u nekim medijima (20°C):
T
5200željezo
5000staklo
3600opeka
3200led (-4°C)
1485voda
c [m/s]medij
25
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Neke napomene: * Promjena brzine zvuka s visinom je mala, ovisi o temperaturi
* Promjena brzine zvuka s vlažnošću zraka je mala
* Zvuk svih frekvencija ima istu brzinu
* Brzina zvuka ne ovisi o intenzitetu zvuka
� Zvučni val prenosi energiju.
Bez gubitka energije intenzitet zvuka : I ~ 2
1
r
26
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� U stvarnosti intenzitet je :
I = Io Io - početni intenzitetr - udaljenost
- koeficijent apsorpcije
Za zrak : = a a = s2/cm= f ... kružna frekvencija
Za udaljenost r = 1 km � pri f = 100 Hz smanjenje na 98,4%pri f = 20 kHz smanjenje za 10274 .
re
µ−⋅
µ
µ 2ω⋅ 13104 −⋅
ω ⋅π2
27
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
2.3 Valna svojstva zvuka
� Prikaz zvuka moguć je tzv. “zvučnim zrakama” – zamišljenimpravcima okomitim na čelo zvučnog vala.
� Zvučne zrake slične su svjetlosnim zrakama.
� Postoji pojam “geometrijska akustika”.
� Refleksija zvuka:Od glatke površine zvuk se reflektira pod kutem jednakim upadnome.
28
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
- U hrapavu površinu se apsorbira i/ili difuzno reflektira
- Zakrivljene površine koncentriraju zvuk (konkavne) ili raspršuju zvuk (konveksne)
- Površina znatno veća od valne duljine → stvara zvučnu sjenu.
29
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Difrakcija (ogib) zvuka:Mala zapreka praktički ne utječe na širenje zvučnog vala.
30
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Refrakcija (lom) zvukaZvučne zrake lome se pri prijelazu iz jedne sredine u drugu.
→ kako je c ~onda
→ za T1>T2 � c1>c2
Temperatura normalno opada s visinom.
T
31
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
2.4 Osnovni pojmovi: tlak, snaga, intenzitet, razine,percepcija, spektri
� Zvučni tlak je izmjenični (oscilirajući) tlak – superponira seatmosferskom tlaku.
32
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Efektivna vrijednost zvučnog tlaka u nekoj točki prostora uvremenskom intervalu T = (t2 – t1) je :
p2 = pef2 = � pef =
Ljudsko uho percipira zvučni tlak u rasponu tlakova 1 : 107 �
* p = 20 µPa → prag čujnosti pri 1000 Hz* p = 200 Pa → prag bola
( )∫2
1
21t
t
dttpT
( )∫2
1
21t
t
dttpT
33
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
34
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
35
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Razina zvučnog tlaka (Lp)
Lp = 10 log = 20 log [dB]
p – stvarni zvučni tlak [Pa]po – referentni zvučni tlak [20 µPa]
Pri 1 kHz po = 20 µPa je ≈ prag čujnosti (prosječni).
2
0
2
p
p
0p
p
36
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Poopćena jednadžba za razliku razina : ∆L(p1,p2) = 20 log1
2
p
p
37
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
* Najmanja zamjetljiva razlika glasnoće: p2/p1 = 10∆L/20 = 1,41 (3 dB)
* Primjetna razlika glasnoće: p2/p1 = 1,78 (5 dB)
* Točkasti izvor na polovičnoj udaljenosti: p2/p1 = 2,00 (6 dB)
* Dvostruka osjetna razlika glasnoće: p2/p1 = 3,16 (10 dB)
* Velika razlika glasnoće: p2/p1 = 5,62 (15 dB)
* Četverostruka osjetna razlika glasnoće: p2/p1 = 10,00 (20 dB)
* Osmerostruka osjetna razlika glasnoće: p2/p1 = 31,6 (30 dB)
* 16-erostruka osjetna razlika glasnoće: p2/p1 = 100,0 (40 dB)
38
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Razina zvučne snage (Lw)
Lw = 10 log [dB]
- zvučna snaga izvora [W] - referentna zvučna snaga = 1 pW = 10-12 W
- Zvučna snaga je ukupna zvučna snaga izvora u nekom frekventnompojasu.
- Zvučna snaga je temeljna karakteristika izvora. - Ne ovisi o okolini (ostali izvori, apsorpcija itd.)
- Zvučni tlak ovisi o � * zvučnoj snazi
* karakteristikama polja
•
•
0W
W
•W•
0W
39
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Razina zvučnog intenziteta (LI)
LI = 10 log [dB]
I – intenzitet zvuka je tok zvučne energije u nekom smjeru kroz jediničnu površinu plohe okomite na smjer širenja zvuka u jedinici vremena [W/m2].
Io – referentni zvučni intenzitet = 1pW/m2 = 10-12 W/m2
� U zraku je razina zvučnog intenziteta (jakosti) približno jednaka razini zvučnog tlaka:
LI ≈ Lp za praksu prihvatljivo (u slobodnom zvučnom polju)
� Razine zvučnog tlaka i intenziteta ovise o vrsti izvora i udaljenosti od njega. Izvori zvuka �
* točkasti* linijski* plošni
0I
I
40
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
Na udaljenosti r ≥ 1,4 Dmax - većina izvora su kao izotropni točkastiDmax = najveća dimenzija izvorar = udaljenost od izvora
V r s t e i z v o r a
Točkasti izvor: za r2 = 2r1 → Lp2 = Lp1 – 6 dBLinijski izvor: za r2 = 2r1 → Lp2 = Lp1 – 3 dB Plošni izvor: Lp ≈ konst.
41
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Percepcija zvukaPromjena u percepciji: ∆E proporcionalna je relativnoj promjeni stimulusa (podražaja) ∆R/R .
∆E = k
k = konstanta proporcionalnostiRo= prag stimulusa
R
R∆⋅
42
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Općenito je percepcija visine tona i glasnoće zvuka :
E = 2,3 k log = k ln (R/R0)
R0 = stimulus na pragu percepcije
Za frekvenciju :razlika 100 Hz � 125 Hz ≈ razlici 1000 Hz � 1250 Hz
Za glasnoću :razlika 1 mPa � 2 mPa ≈ razlici 5 mPa � 10 mPa
0R
R
43
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Zvučni spektri
Zvučni spektar je prikaz veličine (može i faze) komponenatasloženog zvuka prema frekvencijama. Dobije se razlaganjemfunkcije zvuka po frekvencijama.
* Čisti ton je sinusoidalno zvučno titranje, harmoničko titranje;ima linijski spektar (1 frekvenciju)
* Složeni ton je periodično neharmoničko titranje. Može se Fourierovom analizom rastaviti na čiste tonove: osnovni ton (f) i više harmonike (n·f). Ima linijski spektar s više frekvencija.
* Šum je neperiodično titranje sa slučajnom vremenskom distribucijom. Pojava zvuka je neperiodična i nepravilna, nema diskretne frekvencije ni stalne amplitude. Spektar je kontinuiran.
Buka ima složeni (miješani) spektar.
44
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
45
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Oktava je jedinica frekvencijskog intervala, frekvencijski pojas kojemsu granične frekvencije fg = 2 fd .
� Terca je 1/3 oktave, frekvencijski pojas s omjerom fg/fd = .
Spektralna analiza zvuka provodi se po frekvencijskim pojasevima.
Za osnovnu analizu služe pojasni filtri širine 1 oktave ili 1 terce.
3 2
46
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
47
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� 2.5 Zvučno polje
- Zvučno polje je prostor u kojem postoji zvučni tlak.
- Zvučni tlak u nekoj točki zvučnog polja ovisi o zvučnoj snazi izvorai o okolini (plohama koje reflektiraju / apsorbiraju zvuk).
* Blisko polje – velike promjene pef uz malu promjenu položaja
* Slobodno polje – Lp opada ≈ lin. s log udaljenosti (za r > 2 Dmax);
∆Lp = ∆L(r1,r2) = 20 log (r2/r1)
∆Lp = - 6 dB za dvostruku udaljenost
* Difuzno polje – pef ≈ konst. (reverberantno, ječno).
48
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
c
p
⋅ρ
2
24 r
W
π
•
49
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Slobodno zvučno polje
Najjednostavnije je zvučno polje: podalje od izvora, gdje nemarefleksija, a apsorpcija je zanemariva (otvoreni prostor).
Intenzitet zvuka (1) : I =
Može se dokazati da je Lp – LI = 0,11 dB � Lp ≈ LI za praksu
Intenzitet zvuka (2) : I = [W/m2] 24 r
W
π
•
c
p
⋅ρ
2
50
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Uz Lp = LI može se iz gornje relacije izvesti (za točkasti izvor):
Lp(r) = Lw – 20 log r – 11 [dB]
Za r2 = 2r1 � Lp(r2) = Lp(r1) - 6 [dB]
� Za linijski izvor duljine l :
Lp(r) = Lw – 10 log l – 10 log r – 8 [dB]
Za r2 = 2r1 � Lp(r2) = Lp(r1) – 3 [dB]
51
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Zvučno polje u blizini ploha
- Ako je izotropni (neusmjereni) izvor zvuka u blizini ravne plohe (tlo),zvučna energija se reflektira i sva snaga se širi u prostor jedne polukugle (ako nema apsorpcije) :
I = pa je � Lp(r) = Lw – 20 log r – 8
- Ako je izvor zvuka u blizini presjecišta 2 ravne plohe (npr. pod izid), sva zvučna snaga ide u ¼ prostora.
- Ako je izvor zvuka u blizini presjecišta 3 ravne plohe (kut prostorije),sva zvučna snaga ide u 1/8 prostora.
- Razina zvuka i blizu ploha pada 6 dB udvostručivanjem udaljenosti
π22r
W•
52
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Općenito je: Lp(r,Q) = Lw + 10 log Q – 20 log r – 11
Q - je faktor usmjerenosti izvora10 logQ – indeks usmjerenosti, daje razliku razina zvučnog tlaka s
plohama i bez ploha u slobodnom polju
Alternativno: Lp(r,Q) = Lp(r) + 10 log Q
53
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Kod linijskog izvora zvuka smještenog blizu 1 reflektirajuće plohe:
Lp(r) = Lw – 10 log l – 10 log r – 5
54
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Difuzno zvučno polje
Zvučni tlak u nekoj točki prostorije je zbroj zvučnog tlaka slobodnogpolja i zvučnog tlaka reflektiranog od zidova.
- Pri uključivanju izvora � razina zvučnog tlaka raste do stalne vrijednosti
- Pri isključivanju izvora � razina zvučnog tlaka postepeno pada do 0.
- Padanje zvučnog tlaka je odjek ili reverberacija.
Trajanje odjeka je ~ volumen prostorije, apsorpcija zidova.
55
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Razina zvučnog tlaka pri uključivanju i isključivanju izvora zvuka:
56
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Refleksija zvuka sliči na emisiju zrcalnog izvora.Refleksija zvučnih valova u 2D prostoriji izgleda kao višestruko zrcaljenje.
57
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Za 3D prostoriju refleksije sliče na “zvjezdano nebo”.Zvučno polje u prostoriji je zbroj zvukova iz svih zrcalnih izvora istovremeno.Kod kratkotrajnog zvuka, razine zvučnog tlaka su sve niže i gušće (stapaju se).
58
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Razina tlaka difuznog zvučnog polja
Kod kontinuirane emisije zvuka, u svakoj točki izvan slobodnogzvučnog polja, razina zvuka je približno jednaka (difuzno zvučno polje). Razina tlaka difuznog zvučnog polja u nekoj prostoriji :
Lp dif = Lw + 10 log A =
A [m2] → apsorpcija prostorije, ekvivalentna apsorpcijska površina
→ koeficijent apsorpcije i-te plohe
Si [m2] → površina i-te plohe prostorije
Za = 1 � A =
Ako je apsorpcija: A2 = 2A1 � Lp dif 2 = Lp dif 1 – 3 dB
A
4
iα
α
∑ ⋅i
ii Sα
∑i
iS
59
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Apsorpcija neke prostorije određuje se mjerenjem vremena odjeka(reverberacije) T.T = vrijeme potrebno da se zvučni tlak u prostoriji smanji za 103 puta,tj. razina zvučnog tlaka smanji za 60 dB.
Sabinova formula � T = 0,16 [s]
V [m3] ... volumen prostorijeA [m2] ... apsorpcija prostorije
Npr.: prostorija oblika kocke, V = 200m3 i = 0,05 ima T = 3,12 s.
Pomoću Sabinove relacije moguće je odrediti koeficijent apsorpcije neke plohe površine Sx :
=
Tx ... vrijeme odjeka s plohom površine Sx
Tpr ... vrijeme odjeka prazne prostorije
A
V
α
xα
xαx
prx
S
TTV
−⋅
1116,0
60
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Ukupno zvučno poljeRazina ukupnog zvučnog tlaka u prostoriji je zbroj slobodnog i difuznog zvučnog polja:
Lp(r) = Lw + 10 log ... slobodno polje
... difuzno polje
Apsorpcija A = =
... prosječni koeficijent apsorpcije
S ... ∑Si
+
Ar
Q 4
4 2π π24 r
Q
A
4
∑ ⋅i
ii Sα SS α⋅
Sα
61
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
62
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
Relacija Lp(r) omogućava određivanje Lw izvora.
- Za A veliko � difuzno polje je zanemarivo, postoji samo slobodno zvučno polje.
- Za r veliko � slobodno polje je zanemarivo, postoji samo difuzno zvučno polje.
Akustički polumjer ra je udaljenost od izvora zvuka na kojoj slobodno idifuzno polje imaju istu vrijednost.
ra =
Za r > ra � dominira difuzno zvučno poljeZa r < ra � dominira slobodno zvučno polje
π16
AQ ⋅
63
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
2.5 Zbrajanje zvučnih razina
� Zvučne razine se zbrajaju i oduzimaju energijski, tj. kao zvučniintenziteti. Rezultantna razina od n izvora zvuka:
L∑ = 10 log = 10 log ( )
Li ... razina zvučnog tlaka i-tog izvora u određenoj točkin ... broj izvoraL∑ ... rezultantna razina
Ako su razine n izvora u toj točki jednake, tj. Li = L1
→ L∑ = L1 + 10 log n
∑=
n
i
Li
1
10/10 nLLL ⋅⋅⋅+++
1,01,01,010...1010 21
64
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
65
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Rezultantna razina od 2 razine može se odrediti iz nomograma :
- Izračuna se ∆L = L2 – L1 [dB]- Za ∆L očita se dodatak L+
- Višoj razini L2 doda se L+ � L∑ = L2 + L+
- Ako je ∆L > 10 dB , niža razina (L1) se zanemaruje.
66
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
67
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
2.6 Oduzimanje zvučnih razina
� Oduzimanje zvučnih razina potrebno je pri određivanju razine izvorau prisustvu visoke razine osnovne buke.
� Razina zvučnog tlaka od promatranog izvora LS računa se iz ukupnerazine svih izvora LS+N i razine bez promatranog izvora LN .
LS = 10 log ( )NNS LL ⋅⋅−+ 1,01,0
1010
68
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Razina LS može se odrediti iz nomograma :
- Izračuna se ∆L = LS+N – LN [dB]- Za ∆L se očita dodatak L-
- Od LS+N se odbije dodatak L- .- Ako je ∆L > 10 dB, niža razina se zanemaruje.- Ako je ∆L < 3 dB, LS se ne može odrediti.
69
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
3. PERCEPCIJA BUKE
3.1 Uho i slušanje
� Sluh je jedno od najvažnijih osjetila.
Sluhom se � * lociraju zvukovi kao znakovi opasnosti* uživa u muzici i prirodnom okolišu* komunicira govorom
- Oko se od prejakog svjetla štiti zatvaranjem kapaka.
- Uho se od prejakog zvuka sporo i djelomično štiti kompleksnimmehanizmom CNS-a.
- Osjetilo sluha nije prilagođeno za otpor protiv civilizacije bučnihstrojeva.
70
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Građa uha- Vanjsko uho � skuplja zvučne valove- Srednje uho � prenosi ih kao vibracije- Unutarnje uho � prenosi ih kao električne impulse u mozak
71
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Vanjsko uho � ušna školjka, slušni kanal, bubnjić .
Zvučne valove sakuplja i vodi do bubnjića koji vibrira.
� Srednje uho � u šupljini su 3 slušne košćice:
- čekić (pričvršćen za bubnjić), - nakovanj,- stremen (pričvršćen za ovalni prozorčić).
- Polužje košćica pojačava vibracije na ovalnom prozorčiću.
- Dva mišića stežu polužje kod prejakog zvuka i štite unutarnje uho.
72
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
- Mišići � ne mogu reagirati trenutno� ne mogu biti stalno kontrahirani
Srednje uho izjednačava tlak s okolinom preko Eustahijeve cijevi.
� Unutarnje uho (labirint) � 3 šupljine ispunjene tekućinom:
- predvorje, - 3 polukružna kanala, - pužnica.
Polukružni kanali � međusobno su okomiti, daju osjet ravnoteže.
73
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
- Pužnica je spiralni kanal s 2,5 zavoja. - Uzdužno je podjeljena membranama na 3 kanala.- Duž bazilarne membrane je Cortijev organ s 30 000 vlaknastihstanica.
Longitudinalni valovi od ovalnog prozorčića putuju kanalimapužnice, izazivaju titranje bazilarne membrane što detektira Cortijevorgan (cilijarne stanice) i kao električne impulse prenosi prekoslušnog živca u mozak.
� Osjetljivost uha
Slušna ploha (područje čujnosti) ograničeno je frekvencijama irazinama zvučnog tlaka koje uho registrira.
74
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
75
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
76
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� - Prag čujnosti je individualna osobina čovjeka.- Podiže se sa starošću čovjeka.- Nagluhost je smanjenje slušnog područja.
- Krivulje jednake glasnoće (izofone) određene su kao prosjekaudiometrijskih mjerenja.
- Kod f =1kHz fonskaskala jednaka je decibelskoj.
- Osjetljivost ljudskoguha ovisi i o frekvencijii o intenzitetu zvuka(glasnoći).
77
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
78
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
3.2 Djelovanje buke na ljude
- Auralno, izravno na samo osjetilo sluha- Ekstraauralno, na cijeli ljudski organizam
� Auralno djelovanje
� Kratkotrajno (reverzibilno)- privremeni pomak praga čujnosti, slušni organ se oporavlja
� Dugotrajno (ireverzibilno)- permanentni pomak praga čujnosti, slušni organ trajno oštećen
� Akustička trauma- posljedica izlaganja vrlo intenzivnoj buci, ≥ 140 – 150 dB, 1 iliviše puta, moguće oštećenje bubnjića, slušnih košćica ipužnice
79
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
80
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Trajni pomak praga čujnosti je postepen. Ovisi o razini buke, vrstibuke, periodu izlaganja i frekvenciji. Najveći je u prvim godinama izlaganja na višim frekvencijama.
81
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
82
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
83
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Ekstraauralno djelovanje
- Buka izaziva metaboličke i endokrinološke poremećaje.- Podražuje simpatički dio autonomnog živčanog sustava (ubrzava
rad srca, disanje, podiže krvni tlak, pojačava znojenje itd.)- Izaziva razdražljivost i nesanicu, smanjuje koncentraciju.- Ugrožava odmor i san, svakodnevno funkcioniranje.
� Posljedice djelovanje buke
- Nagluhost i gluhoća (poremećaji razumijevanja i komunikacije)- Neurovegetativne reakcije tijela (hipertenzija, metabolizam)- Umor i psihičke reakcije (razdražljivost)- Smanjenje radne i životne sposobnosti
Zdrav čovjek se buci ne može prilagoditi.Kad se prilagodio (izgubio sluh), više nije zdrav.
84
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
4. MJERENJE I OCJENJIVANJE BUKE
4.1 Osnovne karakteristike buke* Razina* Promjenjivost razine s vremenom* Spektralni sastav
Neugodnost buke raste s promjenjivošću razine i istaknutim tonovima.
Promjene razine
* Kontinuirana buka* Prijelazna (povremena) buka* Impulsna buka
� Kontinuirana buka ima približno konstantnu razinu. Opisuje je kao Leq
u reprezentativnom vremenskom intervalu.
85
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Prijelaznoj buci se razina stalno mijenja s vremenom.
� Impulsnoj buci se razina značajno mijenja u vrlo kratkim intervalima.Impulsna buka je često iznenadna, kratkotrajna i izaziva većesmetnje nego što bi se očekivalo prema razini. Mjerenje impulsnebuke je specifično.
� Spektralni sustav buke
Buka može biti : - širokog spektra frekvencija- pretežno visokih ili pretežno niskih frekvencija- s izraženim pojedinim tonovima
Za analizu buke koriste se normalno A i C filter (ponekad Z).
86
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� 4.2 Mjerenje bukeZvukomjer registrira zvuk slično kao ljudsko uho, a mjeri zvučni tlak.
Ulazna jedinica � pretvara signal visoke impedancije u signal niske impedancije
87
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Frekvencijsko vrednovanje �
- Potrebno A i C vrednovanje (za različitu buku).- Zvukomjer može imati oktavne filtre.
� Detektor �
- Pretvara izmjenični signal u istosmjerni napon koji odgovararazini zvuka.
- Određuje vremensko vrednovanje (Slow, Fast, Impulse). - Može istovremeno mjeriti rms i vršne (peak) vrijednosti.
� Integrator �
- Mikroprocesor koji preračunava zvučni tlak u razine dB, računa Leq vrijednosti, razdvaja spektar po oktavama,pohranjuje i formatira podatke itd .
88
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Detektor preopterećenja �
- Neovisno detektira i signalizira preopterećenje na prikazu i na ispisu.
- Preopterećenje je najčešće na gornjem ili donjem rubu frekventnog područja.
� Prikaz (displej) �
- Normalno je digitalni, ali može imati i kvazi-analogni pokazivač.
89
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� IEC 61672 definira 2 klase točnosti zvukomjera :- Klasa 1 � viša točnost- Klasa 2 � niža točnost
90
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Razina efektivne vrijednosti zvučnog tlaka određuje se integriranjemsignala. Vremenske konstante integracije su :
S(low) . . . spora 1 sF(ast) . . . brza 125 msI (mpulse) . . . impulsna 35 ms
� Mikrofon � Pretvara zvučni tlak u električni impuls.
* Kondenzatorski - traži vanjski napon za rad* Predpolarizirani - ne traži vanjski napon za rad
Dijafragma i stražnja ploča na razmaku od ≈ 20 µm čine kondenzator. Vibracije dijafragme mijenjaju razmak među njima i kapacitet kondenzatora, tj. mali napon na izlazu iz mikrofona.
91
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
92
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Zvučni signali (buka) prikazuju se kao:p = f (t) ili Lp = f (f)
� Spektralna (frekventna) analiza zvuka daje spektre.Spektri buke su složeni i neperiodični.
93
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Spektralna analiza signala je razdioba u frekvencijske intervale.Oktavni i tercni intervali su normirani.
94
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Za daljnju analizu korisni su manji intervali frekvencija.
95
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Frekvencijsko vrednovanje signala temelji se na izofonim krivuljama(filter A).
96
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Uobičajene krivulje (filtri)
A – vrednovanje � daleko najčešće za normalne razine bukeC – vrednovanje � za vršne razine bukeZ – vrednovanje � slično Lin vrednovanju
97
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
98
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Frekvencijsko vrednovanje razina zvučnog tlaka � razinama zvučnog tlaka po oktavama pribroje se korekcije.
99
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
100
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Ukupna razina zvučnog tlaka je zbroj vrednovanih (korigiranih)razina po oktavama, oznakom dB (A) .
101
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Iz vremenske funkcije Lp = f(t) mogu se dobiti statističke značajkerazine zvučnog tlaka (percentili itd...).
102
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
- Percentil L 85 = 55 dB(A) � Lp > 55 dB(A) u 85% vremena
- Percentil L 95 � daje osnovnu razinu buke, u 95% vremena
- Percentil L 1 � daje srednju vrijednost vršne razine buke, u 1%vremena
Izlazni podaci zvukomjera su:
- dB, dB(A), dB(C), ... , Leq
- percentili, minimalna i maksimalna razina, spektri, ...
103
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
MULTIFUNKCIONALNI INSTRUMENT DT – 8820
ZVUKOMJER ���� - vrednovanje A : 35 – 100 dB ; 65 – 130 dB
- vrednovanje C : 35 – 100 dB ; 65 – 130 dB
- vremensko vrednovanje : F
- frekventni opseg : 30 – 10 000 Hz
- kondenzatorski mikrofon
1 – LCD ekran (3 znamenke)2 – ON / OFF3 – Izborno dugme funkcije i opsega mjerenja4 – Max Hold : zadržavanje najvišeg očitanja5 – Data Hold : zadržavanje trenutnog očitanja6 – Preklop funkcije :
Buka; Lux; Vlažnost; Temperatura7 – Mikrofon : kondenzatorski,
sa zaštitnom kuglom8 – Foto detektor : Si fotodioda9 – Osjetnik vlage i temperature
10 – Priključak za vanjski osjetnik temperature
104
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� 4.3 Ocjenjivanje buke
Osnovne veličine za procjenu buke �
* L : ekvivalentna A – razina buke* L : ocjenska razina buke* L95 : osnovna razina buke* L : najviša standardizirana razina buke* L : razina izloženosti zvuku
� L � Ekvivalentna razina buke je A-razina stalne buke koja u vremenu T ima isti učinak na čovjeka kao promjenjiva buka LA(t) .
L = 10 log
TAeq ,
TAReq ,
nTAF ,max
dEX ,
TAeq ,
TAeq ,
∫ dt
T
T
tLA
0
10/)(10
1
105
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
Ako se vrijeme T razdijeli na intervale ti (i = 1, ... ,n) s razmacima LAi
� L = 10 log
� L � Ocjenska razina buke u vremenu T je L s korekcijama koje uzimaju u obzir ostale parametre štetnosti :
“Prilagođanja” (korekcije) se dodaju na L :
- sadržaj istaknutih ili dubokih tonova, impulsa, informacija (govor, glazba)
- vrijeme pojave buke (dan, noć, radno vrijeme)- vrsta izvora buke (cestovni, zračni promet, industrija, ...)
L = 10 log
TAReq , TAeq ,
TAeq ,
TAReq ,
TAeq ,
⋅∑
=
n
i
L
iAit
T 1
10/10
1
( )
⋅∑
=
++n
i
KKL
i
TiIiAeqitT 1
1,010
1
106
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
T ... ocjensko vrijemeti ... i - ti interval ocjenskog vremenaL ... ekvivalentna razina buke u intervalu tiK ... impulsno prilagođenje u intervalu tiK ... tonalno prilagođenje u intervalu ti
� Impulsno prilagođenje: K = 3 – 6 dB ali uz LC, peak ≤ 140 dB(C)� Tonalno prilagođenje: K = 2 – 3 dB za upravo uočljiv ton
5 – 6 dB za jasno uočljiv ton
� Ocjenska razina cjelodnevnog djelovanja buke:
L = 10 log
d,e,n ... trajanje dnevnog, večernjeg, noćnog razdoblja [h]L , L , L ... ocjenske razine za dan (7-19 h), večer (19-23 h),
noć (23-7 h) bez vremenskog prilagođenja
eqiA
iI
iT
iI
iT
denR
( ) ( ) ( )
−−++
+⋅+⋅+⋅ nRnedRd KLKLKL eded 1,01,01,010
24
2410
2410
24Re
dR eRnR
107
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
Kd , Ke , Kn ... prilagođenja za pojedina razdoblja
� L 95 � Osnovna razina buke – ona buka koja je premašena u 95% vremena mjerenja.
� L � Najviša standardna razina buke za zatvorene boravišneprostore, standardizirana je na vrijeme odjeka 0,5 s.
L = L - 10 log dB
L ... najviša izmjerena A-vrednovana razina bukeTr ... vrijeme odjeka u prostoriji, mjereno A-vrednovanjem
� L � Razina izloženosti zvuku je razina buke s istom količinom zvučne energije kao i promatrana razina promjenjive buke ureferentnom vremenu (8h, 1s), tj. stalna buka s istim efektomna čovjeka kao promjenjiva buka u istom periodu vremena.
nTAF ,max
nTAF ,max maxAF5,o
Tr
maxAF
dEX ,
108
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
Dnevna izloženost L radnika buci :
L = L + 10 log
Te ... trajanje osobne izloženosti buciL ... ekvivalentna razina buke u vremenu Te
To ... referentno vrijeme, 8h
Tjedna izloženost je srednja vrijednost dnevnih izloženosti :
L = 10 log
m ... broj radnih dana u tjednu (5)(L )i ... dnevna izloženost, i - ti dan
dEX ,
dEX , eeq TAR ,
0T
T e
eeq TAR ,
wEX ,
( )
⋅∑
=
m
i
iL
idEXt
m 1
1,0 ,101
dEX ,
109
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
Nomogram za određivanje dnevneizloženosti radnikabuci LEX,d ili LEX,8h
110
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� 4.4 Najviše dopuštene razine buke
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudirade i borave � NN br. 145/04 (osim čl. 12).
Pet zona buke određeno je prema planovima prostornog uređenja tenajviše dopuštene ocjenske razine buke na otvorenom prostoru �
111
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
Na granici koridora prometnice kroz zone 1 – 4
� Leq dan < 65 dB(A) ; Leq noć < 50 dB(A)
Buka u zatvorenim boravišnim prostorima (vrata, prozori) �
Razine L 95 moraju biti 10 dB niže od gornjih LReq .
Buka servisnih uređaja u zgradama (vodovod, kanalizacija, klima)�
112
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
Buka u zatvorenim prostorima posebne namjene �
Za zamjećivanje opasnosti / upozorenja � zvučni signal mora biti razina buke +10 dB ili više.
� Propisana su i ograničenja za buku :* u sportskim, rekreacijskim, zabavnim objektima – kao gore
ugostiteljski objekti noću: LA,eq = 90 dB/A i LA,01 = 100 dB/A* od povremenih izvora (sve 4 zone): dan 70 dB/A, noć 55 dB/A* od gradilišta: dan 65 dB/A, 8-18 h prekoračenje do +5 dB/A
113
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Primjer karte buke za općinu Kostrena �
114
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� 4.5 Najviše dopuštene razine buke na radnom mjestu
- Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radnom mjestu,NN 46/08 � traži usklađivanje postojećeg stanja do 31.3.2011.
- Uglavnom je to primjena Direktive 2003/10/EC � u zemljama EUprimjena je najkasnije od 15.02.2006.
- Razina buke smanjena je za 3 dB (na ½ zvučne jakosti) do 5 dB, s 90 dB/A � 87 dB/A (granična vrijednost izloženosti)
� Pravilnik definira:
- Ppeak – vršnu vrijednost zvučnog tlaka, kao najvišu C vrednovanuvrijednost trenutnog zvučnog tlaka (140 dB/C)
- LEX,8h – dnevnu razinu izloženosti buci u dB/A, kao vremenskivrednovanu srednju razinu izloženosti buci za 8 h radnidan. Obuhvaća svu buku, uključujući impulsnu.
115
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
- Tjednu razinu izloženosti kao vremenski vrednovani prosjek dnevnihrazina za 5 dana po 8 h/dan � koristi se pri promjenjivoj LEX,8h
� Vrijednosti izloženosti
a) Granična vrijednost izloženosti (exposure limit value):LEX, 8h = 87 dB/A i Ppeak = 200 Pa (tj. 140 dB/C) → s OZO
b) Gornja upozoravajuća granica izloženosti (upper e. action value):LEX, 8h = 85 dB/A i Ppeak = 140 Pa (tj. 137 dB/C) → bez OZO
c) Donja upozoravajuća granica izloženosti (lower e. action value):LEX, 8h = 80 dB/A i Ppeak = 112 Pa (tj. 135 dB/C) → bez OZO
Sigurna granica izlaganja po WHO = 75 dB/A.
116
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Pri izloženosti LEX, 8h ≥ 80 dB/A poslodavac mora radnicima:
- dati podatke i pružiti osposobljavanje glede rizika izlaganja buci, mjera zaštite, prepoznavanja simptoma oštećenja sluha, rezultatamjerenja buke na radnim mjestima itd.
- staviti na raspolaganje i preporučiti korištenje OZO.
� Pri izloženosti LEX, 8h ≥ 85 dB/A poslodavac mora izraditi i provesti program smanjenja izloženosti buci:
- poduzeti tehničke i/ili organizacijske mjere,
- organizirati sustavan zdravstveni nadzor,
- obilježiti i ograditi ugrožena mjesta rada,
- pribaviti OZO i osigurati njezino nošenje.
117
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Pri izloženosti LEX, 8h ≥ 87 dB/A poslodavac mora:
- odmah smanjiti izloženost ispod granične,
- utvrditi razloge prekomjerne izloženosti,
- doraditi preventivno-zaštitne mjere.
To su poslovi s posebnim uvjetima rada.
� Zdravstvena dokumentacija i rezultati mjerenja buke čuvaju seobvezno 40 godina.
� Radnike sa slušnim oštećenjima liječnik obavještava o tome, aposlodavac revidira procjenu rizika na radu i mjere zaštite.
118
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
Dopuštene razine buke prema djelatnosti
6580Rutinski fizički rad8
6575Manje zahtjevan fizički rad7
6570Upravljačke kabine, koncentrirani fizički rad, nadzor sluhom
6
5565Mehanizirani uredski rad, prodaja, precizni fizički rad
5
Od neproizvodnih izvora(klima, promet, ...)
Od proizvodnih izvora
5060Manje zahtjevan uredski rad, rutinski umni rad
4
4555Zahtjevni uredski poslovi, liječničke ordinacije, sastanci, škole
3
4050Pretežno umni rad, kreativno razmišljanje, istraživanje, projektiranje
2
4045Najzahtjevniji umni rad, velika odgovornost, najsloženiji poslovi upravljanja
1
Najviša dopuštena ekvivalentna razina buke LA,eq (dB/A)
O P I S P O S L A
Red.broj
119
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Primjer prekomjerne buke na radnom mjestu �
120
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
5. ZAŠTITA OD BUKE
� Svaki akustički sustav sadrži:
IZVOR BUKE � PUT ŠIRENJA � MJESTO PRIJEMA (IMISIJE)
� Širenje buke : * zračna komponenta* strukturna komponenta
121
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
122
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� 3 jednostavna pravila za zaštitu od buke
1 - grupirati sadržaje i opremu koji ne stvaraju buku i koje trebaštititi (tihe) i one koji stvaraju buku (bučne).
2 - međusobno udaljiti “bučne” i “tihe” sadržaje i opremu
3 - mjere zaštite od buke primijeniti već od idejnog rješenja(primjena znanja i pravila)
� Mjere za zaštitu od buke
- Tehničko – organizacijske:
* izbor malošumnih strojeva i procesa
* redovito održavanje i remont
* automatizacija i robotizacija
123
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
- Tehničke:
Na mjestu emisije:
* primarne (smanjenje zračne i strukturne komponente zvuka)* sekundarne (oklapanje, vibroizolacija, prigušivači u cjevovode)
Na putu širenja:
* izolacija i apsorpcija zračnog zvuka* izolacija i gušenje strukturnog zvuka (vibracije)
Na mjestu prijema (imisija)
* lokalna izolacija, apsorpcija i prigušenje zvuka* OZO
124
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
Organizacijske :
* ograničenje vremena rada bučnih strojeva* uvođenje pauza za radnike* promjena radnog mjesta
Građevinsko – planske :
* pravilan raspored objekata i pogona* prostorno odvajanje izvora buke od zaštićenih prostora* pravilan raspored strojeva
125
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
126
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
127
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
128
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Usporedba učinkovitosti različitih akustičkih zaštitnih mjera �
129
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
130
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
131
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
132
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
133
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
� Učinkovito korištenje apsorbera zvuka. Zvučno-apsorpcijskapovršina jednake veličine efikasnija je ako se postavi u bliziniglavnog izvora buke.
134
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
135
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
136
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
137
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
138
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
139
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
140
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
141
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu
142
Veleučilište u Rijeci Odjel Sigurnost na radu