ODNOSI IZMEĐU ANTIČKIH CIVILIZACIJSKIH ŽARIŠTA POVIJEST JADRANSKIH GRKA

Grci na istoku – Mala Azija• Grci u Maloj Aziji – jonski i eolski gradovi nastali nakon krajem mikenskog razdoblja – prodor Dorana – seoba u Malu Aziju – završetak prvih seoba: oko 1000. g. pr. Kr.• Mala Azijia – od sjevera prema jugu duž obale: Eoljani – Jonjani – Dorani– eolski gradovi: Kime, Mitilena (Lezb)– jonski gradovi: Milet, Efez, Smirna, Fokeja– dorski gradovi: Knid, Halikarnas• dobri odnosi s Frigijcima u pozadini: 10 – 7. st. – mitski kralj Mida – živi kontakti, trgovina, utjecaj istočnjačke umjetnosti i kulture – orijentalizirajući stil u 7. st. pr. Kr. se prenosi prema zapadu – Korint• povoljna situacija do pada frigijske države – provala Kimerana – uništenje Gordija (695 – 690. g.) – Midino samoubojstvo – grčki maloazijski gradovi nisu direktno pogođeni• kontakti i trgovina s Feničanima i bliskoistočnim prostorom• 8. st. – početak zanimanja za Crno more grčka središta na maloazijskoj obali i otocima

Grci na istoku – Crno more• oko 800. g. pr. Kr. – Eubjeci osnivaju emporij Al-Mina na ušću rijeke Oront u Siriji – jačanje kontakata s feničkim centrima u današnjem Libanonu: Tir, Sidon, Biblos• nakon propasti frigijske države – jačanje lidijske države s centrom u Sardu – pogoršanje položaja grčkih gradova – prvi sukobi s Liđanima – dodatni poticaj za kolonizaciju• prodor Skita oko 650. g. – grčki gradovi nisu izravno ugroženi• 7. st. – kolonizacija na Propontidi (Mramorno more i Dardaneli) – Milet je vodeći kolonizator: Abid, Kizik,Prokonez – Fokeja: Lampsak• kolonizacija (Tračkog) Bospora – 1. pol. 7. st. – Megara: Halkedon, Bizancij• kolonizacija Crnog mora – Póntos Eúkseinos (Pindar) – “gostoljubivo more”• Milet predvodi kolonizaciju – Sinopa i Trapezunt (Trabzon) na južnoj obali – mogući osnutka u 8. st. – vjerojatnije sredinom 7. st.• u 6. st. Megarani i Beoćani: Herakleja Pontska – izmenu Bospora i Sinope• južne kolonije – zbog lidijske ekspanzije prekinuti trgovački putovi preko male Azije• nastale na geografski nepovoljnom području – visoke planine, strme obale, malo zaštićenih luka – važnost zbog ležišta metala: željezo, bakar, srebro• Milet – osniva većinu kolonija na Pontu – neke uz pomoć svojih starijih kolonija (7 – 6. st. pr. Kr.):– zapadna obala: Apolonija, Odes– ušće Dunava: Istar, Tomi– ušće Dnestra: Tiras– ušće Dnjepra: Olbija, Berezan– Krim: Pantikapej (današnji Kerč)– Kolhida: Fasis• ostatak kolonizacije: sudjelovanje Fokejaca, Tejana, Hijana i Megarana• Krim – Herakleja Pontska osniva važnu kolonija Hersonez – 4. st.• gospodarstvo sjevernih kolonija – žito, riba, robovi – u klasično doba: Atena ovisna o pontskom žitu• razmjena proizvoda sa skitskim zalenem za sirovine – koža, drvo, plemeniti metali• Kimerijski Bospor – tjesnac izmenu ist. dijela Krima i poluotoka Taman

1

• od 5. st. pr. Kr. – nekoliko gradova se udružuje u Bosporsko kraljevstvo – prijestolnica u Pantikapeju – poprima obilježja helenističke države• osvaja ga Mitridat (Pontsko kraljevstvo) – postaje vazalno kraljevstvo Rimskog carstva – postoji do 4. st. pos. Kr. – propada u seobama naroda• zapadne kolonije – današnja obala Bugarske i Rumunjske – trgovina s tračkim zaleđem – važne također zbog žita• kolonije na ušću Dunava – početna točka plovidbenog puta u unutrašnjost prema dako-getskim narodima• tradicija mitske Jazonove plovidbe – potvrda starosti poznavanja ovog plovnog puta• istočne kolonije – na rubu mitske zemlje Kolhide – dobava metala (bakar, željezo, zlato i srebro)• podaci o grčkom Pontu – Herodot, Pseudo-Skilak, Polibije

Grci na istoku – pod stranom vlašću• ratovi s Liđanima – smanjenje poljoprivredne površine grčkih maloazijskih gradova – stanovništvo sve više odlazi u kolonije• Milet – veliki gubici obradive površine – za vrijeme Krezove vladavine (560. – 546. g. pr. Kr.): smirivanje odnosa• 546. g. – Perzija osvaja lidijsko kraljevstvo – Krez se predaje• grčki gradovi u Maloj Aziji priznaju perzijsku vlast – pod upravom perzijskih satrapa iz Sarda i Daskilejona – teža vlast od lidijske• Miletski tiranin Histijej ratuje protiv Skita kao dio perz. vojske – nagrađen lenom u Trakiji• 500 – 493. g.: jonski ustanak – na čelu miletski tiranin Aristagora – pomoć Atene i Eretrije – ustanici zauzimaju Sard – satrap Artafern se održava u utvrdi – pobjeda na moru protiv perzijske flote• 497. g. perzijska vojska vraća pod svoju kontrolu većinu gradova Male Azije i Cipar• Atena, Sam i Lezb povlače svoje brodove – slom ustanka i pad Mileta 493. g.• maloazijski grčki gradovi – pod čvrstom perzijskom vlašću do 479. g. pr. Kr.• Atenjani predvode Delsko-atički savez protiv Perzijanaca – rat promjenjivog ishoda do 448. g. – Kalijin mir – Perzija poštuje autonomiju grčkih gradova• Spartanci podupiru Kira protiv Artakserksa II. – pohod 10 000 – 401. g. Kunaksa – slabost perz. države• Sparta nadzire oligarhije u grčkim gradovima – potpomaže grčke gradove u Maloj Aziji• spartansko-perzijski rat: 400. – 394. g. – Spartanci uspješno ratuju u Joniji protiv perzijske vojske – Agezilaj ne uspijeva zauzeti Sard – Spartanci se povlače• korintski rat: 395 – 387. g. – 386. g.: Antialkidin mir (kraljevski mir) – Mala Azija i Cipar perzijski; Sparta – prevlast u grčkom svijetu; Lemnos, Imbros i Skiros atenski• Grci u Maloj Aziji – pod perzijskom vlašću sve do osvajanja Aleksandra Makedonskog

Grci na zapadu – kolonizacija• 9. st. pr. Kr. – Feničani intenzivno plove na zapadni Mediteran• koloniziraju sj. Afriku, Maltu, SZ Siciliju (Mozia), Sardiniju, Korziku, Baleare i južnu Španjolsku• osnutak Kartage – prema legendi: 814. g. pr. Kr.• prva grčka naseobina na zapadu – oko 775. g. – Eubejci osnovali Pitekusu na otoku Ischiji u Napuljskom zaljevu• Pitekusa – trgovački emporij i mjesto prerade etrurske željezne rude – željezni proizvodi za potrebe stanovništva Italije• prava kolonizacija – u 2. pol. 8. st. – Eubeja (Eretrija i Halkida): Kume (napuljski zaljev), Zankle (Messina), Region (Reggio); Naks, Katanija, Leontini (Sicilija) – Korint: Sirakuza, 734. g. – Ahejci: Sibaris i Kroton – Megara: Hiblejska Megara – Sparta: Tarent

2

• 7. st. – nastavak kolonizacije: Metapont (Ahejci), Himera (Halkida), Gela (Rod i Kreta), Lokri Epizefiri (Lokrinani), Selinunt (Megara), Eleja (Fokeja)• u isto vrijeme – Feničani se učvršćuju na Siciliji i Sardiniji• najzapadnije grčke kolonije: Fokejci osnivaju Masiliju oko 600. g. pr. Kr. i Alaliju na Korzici 565. g. – Emporion (Ampurias) i Herejoskopej u Španjolskoj• zbog perzijskog pritiska u Maloj Aziji – sve veći priliv stanovništva iz Fokeje na Korziku – jača gusarenje Alalijaca – ugroženi interesi Kartažana i Etruščana• 535. g. Etruščani i Kartažani pobjenuju grčku flotu kod Alalije – Fokejci napuštaju Alaliju – prekid grčkog naseljavanja Korzike• krajem 7., u 6. i 5. st. – grčke kolonije u Italiji osnivaju svoje kolonije: Gela osniva Akragant, Sibaris Posidoniju• Sibaris, Gela i Sirakuza – ulaze u krug najvažnijih gradova grčkog svijeta• Sikani i Sikuli – domorodačko stanovništvo Sicilije – promjenjiv odnos prema grčkim kolonizatorima• južna Italija – prijateljski odnos grčkih kolonizatora s italskim stanovništvom – jača pritisak Etruščana u 2. pol. 6. st. kao dio njihove ekspanzije prema istoku i jugu• 525. g. – Etruščani pokušali osvojiti Kumu – uspješna grčka obrana

Grci na zapadu – borbe za prevlast• Sicilija – 6. st. pr. Kr. – razdoblje snažnog uspona grčkih gradova: Gela, Sirakuza, Akragant• tiranida – tipičan oblik vladavine na Siciliji od polovine 6. st.• polisi na Siciliji se razvijaju u teritorijalne države – znatno prije nego u matičnoj Grčki i na istoku• Gela – tiranin Kleandar – od oko 505. g. – temelji kasnijoj snažnoj dvojnoj državi Gele i Sirakuze• Kleandrov brat Hipokrat tiranin u Geli (498. – 491. g.) – svladava Sikule – formira teritorijalnu državu izmenu istočne i zapadne obale Sicilije• Gelon (491. – 478. g.) – seli svoje sjedište u Sirakuzu 485. g.• u Akragantu (488. – 472. g.) – tiranin Teron – osvaja Himeru 483. g.• Anaksilaj (494. – 476. g.) – ujedinjuje Zankle i Region – preimenovao Zankle u Mesanu (Messinu) nakon naseljavanja Mesenijaca• tirani manjih kolonija – traže pomoć od Kartage pred nadirućim teritorijalnim državama na Siciliji

Grci na zapadu – sirakuška hegemonija• Kartažani – u dogovoru s Perzijom – napad na Siciliju (Hamilkar) – Gelon predvodi Grke – 480. g. grčka pobjeda kod Himere – samoubojstvo Hamilkara• Hijeron (478. – 467. g.) – Gelonov brat – pobjeda nad Etruščanima kod Kume 474. g.• 453/2. g. – kraj etrurske prevlasti na moru – Sirakuza postaje sila na zapadu – podvrgava pod svoju vlast brojne polise• u drugom dijelu Peloponeskog rata (415. – 413. g.) – napad Atene na Sirakuzu – pobjeda Sirakuze – učvršćenje Sirakuze kao sile na grčkom zapadu• 401. g. Sirakuza šalje 3 000 hoplita kao dio 10 000 kao pomoć Kiru kod Kunakse• nove napetosti izmenu Grka i Kartažana – borba oko kolonizatorskog područja, plemenitih metala i trgovinskog utjecaja nad lokalnim stanovništvom• Kartažani krajem 5. st. šire svoj posjed na Siciliji – osvajaju Himeru, Selinunt i Akragant• sukobi između Sirakuze i Kartažana – nastavljeni i u 4. st.• početkom 4. st. pr. Kr. – tiranin Dionizije Stariji – rat s Kartagom – gubitak Gele – utvrđivanje Sirakuze zidovima duljine 22 km• 392. g. – mirovni sporazum s Kartagom – usprkos gubicima Sirakuza zadržava status sile – osvaja Region – kolonizira Jadran: Ankon, Adria, Numana, Tindari, Tauromen, Isa

3

• Dionizije Mlađi – na vlasti od 367. g. – ruši ga Dion 356. g. – ponovno na vlasti od 346. do 344. g. – početak unutarnje nestabilnosti u Sirakuzi• uvođenje demokracije – Timoleon 345. g. – pobjeda nad Kartažanima 339. g. – nove nestabilnosti u Sirakuzi• od 317. g. nova tiranida – Agatoklo – ratuje s Kartagom s promjenjivim uspjehom – uspijeva prenijeti rat u Afriku i pobijediti ih na matičnom tlu• novi mirovni sporazum zadržava status quo između Sirakuze i Kartage• nakon Agatoklove smrti 289. g. – Sirakužani pozivaju epirskog kralja Pira u pomoć – od 275. g. na vlasti Hijeron II. – stabilizacija i novi uspon Sirakuze

Povijest jadranskih Grka• 7. st. pr. Kr. – stalna grčka pristaništa: Budva, Boka Kotorska, Korčula, ušće Neretve• 6. st. pr. Kr. – Kninani – polis na Korčuli – Korkira Melaina – nepoznata lokacija – nije se održao• 5. st. pr. Kr. – moguć osnutak Herkleje – Pseudo Skilak – polis na nepoznatom mjestu na istočnoj jadranskoj obali• početak 4. st. – osnivanje dvije najvažnije grčke kolonije – Isa i Far• Diodor Sicilski – 1. st. pr. Kr. – kratki odlomak u djelu Povijesna biblioteka – izvještaj o osnivanju Fara – Faros (Diod. Sicul., 15, 13, 4)• stanovnici Para osnovali koloniju Far uz pomoć Dionizija Starijeg – datirano prema atenskim arhontima, rimskim konzulima i olimpijadama u 385/384. g.• napadnuti od 10 000 Ilira s Hvara i kopna – Farani pozivaju Dionizijeva eparha iz Lisa – dolazi s ratnim lađama i poražava napadače• pitanje Lisa – Isa ili Lješ – vjerojatnije Isa

Povijest jadranskih Grka – Isa• Isa (Issa) – prema nekim autorima: moguće postojanje starijeg grčkog naselja iz 6. st. – prema ostacima bedema (kiklopski zid, nalazi korintske keramike, arhajska kamena glava)• Isa – vj. osnovana izmenu 392. i 385. g.• mogući ostaci starijeg naselja – uništeni kasnijom grčkom i rimskom izgradnjom• pitanje Jonija – Jonijev novac i kameni natpis gdje se Isa spominje kao Jonijev otok – Jonije: možda mitski osnivač grada• položaj grčkog naselja – na rubu današnjeg grada Visa – SZ od središta mjesta• prostor trapezoidnog oblika – 350 X 250 m – cca. 8,5 ha površine – s poluotokom Prirovo koji je bio dio grada 10 ha – vj. najstariji dio naseobine• izvori pitke vode unutar areala grada• grad je imao bedeme i urenenu obalu – helenistički teatar na mjestu današnjeg samostana na Prirovu• nekadašnja gradska luka u najviše uvučenom dijelu viške luke – dobro zaštićena od bure i juga• Vis – položaj na sredini jadranskog plovidbenog puta – od Hvara udaljen 18 km – od istočne ubale udaljen 55, od zapadne (Gargano) 125 km• plovidbeni put preko Jadrana: Split – Vis – Palagruža – Tremiti – Gargano• u zaleđu Ise – dva krška polja pogodna za proizvodnju hrane za potrebe grada – ukupno oko 450 ha – uočeni tragovi grčke podjele zemlje – poljoprivredne površine nedovoljne za izvoz hrane• ribarstvo – vj. važna gospodarska grana• gospodarstvo Ise – osnova: razmjena roba iz drugih polisa s domaćim starosjedilačkim stanovništvom• Isa – važan ekonomski čimbenik na Jadranu slijedećih 350 godina• dorski karakter naseobina – tri dorske file: Hili, Dimani i Pamfili

4

• jonske kolonije imaju 4 file – slabije izražena rodovska povezanost• Isa: narodna skupština – bira vijeće (bule) od 50 članova i činovnike• Isa kuje novac – prvi novac je prekov sirakuškog – posljednje emisije novca – 1. pol. 2. st.• religijski život u Isi – glavni kultovi: Dioniz, Artemida i Afrodita• hramski dio grada – vj. na Prirovu• graditeljski ostaci grčke Ise – vrlo slabo poznati – uništeni i prekriveni rimskim slojem grada• Prirovo – obodni zida teatra – vj. rimskog – danas vanjski zid franjevačkog samostana• gradske nekropole: – Martvilo – zapadno od grada – Vlaška njiva – SI od grada• tijekom 4. st. – jačanje Ise• u drugoj pol. 4. st. – Isa osniva koloniju na poluotoku Koludrt u Lumbardi – nepoznato ime naseobine kolonije• lumbardska psefizma – ugovor dvojice Ilira i Isejaca – dokument o osnivanju ove kolonije• psefizma pronađena fragmentirana 1877. g. – nedostaju veliki dijelovi• hijeromnamon Praksidam – Iliri Pil i Daz – popis kolonista u 3 stupca – tri dorske file• na popisu je sačuvano 158 imena – bilo ih je 195 (3 stupca po 65) – ukupno oko 780 naseljenika

Povijest jadranskih Grka – isejska kolonizacija• zapisana podjela zemlje prvih doseljenika koji su utvrdili grad – 3 pletra – 3 X 885 m2 = 2655 m2 – mali zemljišni posjed• naseljenici koji dolaze naknadno – 4,5 pletra lošije zemlje (oko 4000 m2)• u drugim kolonijama se dobiva 40 – 50 pletara zemlje po naseljeniku• vrlo malo arheoloških tragova naselja – samo pojedinačni nalazi grobova• naselje živjelo možda do ilirskih ratova krajem 3. ili početkom 2. st. – tada vjerojatno napušteno• u 3. st. Isa osniva dva nova emporija – Tragurij (Trogir) i Epetij (Stobreč)• osnovani vj. nakon prva dva ilirska rata: 217. – 205. g. pr. Kr. – Rim je tada zaštitnik Ise a ilirski kraljevi saveznici Rima• Tragurij (Tragúrion) – otočić u blizini obale – dvije luke – površina naselja od oko 3 ha (150 X 200 m) – malo grčkih ostataka ispod srednjovjekovnog grada – ostaci bedema• pronađeno nekoliko grčkih natpisa i reljefa• Epetij (Epétion) – na malom poluotoku nešto većem od Tragurija – zaštićena luka – pronađeni ostaci bedema i gradskih vrata – vrlo malo pokretnih grčkih nalaza

Povijest jadranskih Grka – Far• oba emporija važna za kontakt i trgovinu sa starosjediocima – izmenu njih velika delmatska gradina i pristanište Salona na ušću Jadra – spominje ih Strabon• Far – vrijeme osnivanja – 385/384. g. – pomoć Dionizija Starijeg naseljenicima s Para• u starogradskom zaljevu – naselje utvrđeno bedemima – današnji Stari Grad• obrana novog naselja od otočkog starosjedilačkog stanovništva i njihovih pomagača s kopna – Dionizijevi brodovi iz Lisa poražava napadače• sačuvan natpis – vj. dio tropeja koji su Farani podigli nakon te pobjede – na njemu etnik Jadasinoi• Jadasini – pomagači hvarskog starosjedilačkog stanovništva – okolica Zadra ili područje oko rijeke Jadro• za Dionizija Mlaneg – opadanje sirakuške moći – Far traži nove saveznike• farska psefizma – imenovanje tročlanog povjerenstva koje se upućuje u Par i neki drugi grad radi pomoći pri obnovi grada• drugi grad – više mišljenja: Atena, neki drugi grad na Jadranu, Rimljani• Šime Ljubić 1873. g. prvi smjestio Far u Stari grad• arheološki tragovi Fara: – ostaci sjevernog bedema unutar središta Starog grada – megalitski način gradnje

5

– istočni bedem i ulaz u grad zaštićen kulama – kod crkve sv. Ivana – pronađen i južni bedem nadaleko od crkve sv. Ivana – položaj Remetin vrt• grčki slojevi oštećeni ili uništeni kasnijom rimskom i srednjovjekovnom izgradnjom – istraživanje otežano zbog današnjeg grada• Far – kuje svoj novac – srebrni i brončani – kuje ga s prekidima do rimskog doba – temeljio se na parskom i sirakuškom novcu – legende na reversu: ΦΑ, ΦΑΡ, ΦΑΡΙ, ΦΑΡΙ"Ν• potkraj 4. st. – kovan novac sa Zeusom na aversu i kozom na reversu – legenda $Ι – možda početna slova grada Dimale u današnjoj Albaniji – moguće veza dva grada – zasad neutvrđena• 2. st. – na Hvaru se kuje novac ilirskog kralja Baleja• na Hvaru – brojni nalazi novca Herakleje

• gospodarstvo Fara – prostrano Starogradsko polje – 6 X 2 km – podijeljeno na čestice 180 X 900 m (1 X 5 stadija) – 73 takve čestice• grčka parcelacija sačuvana do danas – slični primjeri: Metapont (Italija), Megara Hibleja (Sicilija), Rodu, Hersonez (Krim)• parcelacija farske hore – UNESCO-v popis zaštićene baštine• grčke poljoprivredne kulture: loza, masline, voće, povrće, žitarice – dovoljno hrane za Far – možda i za izvoz• pomorstvo i trgovina – važne gospodarske djelatnosti – manje povoljan položaj od Ise• Far postupno gubi isključivo grčki identitet – ilirizacija stanovništva – obostrana akulturacija – od druge polovice 4. st.• jačanje ardijejske države krajem 4. i u 3. st. pr. Kr. – ilirizirani Far priznaje vrhovnu vlast nove jadranske sile• Demetrije Farski – Grk u službi ilirskih vladara u 1. ilirskom ratu

6