POPULACIJA I UZORAK UISTRAŽIVANJU

• U istraživanju su najčešće susrećemo samasovnim pojavama

• Istraživanja se bave fenomenima koji suzastupljeni u brojnim populacijama sa mnogomodaliteta

• Populacija ????????????????• Populacija se najčešće definiše kao skup jedinki

jedne srodne (homogene) grupe entiteta• Populacije se konstituišu po veoma raznovrsnim

kriterijima:• Pol• Uzrast• Kategorija• Porijeklo ...

• Veliki broj članova populacija i veliki broj relevantnihvarijabli u njima iziskuju poseban istraživački pristup

Drugim riječima• Istraživanja unutar populacija zahtijevaju specifičan

metod rada• Metod mora omogućiti da se dođe do pouzdanih

podataka o svojstvima populacije:• U realnim uslovima• Sa raspoloživim materijalnim sredstvima i• U ograničenom vremenskom intervalu

Logično• Najpreciznije i najpouzdanije informacije o populaciji

se dobiju istraživanjem cjelokupne populacije

• Takva procedura zahtijeva obimnost i složenost• Potrebno je uključiti veliki broj instruiranih

istraživača i utrošiti značajna materijalnasredstva

• problem novac • Metod koji se koristi u većini istraživanja

masovnih pojava u svim naučnim oblastimazove se metod uzorka

• Metod uzorka podrazumijeva izdvajanje iistraživačko tretiranje samo dijela (pojediničlanovi) populacije

• Označavaju se kao uzorak populacije ili uzorakispitanika

• Metod uzorka omogućava donošenjeaproksimativnih zaključaka o populaciji

• Ali • Brojna istraživanja i teorija vjerovatnoće

omogućavaju da se sa priličnom sigurnošćumogu vršiti naučna zaključivanja i uopćavanja opopulaciji na osnovu informacija dobivenihanalizom uzorka

Idealno• Za potpuno i apsolutno pouzdano sagledavanje

masovne pojave neophodno je obuhvatiti svenjene pojave

• Pojedinačni elementi koji čine populaciju zovuse elementi ili jedinice skupa

• U praksi izbor jedinica nije jednostavan posao• Raznovrsnost istraživačkih problema

komplikuju pitanje osnovnog skupa• Formiranje osnovnog skupa zavisi od:

– Prirode pojave– Ciljeva istraživanja– Raspoloživih mogućnosti posmatranja

• Formiranje osnovnog skupa zavisi odmetodoloških zahtijeva

• Njihovo (ne)zadovoljenje rezultira (ne)uspjehomistraživanja

• Zato osnovni skup mora biti:– Homogen u pogledu konstitutivnih atributa i– Diferenciran s obzirom na posmatrane odlike

• Skup je homogen ako jedinice koje ga činepokazuju samo razlike u pogledu ispitivanihodlika

• Da bi mnoštvo elemenata skupa činilopopulaciju moraju posjedovati bar jednuzajedničku karakteristiku (odliku)

• Npr., studenti Mostara se razlikuju po mnogimosobinama (pol, nacionalnost, dob, vrstafakulteta, godina studija,...)

• Međutim, oni predstavljaju populaciju• Jer imaju rodni pojam – da su studenti Mostara• Redovni studenti Nastavničkog fakulteta čine

homogeniji skup• Jer posjeduju veći broj zajedničkih odlika• Kada elementi nemaju zajedničkih

karakteristika, ne mogu činiti populaciju• Međutim, u praksi se često susreću skupovi čiji

je stepen homogenosti mali• Jer parametri čiji se varijabilitet ispituje, odabiru

s obzirom na praktične ciljeve istraživanja

• Npr. Učesnici gradske trke “Trčanjem dozdravlja” su i penzioneri i djeca

• Iako se ove dvije grupe znatno razlikuju onečine osnovni metodološki skup učesnika trke

• Zato, se za homogenost populacije kaže da jerelativna

• Ipak,• Razlike koje se javljaju ne bi trebalo da budu od

bitnog značaja za istraživanu pojavu, jer• U tom slučaju čitavo istraživanje bi bilo

besmisleno

• Jedinice koje čine osnovni skup moraju bitiistovrsne

• Ali nisu istovjetne• Istovjetni elementi nisu predmet naučnog

posmatranja i istraživanja• Ispitivanje jednog takvog elementa može pružiti

informacije o svim ostalim• Istovrsne jedinice međusobno se razlikuju po

izvjesnim odlikama• Pored homogenosti odlika skupa je i

diferenciranost

• Npr., skup gradkog stanovništva je homogen• Čine ga istovrsne jedinice• Stanovnici koji žive u gradu• Međutim, razlikuju se po mnogo čemu:

• Polu• Starosti• Zanimanju• Ekonomskom statusu• Nacionalnosti, ...

• Zato se za ovaj skup kaže da je diferenciran• Svrha istraživanja jeste ispitivanje

deferenciranosti ispoljenih odlika i njihovokvantitativno određenje

• Odlike po kojima se jedinice razlikuju nazivaju seobilježja skupa

• Neka su jednostavna i• Oštro se diferenciraju u određeni broj modaliteta

(obilježje tipa pola ili bračno stanje)• Druga su složenija• I sadrže niz modaliteta između kojih je često veoma

teško povući granicu• Npr., vrsta sporta, mjesto u timu, uzrok poraza, ...• Prije proučavanja populacije neophodno ju je

definisati:– Prostorno– Vremenski– Pojmovno (sadržinski i semantički)

• Prostorno definisanje – odrediti prostor(teritoriju) na koji se odnose, ili kojem pripadajuistraživane jedinice skupa

• Vremensko definisanje – odrediti moment ilihronološko razdoblje u kojem će se obuhvatitisve jedinice skupa

• Prema vremenskoj ograničenosti skupovi semogu podijeliti na konačne i beskonačne

• Sadržinsko definisanje zahtijeva određenaobilježja koje mora imati svaka jedinica da bibila uključena u skup

• Npr., pri posmatranju vrhunskih sportista morase definisati pojam vrhunskog sportiste, ili

• Pri posmatranju elemenata nogometne igre

• Mora se precizirati o kojim elementima je riječ:– Tehnika– Taktika– Fizička sprema, ...

Ponovo• Tačne i najpotpunije informacije o odlikama

populacije daju statistički popisi svih jedinica nakojima se posmatrana poljava ispoljava

• Ovakvi popisi:• Iziskuju znatne troškove, pogotovo kod velikih skupova• Često nisu mogući• Neprimjenjivi su na neograničene skupove

• Nekad su i besmisleni

• Npr., kad se pribavljanjem podataka statističkejedinice uništavaju – ispitivanje vijeka trajanja sportskeopreme

• Rješavanju ovih problema značajan doprinos dala jestatistika

• Omogućila je da se popisi:• Kombinuju• I zamjenjuju statističkim zaključivanjem• A zaključci se denose na osnovu posmatranja jednog

reprezentativnog dijela tog skupa• Takav način pribavljanja informacija:

• Štedi vrijeme, napore i troškove,• Daje rezultate koji su često dovoljni za izučavanje posmatrane pojave

Dakle• Dio skupa na osnovu kojeg se donose zaključci o

izvjesnim karakteristikama populacije zove seUZORAK

• Analizom uzorka prikupljaju se informacije o njegovimodlikama i pripisuju se cijelom skupu

• To znači da se vrši uopćavanje rezultatadobivenih analizom uzorka

• Ovakve informacije sadržavaju manje ili većegreške

• Međutim, napredak statističke teorije omogućioje i procjenu ovih grešaka

• Nivo preciznosti (stepen tačnosti) označava seterminom nivo značajnosti ili stepenpouzdanosti

• Time primjena metode uzorka u istraživanjuparametara populacije daje veću pouzdanost

• Krajnji cilj je dobiti reprezenatativni uzorak –onaj koji posjeduje najviše obilježja populacije

• Da bi statistički zaključak bio prihvatljiv morabiti zadovoljeno:– Uzorak je reprezenatativan za skup– Pouzdanost zaključka se može ocijeniti na

odgovarajući način• Brojne su metode izbora uzorka, njihovog

posmatranja i ocjenjivanja• One obezbjeđuju:• Reprezentativnost uzorka• Ispravnost ocjene• Mogućnost određivanja pouzdanosti ocjene

• Postoje dvije kategorije uzoraka:• Uzorak entiteta – odnosi se na subjekte (ispitanici,

lica, jedinke), i• Uzorak varijabli – odnosi se na obilježja (parametre)

koje u izvjesnom stepenu posjeduju subjekti uzoraka• Razlikujemo:• Jednostavan slučajan uzorak• Kontrolisane uzorke• Stratifikovane uzorke• Grupne uzorke• Sistemske uzorke• Hotimične uzorkeAliOni nisu naš cilj