037 Plus [broj 42, 9.12.2010]

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-42-9122010 1/24

Biha} • êtvrtak, 09.12.2010. • Broj 42 • Godina I • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

Kandidati: Musli},Galija{evi},Malko~ iIbrahimpa{i}

Pripreme za vanredne izboreza na~elnika Biha}a

Pla}eni i kadne rade

OGLEDALO:

êkaju}i novoizabranu vlast

s t r. 3.

JAVNI POZIV za predlaganje kandidata za

dodjelu priznanja i nagrade

Op}ine Biha} u 2011. godinistr. 8.

Reporteri 037plus u poplavljenim podru~jima

Nove ki{e istari problemiNove ki{e istari problemi

s t r. 4. i

5.

! Puno se ne moè u~initi, samo spasiti {to se spasiti moè i ~ekati.êkati da se voda vrati u korito i da se vrijeme ustabili. êkati i strepi-ti kada ponovo. Strepiti i pitati se ho}e li i ko namiriti {tetu....?

Ekskluzivni intervju Dino Baggio:

Budite uporni, po{tujtesebe i isplati}e vam se

str. 21.

s t r. 2.

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godine7 dana2

! Centralna izborna komisijaBiH ranije je odlu~ila da izboriza na~elnike osam op}ina uBiH budu odràni 16. januaranaredne godine, a po~etak predizborne kampanje plani-ran je za prvi januar 2011.godine.Budu}i je 7. decembra 2010.istekao rok za prijavu kandi-data za na~elnike za pri-

jevremene izbore u osamop}ina, me|u kojima je iBiha}, javnosti je poznata

ve}ina kandidata. Predsjednik KO SDP Hamdija Lipova~a, ve} je po preuzimanju manda-ta u dràvnom parlamentu,obznanio da }e kadnidat SDPza njegova nasljednika nafunkciji na~elnika Biha}a, biti

Albin Musli}.Do srijede su objavljena iimena ostalih kandidata. UBiha}u }e se na vanrednimizborima za na~elnika u ime

SDP-a natjecati Albin Musli},u ime SDU Rabija Malko~,

ime SDA Emdàd Galija{evi}a u ime SBB BiH FahrudinaRadon~i}a Amsal Ibrahimpa-{i}. Iako je Na{a strankanajavila svoje u~e{}e nazakazanim vanrednim izbori-ma ona ga nije obznanila.Tvrdi se da }e ~elni{tvo ovestranke svoje ~lanstvo pozvatida glasa za kandidatkinjuSDU Rabiju Malko~.Predizborna kampanja za

vanredne izbore za na~elnikaBiha}a po~et }e 1. i trajat }edo 15. januara 2011. godine atada }e na~elni~ki kandidatiimati priliku gra|anima pojas-

niti razloge zbog kojih bi ba{oni trebali biti njihov izbor.

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb

77000 Biha} Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDIN

Ure|uje redakcijski kolegij:

Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE

d.o.o. Banja LukaCijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected] [email protected]

Dilajla OBAJDIN! ...nikako ti ne}e biti fora akonas zaobi|e{ ove godine. I nikakvo ti nije opravdanje da}emo mi za novogodi{nji poklon

dobiti predizbornu kampanju. Ba{ 1. januara nove 2011 godine, ne}emo ni sarmu sti}ikod rodbine probati, kad ono -kampanja. Dobro, zna se da je za odluke o

po~etku kampanje nadleànCIK, ali za sve ne{to {to se veèoko Nove godine mi gledamo utebe. Pa, evo... da ti se javim. Nije zgoreg, mada neki ljudi

tvrde da ne postoji{. Mi nismo isklju~ivi, nama jedrag svaki veseo gost, pogotovoako darove nosi. Ne nosi samoolovaka i upalja~a, toga }e sadbiti k’o i za svakih izbora. I da, bili smo dobri i ove godine. Bar smo se trudili da budemo, a

neki su bili ba{ ono “dobri”. Pa, pogledaj bar ti malo na nas.Vidimo se?(send)

Dragi Djeda

Mraze... Kandidati: Musli}, Galija{evi},

Malko~ i Ibrahimpa{i}

! Ovosedmi~na press konferencija u SDP nije se doticala vanre-dnih izbora u Biha}u. Tematski je posve}ena radni~kim pravima iinstrumentima za{tite radnih prava.Odràna press konferencija bila je i prilika za najavu druge javnetribine pod nazivom “Radni~ka prava i instrumenti za{tite radnihprava”, koju u sklopu projekta “Upoznajte svoja prava na radnommjestu”, a ~iji je cilj pove}anje djelotvornosti institucija zaduènihza za{titu prava u oblasti rada i zapo{ljavanja, organizira Forumèna i Forum mladih Op}inske organizacije SDP BiH Biha}. Tribina

je najavljena za 13. decembra u Gradskoj galeriji, s po~etkom u20:00 sati. Uvodni~ari }e biti: mr. sc. Albin Musli} i mr.sc. JasminaBe{lagi}, Fata Druì} dipl. psiholog, studenti Pravnog fakulteta InesDervi{evi} i Jasmina ]ehaji}, a koordinator ovog projekta jeMelinda Hodì}.

Forum èna i Forum mladih SDP BiH Biha}

Pripreme za vanredne izbore za na~elnika Biha}a

! Na press konfereciji OOSDA Biha} odrànoj u srijedu,8. decembra, novinarima i

javnosti predstavljen je mr.Emdàd Galija{evi}, strana~kikandidat za op}inskogna~elnika Biha}a koji }e sebirati na vanrednim izborima

16. januara 2011. godine.Kako je obrazloèno biha}kaSDA je osim Galija{evi}a zaovu funkciju kandidiralaHazima Feli}a i AsmiraBudimli}a. Me|utim suglas-nost strana~ke centrale jedno-glasno je dobio Emdàd

Galija{evi}, aktualni direktor Veterinarskog zavoda USK-a.Izraàvaju}i zadovoljstvo i~ast na ukazanom povjerenjuGalija{evi} je novinarimakazao kako je ponosan {to jekandidat jedne od najve}ihstranaka.

! Ve}inom glasova ~lanova Op}inskog odbora SDU Biha}, nasjednici odrànoj 3. decembra 2010. godine, za kandidata ovepoliti~ke stranke na prijevremenim izborima za na~elnikaop}ine Biha}, izabrana je Rabija Malko~, profesorica englesko-ga jezika u O[ Harmani.Svoju kandidatkinju SDU je predstavio na press konferenciji,odrànoj u Biha}u u utorak.U politiku je, kako kaè, u{la isklju~ivo iz potrebe za informa-cijama o aktuelnim de{avanjima koja su vezi sa boljom ifunkcionalnijom dràvom. Prati i podràva umjerene politi~keopcije koje ne idu u kompromis sa nemoralnom politikom inestru~no{}u.

Rabija Malko~ smatra da politi~ar treba imati {irok pogled idalekose`nu i pravovaljanu viziju.

“Radni~ka prava iinstrumenti za{titerraaddnniihh pprraa v vaa””

Rabija Malko~ Albin Musli} Emdàd Galija{evi} Amsal Ibrahimpa{i}

SDU Biha}

Rabija Malko~ kandi-datkinja za na~elnicu

Press SDA Biha}

Emdàd Galija{evi} za na~elnika

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


!Od ovogodi{njih oktobarskihizbora ve} je pro{lo vi{e od dvamjeseca a novoizabrana zakon-odavna i izvr{na vlast na svimrazinama jo{ se ni ne nazire.Istini za volju izabrani poslani-ci u kantonalnoj i skup{tinamana nivou Federacije i Bosne iHercegovine ve}inom su prih-

vatili od naroda dobivene man-date i sve~ano danim izjavama

obavezali su se da }e u nared-nom ~etverogodi{njem manda-tu raditi u interesu gra|ana izajedni~kog dobra. O (ne)ozbi-ljnosti danih obe}anja najnepo-srednije svjedo~e ~injenice otome da su ve} probijeni zako-nom utvr|eni rokovi vezani zaskup{tinska konstituiranja ibiranja rukovodstava i stalnih ipovremenih skup{tinskih ra-dnih tijela. Probijeni su i rokovikoji se ti~u izbora delegata uFederalni a samim tim i u Drà-

vni dom naroda. Svi ovi propu-sti pravdaju se jedino ~injeni-com {to se parlamentarne poli-

ti~ke stranke jo{ nisu dogovo-rile ko }e s kim i ko }e ~initiparlamentarnu poziciju a koopoziciju.

êkaju}i da se rogovi kako tako

sloè u jednu vre}u kantonalna,federalna i dràvna odlaze}aizvr{na vlast u tehni~kom ma-ndatu ne radi ni{ta {to zna~i dase ve} nagomilani problemi jo{

vi{e gomilaju {to je ~injenicakoju }e najvi{e osjetiti najran-

jivije dru{tvene kategorije. Iakone rade ni{ta nosioci funkcija ukantonalnoj i na vi{im razina-ma izvr{ne vlasti u dosadi i rad-noj dokolici bezbri`no onako zasebe i sebi bliske pjevu{e: “alaj

volim ovaj reìm pla}a ide a jaleìm”.

Dogovor na vidiku

Da bi ovo i ovakvo pjevu{enjeuskoro moglo utihnuti naja-

vljeno je iz strana~kih centrala vi{e politi~kih stranaka. Naime,nakon susreta lidera SDP-a i

SNSD-a Zlatka Lagumdìje iMilorada Dodika i njihovogdogovora o mogu}em na~inubrè uspostave vlasti nadràvnoj razini sasvim je izvje-sno da bi se ~injenice o parla-mentarnoj ve}ini kona~nomogle objelodaniti 22. decem-bra na nastavku zapo~ete kon-

stituiraju}e sjednice Zastupni-~kog doma Parlamentarneskup{tine BiH. S tim u vezimoè se o~ekivati i objavljiva-

nje ~injenica vezanih za parla-

mentarnu ve}inu u Zastupni-~kom domu Skup{tine BiH ukojoj se nakon dugo vremenanajverojatnije ne}e na}i HDZBiH Dragana ôvi}a. [to se ti~eHDZ-a 1990 i Boè Ljubi}a oni}e se morati opredijeliti ostajuli u koaliciji sa HSP-om ZvonkaJuri{i}a ili }e u opoziciju saHDZ-om BiH.U bilo kojoj od varijanti pri-

vrènost programskom koali-ranju iskazala je i NS Radom zaboljitak bra}e Lijanovi} ~iji bi sekadrovi po svemu sude}i moglina}i u izvr{noj vlasti kako uUnsko-sanskom i drugim kan-

tonima sa SDP-ovom ve}inomtako i u Vladi Federacije i Vije}uministara BiH. U izvr{nu vlastna svim razinama u}i }e svepoliti~ke stranke sa hrvatskim

predznakom u kojima vjerujuda bi stvaranje tre}eg entitetazna~io kona~ni kraj za Hrvate uBiH. Klju~na stvar u svemuovome je kako u Domu narodaSkup{tine F BiH, koji ukupnobroji 58 delegata, u sva tri klubanaroda osigurati ve}inu koja }eslijediti liniju parlamentarne

ve}ine Zastupni~kog doma. [tose ti~e bo{nja~kog, srpskog iKluba naroda ostalih problem te

ve}ine ne}e biti te{ko rije{iti.Ho}e, me|utim, u Klubuhrvatskog naroda u kojem od17 na liniju parlamentarne

ve}ine Zastupni~kog domaSkup{tine F BiH treba pridobitinjih najmanje devet ukoliko seèle izbje}i blokade u funkcioni-ranju zakonodavne vlasti.

U USK-u bez SDA?[to se ti~e ekonomske i poli-ti~ke situacije u Unsko-san-

skom kantonu ona je svakakooptere}ena svim neizvjesnosti-ma koje prate pregovore oformiranju nove skup{tinskeparlamentarne ve}ine.Ukupna situacija u USK-u do-datno je optere}ena i ~injeni-com da se u Biha}u, glavnomkantonalnom sredi{tu, provodeaktivnosti vezane za pri-

jevremene izbore za na~elni-~ku poziciju koji se trebajuodràti 16. januara. Kandidate

je najavilo pet politi~kih strana-ka (SDP, SDA, SBB, NS i SDU)od kojih je uloga favorita pri-pala SDP-ovom Albinu Musli-

}u. Paralelno sa vo|enjemizborne kampanje u ovda{njojnajja~oj politi~koj stranci SDP-u vode mukotrpne me|ustra-na~ke razgovore i dogovore o

formiranju parlamentarne ve}ine zahvaljuju}i kojoj bi seuskoro moglo izabrati skup{ti-nsko rukovodstvo i predloìtimandatara za sastav nove

Vlade Unsko-sanskog kantona.Kako sada stvari stoje u novojparlamentarnoj ve}ini moglo bise na}i dvije tre}ine od 30

poslanika Skup{tine Unsko-sanskog kantona. Ho}e li seme|u njima na}i i poslaniciSDA najvi{e zavisi od njihovogstrana~kog rukovodstva i nji-hove spremnosti za u~e{}e ukorjenitim promjenama kojepodrazumijevaju i kadrovske u

ve}ini va`nih kantonalnih javnih preduze}a, institucija iustanova. Budu li se u ovoj poli-ti~koj stranci dràli ve} poznateprakse i iskustava sami }e sebizatvoriti vrata kantonalneizvr{ne vlasti u kojoj su ve}inabili od po~etka 90-tih pa sve do

dana{njih dana. Spremnost zaobra~un sa korupcijom i krimi-nalom biti }e odlu~uju}a za nji-hov ostanak ili pak za odlazak iz izvr{ne vlasti USK-a koja je

ve} odavno vi{e bila cilj amnogo manje sredstvo za zado-

voljavanje interesa. SDP iHamdija Lipova~a izbore uUSK-u su dobili na kritici te itakve kantonalne SDA-ove

vlasti i sada je na ovoj politi~kojstranci i na njemu osobno dapokaù politi~ku i ukupnu vje-rodostojnost. Zarad toga treba

vjerovati da }e se Lipova~aodre}i mandata dràvnog po-

slanika i da }e u interesu ovda-{njih gra|ana preuzeti ulogulokomotive nove kantonalneizvr{ne vlasti. Sve upu}uje natakav mogu}i rasplet.S.HRNJICA

politika 309.12.2010.godine

! Svi oni koji prate ovda{nja politi~ka doga|anja i kojima je pam}enje ja~a strana bez i~ijeg podsje}anja znaju ko je svihminulih godina i decenija bio

ve}inska zakonodavna ineprikosnovena izvr{na vlast.

Znaju da je u svim osim jedneod biv{ih kantonalnih vlada

premijer bio kadar sa liste SDAi da je ministarska ve}ina u svim prethodnim vladamatako|er bila sastavljena odkadrova iz njihove strana~kehijerarhije. U vrijeme te i takve

vlasti dogodila se lopovska pri- vatizacija u kojoj je od privredeuni{teno sve {to se uni{titimoglo. Zahvaljuju}i njima itako vo|enoj privatizacijiop}ine Unsko-sanskog kantona

su ostale bez desetina hiljadaradnih mjesta. Podsje}anje na(ne)sposobnost te i takve SDA

vlasti u USK-u i ve}iniovda{njih mjesta su brojne

ovda{nje firme od kojih su sinonimi “Agrokomerc”, @ito- prerada, Krajinametal, [IPO{trelj, Novitet, Kombiteks,

Krajinametal, [IP Una... U vrijeme te i takve vlasti u Unabanku je uvedena privremenauprava nakon {to je premijer iVlada sa ve}inom iz SDA prekono}i promijenila depozitnubanku i tako zarad kile mesa

poku{ala zaklati kravu koja seu takvom stanju evo koprca dodana{njih dana. O toj i takvojnesposobnoj kantonalnoj izvr-

{noj vlasti najneposrednije

svjedo~i nerad premijera[emsudina Dedi}a i svih devetministara sa liste SDA. Nebave}i se mjesecima i godina-ma svojim poslom oni su lo{

primjer iz kojeg je vidljivokome ubudu}e ne treba povjer-avati gra|ansko povjerenje.Svjesno ili nesvjesno premijer

Dedi} i ministri iz njegove SDAodavno su se stavili u kam-

panju drugih politi~kih stranaka ~iji kandidati }e znati pokazati kako se i u~ijem interesu koristi vlast.

Njihov dosada{nji vi{egodi{njinerad najbolja je preporuka

gra|anima za koga na vanrednim biha}kim izborima za na~elnika treba a za koganikako ne treba glasati. To jebarem bjelodano i o~ito.

Komentar

Safet HRNJICA

Lo{ primjerêkaju}i novoizabranu vlast

Pla}eni i kad ne rade! [to se ti~e ekonomske i politi~ke situacije u Unsko-sanskom kantonu ona

je svakako optere}ena svim neizvjesnostima koje prate pregovore o formi-ranju nove skup{tinske parlamentarne ve}ine.

! Ukupna situacija u USK-u dodatno jeoptere}ena i ~injenicom da se u Biha}u,glavnom kantonalnom sredi{tu, provodeaktivnosti vezane za prijevremene izbore zana~elni~ku poziciju koji se trebaju odràti 16.

januara. Kandidate je najavilo pet politi~kihstranaka (SDP, SDA, SBB, NS i SDU) od kojih jeuloga favorita pripala SDP-ovom Albinu Musli}u.

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godinetema4

! Nove ki{e i stari problemi.

Tako bi se u najkra}em moglaopisati situacija u pojedinimbiha}kim mjesnim zajednica-ma posljednjih nekoliko dana

kada su se Kulen Vakuf i Pokojutapali u cjelokupnu slikupoplavljene BiH.I ne bi bio problem {to su se

utapali u cjelokupnu sliku, dase ve} godinama skoro pa neutapaju u poplavnim valovima

koji po obi~aju “haraju” ovapodru~ja barem dva putagodi{nje.

O~i uprte u neboPlave Kulen Vakuf ki{e kojepadaju i snjegovi koji se tope,ali plavi i Unac koji iz podru~jaDrvara donosi veliku koli~inu

vode kojoj treba 8-10 sati da

stigne do Kulen Vakufa. I zato je komunikacija sa Drvaromuobi~ajena, èli li se kvalitetnopratiti situacija oko poplava,

kaù mje{tani.Tako je bilo i ovaj put. O~i su

bile uprte u nebo i putnukomunikaciju Biha}-Kulen

Vakuf: nebo tokom na{egboravka i nije bilo pretjeranonaklonjeno jer su se u pola satasmjenjivali sunce, ki{a i grad.

Ipak putna komunikacija

Biha}-Kulen Vakuf ostala jeprohodna {to se nije moglo reciza pravce Kulen Vakuf-Klisa iKulen Vakuf-Martin Brod.

Spominjao se i izlaz preko Vrto~a, ali tek za ne daj Boè.

Jer tada bi to bilo “povla~enje”.

Ekipe Civilne za{tite i vatro-gasaca su stigle odmah podojavi da voda nadolazi.Spu{teni su ~amci, situacija se

nadzire. Kako kaù u Civilnoj

za{titi stanje nije alarmantnoali zahtijeva ozbiljnost ianga`man. Civilna za{tita jespremna, tehni~ki opremljena

da odgovori svim izazovima.Pod vodom je 60 objekata,

dvije porodice su evakuisane.

Voda je kod centra “Duga” alinije prodrla, djeca su bezbjed-na. Zbrinjavaju se stvari, drva,materijal iz podruma, prvog

Reporteri 037plus u poplavljenim podru~jima

! Puno se ne moè u~initi, samo spa-siti {to se spasiti moè i ~ekati. êkatida se voda vrati u korito i da se vrijemeustabili. êkati i strepiti kada ponovo.Strepiti i pitati se ho}e li i ko namiriti{tetu....?

Nove ki{e i

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godine tema 5

sprata....Mje{tani Kulen Vakufa, silomprilika navikli na ovakvo stan-

je, na prvi pogled opu{teni.Me|utim, osjeti se zabrinutost,straha nema, ali ima pomalo ihuje {to se dugoro~no ni{ta ne

rje{ava.Jer svake godine isto. Prati se

vodostaj Une koji lagano pada,pa u ve~ernjim satima ponovoraste i dostiè 363 cm, da bi

tokom no}i opao i si{ao na 354cm.

Strepiti i ~ekatiU gradu, kod mosta 136cm.Pao je i novi snijeg i niko neèli topljenje. Temperatura je

ne{to nià i tako godi ba{ kao isjeverni vjetar koji usporavatopljenje novih padavina.U me|uvremenu i Pokoj je pod

vodom. Poplavljeno je 18

objekata, do mnogih se i nemoè do}i. Voda se izlila naputnu komunikaciju Biha}-Cazin.Prolazi se ali polako uz tre-p}u}e ùto svjetlo postavljenogsemafora.Evakuisana je krupna stoka iperad. Struje ima, osim upoplavljenim domovina, vodutreba prokuhavati.Stanovni{tvo gotovo nemo}no.

Pomaù pripadnici Civilneza{tite, mje{tani, kom{ije.Puno se ne moè u~initi, samospasiti {to se spasiti moè i~ekati. êkati da se voda vratiu korito i da se vrijeme ustabili.êkati i strepiti kada ponovo.Strepiti i pitati se ho}e li i konamiriti {tetu....?Ima li dugoro~nog rje{enja,olak{anja ?Je li priroda toliko se “obezo-brazila” ili su ljudi svojim djeli-ma izmjenili prirodu, naru{iliprirodni sklad, zakone. Bilo je ido sada poplava, ali takvih jed-

nom u 50 godina. Sada jedruga~ije. I naviknimo se na to.Promijenili smo prirodu i nekoto mora platiti. Na àlostpla}aju opet obi~ni, nedu`nigra|ani... Kenan ALAGI]

stari problemi

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godinedosje6

! Srednjovjekovni grad Ripa~ nalazio se naunskom otoku u ovom naselju, koje je pos-tojalo jo{ u prahistorijskom i anti~komdobu. Donedavno su se vidjeli ostaci grad-

skih zidina s vi{e poluokruglih kula.Ripa~ki grad je sagra|en prije 1408.godine, a tada se prvi put spominje upovelji ugarskog kralja Sigismunda. Upomenutoj povelji kralj je poklonio gradRipa~ Tomi Tompi za posebne zasluge koje je ovaj stekao. Smatra se da je ovaj gradtada bio centar Humske ùpe koja se pro-stirala uz gornji tok rijeke Une, od Sokolcai Golubi}a do ôvke i Vrto~a.Godine 1431. kralj Sigismund poklonio jeRipa~ plemi}koj porodici Frankopana, a1447. godine ovaj grad bio je u posjeduknezova Krbavskih.Od 1490. godine gospodar Rip~a bio jeban Ivani{ Korvin, a nakon cetinskog sab-

ora 1527. godine, u ime kralja FerdinandaHapsbur{kog gradom je upravljao Nikola

Juri{i}.Od tada je Ripa~ dobio vojnu posadu podzapovjedni{tvom ka{telana. Ova posada1537.godine sastojala se od 25 pje{aka,21 konjanika i 6 straàra.Godine 1563. general Ivan Lenkovi} posli-

je obilaska odbrambenog pojasa premaOsmanskom carstvu, predloìo je da se

ripa~ka posada pove}a na100 vojnika, jer je ovaj gradna braniku cijele biha}kekrajine.

Opis srednjovjekovnog gradaRip~a pobliè je poznat odsredine XXI. U sredini gradase nalazila velika ~etver-ougaona kula na tri sprata, aoko nje se nalazio odbram-beni zid koji je zatvorio pros-tor u obliku ~etverougla. Nagrad se naslanjalo trgovi{te,u kojem je 1551. godine bilo

oko 50 ku}a, u kojima su najvi{e stanovaliène i djeca izginulih boraca i onih koji suodvedeni u osmansko suànjstvo. Kasnije

je i ovo trgovi{te u vrijeme poja~anihosmanskih napada, djelimi~no za{ti}enozidom.

Tokom cijele 1589. godine Osmanlije su sprekidima napadali Ripa~, zauzeli ga iopusto{ili po~etkom decembra istegodine, ali se nisu u njemu zadràli.Ponovo je u gradu uspostavljena hrvatska

vojna posada.Sredinom 1591. godine osmanska vojskapod komandom Hasan-pa{e Predojevi}azauzela je Ripa~, ali se ni ovog puta nisuzadràli u gardu. Kona~no su ga zauzeli1592. godine, neposredno nakon padaBiha}a.Na ~elu osmanske vojne posade u Rip~ubio je dizdar (zapovjednik tvr|ave).Za vrijeme opsade Biha}a 1697. karlova~kigrani~ari su zauzeli i opusto{ili Ripa~. Tomprilikom zarobili su i ripa~kog dizdara Kari-

man-agu. Posljednji dizdar u Rip~u bio jeHasan-aga, koji se spominje 1832. godine.Godine 1833. u Rip~u su bila dva ispravnatopa. Nakon nekoliko godina posada jenapustila gradsku tvr|avu.

! (Na podru~juUnsko-sanskogkantona do danassu u ve}oj imanjoj mjerisa~uvani slijede}istari gradovi:Biha}, Bilaj(Bjelaj), Bisovac,Bosanska Krupa,Bosanska Otoka,Brekovica, Bu im,Cazin, âvnik(Dobro Selo),ôvka, Havala,Hresno, Iza~i},Jezerski,Kamengrad,Kami~ak, Klju~,Kula Radetina,Kulen Vakuf, MalaKladu{a, Mutnik,Obrovac, Ora{ac,Ostrovica,Ostroàc,Pe}igrad,Podzvizd, Ripa~,Rmanj, Sokolac,Stari Majdan,Stijena, {turli},Todorovo, Tràc,

Velika Kladu{a, Vrnogra~ i Vrnogra~ kod sela]ukova. Ve}inaovih gradovasmje{tena je utakvomìvopisnomprirodnomambijentu da binjihovomrestauracijomoni postaliprava turisti~kaatrakcija.)

Pi{e: Dàfer MAHMUTOVI]

Stari gradovi Unsko-sanskog kantona (16)

Centar Humske ùpeRipa~

! Kralj Sigismund poklo-nio je Ripa~ plemi}kojporodici Frankopana

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godine poruka 7

! U one dane pojavi se Ivan Krstiteljpropovijedaju}i u Judejskoj pustinji:“Obratite se jer pribliìlo se kraljevstvonebesko!” Ovo je uistinu onaj o kom

prore~e Izaija prorok: Glas vi~e upustinji: Pripravite put Gospodinu,poravnite mu staze!Ivan je imao odje}u od devine dlakei ko`nat pojas oko bokova; hranommu bijahu skakavci i divlji med.Grnuo k njemu Jeruzalem, svaJudeja i sva okolica jordanska.Primali su od njega kr{tenje u rijeciJordanu ispovijedaju}i svoje grijehe.Kad ugleda mnoge farizeje i saduce-

je gdje mu dolaze na kr{tenje, re~eim: “Leglo gujinje! Tko li vas je samoupozorio da bjeìte od skore srd`be?

Donosite dakle plod dostojanobra}enja. I ne usudite se govoriti u

sebi: ’Imamo oca Abrahama!’ Jer,

kaèm vam, Bog iz ovoga kamenjamoè podi}i djecu Abrahamovu. Ve} je

sjekira poloèna na korijen stablima.Svako stablo koje ne donosi dobrogaroda, sije~e se i u oganj baca.” “Ja vas,istina, krstim vodom na obra}enje, alionaj koji za mnom dolazi ja~i je odmene. Ja nisam dostojan obu}e munositi. On }e vas krstiti Duhom Svetimi ognjem. U ruci mu vija~a, pro~istit }e

svoje gumno i skupiti ìto u svoju ìtnicu, a pljevu spaliti ognjem neuga- sivim.”

Pripravite putGospodinu

! Islamska bra}o! Uz zahvalu Allahu,d`.{., salavat, selam na Muhammeda,s.a.v.s., njegovu ~asnu porodicu, njegoveashabe, uzorite {ehide, pomo}mudàhidima, Boè ujedini nas mudrim

vo|ama, uspjeh i znanje profesorima injihovim u~enicima! Amin! Hasan El-Basri tuma~i da se pod dobrom na ovomsvijetu podrazumijeva nauka i ’ibadet(~injenje Bogu ugodnih djela), a naonom svijetu pod dobrim se misli na

Dènnet. Neki mudraci su upitani: “[ta je najbolje posjedovati?” Odgovorili su:“Ono {to }e, kada tvoj brod potone, ostatida pliva s tobom.” Zna~i - znanje. Ponekima, tonjenje broda je tjelesna smrt.Lijepo je re~eno: “Ko mudrost uzme kao

svoju vodilju, ljudi }e ga uzeti kao svoga vo|u i po{tovat }e ga.” Bra}o u islamu! El-Ahnaf je rekao: “U~eniljudi su najbliè Allahu, d`.{. (dèlle

{a’nuhu - Uzvi{enom). Svaka sila, kojanema podr{ke nauke - bit }e sru{ena i

ponièna.” Zubejr, sin Ebu Bekra, jerekao: “Otac mi je pisao u Irak: “Drì senauke, jer, ako osiroma{i{, ona }e ti bitibogatstvo, a ako se obogati{, bit }e tiukras.” Mudri Lukman je savjetovao

svoga sina: “Sine moj, druì se sa u~enimljudima i nemoj se od njih odvajati, jer

Allah, d`.{., ljudska srca oìvljava svjetlom znanja i mudrosti onako kao {to zemljuoìvljava obilnom ki{om.”

Sljedbenici Istine! Feth el-Mosuli je upi-tao: “Zar bolesnik, ako mu se odbije hrana,

pi}e i lijek, ne}e umrijeti?” “Naravno daho}e” – odgovori{e. “Tako je i sa ljudskim

srcem” - re~e El-Mosuli. “Ako tri danaostane bez mudrosti i znanja, ono umire.”Ta~no je rekao, jer znanje i mudrosthrane srce isto onako kao {to hrana

odràva ljudsko tijelo. Ko ostane bezznanja njegovo srce postaje bolesno, smrt

je neminovna. Istina, ~ovjek to odmah neosjeti. Zaokupljen je dunjalu~kim stvari-ma, pa mu osje}aji otupe, sli~no kao kadau stanju straha ~ovjek ne osje}a rane natijelu, iako su one prisutne. Ali, kada se~ovjeku pribliì smrt i kada ona skine sa~ovjeka dunjalu~ke preokupacije, onpostaje svjestan svoga nestanka i pro-laznosti, ali tada bude kasno. ôvjek u

strahu, ili u pijanstvu ne osje}a bolove irane, nego tek kada pro|e strah iprestane dejstvo alkohola. Utje~emo se

Allahu, d`.{., da nas sa~uva tegoba i stra-hota Dana, u kome }e pasti zavjese imaske: “Zaista su ljudi u snu, teka kadaumru, onda se probude.”

Allahovi robovi! Prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s. (sallallahu ‘alejhi wesellem - neka je na njega salawat iselam), rekao: “Allah, d`.{., ne}e znanje

podi}i od ljudi nakon {to im je to znanjedao, nego znanja nestaje odlaskom i

smr}u uleme (u~enih ljudi). Kada umrealim (u~enjak), sa njim nestaje i znanje.Ostaju neuke glave i lideri koji }e davati

fetve (pravna mi{ljenja), za sve {to budu

pitani. Ali, te fetve ne}e imati nau~nuargumentaciju. U istoj zabludi bit }e onikoji izdaju fetve i oni kojima se izdaju.” (Muttefekun ‘alejhi od Abdullaha ibn

Amra. Buhari (100), Muslim (11/2673).Prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao: “Ko stekne znanje pa ga sakrije,

Allah, d`.{., }e ga na Kijametskom Danu zauzdati vatrenim uzdama.” (Ebu Davud,Et-Tirmizi, Ibn Madè, Ibn Hibban, El-Hakim od Ebu Hurejre. Tirmizi kaè da

je dobar (hasen). Prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Primjer

znanja i upute sa kojom me je Allah, d`.{., poslao ljudima je kao primjer obilne ki{ekoja se spusti na zemlju: Na nekomlokalitetu voda prodre u zemlju i pospje-

{uje bujnu vegetaciju; na nekom lokalitetu zemlja zadrì vodu na povr{ini pa ljudikoriste tu vodu za pi}e i navodnjavanje;ima lokaliteta koji ne zadràvaju, nitiakomuliraju vodu, niti, pak, pospje{uju

vegetaciju.” (Muttefekun ‘alejhi od EbuMusa-a.) Prvi primjer je primjer ~ovjeka

koji svojim znanjem koristi sebi. Drugiprimjer je primjer ~ovjeka koji svojimznanjem koristi drugim ljudima. Tre}iprimjer je primjer ~ovjeka koji svojimznanjem ne koristi sebi, niti, pak, drugi-ma. Prenosi se da je Allahov Poslanik,s.a.v.s., rekao: “Onaj ko upu}uje nadobro, isto kao da ga radi.” (Muslim, Ebu

Davud, Et-Tirmizi, od Ibn Mes’uda El- Bedrija.). Razumom obdareni! Imam[afija je rekao: “Ko cijeni znanje, on }e se

svakoj novoj spoznaji, ma koliko ona bila skromna, obradovati, a izostanak spozna- je }e ga oàlostiti.” Prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:“Zavidnost zasluùju samo dva ~ovjeka:onaj kome je Allah, d`.{., podario mudrost

i znanje, pa on po tome ìvi i pou~ava tom znanju i mudrosti druge. Zatim onaj kome Allah, d`.{., da kapital, koji ovaj tro{i na putu dobra.” (Muttefekun ’alejhi od IbnMes’uda.) Uzmimo pouku i prenesimoporuku! Prona|imo i prepoznajmo sebei svoju porodicu u hutbi, da bi imalikoristi i uspjeha, oni koji je slu{aju i onikoji je prenose! Amin! “A ti, o du{o smire-na, vrati se Gospodaru Svome zadovoljna,a i On tobom zadovoljan, pa u|i me|urobove Moje, i u|i u Dènnet Moj! Istinu jerekao Uzvi{eni Allah!”

Fuad ef. Balti}, imam u dàmiji Fethija

! U vrijeme ono,otkriva nam svetoJevan|elje, dok jenekom selu prilazioGospod na{ IsusHristos sreto{e gadeset gubavih i izdaleka mu se javi{e,povikav{i: “Isuse,U~itelju, pomilujnas” (Lk. 17,13).Lepra ili guba je bolest zaraznai stra{na, u ono vrijeme jo{stra{nija. Svjetska zdravstvena

organizacija navodi da je uovoj 2010. godini u 114 zema-lja svijeta registrovano211.000 oboljelih od lepre.Kod nas je ona iskorijenjena i

sasvim se uspje{nolije~i, ali u siro-ma{nim zemljamasvijeta je prisutna iljudi obolijevaju odnje. U vrijemeMojsijevo uJevrejskom naroduobnarodovan jezakon kroz IIIknjigu Mojsijevu i

dati su propisi u slu~aju gube.Oboljeli od gube, iako se bolestte{ko prenosi, bili su izop{teni

iz zajednica i prepu{teni samisebi. Prilaze}i drugom ~ovjekumorali su iz daleka da vi~u:ne~ist, ne~ist. A oni koji su sebrinuli o poretku i zdravlju bili

su sve{tenici. Ukoliko bi nekoozdravio od gube, da bi se vra-tio u zajednicu morao jesve{tenik da potvrdi da jezdrav.U ono vrijeme ovih desetgubavih ~ulo je za nekog Isusakoji ~ini da slijepi progledaju,hromi hodaju i sve njihovenade bile su usmjerene premaHristu. ûv{i da je Hristos ublizini iza{li su pred njega i jav-ili mu se. Bili su daleko odHrista i dovikivali su se s njim.

Na njihovu molbu Hristos jesamo uzviknuo: “Idite i pokaìte

se sve{tenicima”. Hristos ih je u jednom treptaju oka iscjelio odbolesti i oni su oti{li kako im je

re~eno. Ubrzo iza toga, jedanod njih, koji je bio Samrjanin

vratio se Hristu slave}i Boga i vidjev{i Hrista pade ni~ice izablagodari. A Gospod gaupita: “Zar se ne o~isti{e desetor-ica? A gdje su devetorica?” (Lk.17,18). Tako je i danas u savre-menom dru{tvu i ìvotu. Kada

nas napadnu isku{enja i nevo-lje tada se sje}amo Boga,me|utim kada se bura uti{a imi kao da zaboravimo da smo

vapili Gospodu da se smiluje na

nas. Malo je onih koji se zaista vra}aju da odaju Bogu hvalu.Onaj, kroz koga je sve postalo,iscjelio je svih deset gubavihljudi, jer on voli svakoga i “ho}eda se svi ljudi spasu i da do|u do

poznanja istine” (I Tim. 2,4).Samo je jedan od deset koji sezaista vrati i Bogu oda hvalu. I

takav se ne vra}a zbog nagra-de. Njemu ne treba nagrada,nego se vra}a zbog zahvalnostii ljubavi, koju ima u sebi i koja

je sama po sebi nagrada.

Jerej Dalibor Neni}, paroh biha}ki

Zahvalnost i ljubav je sama po sebi nagrada! Samo je jedan od deset koji se zaista vrati i Bogu oda hvalu. I takav se ne vra}azbog nagrade.

! “A ima i onih koji govore: “Gospodaru na{, podaj nam dobro i na ovom i naonom svijetu, i sa~uvaj nas patnje u ognju!” Njih ~eka nagrada koju suzasluìli! - A Allah brzo svi|a ra~une.”(Kur’an, Suret-ul-Bekare, 201.- 202. ajet)

“Onaj ko upu}uje na dobro,isto kao da ga radi.”

Fra Ivica Mati},ùpnik @upe biha}ke

! Svako stablo koje nedonosi dobroga roda, sije~ese i u oganj baca

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godineoglasi8

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO-SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKO VIJE]EKomisija za odlikovanja iop}inska priznanja

Na osnovu ~lana 28. Odluke o prizna-

njima i nagradi Op}ine Biha} ("Slu`beni gla-

snik Op}ine Biha}", broj:14/07), Komisija za

odlikovanja i op}inska priznanja, u p u } u j e

J A V N I P O Z I V za predlaganje kandidata za

dodjelu priznanja i nagrade Op}ine

Biha} u 2011.godini

Povodom Dana Grada Biha}a, poziva-

mo zainteresirane da podnesu inicijativu za

dodjelu priznanja i nagrade Op}ine Biha} i to:

1. Povelja "26 februar"2. "Po~asni gra|anin Grada Biha}a"3. Plaketa branilaca - oslobodilaca

Grada Biha}a4. Plaketa Op}ine Biha}5. Zahvalnica Op}ine Biha} i6. Nagrade Op}ine Biha} "Japodski

konjanik"

1. Povelja "26 februar", dodjeljuje se, kao

najvi{e op}insko priznanje zaslu`nimdoma}im fizi~kim i pravnim licima za

izuzetna ostvarenja i postignute rezultate u

radu i stvarala{tvu u svim podru~jima

privrednog i dru{tvenog ìvota bez obzira

na godine ostvarenja, a koja su od

naro~itog zna~aja za op}inu Biha}, te da

doprinose njenom ukupnom razvoju i

unapre|enju kvalitete ìvljenja u op}ini

Biha}.

Priznanje se dodjeljuje pojedincima, privred-

nim dru{tvima, ustanovama, udruènjima

gra|ana ili drugim pravnim licima koja su

ispunila kriterije za dodjelu ovog priznanja.

2. Priznanje "Po~asni gra|anin GradaBiha}a", dodjeljuje se gra|anima Bosne i

Hercegovine i stranim dràvljanima koji su

posebno zaslu`ni za promicanje vrijednos-

ti demokratskog dru{tva, historijskih

doga|aja i tradicija naroda Bosne i

Hercegovine, poloàja i ugleda op}ine

Biha}, Unsko-sanskog kantona i dràve

Bosne i Hercegovine u promicanju njezina

suvereniteta i samostalnosti na op}e prih-

va}enim na~elima suvremenog svijeta:

me|unarodnu suradnju i mir u svijetu,

ja~anje me|unacionalnih odnosa, ljudskih

prava i sloboda, tolerancije me|u ljudima

razli~ite nacije, vjere i kulture, humanosti,

solidarnosti, za humanitarni rad i drugezna~ajne dobrotvorne aktivnosti.

Priznanje "Po~asni gra|anin Grada Biha}a" ne

moè se dodijeliti osobama s prebivali{tem u

op}ini Biha}.

3. Plaketa branilaca - oslobodilaca GradaBiha}a, dodjeljuje se za zasluge u ratnom

periodu,pripadnicima oruànih snaga RBiH

koji su definisani ~lanom 2. Zakona o

pravima branilaca i ~lanova njihovih porod-

ica ("Sl. novine F BiH", broj:33/04,70/07)

za njihov izuzetan doprinos u borbi protiv

agresije, kao i posebne zasluge u ratu.

4. Plaketa Op}ine Biha}, se dodjeljuje

privrednim dru{tvima, ustanovama,

udruènjima gra|ana, drugim pravnim i

fizi~kim licima s podru~ja op}ine Biha} za

rad ili djelo koje doprinosi napretku i ugle-

du op}ine Biha} u zemlji i inozemstvu u

oblasti privrede, kulture, obrazovanja,

zdravstva, nauke, sporta, na unapre|enju

za{tite ~ovjekove ìvotne i radne sredine,

o~uvanju kulturne i prirodne ba{tine, te

poslijeratnoj obnovi i izgradnji Op}ine.

5. Zahvalnica Op}ine Biha} se dodjeljuje u

znak zahvalnosti Op}ine Biha} priznatimli~nostima, gra|anima i pravnim licima

op}ine Biha}, koji su svojim radom i

odre|enim djelom dali poseban doprinos

razvoju i o~uvanju civilizacijskih vrijednosti,

o~uvanju tradicije i kulturne ba{tine, razvo-

ju i afirmaciji lokalne samouprave u mjes-

nim zajednicama na podru~ju Op}ine, za

iskazanu nesebi~nu hrabrost, humanitarne

aktivnosti, izgradnju i ja~anje institucija

lokalne zajednice u op}ini Biha} i njenu

afirmaciju u Bosni i Hercegovini i inozem-

stvu, a posebno za doprinos u promicanju

op}ine Biha}, kao humane sredine i mjes-

ta ugodnog ivljenja.

6. Nagrada Op}ine Biha} "Japodski konja-nik", dodjeljuje se mladima do 35 godina

starosti koji su svojim rezultatima rada i

stvarala{tva u oblastima nauke, kulture,

umjetnosti, sporta, zdravstva, s ocijalne

za{tite i svim drugim podru~jima

dru{tvenog ivota doprinijeli unapre|enju i

razvoju tih oblasti.

"Japodski konjanik" se dodjeljuje i u~enicima i

studentima s podru~ja Op}ine koji su ostvarili

izuzetne rezultate u nastavnim i vannastavnim

aktivnostima kao {to su: borba protiv droge,

nasilja u porodici, svih oblika diskriminacije,

zalaganja za mir, suìvot, demokratiju, te

postignute izuzetne uspjehe u takmi~enjima uoblastima nauke, kulture, ekologije i sporta.

Pored navedenih kriterija, uz svako od pojedi-

na~nih priznanja i nagrade, Komisija }e se

rukovoditi i sljede}im kriterijima:

a) za kolektive koji su u duèm vremenskom periodu dali:

- doprinos razvoju Op}ine kroz nova ulaganja

u pro{irenje proizvodnih kapaciteta i drugih

investicionih ulaganja

- uposlili ve}i broj zaposlenika, prema poda-

cima Zavoda za penzijsko i invalidsko osi-

guranje

- postigli izuzetne rezultate u oblasti obrazova-nja, nauke, kulture, sporta, zdravstva, be-

zbjednosti, razvoja komunalne infrastrukture,

za{tite radne i prirodne sredine i razvoju

me|uljudskih i me|unacionalnih odnosa

- dali izuzetan doprinos u ostvarivanju prava

gra|ana

- doprinijeli pobolj{anju uslova rada i ìvota

gra|ana na podru~ju op}ine Biha}

- zna~ajno doprinijeli odbrani zemlje

- dali izuzetan doprinos u drugim podru~jima

ìvota i rada.

b) za pojedince koji su:- inovatori na tehni~kim i drugim

unapre|enjima,

- kao donatori humano postupali prema

pojedincima ili kolektivima,

- posebno doprinijeli razvoju lokalne

samouprave u mjesnim zajednicama i

Op}ini pobolj{avanju i unapre|enju ivotne

i radne sredine,

- doveli u opasnost svoj ìvot spa{avaju}i

druge osobe i materijalna dobra

- dali izuzetan doprinos u pripremama za

odbranu i u odbrani BiH te doprinijeli nje-

govanju tekovina odbrambeno-oslobodila-

~kog rata- ostvarili izuzetne rezultate u sportu na

dràvnom i me|udràvnom nivou

- ostvarili izuzetne rezultate u vaspitno-obra-

zovnom radu, nau~nom radu, umjetnosti,

kulturi te vannastavnim aktivnostima sa

mladima

- objavili vi{e radova koji ~ine zaokruènu

cjelinu i koji doprinose razvoju odre|ene

oblasti, a objavljeni su u nau~nim, kultu-

rnim, stru~nim publikacijama, kao i na

izlo`bama, te nau~nim i drugim skupovima

organiziranim u odre|enoj oblasti

- dali izuzetan doprinos u drugim podru~jima

ìvota i rada.

Postupak za dodjelu op}inskih priznanja i

nagrade:

inicijativu za dodjelu priznanja i nagrade

Op}ine Biha} mogu podnositi: vije}nici i radna

tijela Op}inskog vije}a, op}inski na~elnik,

privredna dru{tva, ustanove, komore i druge

pravne osobe, tijela mjesnih zajednica s

podru~ja op}ine Biha}, udruènja gra|ana i

najmanje 20 potpisanih gra|ana.

U ime pravnih lica prijedlog podnosi najvi{e

tijelo upravljanja.

Rok za podno{enje prijedloga je 15.01.2011.

godine.

Inicijativa se dostavlja u pismenoj formi s

obrazloènim navodima svih relevantnih~injenica za ocjenu zasluga, odnosno uspjeha

predloènog kandidata, te mora sadràvati

potrebnu dokumentaciju kojom se dokazuju

~injenice iz obrazloènja. Inicijativa mora

sadràvati podatke o podnosiocu, kao i ìvo-

topis kandidata.

Nepotpune i neblagovremene inicijative ne}e

se uzimati u razmatranje.

Odluku o dodjeli op}inskih priznanja i nagrade

donosi Op}insko vije}e u redovnoj proceduri

prema Poslovniku Op}inskog vije}a Op}ine

Biha}.

Svi zainteresirani svoje prijedloge mogu uputi-

ti putem po{te ili li~no na adresu:

Op}ina Biha}Op}insko vije}eKomisija za odlikovanja

i op}inska priznanjaUl. bosanska br. 4.

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godine oglasi 9

Na osnovu ~lana 38. Statuta op}ine Biha}

(“Sl. glasnik op}ine Biha}” br. 9/08) i ~lana 11.Odluke o privremenom kori{tenju javnih povr{ina

(“Sl. glasnik op}ine Biha}” br. 9/08, 09/10),Op}inski na~elnik op}ine Biha}, raspisuje

O G L A SZA PRIVREMENO KORI[TENJE

JAVNE POVR[INE

Predmet oglasa su lokacije koje su

Planom lokacija za kori{tenje javnih povr{ina na

podru~ju op}ine Biha}, Op}inskog vije}a op}ineBiha} br.02-02-8041/08 od 30.06.2008.

godine (“Sl. glasnik op}ine Biha}” br. 9/08,

9/10) i Izmjenama i dopunama plana lokacija za

kori{tenje javnih povr{ina na podru~ju op}ine

Biha}, broj 02-02-11480/10 od 20.10.2010.godine odre|ene za postavljanje privremenog

monta`nog objekta tipa KIOSK.

1. LOKALITET “CENTAR”1.1. Ul. Bosanska

a) lokacija br. 17

- privremeni objekat tipa kiosk,

- dimenzija objekta 4,00 x 4,00 m- po~etni iznos naknade za privremeno zauzi-

manje javne povr{ine 14,00 KM/m2

mjese~no

- namjena-uslu`na djelatnost- vrijeme trajanja kori{tenja javne povr{ine -

jedna godina sa mogu}nosti produènja

- po~etak kori{tenja javne povr{ine odre|ujese rje{enjem o privremenom kori{tenju

javne povr{ine kojeg izdaje nadle`na Slu`ba

po pravosna`nosti zaklju~ka o rezultatima

javnog oglasa.

Odabrani privremeni korisnik javne povr{ine

obavezan je pribaviti svu potrebnu doku-

mentaciju za privremeni objekat tipa kiosk i to:

rje{enje o urbanisti~koj saglasnosti, odobrenjeza gra|enje, rje{enje o upotrebi objekta.

b) lokacija br. 18


- dimenzija objekta 4,00 x 4,00 m- po~etni iznos naknade za privremeno zauzi-

manje javne povr{ine 14,00 KM/m2mjese~no- namjena - uslu`na djelatnost

- vrijeme trajanja kori{tenja javne povr{ine -

jedna godina sa mogu}nosti produènja

- po~etak kori{tenja javne povr{ine odre|ujese rje{enjem o privremenom kori{tenju


po pravosna`nosti zaklju~ka o rezultatima

javnog oglasa.



mentaciju za privremeni objekat tipa kiosk i to:rje{enje o urbanisti~koj saglasnosti, odobrenje

za gra|enje, rje{enje o upotrebi objekta.

2. LOKALITET “E”2.1. Ul. V.korpusa

a) lokacija br. 10


- dimenzija objekta 4,00 x 4,00 m

- po~etni iznos naknade za privremeno zauzi-manje javne povr{ine 12,00 KM/m2mjese~no

- namjena - uslu`na djelatnost


jedna godina sa mogu}nosti produènja- po~etak kori{tenja javne povr{ine odre|uje

se rje{enjem o privremenom kori{tenju

javne povr{ine kojeg izdaje nadle`na Slu`bapo pravosna`nosti zaklju~ka o rezultatima

javnog oglasa.


obavezan je pribaviti svu potrebnu doku-mentaciju za privremeni objekat tipa kiosk i to:

rje{enje o urbanisti~koj saglasnosti, odobrenje


3. LOKALITET “S”3.1. Ul. Sarajevska

a) lokacija br. 8

- privremeni objekat tipa kiosk,- dimenzija objekta 4,00 x 4,00 m

- po~etni iznos naknade za privremeno zauzi-

manje javne povr{ine 12,00 KM/m2

mjese~no- namjena - uslu`na djelatnost




javne povr{ine kojeg izdaje nadle`na Slu`bapo pravosna`nosti zaklju~ka o rezultatima javnog oglasa.


obavezan je pribaviti svu potrebnu dokume-

ntaciju za privremeni objekat tipa kiosk i to:rje{enje o urbanisti~koj saglasnosti, odobrenje


4. LOKALITET “K”4.1. Ul. Biha}kih branilaca

a) lokacija br. 3

- privremeni objekat tipa kiosk,- dimenzija objekta 4,00 x 4,00 m

- po~etni iznos naknade za privremeno zauzi-manje javne povr{ine 8,00 KM/m2

mjese~no- namjena - uslu`na djelatnost





po pravosna`nosti zaklju~ka o rezultatima javnog oglasa.



mentaciju za privremeni objekat tipa kiosk i to:rje{enje o urbanisti~koj saglasnosti, odobrenje

za gra|enje, rje{enje o upotrebi objekta.PRAVO UÊ[]A:

Pravo sudjelovanja na oglasu imaju pod jednakim uvjetima fizi~ke osobe koje su drà-

vljani BiH i pravne osobe koje imaju sjedi{te i

obavljaju djelatnosti u Bosni i Hercegovini.

SADR@AJ PRIJAVE:

Prijava za sudjelovanje u nadmetanju

mora da sadrì:

a) Naziv i ta~nu adresu ponu|a~a

b) Osnovne podatke (rje{enje za obavljanjedjelatnosti za fizi~ke osobe, rje{enje o upisu

u sudski registar za pravne osobe)

c) Pisanu ponudu sa ponu|enom cijenom saizraènim slovima i brojkama

d) Potvrdu porezne uprave o podmirenim

obavezama sa 30.11.2010. godine

e) Potvrdu o izmirenim obavezama po osnovudoprinosa penzijsko - invalidskog osiguranja

sa 30.11.2010. godine

f) Potvrdu o izmirenim obavezama po osnovudoprinosa za zdravstveno osiguranje sa

30.11.2010. godine

g) Potvrdu Slu`be za budèt, ra~unovodstvo i

javne nabavke op}ine Biha} da nemaneizmirenih obaveza na ime naknade za

kori{tenje javne povr{ine i komunalne

takse.h) Potvrdu JU“Zavod za prostorno ure|enje“

Biha} da nema neizmirenih obaveza na ime

naknade za ure|enje gradskog gra|evi-

nskog zemlji{ta.i) Dokaz o izmirenju dospjelih obaveza prema

Op}ini Biha} na ime taksa i naknada

NAÎN DOSTAVLJANJA PRIJAVA:

Prijavu na oglas treba dostaviti u

zape~e}enoj koverti sa naznakom “Za oglas za

privremeno kori{tenje javne povr{ine zaprivremene monta`ne objekte tipa kiosk - ne

otvaraj” li~no na protokol op}ine Biha} ili na

adresu op}ina Biha}, ul. Bosanska br. 4.

Pisane prijave se podnose u roku od 7 (sedam)dana od dana objavljivanja.

Na pole|ini koverte napisati naziv i adresu kan-

didata, kontakt osobu i telefon.Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se

uzimati u razmatranje.

TRO[KOVI:

Op}ina Biha} ne}e snositi tro{kove kandidata u

postupku nadmetanja, te zadràva pravo pri-

hvatiti ponudu, odbiti ponudu, poni{titi oglas i

pri tome ne snosi nikakvu odgovornost premakandidatima, niti je obavezna objasniti razloge

takve odluke.

Prijave fizi~kih i pravnih osoba koji imaju dugovanja prema op}ini Biha} po osnovu neizmirenih

obaveza na ime naknade za kori{tenje javne

povr{ine i komunalne takse i dugovanja prema

JU “Zavod za prostorno ure|enje“ Biha} poosnovu neizmirenih obaveza na ime naknade za

ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta ne}e

se razmatrati.

Broj: 04/1-23-5-12915Biha}: 06.12.2010.godine

PO OVLA[TENJU:Sinha Kurbegovi} dipl.prav.

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO-SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKI NAÊLNIK

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godineoglasi10

Na osnovu ~lana 101 i 103. Zakona o ste~ajnom postupku (“Sl. novineF BiH”, br. 29/03 i 32/04) i Odluke Odbora povjerilaca u postupkuunov~avanja ste~ajne mase ste~ajnog du`nika DD “KOMBITEKS” Biha}- u ste~aju Ste~ajni upravnik ste~ajnog du`nika, o b j a v lj u j e:

O G L A SZA [ESTU JAVNU PRODAJU POKRETNE IMOVINE, ÊTVRTU

PRODAJU NEKRETNINA I PRVU PRODAJU REZERVNIH DIJELOVAI REPROMATERIJALA STEÂJNOG DU@NIKA DD “KOMBITEKS”

Biha} - u ste~ajuPUTEM JAVNOG NADMETANJA

1. Pokretna imovina

1. Prodavnica

2. Tvornica Bebi Triko, Kulen Vakuf

B) USLOVI PRODAJE

1. Pokretna imovina svrstana u Lotove 1, 2, 3, 12, 15 i 17 prodaje sepo Lotovima, u fizi~kom stanju na dan prodaje.

2. Imovina svrstana u Lotove 4, 5, 6, 7, 8, 9,10,11,13, 14 i 16 pro-daje se po Lotovima, a ako ne bude zainteresovanih ponu|a~a zakupovinu po Lotovima, pristupa se prodaji imovine pojedina~no

javnim nadmetanjem sa po~etnim cijenama datim u tabelama, ufizi~kom stanju na dan prodaje.

Navedene cijene predstavljaju po~etne cijene i imovina se ne moèprodavati ispod te cijene.

3. Uz kupljene instalirane ma{ine kupljen je i dovodni kabel koji vodiod ma{ine do najblièg elektro ormara, pod uslovom da kablovi idu

kroz otvorene kanale. Ukoliko se dovodni kablovi nalaze ugra|eni upod hale oni nisu prodati. Elektro ormar ostaje u vlasni{tvuste~ajnog du`nika.

4. Prodavnica se prodaje u fizi~kom i vlasni~kom stanju na dan prodaje. Dokazi o vlasni{tvu mogu se pogledati u sjedi{tu prodavca.

5. Tvornica Bebi Triko, Kulen Vakuf se prodaje kao cjelina, u fizi~kom i vlasni~kom stanju na dan prodaje. Dokazi o vlasni{tvu mogu sepogledati u sjedi{tu prodavca.

6. Rezervne dijelove i repromaterijal ~ine rezervni dijelovi i repromate-rijal prete`no namjenjeni tekstilnoj industriji te rezervni dijelovi irepromaterijala za uslu`ne radionice.

7. Prodaja imovine javnim nadmetanjem }e se odràti 24.12.2010.godine (petak) u 11,00 sati u zgradi Op}inskog suda u Biha}u, IIIsprat.

8. Uslovi prodaje:- usmeno javno nadmetanje odràt }e se i ako na njemu u~estvuje

samo jedan u~esnik koji ispunjava ostale Zakonom propisane uslove,- pravo u~e{}a u nadmetanju imaju sva pravna i fizi~ka lica,- ponu|ena cijena }e biti po~etna cijena nadmetanja,- pove}anje cijene u toku javnog nadmetanja za Lotove, Prodavnice

i Tvornicu Bebi Triko }e biti najmanje 1.000,00 KM, a najvi{e5.000,00 KM.

- pove}anje cijene u toku javnog nadmetanja za pojedina~nu imovinu }e biti najmanje 10,00 KM, a najvi{e 1.000,00 KM.

- na javnom nadmetanju mogu u~estvovati kupci koji izvr{e polog nov~anih sredstava u visini 10% licitirane imovine, a najvi{e10.000,00KM.

- uplatu izvr{iti na transakcijski ra~un DD KOMBITEKS Biha}-uste~aju broj: 3385002206275492, ostvoren kod UniCredit Bank.

- ponu|a~ima koji na javnom nadmetanju nisu stekli status kupcai drugog ili tre}eg najboljeg ponu|a~a, poloèni novac }e se vrati-ti u roku od 5 dana od dana okon~anja javnog nadmetanja,

- sve tro{kove preuzimanja i otpreme kupljenih predmeta, poreze,tro{kove prenosa vlasni{tva i ostale tro{kove snosi kupac,

- u cijenu nije obra~unat PDV od 17%,- Imovina se prodaje po principu “vi|eno – kupljeno” te se

naknadne reklamacije po bilo kom osnovu ne}e uvaàvati,- najpovoljniji ponu|a~ je duàn uplatiti cjelokupni iznos kupljene

imovine u roku od 30 dana ra~unaju}i od dana prodaje,- ako najpovoljniji ponu|a~ ne uplati ukupnu cijenu iz licitirane imovine

u nazna~enom roku (30 dana) smatra se da je odustao, te gubipravo na povrat garancije - depozita, a kupcem se progla{ava sli-

jede}i najpovoljniji ponu|a~ koji je u~estovao u postupku prodaje.Ako ni drugi po redu najbolji ponu|a~ ne uplati kupoprodajnu cijenuu propisanom roku, gubi pravo na povrat u~e{}a - depozita i zakupca se progla{ava tre}i po redu najbolji ponu|a~.

- Kupac je duàn kupljenu pokretnu imovinu o svom to{ku iznijeti izkruga prodavca u roku od 30 dana ra~unaju}i od dana uplateukupne cijene. Kupac koji kupi cijeli Lot, duàn je kupljenu pokret-nu imovinu o svom to{ku iznijeti iz kruga prodavca u roku od 90dana ra~unaju}i od dana uplate ukupne cijene. Ukoliko svojuimovinu ne iznese iz kruga prodavca u gore navedenom rokuduàn je pla}ati zakup od 5,00 KM/m2 mjese~no.

9. Uplatnicu sa naznakom broja Lota ili broja Lota i rednog broja uLotu, naziva prodavnice ili Bebi Triko za imovine za ~iju kupnjuu~estvuje, ponudà~ }e dostaviti najkasnije 10 minuta prije po~etka

javnog nadmetanja.

Imovina koja je predmet prodaje moè se pogledati i dobiti sve informacijesvakim radnim danom u vremenu do 8 h do 15 h u sjedi{tu prodavca, na web

stranici Vanjskotrgovinske komore BiH www.komorabih.ba, i na telefone broj:063 334 413, 037 314 922, fax: 037 314 921, [email protected] [email protected].

Biha}, 23.11.2010. godine Ste~ajni upravnik

DD “KOMBITEKS” Biha} - u ste~aju

Ul. Hamze Hume bb.

Biha}

R/BLOT

NAZIVPo~etna cijena

u KM1. Ma{ine iz pogona PREDIONA I 820.417,77

2. Ma{ine iz pogona PREDIONA II 66.945,96

3. Ma{ine iz pogona TKAONA I 73.261,97

4. Ma{ine iz pogona TKAONA II 14.691,65

5. Ma{ine iz pogona DORADA 151.941,82

6. Ma{ine iz pogona KONFEKCIJA I 43.600,00

7. Ma{ine iz pogona KONFEKCIJA II 10.700,00

8. Ma{ine iz pogona KONFEKCIJA III 10.560,00

9. Ma{ine iz pogona KONFEKCIJA IV 1.260,00

10. Ma{ine iz pogona KONFEKCIJA V 1.200,00

11. Ma{ine iz pogona KONFEKCIJA VI 17.216,00

12. Oprema za kotlovnicu 540.958,50

13. Oprema za restoran 7.286,40

14. Repromaterijal i rezervni dijelovi 179.520,54

15. Repromaterijal i rezervni dijelovi,uslu`na radionica

23.864,96

16. Oprema, dodatak 17.600,00

17. Ma{ine i oprema iz Konfekcije Kulen Vakuf 14.520,00

U K U P N O 1.995.545,57

R/B Mjesto Povr{ina m2 Cijena po m2Po~etnaprodajnacijena KM

1. Cazin 74,36 4.000,00 297.440,00

Naziv Povr{ina u

m2

Cijenapo

m2-KM

Po~etnaprodajnacijena

a) Novi dio - poslovni prostor 1.489,15 194,40 289.490,76

b) Stari dio - poslovni prostor 2.969,27 44,10 130.944,81

c) Zemlji{te 4.800,00 18,00 86.400,00UKUPNO: 9.258,42 506.835,57

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


! Mjesnu zajednicu Ribi} -Orljani sa~injavaju naselja:Ribi}, Orljani i Novo naselje.

Ima oko 3.500 stanovnika.Zvu~i gotovo nevjerovatno, ali

je istina da u naselju Ribi}nema kafane.

- Prije rata imali smo u Dru{tvenom domu kafanu. Nakon {to smo u toj zgradi smjestili {ehidsku spomen sobu

bilo je neprimjereno da se to~ialkohol. Taj prostor koristimokao salu za sastanke. Me|utim, stariji ljudi sad nemaju gdje da

se druè. Nedostaje im prostor ukojem bi poigrali partiju {aha, {e{-be{a, domina. Stoga }emo unarednom periodu u ovoj sali

otvoriti kafanu, ali iz po{tova-nja prema {ehidima to~i}e se samo topli i hladni bezalkoholninapici, kaè Haris Dervi{evi},predsjednik Mjesne zajedniceRibi} - Orljani.

Kanalizaciju

“napravio” sud

Po ocjeni Dervi{evi}a, ova mjes-na zajednica, je me|u rijetkimau op}ini koja je poslije rataimala prili~no usporen razvoj.

Mladi su ostali i bezNogometnog kluba “Radni~ki”.U narednom periodu planiraju

reaktivirati ovaj klub. Nisunapravljeni ni posebno zna~ajnikoraci u infrastrukturi. Tek godinu-dvije unazad po~eli suozbiljniji zahvati na izgradnji

kanalizacije. U Ribi}u jeura|ena prva faza, Orljanima jeove godine zavr{ena i druga, a

slijedi tre}a faza.Prva faza u Ribi}u zna~i kana-

lizaciju na jednoj strani UliceRibi}kih ljiljana, a dogodine

}e kanalizaciju dobiti supro-tna strana ulice. Napokon jena red stigla i rekonstrukcijaniskonaponske elektri~ne

mreè. Zavr{eno je oko 75posto radova u Ulici Ribi}kihljiljana i dijelu Ulice Orlja-nskih ljiljana.

Novo naselje je kanalizacijudobilo sudskom presudom.Op}ina je tuèna jer je naplati-la komunalije prilikom izda-

vanja dozvola za gradnju, akanalizacije nije bilo.U ovoj mjesnoj zajednici imaju

problema i s vodovodnommreòm. U dijelu Ribi}asmje{tenom u Unskoj ulici

voda jo{ uvijek te~e krozazbestne cijevi. Ta~nije je re}i

poku{ava te}i. Zbog malog pro-

fila, cijevi ~esto pucaju.- Dobili smo obe}anje u

“Vodovodu” kako }e ove tehni~kii zdravstveno neispravne cijevibiti zamijenjene do kraja godine. Kraj samo {to nije, a

radovi nisu ni zapo~eli. O~ito je

da }emo se morati strpiti inadati se da }e biti zamijenjeneu prvoj polovini 2011. godine,kaè predsjednik Dervi{evi}.S vodovodom se ne zavr{avaju

problemi s infrastrukturom. Nepamti se kada su o~i{}enikanali za odvod oborinskih

voda na lokalitetu Ribi}kaglavica. Svaka obilnija ki{anapravi nevolje vlasnicimaobli`njih ku}a.

“Klimatska granica”Nekada{nja kasarna dobila jenove korisnike. Jednu zgradukoristi Arhiv Unsko-sanskogkantona, a ostale Jedinica za

podr{ku MUP-a Unsko-sanskog

kantona.

Za ovo podru~je vezana je i leg-enda o “klimatskoj granici”.Ovu neobi~nu meteorolo{kupojavu pripisuju mostu u

Orljanima. Izraàjnija je u ljet-nim mjesecima. Kaù da je domosta jedna, a od njega druga

klima. Kad plju{ti u Pritoci, uOrljanima ~esto sja sunce iobrnuto. Brojni su oni koji tvr-de da su doìvjeli ovu vreme-nsku pojavu. Midhat KALIMAN

09.12.2010.godine naselja 11

Mjesna zajednica Ribi}-Orljani

! Ova mjesna

zajednica, je me|u

rijetkima u op}ini

koja je poslije rata

imala prili~no

usporen razvoj.

Mladi su ostali i bez

Nogometnog kluba“Radni~ki”. U nared-

nom periodu plani-

raju reaktivirati ovaj

klub.

Nisu napravljeni ni

posebno zna~ajni

koraci u infrastru-

kturi. Tek godinu-

dvije unazad po~eli

su ozbiljniji zahvati

na izgradnji kana-

lizacije. U Ribi}u je

ura|ena prva faza,

Orljanima je ovegodine zavr{ena i

druga, a slijedi

tre}a faza. Prva

faza u Ribi}u zna~i

kanalizaciju na

jednoj strani Ulice

ribi}kih ljiljana, a

dogodine }e kana-

lizaciju dobiti supro-

tna strana ulice.

Napokon je na red

stigla i rekonstru-

kcija niskonaponske

elektri~ne mreè.

Haris Dervi{evi}

Do mosta jedna, aod mosta druga klima

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godineu centru12

! U ova gluha poslijeratna vre-mena na kraji{kim prostorimapolako se budi svijest o na{oj

pro{losti, vrijednostima i obi~a- jima. Da li je prijeratno lutanjeposljedica otu|enja ~ovjeka odsamog sebe i prihvatanja tu|ihnormi vrijednosti koje su ~estolo{ije od na{ih, te{ko je re}i. Da

ne bi bilo zabune, te tu|e normesu u ve}ini slu~ajeva bolje

rje{enje, jer na kraju krajeva, sve je izmi{ljeno i samo ~eka pravil-nu primjenu. Primjera kako neznamo iskoristiti svoje prirodne

resurse imamo bezbroj. Naprvom mjestu je ljepota na{egkrajolika i na{ jedini posao bio bida izgradimo saobra}ajnice koji-ma }e nahrupiti turisti u neza-mislivom broju. Zatim slijedi

zdrava hrana. Pa prirodni resursipoput drveta i kamena. Da, ka-mena. Na prvom mjestu svakako

je “bihacit”. Oduvijek je bio tu, ami o njemu tako malo znamo.

Pri~a o ovom kamenu svakakomora po~eti ~injenicom da je toizrazito ~ist, zrnast, gromlji~ast i

{upljikav kre~njak, koji je nastaou slatkovodnom tercijarnom

bazenu Biha}a i okoline. Kamen je izuzetno otporan na atmos-ferske utjecaje, a dokaz su mno-gobrojni kameni ukrasi nastarim spomenicima i skulptureiz razli~itih razdoblja. Posebnomjesto zauzimaju ste}ci i musli-

manski nadgrobni spomenicini{ani. Blago svijetlo-ùta bojakamena je pristupa~no topla, aobasjan sun~evom svjetlo{}udaje neponovljive sjenke ireflekse. Mekana struktura

dozvoljava laku obradu zbog~ega je pogodan za izradu deko-rativnih detalja i skulptura. Na{“bihacit” se eksploatira oduvijek,ali i analizira. Tako je 11. septe-mbra 1925. godine u

Tehnolo{kom muzeju u Be~uizdan atest broj 1574/25, 30.maja 1955. godine naTehni~kom fakultetu Sveu~ili{ta

u Zagrebu, broj 45/78, Uredu zaispitivanje materijala u

Würzbergu u Njema~koj, broj B-1934/75 od 18. juna 1975.godine, te Rudarsko-geolo{ko-gra|evinskom fakultetu u Tuzli,aprila 2005.godine.Prva doma}a firma, koja je dobi-

la ime po kamenu, osnovana je1878. godine. Bila je to prvabosanskohercegova~ka kame-noreza~ka baza koja je radila usklopu “Landate Stein Industrie”sa sjedi{tem u Sarajevu. Godine1912. firma mijenja vlasnika i

ime i od tada posluje kaodioni~ko dru{tvo ~iji je ve}inski

vlasnik francuska firma“Batignol” sa sjedi{tem u Parizu.U tom periodu sva proizvodnja,prvenstveno sirovo piljeni

blokovi arhitektonskog kamena,

plasirana je u Austriju, Ma|a-rsku i Njema~ku. Dana{nja firma

“Bihacit Iki}” d.o.o. Biha}, ranije je poslovala kao preduze}e udru{tvenoj svojini. U procesu pri-

vatizacije ve}inski vlasnik s 83posto osnovnog kapitala postalo

je “Iki} Comerc” Biha}.

Obrada kamenaU pro{losti se kamen vadio natradicionalan, dosta primitivanna~in. Te poslove su radili majs-tori klesari uz pomo} svojih{egrta. Postupak va|enja bi sta-

rtovao odstranjivanjem humu-snog sloja zemlje i komadakamena koji nisu za upotrebudok se ne do|e do monolitnepovr{ine naslage. Za ovaj dioposla su kori{tene lopate, kram-

povi i brezova metla. Poo~i{}enoj povr{ini kamena sjeki-

rama i krampovima bi se zasije-cali pravougaoni usjeci odgo-

varaju}e veli~ine. U te usjeke bise stavljale po dvije okrugle met-alne plo~e koje se postavljaju

Biha}ki kamen “bihacit”

Legendarni! Pri~a o ovom kamenu svakako mora po~eti

~injenicom da je to izrazito ~ist, zrnast,

gromlji~ast i {upljikav kre~njak, koji je nastao

u slatkovodnom tercijarnom bazenu Biha}a i

okoline

! Prva doma}a firma, koja je dobila ime po

kamenu, osnovana je 1878. godine. Bila je to

prva bosanskohercegova~ka kamenoreza~ka

baza koja je radila u sklopu “Landate SteinIndustrie” sa sjedi{tem u Sarajevu

! Kraji{ki ni{an ima nekoliko bitnih karakte-

ristika na osnovu kojih se razlikuje i izdvaja

kao posebna vrsta

! Suradnja “Bihacita” s tvr-

tkom Brisach, vode}im fran-cuskim proizvo|a~em kaminai loì{ta, seè jo{ od {ezde-setih godina pro{log stolje}a

jer je upravo u Francu-skoj za~etnik “Kamina Hoyan”

Josip Mikul~i} usavr{io vje{tinu gradnje. Povratkom udomovinu najprije je osnovaoobrt za proizvodnju i montaùkamina, ro{tilja i kru{nih pe}i,a nakon toga sa sinovimai utemeljio tvrtku Kamini

Hoyan. Tvrtka Brisach, koja setada jo{ zvala Rene Brisach

prema svom osniva~u, cijeloto vrijeme bila je glavni part-ner Kaminima Hoyan u dosti-zanju dana{nje razine kvali-

tete i dizajna. Osim vlastitog

proizvodnog programa, kami-

ni i loì{ta Brisach obuhva}aju velik dio ponude KaminaHoyan, a desetak kaminaizloènih u Solidumu sadrìupravo loì{te Brisach.Svi modeli kamina i loì{ta u

procesu proizvodnje koristekamen “bihacit” iz Biha}a.Jedan od primjera je i modelZOND B. Materijal: ùta {amo-tna opeka 5,0 glazirana,kamen “bihacit”; dimenzije:duìna 369 cm, {irina 116 cm,

visina vanjskog modela 270 cm, visina do grede200 cm; lo i{te:

{irina loì{ta 90 cm; kru{nape}: ugra|ena kru{na pe}PLEIN promjera 70 cm. Mogu}e

varijante: unutarnja izvedba,

dodatne radne plohe.

K K aammiinnii HHoo y y aann

Primjena u industriji

! Kolonija skulptora Ostroàcsvakog ljeta otvori svoja vrata

~uvenim kiparskim imenima.Monumentalne skulpture ukamenu “bihacitu” u staromostroà~kom gradu ove godinesu isklesali kipari iz Slovenije,Srbije i Bugarske. Po~etak

Kolonije skulptora ozna~ili sustudenti Sarajevske akademijelikovnih umjetnosti, koji su u

junu isklesali svoja prva djela

upravo u prelijepom ambijentu

KolonijaBihacit u umjetnosti

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


u centru 1309.12.2010.godine

alelno, a izme|u njih se zabi-drveni klin. Isti postupak sevremeno primjenjivao i nartikalnoj i na horizontalnojni. Velikim maljevima klinovise postupno nabijali sve domenta dok kamen ne popuca.pukotine bi se tad zabijalega~ke }uskije i sistemomuge kamen bi pomjerali iali na drvene oblice.

interesantniji na~in odvaja-kamenih blokova je “grabovoniranje”. Sastojao se od sli-e}eg postupka: na o~i{}enojr{ini kamena }uskijama su seale vertikalne i horizontalnee odgovaraju}e dubine, namaku od 40-50 centimetara.e rupe maljevima se nabijaloo grabovo drvo koje je biloo {ire od na~injenih rupa.

kon {to su zabijeni svi komadieta oko njih se iskopa maloubljenje u koje se nalije voda.d grabovo drvo primi

dovoljnu koli~inu vode ononabrekne i kamen puca.

Kraji{ki ni{anNi{an je ustvari ~ovjekoliki ver-tikalno oblikovani kamen iznadmuslimanskih grobova. Rije~ni{an je perzijskog porijekla, a

izme|u ostalog zna~i biljeg,odlikovanje, nadgrobni kamen,znak, znamenje. Kaù da je ubosanskom ni{anu postignuta

apsolutna ravnoteà izme|uduha i materije koja se ogleda usavr{enstvu oblika. Mezarluci,

muslimanska groblja, u kojimase ni{ani nalaze, nisu samo

otvoren prostor popunjen ovimkamenim oblicima, ve} su svojimsimboli~kim zna~enjem sponaizme|u dva svijeta. Sva grobljaimaju obilje`ja i karakteristikenaroda kome pripadaju. Stanje ukome se danas nalaze na{amezarja zapravo su odraz i sta-nje nas ìvih, pojedinaca i zaje-dnice. Ljepota ni{ana leì u nji-hovoj jednostavnosti i skromno-

sti, klesarskoj tehnici i bujnojkombinatorici ornamenta.Kraji{ki ni{an ima nekoliko bit-nih karakteristika na osnovukojih se razlikuje i izdvaja kaoposebna vrsta. Kraji{ki ni{anizra|en je od kamena “bihacita”,

ve}i je i masivniji od ostalih,ukra{en je dubokim reljefom, tese pojavljuje u paru.Nakon {to je kameni blok

doveèn u klesarsku radionicupostavlja se na drvene gredicekoje stoje na drvenim kladama.

Gruba obrada se radi obi~nomsjekirom za drva. Na prednjem izadnjem kraju kamenog blokaocrtavaju se konturne linijepomo}u metalnog uglomjera.Poslije toga se obi~nom sjekiromoblikuju stranice i vrat ni{ana tegrubi oblik turbana.Preciznije ravnanje stranica i tur-bana izvodi se pomo}u manjealatke koja je kombinacija ~eki}ai sjekire. Dalje se radi ~eki}em idlijetom. U toku rada majstorsam okre}e ni{an pomo}u obi~nemehani~ke dizalice, uz obaveznopodmetanje mekanog drveta nanjene metalne dijelove kako ne

bi do{lo do o{te}enja. Prednjastrana se obra|uje posljednja iona pored obavezne rozetnesadrì i epitaf, ili tekstualni dio.

Halid ALIJAGI]

kiparski mehki{

g ostroà~kog grada.ogodi{nju Koloniju sku-

organizira Javna usta-Dom kulture Cazin uz

ku nadle`nih institucija.am je pro{iren organi-em okruglog stola o teminija ju~e danas sutra”,u njegovi u~esnici ocije-uzetno uspje{nim u nadiiznesene ideje o budu-

i ovog neprocjenjivog

biti realizirani.

Ostroàc

U Biha}u je u samom sredi{tuada ovog ljeta po~eo obno-teljski Me|unarodni kiparski

mpozij kog je organizirala JUradska galerija“ Biha}. Radi seme|unarodnom projektu kojiistovremeno likovna kolonija,dionica, te performans jer seeli doga|aj odvija na javnojvr{ini. Klesarska kolonijaha} 2010. trajala je tri sed-

ce. Radi se o izuzetnom kul-nom doga|aju posve}enomdaleko poznatom kamenu

i nosi ime grada, a pogotovoda se zna ~injenica da je

posljednji simpozij odràn prijepune 43 godine.Biha} je prije 43 godine, odno-sno 1967. bio doma}in Me|u-narodnog simpozija kipara,doga|aja koji je prvi ovakvogatipa u biv{oj Jugoslaviji, a ime|u prvima u Evropi. Tada jenastao poznati Park skulpturasa~injen od devet radova po-znatih kipara. U organizaciju i

realizaciju ovog projekta kao,povjerenik kolonije, bio jeuklju~en akademski kipar

Vladimir Herljevi}, prisje}a se Adnan Dupanovi}, direktor

Gradske galerije Biha}. Biha}leì na ogromnim naslagama“bihacita” koji se koristi jo{ odprapovijesti, Japodi, kasna anti-ka, srednji vijek, osmanlijskaumjetnost, ~uveni Kraji{kini{ani. Idealne je meko}e zaobradu, a vremenom patinira ipostaje ~vrst poput mramora. Ipored svih tih mogu}nosti ipotencijala, njegovo kori{tenje

u ove svrhe je zapostavljeno.Sudionici kolonije su Lorenzo

Vignoli, Italija, Hans J. Müller,Njema~ka, @eljka Momirov,Srbija i Amir Omerovi}, BiH.

Obnovljena kolonija Biha}

! Alem je dragi kamen, ali isimbol, znak i svemir, kada

ga prevedemo sa turskog. On je poveznica ovozemaljskogìvota i vje~itog smiraja.Zbog toga se nalazi na vrhusvakog vjerskog objekta uIslamu. Alem kao simbol iznak, zaokupio je posljednjihnekoliko stvarala~kih godinapoznatog bosanskohercego-

va~kog umjetnika SalimaObrali}a, profesora naLikovnoj akademiji uSarajevu.U svakom svom radu nanovo

nastojim prona}i tu materija-lnu vezu kojom alem spaja ìvot sa smirajem, kaè profe-

sor Obrali}, nagla{avaju}i da zbog toga svaki novi mora biti poseban. Skulptura koju je ove

godine zavr{io u dvori{tuCentra za djecu bezroditeljskog staranja “Duga” u Kulen Vakufu, sadrì {est simbola na svakoj od ~etiri strane tri metra visoke gro-

made od doma}eg kamena“bihacit“. Po{to skulpturu posve}ujem svoj ostavljenojdjeci koja su dolaskom u ovajCentar dobila novu nadu,uradio sam toliko alema

koliko sam djece zatekao tog

momenta. Jedno dijete, jedanalem. Jedan ìvot. Jedan krug, jer u pitanju su krugovi koji simboliziraju planetu,kaèprofesor Obrali} isti~u}i da suse ovdje poigrale i brojke patako {est alema na

jednoj strani govore da seovdje brinu o djeci do nji-hove {este godine. Po{to sualemi izdubljeni u kamenu,ta konveksna forma semijenja svakog momentaigraju}i se sjenkom.U zavr{nim radovima profe-soru je pomogao SamirSu}eska, asistent na

Akademiji, a svesrdno ih jebodrio njihov kolega i pri-

jatelj prof. Mustafa Skopljak.Kamen je donirala biha}kafirma Bihacit Iki}.

Alem kaosimboli znak

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godinekultura14

! Knjièvna sekcija Pedago{kogfakulteta protekle sedmice orga-nizirala je zanimljiv sat knjiè-

vnosti. U Gradskoj galeriji uBiha}u, prigodnim programom,obiljeìli su stotu godi{njicuro|enja Me{e Selimovi}a. U~esnici

ove knjièvne sekcije odlu~ili suda tako iskaù po{tovanje premaovom bh knjièvnom velikanu.Studentima je trebalo mnogotruda i oko mjesec dana da sepripreme za ovaj doga|aj. Uspjelisu spojiti ugodno sa korisnim, jersvaka ovakva manifestacija jedobro do{la za njihov daljni rad.

Vi{e o Knjièvnoj sekciji Pedago-{kog fakulteta pitali smo prof.[eherzadu Dàfi} Halki}.“Knjièvna sekcija Pedago{kog

fakulteta je postojala i u mojim stu-dentskim danima, tako smo jeodlucili zadràti i kad sam je posta-

la profesorica. Kako su godine pro-lazile tako se i naziv sekcije mije-njao ali smo na kraju ipak odlu~ilida ostane samo Knjièvna sekcija

Pedago{kog fakulteta”.Jedan akademski ~as je malo da bise reklo sve ono o o ~ovjeku kao{to je Me{a Selimovi}. Sami ambi-

jent Pedago{kog fakulteta nijeprikladan i dovoljan da se pred-stavi ono {to njegova djela pred-stavljaju”îja je ideja bila za jedno ovakvoknjièvno ve~e u na{em gradu,zanimalo nas je.

- Ideja o knjièvnoj ve~eri je stalno prisutna me|u studentima. Tema o Me{i Selimovi}u se sama nametnula

po{to se ove godine obiljeàva stotaobljetnica njegovog ro|enja. ^lanovi

sekcije odlu~ili su da na ovaj na~inobiljeè taj datum, kazala nam jeprofesorica Dàfi} Halki}.Ova prelijepa knjièvna ve~er

otvorena je sa svima nam pozna-tom sevdalinkom “Lijepi li sumostarski du}ani“, koju je inerpre-tirala Neira Karabegovi}. Prisutnisu uìvali u Selimovi}evim citati-ma i dijalozima iz njegovih dijelakoje su ~itale studentice Pedago-{kog fakulteta.Lijepa no} i lijep kulturni doga|aj.Nadamo se uskoro nekom novomkulturnom doga|aju, studenti su,uz pomo} svojih profesora,pokazali da umiju biti i kreatorizanimljivih dru{tvenih eventa.

A. KURTOVI]

! Kao i svake godine po~etkom decem-bra Fondacija Centar Duga ART,Bo{nja~ki institut Fondacija AdilaZulfikarpa{i}a i International Commi-ssion Missing Persons organiziraju auk-ciju umjetni~kih radova nastalih na

Likovnoj koloniji “Za djecu centraDuga” Kulen Vakuf. Aukcija }e seodràti u Bo{nja~kom institutu u srijedu08. decembra u 20,00 sati.Likovna kolonija, koja se odràva ve}deveti put u maju u Kulen Vakufu, jenajpoznatija kulturno-humanitarnamanifestacija na ovim prostorima.Internacionalnog je karaktera i okupljaumjetnike raznih profila. Oni donirajusvoje radove, a ukupan prihod od pro-danih djela se upla}uje na ra~un Centraza djecu bez roditeljskog staranja Duga.Ovom akcijom se zna~ajno pospje{ujerad Centra kako materijalno tako i skre-tanjem pa`nje javnosti na problematikunezbrinute djece.

Radovi koji }e biti ponu|eni na aukcijipromovirani su na izlo`bi koja jeuprili~ena u Likovnoj akademijiUniverziteta u Sarajevu, a voditelji }ebiti: Roderick W.Moore, prvi zamjenik

visokog predstavnika i supervizor zaDistrikt Br~ko, Enis Be{lagi}, bosansko-hercegova~ki glumac i Aida Deli}, nov-inarka RTV Federacije BiH. U galeriji

Akademije je u ponedjeljak 29. novem-bra otvorena izlo`ba 40 selektivno

odabranih radova od ukupno 173nastalih na devetoj likovnoj koloniji. Uzprisustvo velikog broja posjetilaca, pro-fesora i studenata Akademije, te nov-inara svih zna~ajnijih medijskih ku}aizlo`bu je otvorila prof. Marina Finciprodekanesa ALU Sarajevo. Tomprigodom prisutnim su se obratili iorganizatori ovog projekta direktor cen-tra Duga Admir Lje{~anin i direktorGradske galerije Biha} AdnanDupanovi}. Galerija ALU Sarajevo nijeslu~ajno odabrana po{to su se posljed-njih nekoliko godina profesori i studen-ti Akademije aktivno uklju~ili u organi-zaciju i realizaciju ove me|unarodnelikovne kolonije, te na taj na~in dali joj

jo{ ve}i zna~aj i podigli na vi{i nivo.Izlo`ba }e biti otvorena do 5. decembranakon ~ega se radovi prenose uBo{nja~ki institut Sarajevo gdje }e se 8.decembra odràti aukcija radova. H.A.

! Promocija knjige biha}kog novinara Safeta Hrnjice“Hamdija Pozderac - rtva vremena”, krajem proteklogmjeseca imala je dvije promocije u jednom danu. Pod

pokroviteljstvom Op}ine Cazin promocija je odrànauo~i Dana dràvnosti BiH, u srijedu 24. novembra, adva sata kasnije, ovog puta pod pokroviteljstvomOp}ine Biha}, i u Gradskoj galeriji Biha}.

Knjiga je {tampana u povodu dvadeset druge godi{njiceod naprasne i zagonetne smrti Hamdije Pozderca, najz-namenitijeg kraji{kog i BH politi~ara. Tematski jeposve}ena zabiljeènim slu~ajevima politi~ke i ukupnerehabilitacije ovog poznatog politi~ara i dràvnika koji

je najzaslu`niji za nacionalnu afirmaciju Muslimana-Bo{njaka u BiH i izvan nje. Kroz prezentirane pisane iaudio priloge autora i najve}ih znanstvenih i politi~kihautoriteta, vidi se namjera rasvjetljavanja okolnostikoje su dovele do politi~kog i ìvotnog kraja ovog poz-natog Kraji{nika.Izdava~ knjige je biha}ki Grafi~ar, a recenzenti su:prof.dr. Mujo Demirovi} i prof.dr. Mithad Kozli~i}. H.A.

Promovirana knjiga Safeta Hrnjice

Hamdija Pozderac- `rtva vremena

Sto godina od ro|enja Me{e Selimovi}a

Studenti uspjeli oìvjetiknjièvnika na jedan sat

! Mehmedalija Me{a Selimovi} je ro|en u Tuzli 1910. Bio jeprozaist raznovrsne tematske iànrovske orijentacije. Po~eo jesa knji evnim radom relativnokasno, prozom sa ratnom te-matikom, da bi potom svoj lite-rarni rad usredsredio na refle-ksiju i univerzalne teme: ~ovjek,njegova egzistencija i sudbina.Puni uspjeh postigao jeromanom “Dervi{ i smrt”. Ovajroman je osvojio sve zna~ajnijedoma}e knji evne nagrade.

Aukcija umjetni~kih radova u Bo{nja~kom institutu

RRaaddoo v vii ss ddee v vee t tee K K oolloonnii j jee

Velikan bhknjièvnosti

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godine reportaà 15

! U jednoj na{oj {koli jednogdana u~iteljica kaè u~enicima

da sutra donesu po jednu KMza edne u Africi. Sutradan sva

djeca donesu po marku osimMujice Redìnog. U~iteljica gapita za{to nije donio, a on kaèda mu je otac rekao da nema

èdnih u Africi. Pri kraju nas-tave opet u~iteljica kaè dasutra donesu po jednu KM zagladne u Africi. I sutradan sva

djeca donesu po marku osimMujice Redìnog. U~iteljica gapita za{to nije donio, a on kaèda mu je otac rekao da nema

gladnih u Africi.Tog dana u~iteljica |acima

kaè da sutra donesu po jednuKM za pobolj{anje poslovnih

uvjeta na{ih politi~ara naprivremenom radu u Africi.Sutradan sva djeca donesu po

marku, a Mujica Redìn tri!Pita ga u~iteljica za{to je donio

tri umjesto jedne, a on kaè damu je otac rekao, ako u Africi

rade na{i politi~ari, sto postotamo ima i èdnih i gladnih!

Ko jo{ nije ~uo...Ovaj politi~ki vic progla{en jeza najbolje ispri~anu pri~u na

jednom neformalnom, aliobaveznom, skupu Bi{}ana kojise svakog ~etvrtka na|u naMidì}a jezeru. U ugodnom

ambijentu lijepe brvnare uzdobru hranu i odgovaraju}uteku}inu ve} duè vrijemedruguju direktori, politi~ari,

novinari, radnici, umjetnici,lovci, ribolovci i kustosi. Ni{taneobi~no jer su se u ovom

gradu uvijek okupljala raznadru{tva na posebnim mjestima.Ko jo{ od Bi{}ana nije ~uo zaHotel Bosnu, Ajninu Podmo-rnicu, Restoran na Uni,

Barbaru, Centralu i EdinuPodmornicu. Ima toga jo{, ali...

Pro{le sedmice voda je ponovonahrupila u biha}ku dolinu i po

dobrom starom obi~aju prvo seraskomotila kod Ede. Danimasu se oko Podmornice okupljalinjeni stalni gosti ~ekaju}i da se

voda povu~e. Htjeli su to zabi-ljeìti i kamerom ali Zigi nijemogao do}i, pa... Da se mi vra-timo na jezero. Una je tog

~etvrtka bila izuzetno visoka istalno je rasla. Drveni objekatbio je odsje~en i do njega semoglo samo podzidom duìne

sedam metara i {irine 30 cen-timetara. Ni{ta ne smeta.

Obi~aj je obi~aj. Oni jedini usvoju podmornicu ne mogu

nikako. Ipak, nije jednostavnobalansirati izme|u duboke alimirne jezerske povr{ine i podi-

vljale rije~ne mase koja nosisve. Kud pro|e “tri-ve”, vatra,

vojska i voda, trava ne raste. Ako ~ovjek up’ane u to, nema

mu spasa. Ziher dènaza.Balansiranje se isplatilo. Hrana

i teku}ina su bili dobri pa seodmah zametnula pri~a. I to nebilo kakva, o parkiranom poli-cijskom autu. Kao, oni mogu

sve, a posebno uìvaju uonome za {ta druge ka`njava-

ju, u saobra}ajnim prekr{aji-ma. Takva je pri~a i po~inje

~injenicom da je zimski dan ida se policijski auto, dakleslu`beni, parkirao s dva lijevato~ka na trotoaru a s dva desna

na travnjaku ispred “LepeBrene”. Dakle, zgrade kanton-alne vlade. Odmah je iz u~esni-

ka u raspravi proradio cinizampa po~e{e da se svete za sve“nepravedno” odrezane kazneza nevezani pojas, neupaljenasvjetla, parkiranja, prevelike

brzine i opravdane ljutnje zbogizgubljenih minuta dok se

~ekalo da njihova plava svjetlasprovedu crne limuzine.

Dobro {to jesamo pri~a

Neko od prisutnih prepoznao je voza~a i milion posto je sigu-ran da je to Memo. Nadimak jedobio po memli po kojoj je

istinski zaudarao. Ako je on,onda tu nisu ~ista posla.Gotovo da su vidjeli da se ispodauta nalazi nepokriveni {aht i

jedini razlog moè bitisprje~avanje ve}e nesre}e. Jer,

{ta bi bilo da je neki poluslijepipenzioner upao u {aht? I prek-

inuo telefonske kablove.Taj dio grada ostao bi bez tele-fonskih veza. A to je izuzetno

opasna stvar. Zbog toga {tosvakog momenta Memin

strikan Jusuf koji puno pu{i,moè zaspati. I ispustiti upa-

ljeni }ik na novi strinin minder.Da stvar bude jo{ gora oni

kuhaju na plin. Malo poslijelete strikan i strina, a s njima ikrov. Nesta struje. Dolije}eSFOR-ov helikopter i kupi

preìvjele. U op}em meteùpilot krene u krivom smjeru iudara u Debelja~u. Pokrene seklizi{te i ogromne koli~ine

svakakvog materijala pregraderijeku. Sve uzvodno bilo bipoplavljeno. I nema vi{e ni tro-toara, ni travnjaka, ni polici-

jskog slu`benog auta s dvato~ka na trotoaru, a s dva natravnjaku. I koja bi to budala

sad pri~ala o Memi dok naroduprijeti potop!Dobro je {to je ovo pri~a iznajobi~nijeg obi~aja da se ljudidruè. Halid ALIJAGI]

Kroz Biha}

Najobi~niji obi~aj

! Pro{le sedmice voda je ponovonahrupila u biha}ku dolinu i po dobromstarom obi~aju prvo se raskomotilakod Ede! Hrana i teku}ina su bili dobri pa seodmah zametnula pri~a. I to ne bilo

kakva, o parkiranom policijskom autu! Neko od prisutnih prepoznao je voza~a i milion posto je siguran da jeto Memo. Nadimak je dobio po memlipo kojoj je istinski zaudarao

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godinedru{tvena hronika16

Pi{e: Mirsad SELMANOVI]

! Za svoj neuspjeh politi~arizanatske naobrazbe uglavnomokrivljuju druge, a uspjehe prip-isuju sebi, uz manju ili ve}u dozupreuveli~avanja i lako uo~ljivogegoizma i narcisoidnosti. Udemokratskim sistemima povijestne pamti ekstremno pozitivnog iekstremno negativnog zanatliju,pa ni u Bosni i na Balkanu pouvo|enju vi{estrana~kog sistemanema tako povijesno interesant-nih li~nosti zanatskih zanimanja upolitici.

Me|utim, ne moè se izbje}i da sene spomene ime zanatlijepoliti~ara i dràvnika kojem su svisvjetski dràvnici odali priznanjena politi~kim i dràvni~kimaktivnostima u biv{oj SFRJ, ukojoj je vladao jednopartijski sis-tem koji je prouzrokovao njen ras-pad. Ta li~nost je Josip Broz Tito,koji je bio u vrhu partije i dràve,prakti~no do svoje smrti. Djelo,odnosno partija i dràva ~iji je onbio kreator, nestalo je neposrednoposlije njegove smrti, uz velikastradanja. Prakti~no je dokazao daljudi ovog zanimanja moguposti}i, izuzetno, vrlo visoke

domete u politici, a isto tako krozto provijava èlja za doìvotnimobavljanjem politi~kih funkcija,ignoriraju}i demokratiju i so-pstvene biolo{ke mogu}nosti.

Robijao je u

Lepoglavi i Mariboru

Josip Broz Tito ro|en je 1892.godine u Kumrovcu (RepublikaHrvatska). Po~eo je izu~avatikonobarski zanat, ali ga je napus-tio i zavr{io trogodi{nju bravarsku(zanatsku) {kolu u Sisku. Zanat jeusavr{io rade}i u Sloveniji,

Hrvatskoj, Italiji, Njema~koj iê{koj do Prvog svjetskog rata.Godine 1915. upu}en je na ruskifront kao vojnik austro-hrvatske25. domobranske pukovnije, ra-njen je u borbama, zarobljen ilije~en u Rusiji. Do 1920. boravio

je u Rusiji, gdje je izu~io ruski jezik i aktivno politi~ki djelovao uBolj{evi~koj partiji.U oktobru 1920. godine vratio seu Zagreb, zaposlio se kao bravars-ki radnik i uklju~io u sindikat iKomunisti~ku partiju Jugoslavije.Do 1928. godine intenzivno radina organiziranju protesta, {trajko-

va i demonstracija protiv

tada{njeg reìma u Jugoslaviji,kada biva osu|en na pet godinazatvora. Robijao je u Lepoglavi iMariboru, a dodatno pet mjeseci uOgulinu. Ime Tito uzeo je 1934.

godine i tajno preselio u Zagreb,gdje je i dalje aktivno radio u ile-galnoj KPJ. Organizacioni sekretarKPJ postaje 1936. godine, a 1937postaje generalni sekretar KPJ.Poslije napada Njema~ke naJugoslaviju 1941. godine i poslijekapitulacije jugoslavenske vojske,Tito organizira ustanak i po~injepartizanski rat na prostorimaokupirane Kraljevine Jugoslavije.

Nakon Drugog svjetskog rata bio je istovremeno na najvi{im funkci- jama, i to: predsjednik Savezne vlade, predsjednik FNRJ (SFRJ),predsjednik KPJ. kasnije SKJ.predsjednik Izvr{nog komitetaNarodnog fronta (kasnije se ovanajmasovnija organizacija zvalaSocijalisti~ki savez radnog narodaJugoslavije), vrhovni komandantoruànih snaga Jugoslavije, pred-sjednik Savjeta Federacije i jo{puno po~asnih i drugih funkcija,od kojih su neke bile i me|unaro-dne. Jedan je od osniva~a me|u-narodnog pokreta nesvrstanih.

Umro je 1980. godine. Poslije nje-gove smrti raspala se njegova par-tija, a ne{to kasnije i dràva SFRJ.

Nedovr{ena

srednja {kola

ôvjek zanatskog zanimanja, koji je obna{aju}i visoke politi~ke idràvni~ke funkcije nanio tolikozla cijelom svijetu i svojim isto-mi{ljenicima, zauzeo je neizbrisi-

vo mjesto u povijesti i bit }ezapam}en dok svijet traje. To je

Adolf Hitler, simbol svega nega-tivnog, mra~nog, neljudskog {topolitika moè proizvesti. On je

jedinstven primjer zanatlije poli-ti~ara kojeg su u velikoj propastislijedili ~ak i mnogi intelektualci ada nisu bili svjesni u kakvu ihkatastrofu vodi.

Adolf Hitler je ro|en 1889.godine. Poslije nedovr{ene srednje{kole radio je do 1914. kao moleri slikar razglednica i plakata. UPrvom svjetskom ratu je biodobrovoljac u njema~koj vojsci idobio ~in kaplara. Godine 1919.stupio je u tek osnovanuNacionalsocijalisti~ku njema~kuradni~ku partiju, a ve} 1921. izbo-rio se za njenog predsjednika.

Godine 1923. osu|en je na petgodina zatvora zbog neuspjelogpu~a u Minhenu, ali je pu{ten kra-

jem 1924. godine. U zatvoru jenapisao knjigu “Mein Kampf”(Moja borba). U januaru 1933.dolazi na vlast u svojstvu kance-lara Reicha. Poslije preuzimanja

vlasti raspu{ta komunisti~ku iostale partije, osim nacionalsoci-

jalisti~ke. Spajanjem funkcijakancelara, predsjednika republikei vrhovnog komandanta oruànihsnaga, 1934. godine zaveo jenajsuroviju nacisti~ku vladavinu ido kraja ìvota je u startu gu{io

svako suprotno mi{ljenje, bilo o~emu da se radilo. Apsolutist usvakom pogledu, postao je firer(vo|a) Njema~ke. Sve je podredioideji da Njema~ka osigura domi-naciju nad svijetom, ne biraju}imetode i sredstva. Zbog ove idejenastao je Drugi svjetski rat.Tragi~ni rezultat Hitlerovih mani-

ja~kih ambicija, posredno ilineposredno, jesu pedeset milionaubijenih na svim frontovima uDrugom svjetskom ratu, umore-nih u koncentracionim logorima,tridest miliona ranjenih i uni{te-nje, neprocjenjivih razmjera,materijalnog i kulturnog blaga

~ovje~anstva. Smatra se najmra-~nijom li~no{}u novije povijesti.Ubio se u Berlinu 1945. godine,po ulasku savezni~kih armija uBerlin. (Nastavi}e se)

Feljton: Profesija i politika (26)

! Djelo Josipa Broza Tita, odnosno partija idràva ~iji je on bio kreator, nestalo je poslijenjegove smrti, uz velika stradanja. Prakti~no jedokazao da ljudi ovog zanimanja mogu posti}i,izuzetno, vrlo visoke domete u politici, a istotako kroz to provijava èlja za doìvotnimobavljanjem politi~kih funkcija, ignoriraju}idemokratiju i sopstvene biolo{ke mogu}nosti.! Adolf Hitler, ~ovjek zanatskog zanimanja,simbol svega negativnog, mra~nog, neljudskog{to politika moè proizvesti. On je jedinstvenprimjer zanatlije politi~ara kojeg su u velikojpropasti slijedili ~ak i mnogi intelektualci, a danisu bili svjesni u kakvu ih katastrofu vodi.

@elja za doìvotnimobavljanjem politi~kih funkcija

! êsto ste razo~arani, iscrpljeni i na rubu ìvaca, u vje~noj potrazi za “pravim“ emocijama. Posao vas neusre}uje, zavidite onima koji su desetak godina mla|i

od vas... Ne brinite, stanje nije po ivot opasno, niti jezarazno. Nema tu ~ak ni bubuljica, tek osje}aj dvojbenad smislom ìvota, nesigurnost pred neizvjesnombudu}no{}u i strah jesmo li postigli i{ta od onoga {tosmo namjeravali.U ovom slu~aju dijagnoza je pouzdana i neoboriva:midlescenti. Ovako su psiholozi nazvali ljude izme|u35. i 54. godine kroni~no izmorene i nezadovoljnesvojim ìvotom, koji ùde za promjenama i novimpo~etkom, ali su ve} dovoljno oprezni i odgovorni dabi se usudili u avanturisti~ko poigravanje sa “sig-urnom egzistencijom“. [iroki raspon od 35 do 54godine zgodan je dvosjekli ma~: mo`da ste me|uonim “sretnicama“ prezadovoljnim {to ste u istojskupini sa 35-godi{njakinjama, me|utim imate li“samo“ 35, mo`da vas raspon ne veseli previ{e. Ali neo~ajavajte, budite strpljivi i sve }e do}i na svoje.

A {ta su zapravo midlescenti? Jednostavno re~eno,rije~ je o adolescentima u srednjim godinama.Prolazimo kroz fazu li~ne tranzicije, osje}amo sepomalo izgubljeno i podvojeno izme|u mra~nije (mid-dle) i vedrije, mla|ahnije (scent) li~nosti. Ve}ina nas sene osje}a dobro u vlastitoj koì - ni u odrazu kojisvakodnevno vidimo u ogledalu, ni u onome {to radi-mo - a iznad svega nas, kaù, mu~i ono {to bismoèljeli biti a vi{e nismo. Re}i da opet èlimo imati 25bilo bi grubo pojednostavljenje problema. Stvar je utome da alimo za prilikama koje tada - dok je bilo vre-mena, snage i entuzijazma napretek - nismo znali pre-poznati. I utopijski vjerujemo da bismo ih danas, zah-

valjuju}i ste~enom iskustvu, znali bolje iskoristiti.Koliko ste puta ~uli ili ~ak i pomislili: “Eh, da su mi tvoje godine i moja pamet.”

I nemojte misliti da se ovo de{ava samo ènama.Mu{ki midlescenti uglavnom naginju regresiji u oblikumotocikala i bijesnih automobila, manijakalno izlaze,mladoliko se odijevaju i nabacuju mla|ahnim pseudo-manekenkama. Vr{njakinjama upute tek pokojisaàljivi pogled.Prije nego se zabrinemo, za ovu zbrku u na{oj glaviuvijek moèmo (naravno nenau~no) okriviti psi-hologe. Oni nam uporno ponavljaju kako trebamoosloboditi dijete u sebi. I eto rezultata: ~itave gen-eracije neprilago|enih odraslih ljudi nezrelogpona{anja. No dobro, kad presko~imo ove depresivnedijelove, mo`da i nije tako lo{e kad ~ovjek pripada uodre|enu kategoriju, svi imamo tu potrebu za pri-padanjem i sigurno{}u. I naravno vi{e ne moramostrepiti od pitanja koje nas redovito paralizira poputkobrina otrova: “A koliko ti zapravo ima{ godina?“

Danas, napokon, sve mi s ponosom moèmo re}i dasmo prekrasne midlescentice - izme|u 35 i 54. Paneka naga|aju. A dok do|emo do 54. psiholozi }emo`da trajanje ove faze milostivo produìti za jo{ kojugodinu. Mirela POPR@ENOVI]

@elja za vje~nom mlado{}u

! [iroki raspon od 35. do54. godine zgodan jedvosjekli ma~: mo`da steme|u onim “sretnicama“prezadovoljnim {to ste uistoj skupini sa35-godi{njakinjama,me|utim imate li “samo“35, mo`da vas raspon ne veseli previ{e. Ali neo~ajavajte, budite strpljivi isve }e do}i na svoje.

“Eh, da su mi tvoje godine imoja pamet”

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godine 17

Na osnovu odredbe ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organimadràvne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (SI. Novine F BiH br. 49/05) i ~l.47. t.7 Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i poslovanju Kantonalnog tuìla{tvaUSK-a, glavni tuìlac Kantonalnog tuìla{tva USK-a u Biha}u objavljuje sljede}i:

JAVNI OGLASza prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme

TEHNIÂR ZA INFORMACIONU I KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU- jedan izvr{ilac

Opis poslova:Pruà direktnu pomo} / IKT podr{ku korisnicima u Tuìla{tvu u vezi:- instalacija, konfiguracije odràvanja IKT opreme (hardvera),- instalacije, konfiguracije i kori{tenje sistemskih i aplikacijskih programa i baza

podataka (softvera),- implementacija namjenskih izra|enih softverskih rje{enja u Tuìla{tvu,- kontrolu i pra}enje korisni~kog pristupa aplikacijama koje se koriste u Tuìla{tvu,

- sakupljanja i dokumentiranja korisni~kih zahtjeva vezanih za aplikacije koje sekoriste u Tuìla{tvu,

- rje{avanje serverskih i mre`nih problema,- obezbje|enje sigurnosti pristupa i rada na lokalnoj IKT opremi,- ispostavlja redovne izvje{taje VSTV-u o stanju i korit{enju svih IKT sistema na

podru~ju koje pokriva, sa posebnim napomenama o primje}enim problemima i

na~inu njihovog razrje{avanja. Ovo uklju~uje aùriranu dokumentaciju servera,radnih stanica, konfiguracija lokalnih podru~nih mreà, te sigurnosnih postavki irelevantnih kopija sistema,

- u slu~aju sloènijih problema, zahtjeva pomo} od strane vi{eg nivoa IKT podr{ke,

- ovi poslovi }e se obavljati u skladu sa standardima i reìmima rada IKT opremei operativnih sistema postavljenih od strane IKT odjeljenja VSTV-a.

Kandidat treba da ispunjava sljede}e:

OP]E UVJETE

- da je dràvljanin Bosne i Hercegovine- da je punoljetan- da ima op}u zdravstvenu sposobnost za obavljane poslova radnog mjesta

- da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten izorgana dràvne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlastiu Federaciji odnosno u Bosni i Hercegovini

- da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava BiH (da nije pod optu`bomMe|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju)

b) POSEBNE UVJETE- Srednja stru~na sprema tehn~kog smjera

- 10 (deset) mjeseci radnog iskustva na poslovima informacione tehnologije- Dobro poznavanje i radno iskustvo u Windows NT/200072003 serverskim oper-

ativnim sistemima (kao i klijent verzijama), Microsoft Exchange i Microsoft Officepaketu, poznavanje koncepta mreà (LANA/VAN) i TCP/IP mre`nog protokola.

Uz prijavu na oglas kandidati su du`ni dostaviti originalne ili ovjerene fotokopijedokumenata o ispunjavanju op}ih i posebnih uvjeta i to:1. Biografiju sa podacima i dokazima o dosada{njim zaposlenjima2. Uvjerenje o dràvljanstvu3. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih4. Diplomu, odnosno svjedo~anstvo o zavr{enoj {koli5. Kao dokaz za ta~ku a) alinije 3. 4. i 5. kandidati su du`ni dostaviti ovjerenu

pismenu izjavu u smislu da zadovoljavaju postavljene uvjete.

Napomena: Sa prijavljenim kandidatima koji ispunjavaju uvjete, konkursna komisija obavit }e testiranje i razgovor.lzabrani kandidat je u obvezi dostaviti Ijekarskouvjerenje prije stupanja na rad.

Rok za podno{enje prijave je 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Javni oglas objavit }e se u dnevnim listovima “Krajina” Biha}, “037”,dnevne novine i “Oslobo|enje” Sarajevo.

Neblagovremene i nepotpune prijave se ne}e razmatrati.

Prijave se mogu dostaviti li~no ili preporu~eno putem po{te na adresu:

Kantonalno tuìla{tvo Unsko - sanskog kantona Biha} ul. Bosanska br.2, snaznakom “Komisiji za provo|enje javnog oglasa”

GLAVNI KANTONALNI TU@ILAC Asmir Dàfi}

! Munira Omeradì}

Ovo je samo mali znak pa`nje jer ti zasluùje{ i mnogo vi{e. Neka ti ivot samo lijepe stvari donese.Poklanjamo ti ove rije~i, {to iz na{eg srca izlaze, neka ti budu sretne godine koje dolaze. Pamtisamo lijepe dane i gledaj stvari sa vedrije strane. Mila na{a k}eri, sretan ro|endan od srca ti èleotac Muharem i majka Vahida. "! Semir Omeradì}Sretan ro|endan, mnogo zdravlja, i radosti i da te samo sre}a u tvom ìvotu prati, od srca ti èlimajka Fata. Mnogo pozdrava upu}ujem sinovima, snahama, unu~adima i rodbini u Salzburgu iBrekovici. "! AlinaMila na{a mala princezo Alina, danas je veliki dan, danas slavi{ svoj 2. ro|endan. Da nam velikaporaste{, bude{ vesela i nasmijana, da ima{ sretno i bezbri`no djetinjstvo i da ti se sve tvoje malei velike èlje u ìvotu ostvare, od srca ti èle tetka Amira, tetak Almir i Alen. Sretan drugi ro|endan!Volimo te mnogo. "! Adnan Redì}Sine Ado! Danas je tvoj ro|endan, dan kojem se svake godine jednako radujemo, ba{ kao i kad si tek ro|en. Sine, ti si svjetlost u na{em domu, zato ti sine èlimo sve najljep{e u ìvotu. Znaj da }emo uvi-

jek biti uz tebe i da te volimo najvi{e na svijetu..Tvoji roditelji Ismeta, Senad i sestra Azra. @eljama sepridruùje i striko Hasan sa porodicom. "

!SanelDragi brate Sanele i snaho Sanita, sutra je va{ dan, dan vjen~anja. Zato vam od srca èlimo, da vam

zlato puteve zlati, sre}a u ìvotu da vas prati, sunce obasjava a tuga zaboravlja. Sa porukom daostanete uvijek takvi kao {to ste i do sada bili.Vole vas sestra Mirela, Zet Emir i sestri} Emrah. "! SanelSretno sklapanje braka dragi Sanele tebi sa tvojom izabranicom Sanitom Alivuk, da vas sre}a i ljubav u zajedni~kom ìvotu prati od srca vam èle va{i najmiliji otac Okan i majka Hatka Oki}. "! SanitaSretno sklapanje braka tebi Sanita sa tvojim Sanelom. Neka vam ljubav u du{i i ivotu miri{e, neka vasuzvi{eni Alah sre}om obdari i djecu vam podari. Od srca poruku vam upu}uju va{i roditelji Okan i Hatka. "! Fatima âu{evi}Draga na{a majko, jedina na ovome svijetu, danas je tvoj veliki dan, tvoj ro|endan. Sretan ti 73.ro|endan, sretna i vesela nam bila jo{ mnogo mnogo godina. Sretni smo {to te imamo tako veselu inasmijanu.Od srca tvoji Ajka, Husnija, Anisa, Alma, Adela i unuk Sejfudin. Mnogo mnogo te volimo. "! Arijana Naki}Draga Arijana, ne èlim da ti se ispune sve èlje, jer onda vi{e ne bi èljela, ne èlim da ti se ispune svisnovi jer vi{e ne bi sanjala. Neka ti se ispuni onoliko èlja i onoliko snova koliko je potrebno da bude{sretna. Sretan 17. ro|endan! Voli te tvoja tetka Namka. "

~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godine037 extra18

! U novoj turskoj seriji koja seod po~etka novembra emituje naRTL televiziji glavni lik Omer,koji se u kasnijim epizodamapojavljuje kao tajanstveni Ezel,osvojio je srca gledateljica koje snestrpljenjem is~ekuju nove na-stavke.

A ko je zapravo Ezel?Uloga ovog tamnoputog, zgodnogosvetnika pripala je turskomglumcu Kenanu Imirzalioglu.Kenan Imirzalioglu, turski je

glumac, ro|en 18. juna 1974.

godine. Kenan je ro|en kao najm-la|e od troje djece u selu Üçem,nedaleko od Ankare. Kada je imao12 godina, preselio se u Ankarugdje je zav{io osnovnu {kolu.Zavr{io je matemati~ke studije na

Yýldýz Technical Univerzitetu.Zapazio ga je poznati turskireìser Osman Sýnav koji mu jedodijelio ulogu Jusufa Miroglua upoznatoj turskoj seriji Deli Yürek (Ludo srce). Serija je stekla velikupopularnost i u Bosni i

Hercegovini gdje se emitovala na

nekoliko televizija. Nakon toga jeglumio u nekoliko filmova i serija,a nakon male pauze, 2009. dobivaulogu u seriji Ezel i akcijskomfilmu Ejder Kapaný reìranom odstrane Uður Yücela.Manekenstvom se po~eo baviti1995. godine i ubrzo pobje|ujena turskom izboru za najboljegmodela, a vrhunac karijerepostiè 2005. godine, kada osva-

ja nagradu za najboljeg glumcana filmskom festivalu Adana

Altin Koza.

! Sada je i zvani~no. Turskesapunice zavladale su ovim pros-torima. Bez konkurencije svakanaredna obara rekorde gledanostiu odnosu na prethodnu. A za sve

je kriva [eherzada! Kada je naRTL televiziji prije par mjesecipo~elo emitovanje turske serije“1001 no}”, niko nije ni slutio da}e ona dosti}i toliku gledanost.No, dogodilo se.

Zalu|enost turskim sapunicamanastavlja “Gumu{” koja se odne-davno prikazuje na Nova TV i

OBN televiziji.U centru pa`nje najnovije turskehit-sapunice je djevojka Gumuskojoj je sudbina namijenilarasko{an ìvot i veliku ljubav, ali

se na tom putususre}e s brojnimpri~ama ljudskihslabosti koje trebarazrije{iti.Serija je postigla

velik uspjeh u s vijetu i neza-pam}en uarapskim zemlja-ma te je postalapravi fenomenkoji je zavladaogdje god se dosad

prikazivala. U Saudijskoj Arabijiserija ’Gumus’ privukla izme|u trii ~etiri milijuna gledatelja, a final-

ni nastavak gledalo je rekordnih85 milijuna gledatelja.Popularnosti serije izme|u osta-log pridonose jaka gluma~kaimena me|u kojima je najpoz-

natiji Kivanç Tatlitug, kojeg turs-ki mediji nazivaju Brad PittBliskog istoka, a koji se proslaviosvojom manekenskom karijeromosvojiv{i titulu Model World. Unaslovnoj ulozi pojavljuje se pre-lijepa Songül Öden, u domovinipoznata pod imenom RuàTurske.Gumus je pri~a o nesretnoj,neuzvra}enoj i nametnutojljubavi, te o mladim ljudima koji-ma je sre}a toliko blizu da je ne

vide. @ivot prostodu{ne, neiskva-rene djevojke Gumus (njezino imeu prevodu zna~i Srebro) mijenjase kada joj imu}na obitelj Sadoglu

dogovori brak s mu{kim naslje-dnikom Mehmetom koji je, nakon{to mu je voljena djevojka poginu-la u prometnoj nesre}i, zapao ute{ku krizu. Sandra DEDI]

! Prva Lewisova knjiga “Lav, vje{tica i ormar” zasig-urno je najpoznatija i najpopularnija, no mnogioboàvatelji Lewisovih pri~a smatraju “Plovidbubroda Zorogaza” najboljim od sedam romana.“Plovidba broda Zorogaza” nastavlja se na ~uda, ma-giju i avanturu iz “Lava, vje{tice i ormara”.Tre}a od sedam knjiga serije “Kronike iz Narnije”,grandiozna avantura “Plovidba broda Zorogaza”,objavljena je 1952. godine. Doga|aji opisani u knjizizbivaju se otprilike tri narnijske godine nakonprethodne pri~e “Kraljevi} Caspijan”.

Serija knjiga objavljena je izme|u 1950. i 1956.godinei smatra se jednim od najma{tovitijih knjièvnih djela.Knjige su prodane u vi{e od 100 milijuna primjeraka iprevedene su na vi{e od 50 jezika. Film nastao premaprvoj knjizi iz serije ’Kronike iz Narnije“: „Lav, vje{ticai ormar“, bio je jedan od filmova s najve}om zaradom2005.godine.

Godine 2008. snimljen je drugi film „Kronike izNarnije“: „Kraljevi} Caspijan“ koji je postao jedan odnajve}ih hitova te godine.U najve}em filmskom hitu ovih praznika, Edmund iLucy Pevensie, te njihov ro|ak Eustace, uvu~eni su usliku i vra}eni u Narniju na veli~anstveni brodZorogaz. Priklju~uju se kralju Caspijanu i mi{u-ratnikuReepicheepu u misiji o kojoj ovisi sudbina ~itaveNarnije. Putuju}i na tajanstveno oto~je, hrabri putniciprevladavaju svoje najve}e ku{nje, juna~ki se suprot-stavljaju magi~nim stvorenjima i opakim neprijatelji-ma i ponovno se sastaju sa svojim prijateljem i za{tit-nikom Aslanom.Na ovom }e sudbonosnom putovanju biti stavljena naku{nju njihova hrabrost i uvjerenja, ono }e im promi-

jeniti ìvot te ih dovesti do samog kraja svijeta.Ovaj film, donosi sjajnu pri~u, raznovrsne likove,

avanturu koju ne smijete propustiti. A ako svemutome dodate jo{ mrvicu „magije“ kojom film obiluje, akoja bi nam svima kada bi zaista postojala, prizna}eteponekad koristila i jo{ u 3D verziji, svakako je ne{to{to biste trebali pogledati!

Kronike iz Narnije

Novi nastavaksnimljen prema tre}oj od

sedam knjiga! Serija knjiga objavljena je izme|u1950. i 1956.godine i smatra se jednimod najma{tovitijih knjièvnih djela

Svijet sapunica

K K oo j jee EEzzeell??

Gumu{

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda 09.12. - 16.12.

Ljubav: Ljubavno raspoloènje vari-ra}e narednih dana. U nekim trenuci-ma ~init }e vam se kao da je sve

mogu}e, a u drugim }ete samo htjetipobje}i od svega {to se doga|a.Planete }e vam poslati osobu koja vam se svi|ana va{ put, ali vi }ete se i dalje morati potruditikako biste ju osvojili. Samo za informaciju: taosoba je iznimno vrijedna truda!Posao: Mladi Mjesec u Strijelcu donosi vam raz-doblje u kojem je komunikacija klju~ svakog uspje-ha. Provjerite svoje mailove i po{tu ~e{}e negoina~e, novosti su na putu. Nadre|ena osobaimpresionirana va{im nedavnim trudom i obavljen-im poslom mogla bi vam biti vrijedan suradnik. Akoni{ta drugo budite sigurni da }e vas spomenuti koddrugih kako biste dobili nagradu koju zasluùjete.Zdravlje: Posebno pripazite {to unosite u sebe.

! OVAN - (21.03. - 20.04.)

" DJEVICA - (22.08. - 22.09.) #[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

$ BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

& BIK – (21.04. - 20.05.)

Originalni tjednihoroskop 037astro

Ljubav: Ako padate s nogu, narednihdana }e vam i planeti biti naklonjeniji zaodmor i opu{tanje uz dru{tvo i voljenuosobu. Posvetite se sebi i svojim potre-

bama, a ostale pustite malo po strani. Trenutno vam je to najva`nije. Prava osoba }e razumjeti da

je ovo samo privremeno, ali nemojte joj govoritilaì. Budite otvoreni i priznajte {to èlite.Posao: Financijski ovaj period nije idealan pa }etemorati vi{e pa`nje posvetiti tro{enju novaca, ilibolje re~eno ne tro{enju! Zbog umora ne}ete bitidovoljno koncentrirani na posao pa biste mogliu~initi neke pogre{ke koje }e vam se prili~no zam-

jeriti. Mo`da bi bilo najbolje kad biste ve}eposlovne odluke mogli odgoditi za neke druge,povoljnije dane. Sada se posvetite rutinskimposlovima koji vam ne}e raditi previ{e pomutnje.Zdravlje: Odmor, odmor i samo odmor!

Ljubav:Narednih dana }ete biti raspo-loèni romanti~no, ali i filozofski. Akotraìte ljubav, okrenite se druènjima sljudima na nekim kreativnim radionica-

ma, ili raspravama, tamo }ete najvjerojatnije na}iono {to trebate. Naklonjeno vam je druènje, amo`da i simpatije s osobom uz inostranstva,mogu}e manje putovanje u kojem }ete uìvati.Posao: Ovaj vikend morat }ete malo pripaziti nasvoj temperament kad je u pitanju posao.Odre|ene osobe koje vam nisu ba{ drage, ali steprisiljeni raditi s njima mogle bi se okomiti na vaste vas prisiliti na pogre{ke radi kojih }ete samo vipatiti. Budite racionalni i uvjerljivi u argumentima.Protiv toga se nitko ne moè boriti zajedljivo{}u.Osobno ne}ete imati problema s obavljanjemzadataka koji su pred vama.Zdravlje: Op}enito }ete se osje}ati odli~no, alimorate malo poraditi na opu{tanju..

Ljubav: S obzirom na povratak Venere, planete ljubavi i novca, u znak {korpiona koji je ina~e va{e podru~je

zadovoljstva sljede}ih nekoliko dana }ete uìvati upa`nji koju dobivate. I dok }e vam se neke ponude~initi predobre da biste ih odbili i dalje }ete moratiu~initi ne{to na sebi kako biste se mogli otvoriti zaljubavne izazove koji vas ~ekaju.

Posao: Mladi Mjesec u Strijelcu za vas donosidodatni umor pa napravite dovoljno vremena zaodmor u rasporedu kojeg imate. Po~etak narednesedmice vam je posebno {kakljiv pa ako moèteuzeti i slobodan dan nemojte oklijevati. Sve to ne}edonijeti rezultate kakve biste htjeli, ali nemojteo~ajavati. Ovo je samo prolazno i ve} druga polo-

vina ovog mjeseca donosi vam pozitivne promjene.Zdravlje: Pripazite se. Zbog umora vam opada imu-nitet pa }ete biti skloniji prehladama i bolestima.

Ljubav: Netko od va{ih prijatelja mogao bi vamdavati znakove da sa vama èli popri~ati i podijeli-ti ne{to posebno. Djevice koje }e se vi{e posvetitiosobnom ìvotu, narednih dana }e morati malo

zanemariti posao. Jednostavno ne}ete imati dovoljno vreme-na za jedno i drugo. Ipak, ovo je po~etak jednog zanimljivog pozitivnog razdoblja na ljubavno privatnom planu pa nemajtestraha.Posao: Gdje god se pojavite mogla bi se roditi nekakva tenzijapa }e se svima ~initi kao da ste vi donositelj negativne energi-

je. Poku{ajte biti {to blaì jer }ete jedino tako ublaìti negativnuenergiju koje }e kolege osje}ati spram vas. O~ekuju vas velikestvari, ali ovaj po~etak ne}e biti lagan. Prije svega morat }etepokazati svu svoju strpljivost i smirenost. Vi to moète!Zdravlje: Osje}at }ete se prili~no dobro, a jedino se moètebrinuti oko svog raspoloènja koje }e biti mra~nije.

Ljubav: Ku}ne (ne)prilike prili~no }eintenzivirati odnos s voljenomosobom. Mogu}e su ve}e sva|e s~lanovima obitelji. Morat }ete vi biti

taj koji }e smirivati situaciju {to ide prili~no te{kos va{im temperamentom. Ovog puta problemene}ete mo}i sakriti pod tepih. Potrudite se irije{ite sve kako treba!Posao: Mladi Mjesec u Strijelcu ukazuje nafinancijsko polje kojem se trebate malo vi{e

posvetiti. Sve }e biti u redu, ali ne}ete imati vre-mena za druge stvari koliko }e vas novac okupi-rati. Nemojte zaboraviti dobro odraditi svojudoma}u zada}u kad su u pitanju poslovneponude. êkajte pravi trenutak.Zdravlje: Op}enito }ete biti dobro, ali moratepripaziti na svoje ìvce. Samo polako!

Ljubav: Ako ste dugo vremena zane-marivali svoje voljene i bliske ljuderadi posla, narednih dana bi vasodre|ena situacija mogla dovesti do

ponovnog razmi{ljanja o prioritetima u va{emìvotu. Merkur u Jarcu, mladi Mjesec u Strijelcute Jupiter u va{em znaku obe}avaju vam zan-imljiv period u kojem je sve mogu}e. Ako stesami otvorite se spram nove osobe u svomìvotu. Moglo bi iz toga proiza}i ne{to jako zan-imljivo.Posao: I dalje niste zainteresirani za suradnju sdrugima. poslove obavljate samostalno {to vamuzima previ{e vremena. Mo`da biste ipak moglipodijeliti barem dio tereta s kolegama. Ne

budete li spremni za suradnju mogli biste imatiproblema s nadre|enima. Bavite li se medijima,za vas je ovo povoljan period, ali morat }ete bitiotvoreni prema neobi~nim idejama.Zdravlje: Bit }ete zabrinuti zbog svog vanjskog izgleda. Malo zdravijeg na~ina ìvota utjecalo bi

vrlo povoljno na njega.

Ljubav: Iako ste u svom elementu,radite {to èlite i osvajate veliki brojoboàvatelja i prijatelja, doga|aji za

vikend mogli bi vas prisiliti da se maloprimirite i iskontrolirate posljedice svog pona{anjaprije nego se sve uru{i pred va{im o~ima. Ovo seposebno odnosi i na novac. Uìvanje u ìvotu jepredivno, ali ra~uni stiù!Posao: Poslovnih prilika }e biti poprili~no, alimorat }ete smanjiti svoja o~ekivanja. îni se kako

vama nikad ni{ta nije dovoljno dobro pa propustitei neke posebno dobre prilike radi vlastitih predra-suda. Tako|er, morate razmisliti {to traìte od svo-

jih suradnika. Mo`da zbilja imate irealna o~ekivanja. Budite otvoreniji prema njihovim prijedlozi-ma, neki su zbilja kvalitetni.Zdravlje: ûvajte se ozljeda.

'STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)Ljubav: Sunce u va{em znaku daje

vam dovoljno energije za sve, ali vasistovremeno upozorava da dobro pri-pazite {to èlite jer bi vam se isto

moglo i ostvariti. Bilo bi dobro kad biste odvojilidovoljno vremena za druènje s voljenim osoba-ma. To ne zna~i spavanje u krevetu nego nekizajedni~ki izlet, projekt ili sli~no! U zadnje vri-

jeme se previ{e bavite sobom i zanemarili steljude kojima je stalo do vas.Posao: Financijski je ovo izvrsno razdoblje za

vas. Na poslu }ete dobiti pohvalu i nagradu zasve {to ste u~inili do sad. Mladi Mjesec i Mars

koji se tako|er nalaze u va{em znaku daju vamenergiju za po~etka ne~eg novog i agresiju daisto i ostvarite. Posebno su vam pozitivnonagla{ene suradnje s inozemstvom ili rad sastrancima. Nemojte zaboraviti na saradnju sdrugima. Iako sjajite, niste sami na svijetu.Zdravlje: Savr{eno!

( VAGA - (23.09. - 22.10.)

Ljubav: Pripadnici ovog znaka uìvat }e veliku potporu svog partnera kroz cijelinaredni period. Ako ste uspjeli rije{itinesuglasice koje ste imali, onda }ete

mo}i uìvati u na~inima na koje }e vam partner poku-{avati objasniti koliko vas voli. Pokaìte i vi dobru voljupa se radujte iskreno svemu {to on/ona u~ini za vas.Posao: Komunikacija je ponovno na va{oj strani pa}ete sve poslovne probleme lako rje{avati razgov-orom. ûvajte se samo pretjerano otvorenog razgov-ora. Moglo bi se dogoditi da neki zlobni komentarine}e pro}i najbolje, a moglo bi vam se dogoditi daosoba o kojoj govorite bude u va{oj blizini. Financije}e biti odli~ne, ali i dalje nemojte pretjerivati utro{enju.Zdravlje: Dobro.

) LAV - (21.07. - 21.08.)

* RIBE - (19.02. - 20.03.)

+ RAK - (21.06. - 20.07.)

, VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)Ljubav: Mogu}e su nesuglasice s vo-ljenom osobom. Trenutno ste previ{eposve}eni poslu pa se va{ partner osje}a zapostavljenim i nevoljenim.

Poku{ajte barem jednu ve~er odvojiti zanjega/nju i uz romanti~nu ve~eru nadoknaditibarem dio intime koju ste imali. Ako ste sami,uìvat }ete u druènju s prijateljima, ali od nove

veze jo{ ni{ta ozbiljno.Posao: Iako se ~ini kako ste na putu uspona,mladi Mjesec u Strijelcu koji utje~e na va{poslovni ìvot donosi vam odre|ene prepreke.Netko ili ne{to ne radi kako treba pa do vasdolaze nepotpune ili krive informacije koje i vas

vode na krive poslovne zaklju~ke. Ovo se poseb-no odnosi na financijska pitanja pa dobro gleda- jte ako sklapate poslove.Zdravlje: Bit }ete u redu, ali i dalje pripazite narazinu stresa.

- JARAC - (21.12. - 19.01.)

Ljubav: Ako ste u vezi onda }e sviprimijetiti poseban sjaj kad senalazite uz partnera. Op}enito }eteblistati i energija kojom zra~ite

privla~it }e brojne poglede na vas. Ako ste samimogli biste iskoristiti svoj {arm i pribli ìti se osobikoja vas zanima. ûvajte se samo ljubomorekoju }e partner pokazivati zbog va{ih namigiva-nja.Posao: Ne biste trebali imati nikakvih poslovnihproblema. Kao da je Sunce ve} do{lo u va{znak. Blistat }ete na svim poljima, a nadre|eni}e u ~udu klimati glavom otkud vam energija za

sve {to radite. Jedini problem mogao bi biti usuradnji s kolegama. Va{a energija je velika, ali

je zato te{ko pratiti vas. Nemojte okrivljavatidruge zbog toga. Ako moète vi malo usporite ilibarem zatvorite zlobna usta.Zdravlje: Odli~no!

DERVIŠ

MUSLIÆ PISACSCENARIJA

DJEÎJABAJKA

HINDUSKOBO@ANST-

VOPRERAÛNBUD@ETA

EASTNORTHEAST

STARO-GR^KI FILO-

ZOFNOVA[UMA

HRVATSKIPISAC

VJENCE-SLAV

ADILOVAIMENJA-

KINJA

MJESTO UCRNOJGORI

ANTIKVAR

FILMÂRLSAROBERTA

/NA SLICI/

HRVATSKAGLUMICA

MUZI^KOSLOVO,KAJDA

POSU\AELIPSA-STOG

OBLIKA

JEZERO URUSIJI

RIKANI]PROPA

GANDNILISTI]

BRAVO /turc./

SEOSKIIZRA\IVA^

SITA

AUSTRIJA

PRIKAZE

OSTRVONA

JADRANU

NEGACIJA

VRIJEME SKI[OM

MU[KOIME

OVITAK PAKET

IMEJEDNOG OD

PAPA

IVO, IVAN

GLUMICAGARDNER

TELECOMU-NICATIONS

NEPROFE-SIONALAC

POPUT

IVERALJUBOVATI

SUVI[ELAKA

FOSFOR

OLEGVIDON

PASTA ZAOBU]U

RIJEKA URUSIJI

SORTAN,VRSTAN

RIJEKA /engl./

NOVINA-RSKI

GLUMAC

TURSKIVOJSKOVO- \A OMER-

PA[A

ALAVOST

GAJBA,KI[TRA

RE@ISERMARTI

Prirodne brojeveod 1 do 9rasporediti u lik tako da sa ve}poredanim brojevimane do|e do ponavljanja,ni u jednom retku nistupcu, dijagonali, kao ni ukvadrati}ima unutar lika.

8 2 4 8 3 7 5

3

6 1

5 2 7

1 7 9 5 4

6 5

4 6 2

7 3 9 8 5 2

2 4 1 3

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godine20

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

.......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Kupon zabesplatne male oglase

po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha}

Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

! Prodajem parcelu od 2.024 metra kvadratna u Jablanskoj ulici u Biha}u. Pored parceleprolazi asfaltni put. Dozvoljena gradnja, cijena 26 KM za metar kvadratni; telefon:061/921-595.

! Prodajem stan (64 m2) u centru Biha}a, Ulica kralja Tvrtka, iznad stare apoteke.Informacije na GSM: 061/783-030.

! Hitno prodajem namje{ten stan od 40 metara kvadratnih s drvarnicom na OzimicamaII; 3. sprat; cijena 1.500 KM za kvadrat; tel: 061/921-595.

! Prodajem garaù u Biha}u; Ozimice I, kod Toplane; tel: 061/483-448.! Prodajem ku}u u Biha}u; Ulica Cazinska br. 13; telefon: 062/264-522.

! Prodajem parcelu od 2.024 metra kvadratna kod ]ehi}a kanala, preko pruge; asfaltniput, prolazi ispred parcele; dozvoljena gradnja; cijena 25 KM za metar kvadratni: tele-fon: 061/921-595.

! Prodajem trosoban stan 74 metra kvadratna s kuhinjom; drugi sprat s grijanjem,kablovskom i klimom; cijena 120.000 KM; telefoni: 350-727 ili 061/142-664.

! Prodajem ku}u-visoka prizemnica, nova gradnja, Ulica Bosanskih {ehida 56;GSM: 061/833-343.

! Renoviran stan od 92 metra kvadratna u Biha}u i garaù prodajem ili mijenjam zamanji. Telefoni: 061/483-448 i 061/144-086.

! Povoljno prodajem ku}u u Gati, kod Bushela, s poslovnim prostorom pogodnim zagra|evinski materijal; tel: 037/370-032, 062/394-996 i 061/137-556.

! Prodajem osam dunuma zemlji{ta u Lohovu; telefon: 063/570-483.

! Prodajem jednosoban stan, 38 metara kvadratnih, Ozimice II; GSM: 061/ 755-663.

! Prodajem 10 sobnih vrata bez {tokova, bojler Kon~ar 80 L i manju termo pe}.

GSM: 062/890-030.! Prodajem èljezne gatre za za{titu poslovnih prostora: izloga 1 kom. (1,80 x 1,60 m),

prozora 2 kom. (1,50 x 0,95 m) i vrata 1 kom. (2,05 x 1,05 m); informacije:cerova~ka brda 110 i telefon: 037/351-989.

! Prodajem potpalu; cijena gajbe od banana 6,00 KM; ku}na dostava;GSM: 061/036-668.

! Prodajem ku}u u Gati, pored glavne ceste, s poslovnim prostorom za trgovinugra|evinskim materijalom. Cijena povoljna. Telefoni: 037/370-032, 062/394-996 ili061/137-556.

! Prodajem kotao za rakiju, 120 L u kompletu. Cijena po dogovoru.GSM: 061/436-940.

! Prodajem renoviran stan 92 m2 + garaù na Ozimicama I ili mijenjam za manji stan uBiha}u ili Sarajevu. Informacije: 061/483-448, 061/144-086.

! Prodajem ku}u na tri etaè, iza zgrade MUP-a u Biha}u, s centralnim grijanjem; 10x8metara, 600 metara kvadratnih oku}nice; telefoni: 037/370-032 ili 062/394-996.

! Prodajem dva dunuma u Vedrom Polju; vlasni{tvo 1/1, cijena po dogovoru; informacije

na telefon: 00385-99-553-71-22.! Povoljno prodajem elektri~nu motornu pilu McCULLOCH, MAC 14-H5, 350 mm, 220

V, 5-9A, 1.200 W, 3,3 kg. Telefoni: 061/155-841 ili 037/223-881.

! Prodajem plac 1071 m2 za stambeno-poslovne objekte uz cestu sa licem 25m.Repu{ine, Biha} - preko puta HRM. Telefon: 351-318 zvati od 16h.

! Prodajem auto prikolicu nosivost 1 tona, sanduk 200x107 cm. Telefoni: 037/312-298i 061/982-977.

! Prodajem plac u Golubi}u 3.000 metara kvadratnih, 20 metara obale Une; atraktivnalokacija; telefon: 062/956-037.

! Povoljno prodajem upravlja~ku kutiju “CONRAD” sa sedam uti~nica-prekida~a izvu~nike sa subvuferom. Telefoni: 061/155-841 ili 037/223-881.

! Kupujem garsonjeru u Biha}u, do 30 metara kvadratnih; telefon: 061/760-040.

! Dajem instrukcije iz engleskog jezika /5 KM - 45 minuta/. Telefon 061/463-124 .

! Izdajem dvosoban namje{ten stan, bez centralnog grijanja, kod Medicinske {kole uBiha}u. Moè i porodica; telefon: 061/806-455.

! Izdajem zasebnu praznu dvoiposobnu ku}u. Kontakt telefoni: 037/220-769 ili062/867-081.

! Izdajem za studentice dvokrevetne sobe s centralnim grijanjem, kablovskom TV, velikidnevni boravak s kuhinjom. Povoljna cijena; tel: 037/370-032 ili 062/394-996.

! Izdajem jednosoban namje{ten stan u Sarajevu kod bolnice Ko{evo (studenti ili speci- ja-lizanti) 061/169-552.

! Izdajem poslovni prostor od 100 metra kvadratnih, Ul. Husrefa Red i}a br 7; tel:037/311-572 ili 061/197-573.

! Izdajem dvije jednokrevetne sobe za |ake i studente u Biha}u; Ulica Safeta Krupi}abb; telefon: 062/264-522.

! Iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih: telefoni:061/394-494 i 061/604-024.

! Izdajem poslovni prostor u centru grada povr{ine 100 metara kvadratnih; pogodan zasve djelatnosti; telefon: 00387(0)62/ 288-909.

! Izdajem namje{ten jednosobni stan; Ulica 502. vite{ke; pogodan za studente i samce;telefon: 061/805-715.

! Izdajem namje{ten trosoban stan u centru grada za studente i u~enike; telelefoni:061/872-970 ili 061/368-068.

! Izdajem sobe za studente, centralno grijanje. Informacije: 061/699-476.

! Opravka i montaà namje{taja i kuhinja (novih i starih), zamjena baglama; telefon:063/062-012.

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

U cijene je ura~unat PDV 17%.POPUST na duì vremenski period do 20%.

Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.

Priprema reklamnog/oglasnog prostore je besplatna.Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)

Krupska bb, 77000 Biha}ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 14,00 sati kako bibile objavljene u narednom broju.

Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELIÎNAREKLAME

CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM

1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM

1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM

1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM

1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICANASLOVNA

STRANAZADNJASTRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM

120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM

160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


! Dino Baggio je za rijetke,koji ne znaju, nastupao za itali-

janske velikane Torino, Juve-ntus, Parmu i Lazio. Skupio je62 nastupa za nacionalnureprezentaciju, s kojom jeosvojio srebro na Svjetskomprvenstvu u SAD-u 1994.godine. Na prvenstvu je bionezamjenjivi ~lan prve jedana-estorke i postigao je dva gola.U klupskoj karijeri osvojio jedva Kupa UEFA i titulu prvakaItalije. Donosimo vam eksklu-zivni intervju s ~lanom zlatneitalijanske nogometne gen-

eracije iz devedesetih godina.: Zadovoljstvo jeugostiti i poèljeti dobro-do{licu sportskoj legendi,kao {to ste vi gospodineBaggio. [ta je to opredjelilo

va{ dolazak u Bosnu iHercegovinu i naro~ito uBiha}?

U Bosni i Hercegovini sam drugi put. Odmah poslije rata uSarajevu sam igrao prijateljskuutakmicu protiv va{ereprezentacije i izgubili smo 2:1.

I pored poraza bilo mi je jakougodno, pa mi je drago {to sam se vratio u Bosnu i Hercegovinu.

Biha} mi se ~ini kao vrlo lijep grad, ali nisam ga uspiodetaljno razgledati. Najvi{e mi

se dopala va{a prijatnost i gos-toljubivost. Povod dolaska je saradnja bosanskohercegova-~kog i italijanskog konzulata, gdje imam mnogo dobrih prijatelja, koji su me i pozvali na

ve~era{nju manifestaciju u Biha}u.

: Poslije blistave ka-rijere i odlaska s nogomet-nih terena, koja je va{a

dana{nja veza s nogome-tom i op}enito sportom?

Moram priznati da vi{e nisam ubliskoj vezi s nogometom, tek pratim neke utakmice, ali kao

nogometni zaljubljenik. Sinovi su krenuli mojim stopama, takoda su mi oni jedina veza sdana{njim nogometnim svije-

tom. Obojica su veliki talenti inadam se da }e napraviti i

uspje{nije karijere od moje.: Mo`da ste i malo

prerano okon~ali nogome-

tnu karijeru. Mislite li da stemogli dati jo{ evropskom, anaro~ito italijanskom nogo-metu?

Definitivno sam se povukao na

vrijeme. Odigrao sam svoj maksimum do 35 godine i sve daljebi bilo pretjerivanje. Prezado- voljan sam onim {to sam dao

nogometu i {to je nogomet daomeni. To je bilo optimalno vrijeme za povla~enje i nimalo senisam pokajao. Sad uìvam unekim drugim stvarima, posve-tio sam se porodici, tako da

nogomet vi{e nije primarna

stvar u mom ivotu.: Je li po va{emmi{ljenju ogroman novac udana{njem nogometnomsvijetu uticao na kvalitetu iljepotu igre?

Zavisi gdje. Ako pogledate Barcelonu, onda to nije slu~aj.Oni mnogo ulaù, {to im se vra}a vrhunskim rezultatima ilijepom igrom, kakva se nekada preferirala. Ali u nekim sredina-

ma definitivno ni ogromannovac ne pomaè. Nogometa{i“gube glavu” i ne misle uop{tena sportsku stranu, nego samona bogatstvo i mo}.

: Italijanski repreze-ntativni nogomet je ublagoj krizi. Mislite li da jeuzrok tome veliki brojstranaca u Serie A?

Apsolutno sam poklonik togmi{ljenja. U Italiju dolaze brojni stranci, a me|u njima ima ionih igra~a, koji kvalitetom ne

zasluùju igrati u italijanskomnacionalnom prvenstvu. Nisam ja protivnik stranih igra~a, alimislim da klubovi trebajudovoditi samo one, {to zaista vrijede. Reprezentacija je u krizi,

jer se na{im mladim fudbaleri-

ma ne pruà prilika i ako se tone ispravi u dogledno vrijeme,rezultatska kriza }e potrajati. Kad sam ja bio u naponu snagebilo je sasvim druga~ije. Doma}i

talenti bili su “svetinja” i to jedavalo rezultate.

: Pratite li bosansko-hercegova~ki nogomet.Mo`da ste gledali nekuutakmicu reprezentacije iima li po va{em mi{ljenjuBosna i Hercegovina igra~asvjetske klase?

Moram priznati da u zadnje vrijeme i nisam toliko pratio va{ureprezentaciju. No ovo podneblje

uvijek je imalo vrhunske nogo-metne talente. Sa mnom suigrali neki igra~i s prostora biv{e Jugoslavije i bili su zaista mae- stralni. Tu prije svega mislim na

Sini{u Mihajlovi}a i DeanaStankovi}a. Znam da i BiH u zadnje vrijeme ima respektabil-nu reprezentaciju, a tu je i neko-liko zvu~nih imena.

: Za kraj, va{a poru-ka mladim sportistima uBosni i Hercegovini!

Neka budu uporni, vrijedni ineka slijede svoje ambicije i èlje. Ja sam bio takav i vjerujte

isplatilo mi se. Nije dovoljan samo talenat, nego èlja i po{tovanje ìvotnog cilja. Znamda nije lako iz male zemlje, poput BiH, napraviti vrhunsku sportsku karijeru, ali namnogim primjerima se pokazalo

mogu}im. Zato budite uporni, po{tujte sebe i isplati}e vam se!

sport 2109.12.2010.godine

Ekskluzivni intervju

Dino Baggio: Budite uporni, po{tujtesebe i isplati}e vam se! Biha} je ove sedmice ugostio sportsku legendu i velikog

humanitarca Dina Baggia. Biv{i italijanski nogometni reprezentati-

vac stigao je u grad na Uni s prijateljima iz bosanskohercego-

va~kog i italijanskog konzulata. Humana misija u Bosni i

Hercegovini zavr{ila je na manifestaciji povodom obiljeàvanja

nove Hid`retske godine.

! Dino Baggio je za

rijetke, koji ne znaju,

nastupao za italija-

nske velikane Torino,Juventus, Parmu i

Lazio. Skupio je 62

nastupa za nacionalnu

reprezentaciju, s

kojom je osvojio

srebro na Svjetskom

prvenstvu u SAD-u

1994. godine. Na

prvenstvu je bio

nezamjenjivi ~lan prve

jedanaestorke i

postigao je dva gola.

U klupskoj karijeriosvojio je dva Kupa

UEFA i titulu

prvaka Italije.

Na{ novinar Muhamed Sadikovi} u dru{tvu sa fudbalskom legendom

Dinom Baggiom

Dino Baggio je bio gost na sve~anosti povodom Nove hid`retske godine

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


09.12.2010.godinesport22

! Proteklog vikenda igrana su dvakola u stonoteniskoj Premijer ligiBiH. Cazinski “Stens 73” ostvario

je polovi~an u~inak, uz va`nupobjedu protiv “Raiffeisen bank”iz Banja Luke. U me~u ~etvrtogkola Stensi su poraèni odStonoteniskog kluba “Banja Luka”

rezultatom 4:2.Cazinjane je u ovom duelunapustila sportska sre}a, pa su prirezultatu 1:2 izgubili me~ parova.

Abdagi} i Feli} su ~etiri puta imalipriliku za pobjedu, ali suBanjalu~ani preokrenuli rezultat usvoju korist.Bolja partija u duelu petog kola.Protiv ekipe “Raiffeisen bank”zabiljeèni su neophodni bodovi uborbi za opstanak. Jo{ jednom jesvoju kvalitetu potvrdio Isak

Abdagi}, jedan od najtalentovani-

jih igra~a na stonoteniskoj plo~iBosne i Hercegovine.Kona~ni rezultat 4:3 svjedo~i oizjedna~enosti timova i upravo je

Abdagi} bio prevaga na stranucazinskog tima. Maksimovi} je uprvom singl me~u protiv Badi}a,obezbijedio bod ekipi iz BanjaLuke. Abdagi} je nakon toga dvaputa trijumfovao u pojedina~nimme~evima, a i u paru s Feli}emupisana je pobjeda. Muris Feli} jena kraju donio i pobjedonosni bod.

I cazinski sportski kolektiv suo~en

je s financijskim problemima, pasu stonoteniseri bili prinu|eniigrati dva me~a u jednom danu.To je sigurno uticalo na izvedbuigra~a, ali za sada je Uprava klubanemo}na po tom pitanju.U nastavku sezone o~ekuju se jo{bolje partije od talentovanog timaIsaka Abdagi}a, Murisa Feli}a,Deana Badi}a i AdnanaLjubijanki}a. Velike mogu}nostiove ekipe potvrdio je i ambicioznitrener Ekrem [ari}.

! Nastavljeno je takmi~enje uomladinskim nogometnim ligamaBosane i Hercegovine. U Prvoj ligi- grupa Zapad dominiraju kadetiSlobode iz Bosanskog Novog. Onisu u dosada{njih deset kola zabil-

jeìli devet pobjeda i samo jedanporaz. Ve} sad imaju devet bodovaprednosti pred prvim pratiocemProleterom iz Tesli}a.U jedanaestom kolu trijumfovalisu protiv Lakta{a s minimalnih

1:0. Biha}ko Jedinstvo, iako imadvije utakmice manje, ne pruào~ekivane partije ove sezone.Bi{}ani su ostvarili tek tri pobjedeu osam odigranih utakmica.

Kadetski tim Kolibrija je ne{tobolji i zauzima ~etvrtu poziciju natabeli.U juniorskoj konkurenciji domini-raju Kolibri i Jedinstvo. “Crveno-bijeli” drè lidersku poziciju sa

samo jednim porazom u sezoni.Nogometna {kola Kolibri prati lid-era u stopu, a oni uz jedan porazimaju i remi. Prednost Jedinstva jei pobjeda u me|usobnom duelu,

{to bi se nakraju moglo pokazatiodlu~uju}im.Kraji{nik, Krajina i Podgrme~imaju tako|er solidne generacijemladih nogometa{a, pa su njihoveselekcije obezbijedile plasman u

sredini tabele. Dosta talentiranihigra~a u omladinskim pogonimane smiju biti zanemareni i ve}sada mnogi od njih moraju dobiti{ansu u prvim timovima.

Stonoteniska Premijer liga BiH

! Biha} je i ove godine ugostio najbolje “haklere”ovih prostora. Ovogodi{nje 26. izdanje Novogo-di{njeg malonogometnog turnira po~elo je u subo-tu, a zavr{ava u prvoj sedmici idu}e godine.

“Prijavljene su 54 ekipe, a prvi put imamo spo-nzorsko ime “[koda centar” novogodi{nji malono-gometni turnir”, rekao nam je Damir Juki}, pre-dsjednik Organizacionog odbora turnira, prilikomizvla~enja parova pretkola.Turnir }e se igrati po kup sistemu, dakle eliminaci- jom sve do finalne utakmice. Nagradni fond jeponovo deset hiljada maraka. Pobjedniku ide {esthiljada, drugoplasiranom tri, a tre}oj ekipi naturniru hiljadu maraka.Pro{logodi{nji pobjednik, ekipa Caffe bar “Clio”,koju predvode Vahidin âhtarevi}, Miroslav Dujmovi}, Alen Me{anovi} i Ervin Smajlagi} i ovegodine ima ulogu prvog favorita. Glavni protukan-didat trebala bi im biti ekipa caffe bar Samba, kojupredvode prvotimci Jedinstva.

Kapiten Jedinstva i ~lan ekipe Caffe bar SambaEmir Muli}, potvrdio je visoke ambicije ovog mal-onogometnog tima. “@elimo plasman me|u trinajbolje ekipe, a ako nas posluì raspored moèmo

i do titule pobjednika”, kazao je Muli}.Najzanimljiviji rezultati pretkola: Magis -Preporu~io me Ibro 1:4, Laufer - NK Plitvice 2:1,]eha-inìnjering - Veterinarski zavod 9:3, Demi-rgrad - Subotom uve~er 7:3, Caffe Centar - Ene-rgopetrol 0:1, Dell kuhinje - Sparkasse bank 2:5.Kao i svake godine vlada veliko interesovanje zatradicionalni biha}ki turnir, pa su ljubitelji malono-gometne igre napokon do{li na svoje.

Po~eo Novogodi{nji malonogometni turnir

Caffe bar “Clio”ponovo favorit! Ovogodi{nje 26. izdanje Novogodi{njegturnira po~elo je u subotu, a zavr{ava uprvoj sedmici idu}e godine.

pobjeda u Banja Luci

Cazinjanima va`na

! Protiv ekipe “Raiffeisen bank” zabiljeèni suneophodni bodovi u borbi za opstanak. Jo{ jednom je svoju kvalitetu potvrdio Isak Abdagi}, jedan od najtalentovanijih igra~a nastonoteniskoj plo~i Bosne i Hercegovine

Omladinske lige BiH u nogometu

Kadeti Slobode izBosanskog Novog neumoljivi! U juniorskoj konkurenciji dominiraju Jedinstvo iKolibri. “Crveno-bijeli” drè lidersku poziciju sa samo

jednim porazom u sezoni. Nogometna {kola Kolibriprati lidera u stopu, a oni uz jedan poraz imaju i remi

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


sport 2309.12.2010.godine

! Ko{arka{ki klub Biha} je ostvario i prvi ovosezonski trijumf. Udrugom kolu A1 ko{arka{ke ligeBi{}ani su bili bolji od Orlovika iz@ep~a rezultatom 73:66.Maksimalni anga`man svih igra~ai respektabilna posjeta utakmici,odredili su kona~ni ishod. Mladabiha}ka ekipa u{la je boja`ljivo uutakmicu, ali kako je vrijemeodmicalo izabranici StevanaMrenice igrali su sve bolje.“Ni jednoj ekipi ne}emo dopustitida bude bolja na na{em terenu.

Iako je igra~ki roster neiskusan i sklon oscilacijama, ne odustajemood visokih ambicija”, poslije utak-mice rekao je trener Mrenica.Raspoloèni biha}ki tim pred-

vodili su kapiten Amir Kulenovi} iDènis Musa. Playmaker doma}ihubacio je 17 poena, a kapiten

Kulenovi} je dodao 16, uz odli~nuodbranu. Talentirani dvojac bio jenajbolji i u porazu protiv Igmanau prvom kolu. U duelu s jednomod najboljih ekipa u ligi, postiglisu po 25 poena i potvrdili liderskuulogu ove sezone..Ipak, u me~u drugog kola demon-striran je timski potencijal i najavl-

jene velike mogu}nosti u nastavkusezone. Osporavana centarska lin-ija nadvisila je gostuju}u mom~adi taj segment igre donio je prevaguu nedjeljnoj utakmici. Biha}ki cen-

tri su dominirali pod obru~ima,iako bez povrije|enog Muhadì}a.

Va`nu ulogu pod ko{evima imao je mladi Halki} s 15 poena.“Protiv Orlovika pobijedio je kolek-tiv. Svi igra~i su dali maksimum.Centri su odli~no skakali, vanjskalinija je bila efikasna, a nije izosta-

la podr{ka ni igra~a s klupe”,dojam je kapitena AmiraKulenovi}a.Mladi igra~ki kadar, doma}i treneri ambiciozna Uprava poku{a}eove sezone napraviti iskorak uliga{kom takmi~enju, a vidljivinapredak se moè nastaviti samokvalitetnim i planskim radom uovom ko{arka{kom kolektivu.“Oslonac Kluba ve} nekoliko godina

su doma}i igra~i i treneri. Uvjereni smo da je to pravi put, a dokazi sui sve bolja igra i rezultati”, rije~i su

predsjednika Kluba Edina Kuleno- vi}a.Pred biha}kim ko{arka{ima sunovi gostuju}i izazovi. Promjenatakmi~arskog sistema u A1 ligipoja~ala je konkurenciju, pa pob-

jeda protiv Orlovika ima posebnu va`nost.

! @enski odbojka{ki klub Biha}- Preminger zabiljeìo je ~etvr-tu premijerliga{ku pobjedu.Biha}ke odbojka{ice u subotusu u dvorani Luke bile bolje odGlasinca s maksimalnih 3:0 posetovima 25:16, 25:18, 25:12.Bi{}ankama je ovo tre}a uza-stopna pobjeda, a serijomdobrih igara na{le su svojemjesto u sredini tabele.Trener Zlatan Ibuki} pohvalio

je igru svog tima. “Ekipa je odi-grala koliko je bilo potrebno i

zabiljeìla siguran trijumf.Uhvatili smo pravu formu uzavr{nici jesenjeg dijela prven-stva, o ~emu svjedo~e tri uza-stopne pobjede. Moramo nas-

taviti s dobrim igrama, pamo`da i ostvariti bolji plas-man”, rekao nam je strategbiha}kog tima.Zavr{nica jesenjeg dijela prven-

stva odigrana je bez ponajboljeigra~ice Melihe Dàfi}, alineosporna je kvaliteta ostalihigra~ica, pa je zabiljeèna sig-urna pobjeda.

“Duel protiv Glasinca smoigrale bez jedne od najboljihigra~ica, ali je ostatak timapruìo odli~nu partiju, pa seizostanak Melihe Dàfi} i nijeosjetio”, rije~i su ~lanice prvogtima Larise Jusi}.U srijedu (ju~er) je na raspore-

du bila ~etvrtfinalna utakmicaKupa Bosne i Hercegovine, aBiha}-Preminger je gostovaona Palama kod ekipe Jahorine.Izvje{taj s ove utakmice

donosimo u idu}em broju 037Plus novina.Ekipa je odli~nim igrama uposljednjih nekoliko utakmicaosigurala plasman na petupoziciju, a raspored u drugomdijelu prvenstva pruà mogu-}nost za napredak. U nastavku

premijerliga{kog takmi~enjaslijedi gostovanje kodlidera na tabeli Jedinstva izBr~kog.

Priredio: Muhamed SADIKOVI]

! U Prvoj rukometnoj ligi Federacije Bosne iHercegovine u vikendu iza nas igran je kraji{ki derbi.Krajina je u Gradskoj dvorani u Cazinu pobijedilaRukometni klub Biha} rezultatom 40:26. Najbolji ucazinskoj ekipi bio je Sulejmanovi} s osam golova, dok

je Curi} pogodio deset puta za Bi{}ane.Prvo poluvrijeme je bilo izjedna~eno, pa je i zavr{enorezultatom 16:16. Ekipa iz Cazina u drugom dijeluutakmice do{la je do velike rezultatske prednosti.Iskustvo i duà klupa bili su presudni faktori i u ovojutakmici

Bi{}ani }e ove godine ~uvati prvoliga{ki status, dok Krajina pretendira na gornji dio tabele, iako mom~ad

jo{ nije spremna za sami vrh. U idu}em kolu Krajinagostuje u @ep~u, dok Bi{}ani do~ekuju zeni~ki êlik.Rukometa{ice iz Biha}a poraène su od bugojanskeIskre 32:29. Neizvjesna utakmica, ipak je oti{la nastranu doma}e ekipe. Najbolje u biha}kom timu bilesu Azra Ba{anovi} i Lejla Ibradì}. @enski rukometniklub Biha} je na osmoj poziciji, a u idu}em kolu uBiha} stiè Krivaja iz Zavidovi}a.

Vikend pod obru~ima

Pobjeda biha}kih ko{arka{a

Premijer liga BiH u ènskoj odbojci

Bi{}ankama ~etvrti ovosezonski trijumf Tabela ènske odbojka{ke Premijer lige

1. Jedinstvo 9 8 1 25:3 24

2. Jahorina 9 8 1 25:11 223. Kula G 9 7 2 23:9 214. Radnik 9 5 4 21:18 165. Biha} - Preminger 9 4 5 15:17 13

6. Hercegovac 9 4 5 15:18 127. Gacko 9 4 5 15:19 12

8. Tuzla 9 3 6 14:22 89. Bosna 9 2 7 11:21 7

10. Glasinac 9 0 9 1:27 0

! U drugom kolu A1 ko{arka{ke lige Bi{}ani subili bolji od Orlovika iz @ep~a rezultatom 73:66.

Maksimalni anga`man svih igra~a i respektabilnaposjeta utakmici, odredili su kona~ni ishod

! Biha}-Preminger je u subotu u dvorani Luke bio bolji od Glasinca smaksimalnih 3:0 po setovima 25:16, 25:18, 25:12. Biha}kim

odbojka{icama ovo je tre}a uzastopna pobjeda, a serijom dobrih igarana{le su svoje mjesto u sredini tabele

Rezultati 9. kola:Biha}-Preminger - Gla-

sinac 3:0, Jedinstvo -

Bosna 3:0, Hercego- vac - Kula 0:3, Radnik

- Jahorina 2:3, Tuzla -

Gacko 3:2.

Parovi 10. kola:Jedinstvo - Biha}-

Preminger, Hercegovac

- Jahorina, Radnik -

Gacko, Glasinac - Kula,

Tuzla - Bosna.

Rukometni vikend iza nas

Kraji{ki derbipripaoCazinjanima! Krajina je u Gradskoj dvorani u

Cazinu pobijedila Rukometni klub Biha}rezultatom 40:26. Rukometa{ice izBiha}a poraène su od bugojanskeIskre 32:29.

8/6/2019 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]


! U uzvratnoj posjeti lovcimaLova~kog dru{tva Biha} nedavno suboravili lovci Lova~kog dru{tva“Panononija” iz Ba~ke Topole u

Vojvodini. Konkretno radilo se olovcima iz “Orahove” koji su do

sada imali najvi{e sre}e u lovu nadivlje svinje. Naime, u pretpro{lu

subotu doma}ini i gosti lovili su u

najju`nijem dijelu biha}kog lovi{tana lokalitetu Cvjetni}a kod MartinBroda. Tog dana odstrijeljena jesamo jedna lisica. Drugog dana lovaorganiziranog za goste iz Ba~keTopole u izdvojenom lovi{tu u

Bosanskim Doljanima bilo je mnogo vi{e sre}e. U samo jednom dvosa-

tnom pogonu gosti i doma}ini zaje-

dno su odstrijelili sedam divljihsvinja te{kih izme|u 70 i 160 kilo-grama. Nakon lova doma}ini i gostiuz neizostavno druènje najavili sunove susrete i gostovanja koja bimogla rezultirati konkretnijom

suradnjom na planu gazdovanjalovi{tima u oba lova~ka dru{tva.

H. ALIJAGI]

Uspje{an lov u DoljanimaLova~ko dru{tvo Biha}

! U organizaciji KUD-a“Grme~” u petak i subotu jeodràna 3. regionalna smotrahorskog stvarala{tva uBosanskoj Krupi. Prvu no}nastupili su, osim doma}ina,

horovi iz Biha}a i VelikeKladu{e, a druge ve~eri horovi

iz Slovenije, Hrvatske i Srbije.Pokrovitelji manifestacije bilisu: Op}ina Bosanska Krupa,Mi i t t b j

Fondacija za muzi~ke, scenskei filmske umjetnosti Sarajevo,Ministarstvo kulture i sportaFBiH, te Ministarstvo civilnihposlova BiH.Zanimljivo je i to {to su svi go-

stuju}i horovi iz regiona imaliobavezu da, izme|u ostalih,

izvedu i jednu bosanskoherce-gova~ku kompoziciju. Publikau prepunoj sali Doma kulture,t j ih til d { lj

! Subota ve~e je bila rezervisana za Kino Una gdje smo mogli vid- jeti ne{to {to nije uobi~ajno za na{ grad.Glamur, dobra zabava iu~enje novih tehnika {i{anja sve na jednom mjestu. Povod tome

je bila zavr{na revija frizerske akademije. Glavna i odgovorna i zapostojanje akademije i za organizaciju ove glamurozne no}i jepoznata biha}ka frizerka Mahira Alagi}. Na ovoj modnoj revijisvoj rad su predstavile ~etiri polaznice akademije iz zadnje ge-neracija polaznika u ovom ciklusu.Iako su polaznice imale tremu, bile su svjesne da su postigle korak

dalje za svoju budu}nost.Pored polaznica akademije u~e{}e u ovojmodnoj reviji uzeli su i frizeri: Vladimir Verga{ iz Beograda,Kristina Petrovi} iz Slovenije i Sanela Ru`ni} iz Biha}a.Mnogo lijepih djevojka i nekoliko mladi}a pro{etali su pistom.

Njihov izgled je bio besprijekoran i nesvakodnevan.Motiv organiziranja revije je druènje i prezentacija znanja i mo-

dernih trendova u ovoj bran{i. U subotnjoj no}i frizeri su uspjelina tren pribliìti na{em gradu visoku modu i glamur. A.K.

Regionalna smotra horskog stvarala{tvaBosanska Krupa

Zavr{na revija frizerske akademije

! Fali nam iskrenosti. Priznajmo. Iskrenosti

prema samima sebi a pogotovo prema drugima.

Gdje je sad ona odgajateljska pri~a da ako do-

bro u~i{ ima}e{ najbolju curu u {koli? Najbolja

cura u mojoj {koli ljubovala je sa u~enicima kojisu bjeàli sa ~asova, zvonili 15 minuta prije kraja

~asa, stavljali mrtvog goluba iznad table na ~asu

srpsko-hrvatskog jezika. I ta najbolja cura udala

se iz tre}eg razreda. Pa nije ni do~ekala da mi

dobri momci zavr{imo {kolu. Eto.

Kasnije smo porasli i onda po~eli lagati sami

sebe a sa posebnim gu{tom i oko sebe.

Nikad ne nosim duga~ke ga}e, uzviknu}e

pubertetlija ili adolescent na nekom generaci-

jskom partiju, dok mu noge izgledaju kao drvene

proteze, a guzica kao da se usrao, od frotirnog

donjeg dijela pidàme ispod. Dodu{e ne nosimni ja ali kao da je koga sad to vi{e briga osim

mene koji barem tre}inu godine {mrcam i de-

veram sa sinusima jer se prehladim dok mi vje-

tar jednom pomiluje krsta. A "nisam" ih ni ja

nosio u tim godinama.

Nije bretela od grudnjaka pukla kad je krenula

na fe{tu, ve} se otrgnula pet dana prije, samo

lak{e je svezati ~vor na njoj nego je u{iti. I onda

se otrgnu ba{ kad se izuvala pred ku}om, valjdaod svima poznatog zakona fizike da je gravitaci-

ja zeznuta stvar koja }e povu}i prema zemlji sve

{to nije dovoljno ~vrsto ili u~vr{}eno.

Laèmo se i u dàmiji. Pa ne izderu se ~arape

svaki put od kamen~i}a u cipeli, ve} brate mili

lijen si ih u{iti, obuje{ izderane pa se na dùmi

pravda{ kako se ba{ izdera{e dok si ùrio jer te

{ef pustio samo da klanja{ a ima{ ina~e posla

petkom. Ljeti se ne znoji{ i nema{ problema stim, dok ti je majica ispod pazuha oslikana zno-

jem kao karta BiH uredno podijeljena naentitete. Ali, ne znoji{ se. Ili u najgorem slu~aju

to je majica od starog u kojoj je jutros iscijepao

10 metara drva. Hajmo biti iskreni.

Nigdje se vi{e tema ne obradi nego na dènaza-

ma i svi su bili dobri do te mjere sa nesretnim

rahmetlijom da su utrkuju ko }e dati "ljep{i"

kompliment u stilu "lijep kao glumac", "kao da je

zaspao" "Pa kako? Ja ga ju~e vidio pita kad

}emo piti kahvu".... Iskreno, i psiholozi su rekli

da je ta solidarnost vi{e "radovanje" {to taj "fini

glumac" nisi ti. I svi se utrkuju da prenesu lo{u vijest sretni da nije njihova.

Eto nekako, jedino u politici se ne laèmo.

Mislim kod nas u BiH. Nema se tu {ta lagati. Oni

koji imaju platu po osam, deset hiljada maraka

ne kaù da imaju 400. Mustafa Mujezinovi} nekaè da }e do}i u Gora`de u poplavljena

podru~ja, ve} kaè da ne}e do}i jer {ta }e on

protiv tolike vode?

Vaktile se govorilo da je bitnije da si podoban

nego sposoban, ili se to jo{ govori, ne znam ni

ja vi{e. I gdje je tu la` ?Dakle, politi~ari su nam danas i najiskreniji. Ne

veù bretele od grudnjaka jer prkose zakonima

fizike, ne nose duga~ke ga}e jer im nikad ne

pu{e preko guzice, ne znoje iz istog razloga iz

kojeg im i ne pu{e. Samo mi trebamo malo vi{e

iskrenosti da bi se i manje znojili i hodali manje

izderanih ~arapa. Ako te i ùlja kamen~i} u

cipeli, reci u kojoj te ulja i istresi ga.

Hajmo iskreno...

Ko koga ovdje laè?

Kenan ALAGI]

Glamurozna subotnjano} u Biha}u

! Red humora - red aplauza, tako bi senajlak{e mogao opisati nastup Antikulturnogteatra “Alija Sirotanovi}” koji je pro{le sed-mice svojom stand up komedijom nasmijavaoposjetioce kluba Santos u Biha}u.“Index”, “Cyber Mito (bekrijo)”, “biro za neza-

po{ljavanje”, “veseli konkurs”, “kviz za izbje-glice”, samo je dio s bogatog humoristi~kogmenija koji su posluìli publici. Sve jeza~injeno hitovima doma}e muzike, naravnotekstualno prilago|enim ovom satiri~no -kriti~kom scenskom nastupu.

Moè se re}i da je to bilo ve~e satire gledanoo~ima mladih humorista, ali ako se zagrebe popovr{ini to je preslikana, dodu{e, samo malokarikirana slika stvarnosti zemlje u kojojìvimo. Smijali smo se, mada bi se moglo iplakati, “Biro za nezapo{ljavanje” je potpunoìvotna pri~a prenesena u stend up ske~.Poenta je, poga|ate, u tome da je dobitiposao nemogu}a misija i to naro~ito za onekoji su kvalifikovani i prekvalifikovani, govore{est stranih jezika... - [ta, ne govori{ espera-nto. A, ào mi je! - Ali govorim {est svjetskih jezika! - Nama treba neko ko govori esperanto- dio je dijaloga iz pomenutog ske~a... A izme|u “ta~aka” - muzika i pokoja reklama!Kao na televiziji. Pjevalo se cyber Mito (bekri-

jo), pjevali hit pjeva~a Lonac Dènarevi}a...Stand up-ovci iz AKT Alija Sirotanovi} za svakinastup prirede druga~ije ske~eve i cijelomprogramu daju druga~iji naziv. B. BAIER

Stand up u Santosu Antikulturni teatar “Alija Sirotanovi}”

037 Plus [broj 42, 9.12.2010]

Documents

Transcript of 037 Plus [broj 42, 9.12.2010]