POSLOVNE FINANSIJEPOSLOVNE FINANSIJE

Doc. Dr.Nezir HuseinspahiDoc. Dr.Nezir HuseinspahiUNIVERZITET U TRAVNIKU UNIVERZITET U TRAVNIKU -- FAKULTET ZA FAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJEMENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJE

AgendaAgenda Uvod u poslovne finansije;Uvod u poslovne finansije; Predmet, ciljevi i zadaci poslovnih finansija;Predmet, ciljevi i zadaci poslovnih finansija; Finansijska analiza;Finansijska analiza; Mjerenje i procijena rezultata u uslovima rizika;Mjerenje i procijena rezultata u uslovima rizika; Analiza finansijske ravnotee;Analiza finansijske ravnotee; Planiranje, budetiranje i kontrola;Planiranje, budetiranje i kontrola; Upravljanje neto obrtnim kapitalom;Upravljanje neto obrtnim kapitalom; Upravljanje gotovinom;Upravljanje gotovinom; Upravljanje gotovinom;Upravljanje gotovinom; Upravljanje potraivanjima od kupaca;Upravljanje potraivanjima od kupaca; Upravljanje zalihama;Upravljanje zalihama; Finansijski aspekti planiranja i rangiranja investicionih Finansijski aspekti planiranja i rangiranja investicionih

projekata;projekata; Oblici finansiranja;Oblici finansiranja; Cijena kapitala;Cijena kapitala;

Izvor:Izvor: Prezentacija prema Prezentacija prema Gligori V.B. (2008), Poslovne finansije, Panevropski univerzite Apeiron, pp. 3.-281.

OBLASTI IZLAGANJA

I DIO : FINANSIJSKA ANALIZA I BUDETIRANJE

II DIO : FINANSIJSKO UPRAVLJANJE OBRTNIM SREDSTVIMA

III DIO : UPRAVLJANJE INVESTICIJAMA IV DIO : IZVORI FINANSIRANJA

SREDSTAVA

Izvor:Izvor: Prezentacija prema Prezentacija prema Gligori V.B. (2008), Poslovne finansije, Panevropski univerzite Apeiron, pp. 3.-281.

Literatura

Obavezna literatura: Gligori Vujnovi Bogdana

(2008), Poslovne finansije, Panevropski univerzite Apeiron, pp. 3.-281.pp. 3.-281.

Dopunska literatura: Damodaran, A. (2001),

Korporativne finansije - teorija i praksa, pp. 1.- 969.

I DIO: FINANSIJSKA ANALIZA I BUDETIRANJEANALIZA I BUDETIRANJE

UVOD U POSLOVNE UVOD U POSLOVNE FINANSIJE

ta su poslovne finansije?

Poslovne finansije, sa makroekonomskog Poslovne finansije, sa makroekonomskog aspekta, predstavljaju podsistem ukupnog aspekta, predstavljaju podsistem ukupnog finansijskog sistema zemlje.finansijskog sistema zemlje. Finansijski Finansijski sistem je podsistem privrednog sistema sistem je podsistem privrednog sistema koji se bavi prikupljanjem sredstava i koji se bavi prikupljanjem sredstava i investiranjem, odnosno posredovanjem investiranjem, odnosno posredovanjem izmeu suficitnih (tedia) i deficitnih izmeu suficitnih (tedia) i deficitnih (investitora) ekonomskih jedinica. Od (investitora) ekonomskih jedinica. Od (investitora) ekonomskih jedinica. Od (investitora) ekonomskih jedinica. Od efikasnosti finansijskog sistema zavisi efikasnosti finansijskog sistema zavisi funkcionalnost privrednog sistema, funkcionalnost privrednog sistema, odnosno opstanak, rast i razvoj nacionalne odnosno opstanak, rast i razvoj nacionalne ekonomije.ekonomije.

Struktura finansijskog sistemaStruktura finansijskog sistema

monetarno kreditni sistem, bankarski sistem (bankarske

finansije), fiskalni sistem (javne finansije),

poslovno finansijski sistem (poslovne poslovno finansijski sistem (poslovne finansije),

sistem finansijskih trita i

sistem finansijskog osiguranja

Ciljevi finansijskog upravljanjaCiljevi finansijskog upravljanja

Osnovni ciljevi finansijskog upravljanja su izraeni Osnovni ciljevi finansijskog upravljanja su izraeni u zahtjevima za maksimiziranjem rentabilnosti uz u zahtjevima za maksimiziranjem rentabilnosti uz istovremeno odravanje odgovarajueg stepena istovremeno odravanje odgovarajueg stepena likvidnosti. Pored navedenih osnovnih ciljeva, likvidnosti. Pored navedenih osnovnih ciljeva, interes finansijskog menadmenta je da osigura:interes finansijskog menadmenta je da osigura:

solventnost,solventnost, sigurnost i stabilnost finansiranja,sigurnost i stabilnost finansiranja, fleksibilnost finansiranja,fleksibilnost finansiranja, upravljanje rizikom finansiranja,upravljanje rizikom finansiranja, povoljnost finansijske situacije, tepovoljnost finansijske situacije, te finansijsku nezavisnost.finansijsku nezavisnost.

Naelo rentabilnostiNaelo rentabilnosti

Naelo rentabilnosti oznaava sposobnost Naelo rentabilnosti oznaava sposobnost zaraivanja, tj. sposobnost da se to zaraivanja, tj. sposobnost da se to manjim ulaganjima ostvari to bolji manjim ulaganjima ostvari to bolji finansijski rezultat. Problem racionalnog finansijski rezultat. Problem racionalnog koritenja sredstava u procesu rada je koritenja sredstava u procesu rada je koritenja sredstava u procesu rada je koritenja sredstava u procesu rada je centralni problem ekonomije poslovanja. centralni problem ekonomije poslovanja. Racionalnost u koritenju sredstava Racionalnost u koritenju sredstava izraava se stepenom efikasnosti, izraava se stepenom efikasnosti, tj.sposobnou da se sa to manjim tj.sposobnou da se sa to manjim uloenim sredstvima ostvare to vei efekti uloenim sredstvima ostvare to vei efekti poslovanja.poslovanja.

Naelo rentabilnostiNaelo rentabilnosti Rentabilnost se moe kvantifikovati na Rentabilnost se moe kvantifikovati na

razliite naine:razliite naine:(1) Rentabilnost ukupno uloenih (1) Rentabilnost ukupno uloenih

sredstava = neto dobit / visina sredstava = neto dobit / visina investicije,investicije,

(2) Rentabilnost sredstava = neto dobit / (2) Rentabilnost sredstava = neto dobit / (2) Rentabilnost sredstava = neto dobit / (2) Rentabilnost sredstava = neto dobit / kapital.kapital.

((3) Rentabilnost vlastitih sredstava = neto 3) Rentabilnost vlastitih sredstava = neto dobit / vlastiti kapitaldobit / vlastiti kapital

(4) Rentabilnost prometa = neto dobit / (4) Rentabilnost prometa = neto dobit / ukupni prihodiukupni prihodi

Prag rentabilnosti kao kriti na Prag rentabilnosti kao kriti na taka poslovanjataka poslovanja

Prag rentabilnosti je kritina taka Prag rentabilnosti je kritina taka poslovanja kada prestaje rad sa poslovanja kada prestaje rad sa gubitkom i poinje se ostarivati gubitkom i poinje se ostarivati dobit. Ispod tog stepena iskoritenja dobit. Ispod tog stepena iskoritenja kapaciteta preduzee ne bi trebalo kapaciteta preduzee ne bi trebalo kapaciteta preduzee ne bi trebalo kapaciteta preduzee ne bi trebalo ii, jer bi poslovalo sa gubitkom zbog ii, jer bi poslovalo sa gubitkom zbog negativnog uticaja fiksnih trokova.negativnog uticaja fiksnih trokova.

Analiza rentabilnostiAnaliza rentabilnosti

Raunanje praga rentabilnostiRaunanje praga rentabilnosti

Algebarska formula za raunanje praga Algebarska formula za raunanje praga rentabilnosti glasi:rentabilnosti glasi:

TR = FT / (cTR = FT / (c-- VT)VT)pri emu je:pri emu je: pri emu je:pri emu je:

TR = taka rentabiliteta,TR = taka rentabiliteta, FT = fiksni trokovi proizvoda,FT = fiksni trokovi proizvoda, c = cijena svakog pojedinanog c = cijena svakog pojedinanog

proizvoda koji je prodat,proizvoda koji je prodat, VT = varijabilni trokovi pojedinog VT = varijabilni trokovi pojedinog

proizvoda koji je prodat.proizvoda koji je prodat.

Raunjanja praga rentabilnostiRaunjanja praga rentabilnosti

Primjer: Planirana prodajna cijena Primjer: Planirana prodajna cijena proizvoda X je 15 KM. Uz poznate direktne proizvoda X je 15 KM. Uz poznate direktne trokove po jedinici proizvoda od 5 KM i trokove po jedinici proizvoda od 5 KM i ukupne fiksne trokove proizvodnje od ukupne fiksne trokove proizvodnje od 1000 KM, potrebno je odrediti proizvodnju 1000 KM, potrebno je odrediti proizvodnju kojom se dostie breikivn taka kojom se dostie breikivn taka kojom se dostie breikivn taka kojom se dostie breikivn taka rentabilnosti, odnosno preduzee ne rentabilnosti, odnosno preduzee ne ostvaruje dobit, niti ima gubitak.ostvaruje dobit, niti ima gubitak.

TR = 1000 (15 TR = 1000 (15 -- 5) = 1005) = 100 Znai, potrebno je proizvesti 100 kom Znai, potrebno je proizvesti 100 kom

proizvoda X, da bi se pokrili trokovi proizvoda X, da bi se pokrili trokovi proizvodnje.proizvodnje.

Naelo likvidnostiLikvidnost je sposobnost blagovremenog izvravanja dospjelih obaveza u odgovarajuim sredstvima plaanja. Ona oznaava protonost, odnosno sposobnost cirkulacije imovine (prije svega obrtnih sredstava). Ukoliko imovina sporo tee, preduzee je nelikvidno.preduzee je nelikvidno.U likvidna sredstva spadaju gotov novac i gotovinski ekvivalenti. Gotovinski ekvivalenti su kratkorona, visokolikvidna ulaganja koja se mogu brzo konvertovati u poznate iznose gotovine, uz beznaajan rizik od promjene vrijednosti.

Izloenost riziku

Preduzee je izloeno riziku likvidnosti u sluaju:- avansiranja robe ili usluga,- izostanka oekivanog priliva,- preusmjeravanja poslovnih sredstava - preusmjeravanja poslovnih sredstava za druge namjene,- pretjeranog gomilanja zaliha (najee zbog povoljnosti velikih narudbi),- rone neusklaenosti aktive i pasive, itd.

Premotovanje nelikvidnost

Rizik nelikvidnosti se moe premostiti:

1.pozajmljivanjem tuih sredstava,2.emitovanjem hartija od vrijednosti,3.prodajom aktive,3.prodajom aktive,4.prolongiranjem rokova kod

povjerioca,5.skraivanjem rokova naplate,6.partnerskim odnosima,7. transakcijama sa finansijskim

derivatima, i sl.

Naelo solventnosti

Naelo solventnosti podrazumijeva sposobnost plaanja svih obaveza u roku njihovog dospijea.

Keoficijent solventnosti se utvruje stavljanjem u odnos raspoloivog novca i dospjelih obaveza

Preduzee je solventno ako je koeficijent jednak Preduzee je solventno ako je koeficijent jednak ili vei od jedan. Usljed neplaanja prispjelih obaveza, insolventnost se prenosi lanano na druga preduzea i moe zahvatiti cijelu privredu.

Naelo likvidnosti i naelo solventnosti su meusobno uslovljeni. Likvidnost uslovljava solventnost i obrnuto, solventnost uslovljava likvidnost.

Neelo sigurnosti finansiranja

Ovo naelo se zalae za finansiranje onih poslova iji je najmanji stepen rizika da e se uloeni novac sigurno vratiti. vratiti.

Rizik se moe smanjiti minimiziranjem trokova finansiranja (kamate) i amortizacije, a jaanjem vlastitih izvora finansiranja.

Naelo stabilnosti finansiranja Naelo stabilnosti finansiranja treba da Naelo stabilnosti finansiranja treba da

omogui preduzeu prostu reprodukciju iz omogui preduzeu prostu reprodukciju iz sopstvenih izvora, a proirenu (razvoj) iz sopstvenih izvora, a proirenu (razvoj) iz pozajmljenih. Pri ovome je vano da se pozajmljenih. Pri ovome je vano da se preduzee kontinuirano brine o jaanju preduzee kontinuirano brine o jaanju vlastitog kapitala. vlastitog kapitala. Stabilnost finansiranja se mjeri Stabilnost finansiranja se mjeri Stabilnost finansiranja se mjeri Stabilnost finansiranja se mjeri koeficijentom stabilnosti, koji se dobije koeficijentom stabilnosti, koji se dobije dijeljenjem dugorone imovine i dugoronih dijeljenjem dugorone imovine i dugoronih izvora. Koeficijent stabilnosti manji od izvora. Koeficijent stabilnosti manji od jedan je poeljan za preduzee, jer jedan je poeljan za preduzee, jer odrava solventnost, obzirom da je odrava solventnost, obzirom da je dugorona finansijska ravnotea u bilansu dugorona finansijska ravnotea u bilansu pomjerena prema dugoronim izvorima.pomjerena prema dugoronim izvorima.

Naelo fleksibilnostiNaelo fleksibilnosti

Naelo fleksibilnosti zahtijeva da se Naelo fleksibilnosti zahtijeva da se preduzee prilagoava razliitim preduzee prilagoava razliitim uslovima finansiranja. Preduzee uslovima finansiranja. Preduzee treba da razvije sposobnost treba da razvije sposobnost pribavljanja dodatnog novca iz pribavljanja dodatnog novca iz pribavljanja dodatnog novca iz pribavljanja dodatnog novca iz sopstvenih i tuih izvora finansiranja. sopstvenih i tuih izvora finansiranja. Ako se na tritu smanje kamatne Ako se na tritu smanje kamatne stope i prethodno uzeti krediti stope i prethodno uzeti krediti postanu skupi, preduzee treba da postanu skupi, preduzee treba da iznae mogunost prijevremene iznae mogunost prijevremene otplate duga.otplate duga.

Naelo rizika finansiranjaNaelo rizika finansiranja

Naelo rizika finansiranja Naelo rizika finansiranja manifestuje se, uglavnom, kroz manifestuje se, uglavnom, kroz rizik ostvarenja negativnog rizik ostvarenja negativnog finansijskog rezultata zbog pada finansijskog rezultata zbog pada proizvodnje, prodaje i prodajnih proizvodnje, prodaje i prodajnih proizvodnje, prodaje i prodajnih proizvodnje, prodaje i prodajnih cijena. Uzroke rizika treba traiti cijena. Uzroke rizika treba traiti u faktorima koji utiu na svaku u faktorima koji utiu na svaku varijablu.varijablu.

Naelo povoljne finansijske situacijeNaelo povoljne finansijske situacije

Ovo naelo je vano zbog ocjenjivanja boniteta i atraktivnosti ulaganja u preduzee. Preduzee, u koje se vri ulaganje, ima veu mogunost za rast i razvoj. Interes preduzea je da u javnosti stvori preduzea je da u javnosti stvori povoljnu sliku finansiranja.

Najvaniji podaci koji o tome govore su: struktura kapitala (vlasnitva), finansijska ravnotea, stepen zaduenosti i dr.

Naelo nezavisnosti (finansijske slobode)

Naelo nezavisnosti zahtijeva nezavisnost preduzea u finansiranju. Ukoliko preduzee rast podrava vlastitim sredstvima, onda kaemo da ono ima finansijsku kaemo da ono ima finansijsku samostalnost (finansijsku slobodu).

U protivnom, preduzee je prinueno da koristi tua sredstva, to umanjuje njegovu finansijsku samostalnost.

GLAVA II

FINANSIJSKA ANALIZAFINANSIJSKA ANALIZA

Raunovodstvo kao izvor informacija

Raunovodstvene informacije slue kao osnova za donoenje poslovnih odluka. Shodno tome, raunovodstvena funkcija je raunovodstvena funkcija je odgovorna za davanje kvalitetnih informacija za potrebe stratekog, taktikog i operativnog odluivanja.

Raunovodstvo kao izvor informacija

Usvajanjem Meunarodnih standarda finansijskog izvjetavanja, dotadanju ulogu raunovodstva u prikupljanju poslovne dokumetacije, kontrole evidentiranja i poslovnog izvjetavanja potiskuje upravljaka uloga. Istovremeno se poveava znaaj finansijskog raunovodstva koje prua vrstu bazu finansijskog raunovodstva koje prua vrstu bazu podataka o istorijskim dogaajima za potrebe donoenja kvalitetnih odluka menadmenta.

Prema navedenom, raunovodstveni sistem objedinjuje dva meusobno povezana i uslovljena podsistema: podsistem finansijskog i podsistem upravlja kog ra unovodstva.

Informacije upravljakog raunovodstva

Informacije

Kvalitativne Kvantitativne

Narativni izvjetaji

Finansijske Nefinansijske

Racio-modeli Fizika metrika

Struktura bilansa uspjeha Bilans uspjeha, kao sastavni dio ukupnog seta

finansijskih izvjetaja, daje zbirni pregled prihoda, rashoda, dobitka i gubitka za dati raunovodstveni period.

Bilans uspjeha mjeri uspjenost organizacije sa etiri kljuna stanovita: (1) finansijskog, (2) kupaca, (3) internog poslovnog procesa i (4) uenja i rasta[1].

Poslovni rezultat u bilansu uspjeha se utvruje Poslovni rezultat u bilansu uspjeha se utvruje sueljavanjem rashoda jednog obraunskog perioda sa prihodima istog tog perioda na osnovu njihove direktne povezanosti. Ako se ekonomske koristi oekuju tokom narednih obraunskih perioda, rashodi se moraju priznati u obraunskom periodu u kojem se te ekonomske koristi oekuju.

Metodologije za klasifikaciju prihoda i rashoda su razliite. [1]C. Horngren, G. Foster i dr.: Osnove trokovnog raunovodstva, Udruenje raunovoa i revizora FbiH,1994. god. str. 550.

A. Poslovni prihodi i rashodiPrihodi iz redovne djelatnostiRashodi iz redovne djelatnostiOstali prihodiOstali rashodiDobit iz redovne djelatnosti (1+3-2-4)Gubitak iz redovne djelatnosti (2+4-1-3)B. Finansijski prihodi i rashodiFinansijski prihodiFinansijski rashodiDobit finansiranja (7-8)Gubitak finansiranja (8-7)V. Prihodi i rashodi od uskla enja vrijednosti stalne imovineV. Prihodi i rashodi od uskla enja vrijednosti stalne imovine13. Prihodi od usklaenja vrijednosti stalne imovine14. Rashodi od usklaenja vrijednosti stalne imovine15. Dobit od usklaenja (13-14)

16. Gubitak od usklaenja (14-13)G. Bruto rezultat 19. Bruto dobit (5+9+15-6-10-16)20. Bruto gubitak (6+10+16-5-9-15)D. Tekui i odloeni porez na dobit21. Rashodi tekuih i odloenih poreskih obaveza22. Prihodi tekuih i odloenih poreskih obaveza. Neto rezultat23. Neto dobit (19-21+22)24. Neto gubitak (20-22+21)

Ekonomski aspekti dobiti

Ostvarena dobit je dobar pokazatelj koji obezbjeuje praenje rezultata rada. Slui za uporeivanje postignutih rezultata sa rezultatima iz rezultata sa rezultatima iz prethodnog perioda, kao i sa ciljevima koji su postavljeni planom.

Ekonomski aspekti dobiti

U tom smislu razlikujemo:

dobit iz redovne djelatnosti,dobit finansiranja i dobit finansiranja i

dobit od usklaivanja.

Dobit iz redovne djelatnosti Najvaniji izvor u formiranju dobiti

preduzea ine prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga. Ako se iz ovih prihoda uspiju nadoknaditi materijalni trokovi poslovanja i amortizacija, obezbijeena je samo prosta reprodukcija preduzea.Pozitivna razlika izmeu ukupnih prihoda i Pozitivna razlika izmeu ukupnih prihoda i ukupnih rashoda po osnovu redovne djelatnosti ini dobit iz redovne djelatnosti preduzea. Ukoliko su, pak, ukupni rashodi vei od ukupnih prihoda, radi se o gubitku iz redovne djelatnosti.

Formiranje dobiti / gubitka iz redovne djelatnosti:A Ukupni prihodi redovne djelatnosti+ Prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga+ Ostali poslovni prihodi (prihodi od premija, subvencija,

dotacija) + Ostali prihodi (dobici od prodaje i ulaganja, smanjenja

obaveza, otpisi i sl.) +/- Promjena vrijednosti zaliha uinaka (zaliha got.

proizvoda i nedovrene proizvodnje) B Ukupni rashodi redovne djelatnosti B Ukupni rashodi redovne djelatnosti- Trokovi prodatih proizvoda, sirovina i materijala i energije - Trokovi zarada i ostali lini rashodi - Trokovi amortizacije - Ostali poslovni rashodi (trokovi proizvodnih usluga,

nematerijalni trokovi, trokovi rezervisanja i dr.) te - Ostali rashodi (manjkovi, gubici po osnovu

rashodovanja, prodaje, otpisa i dr.) C Dobit / gubitak iz redovne djelatnosti (A-B)

Donja taka dobiti i prelomna taka

Donja taka dobiti i prelomna taka

Na grafikonu je vidljivo da kod obima proizvodnje od x do y komada preduzee posluje sa gubitkom, jer nije u stanju da pokrije materijalne trokove i amortizaciju. Takav gubitak se naziva gubitak na supstanci.

Daljim poveanjem obima proizvodnje i prodaje preduzee ulazi u zonu dobiti. Rast dobiti je bri jer, poveanjem obima proizvodnje, dolazi do pada fiksnih trokova po jedinici. do pada fiksnih trokova po jedinici.

Meutim, preduzee je i dalje u gubitku jer nije u mogunosti da nadoknadi sve trokove (unaprijed izdata sredstva). Takav gubitak se naziva gubitak zbog nedovoljno ostvarene dobiti.

Kada preduzee ostvari obim proizvodnje iznad koliine z, ono ulazi u zonu poslovne dobiti. U toj zoni preduzee je sposobno da ostvari prirast na ukupno angaovana poslovna sredstva.

Dobit finansiranja struktura dobiti

A) Ukupni finansijski prihodi + Finansijki prihodi od povezanih pravnih lica + Prihodi od kamata + Pozitivne kursne razlike + Dobici od prodaje fer vrijednosti ulaganja u

nekretnine + Ostali finansijski prihodi

B) Ukupni rashodi finansiranja B) Ukupni rashodi finansiranja Finansijski rashodi iz odnosa sa povezanim

pravnim licima Rashodi kamata Negativne kursne razlike Otpis dugoronih finansijskih plasmana Gubici po osnovu promjene fer vrijednosti

ulaganja u nekretnine Ostali finansijski rashodi C) Dobit/gubitak finansiranja (A-B)

Dobit od usklaivanja

Ova vrsta dobiti je manje uslovljena internim faktorima, a vie eksternim uslovima privreivanja. Javlja se po osnovu svih poetnih i naknadnih svoenja vrijednosti sredstava ili grupa za otuenje na fer vrijednost (tzv.revalorizacije), kao i po osnovu (tzv.revalorizacije), kao i po osnovu ponitenja (priznavanja) imparitetnih gubitaka.

Fer vrijednost (fair value) je iznos za koji se neko sredstvo moe razmijeniti ili obaveza izmiriti izmeu poznatih, voljnih strana u nezavisnoj transakciji

Struktura dobiti / gubitka od usklaivanja

A) Svega prihodi od uskla enja vrijednosti stalne imovine

+ Prihodi od revalorizacije osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja

+ Prihodi na osnovu ponitenja imparitetnih gubitaka

B) Svega rashodi od uskla enja B) Svega rashodi od uskla enja vrijednosti stalne imovine

- Rashodi od revalorizacije osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja

- Rashodi na osnovu priznavanja imparitetnih gubitaka

C) Dobit/gubitak od uskla ivanja (A -B)

Imparitetni gubici Imparitetni gubici se javljaju u sluaju kada

je nadoknadiva vrijednost nekog sredstva nia od knjigovodstvene vrijednosti.

Primjer: Knjigovodstvena vrijednost osnovnog

sredstva iznosi 10000Procijenjena fer vrijednost 8000 Procijenjena fer vrijednost 8000

Imparitetni gubitak 2000 Imparitetni gubici se utvruju, uglavnom,

prilikom otuenja sredstava. Oni pokazuju koliko je preduzee precijenilo vrijednost

Rasporeivanje dobiti Ostavrena dobit, bilo da potie od

prodaje robe i usluga, ili je steena po drugom osnovu, podlijee usvojenim kriterijima raspodjele.

U naelu, dobit se dijeli na dva dijela. Jedan dio dobiti je je namijenjen za finansiranje budeta, a drugi dio, u vidu finansiranje budeta, a drugi dio, u vidu neto dobiti, ostaje na raspolaganju preduzeu za podmirenje potreba.

Raspodjela neto dobiti se vri prema zakonu i statutu, odnosno odluci osnivaa. Osnovni kriterij za raspodjelu neto dobiti je procijenjena stopa prinosa na kapital.

Uticaj poreza na dobit na poslovanja preduzea

Visina poreske stope utie razliito na konkurentnost preduzea. Velika preduzea, koja dre monopol na tritu, prevaljuju poveane poreze na kupce. To nije sluaj sa oligopolistima, kod kojih se zbog veeg poreza smanjuje profitna stopa. stopa.

Poveanje poreske stope je posebno osjetljivo kod preduzea koja su izvozno orijentisana. Kod takvih preduzea moraju se uvaiti optereenja srodnih proizvoaa na inostranom tritu, u cilju ouvanja njihove konkurentnosti.

Porezi i amortizacija

Zbog razliitog obrauna amortizacije, razliiti su i iznosi oporezovanog profita. Ukoliko se preduzee odlui za ubrzanu amortizaciju, profit e biti manji, a time i manja osnovica za oporezivanje.

esto se postavlja pitanje - koji metod amortizacije je umjesno primijeniti da bi preduzee plaalo porez na dobit u toku preduzee plaalo porez na dobit u toku ivotnog vijeka osnovnog sredstva.

Ukoliko je nepromijenjena stopa poreza u vijeku trajanja osnovnog sredstva, platie se nominalna suma poreza.

Meutim, ako se primjeni metod ubrzane amortizacije, onda e se u prvim godinama plaati manji porez od uobiajenog, a u kasnijim godinama vei.

Struktura bilansa stanja

Bilans stanja prikazuje finansijski poloaj poslovnog subjekta na odreeni dan. Bilans stanja se sastoji iz aktive i pasive.

Aktiva govori o raspoloivim sredstvima, a pasiva o porijeklu sredstvima, a pasiva o porijeklu (izvorima) tih istih sredstava.

Aktivu predstavlja sve ono to preduzee posjeduje: graevine, oprema, zalihe, potraivanja, plasmani, novac i dr. Dijelimo je na realnu i finansijsku aktivu (imovinu).

Analiza finansijskih izvjetaja Finansijska analiza se bavi istraivanjem i

ocjenjivanjem funkcionalnih odnosa koji postoje izmeu razliitih bilansnih pozicija, s ciljem da se ocijeni poslovanje preduzea i njegov finansijski poloaj.

Finansijske vrijednosti pojedinanih pozicija iz finansijskih izvjetaja pruaju

Finansijske vrijednosti pojedinanih pozicija iz finansijskih izvjetaja pruaju znaajne informacije o poslovanju i performansama preduzea, ali potpunija ocjena svih poslovnih aspekata moe se donijeti njihovim detaljnim analiziranjem i stavljanjem u odnos sa drugim bilansnim pozicijama, sa kojima stoje u neposrednoj uzronoj vezi.

Standardi analitike interpretacije Kao utvrene standarde analitiari

najee koriste[1]:

standarde utvrene linim iskustvom i opservacijama (empirijska mjerila),

racio pokazatelje iz prethodnog poslovnog perioda,perioda,

racio pokazatelje drugih preduzea u privrednoj grani ili same grane, i

racio pokazatelje o ostvarenju planskih veliina.[1] prema Gray/Needles: Finansijsko raunovodstvo, Savez raunovodja i revizora RS, Banjaluka, 2004. str.527.

Tehnike analiza finansijskih izvjetaja

Analiza finansijskih izvjetaja se moe vriti na osnovu slijedeih tehnika:

horizontalne analize - analize trendova, vertikalne analize ili analize

komponenti,komponenti, analize varijansi tj. analize ostvareno -

oekivano, racio analize (parcijalna analiza jer

obuhvata ui segment poslovnih performansi preduzea),

z-score testa (kompleksna analiza-obuhvata sve vane poslovne performanse preduzea).

Pokazatelji horizontalne strukture bilansa

Horizontalna analiza bilansa se koristi za utvrivanje poveanja (smanjenja) vrijednosti stanja nekog rauna u sukcesivnim vremenskim trenucima u odnosu na bazni period. Naprimjer, horizontalnom analizom se Naprimjer, horizontalnom analizom se moe utvrditi koliko brzo rastu (opadaju) zarade preduzea, prodaja i sl. Horizontalna analiza se bavi izraunavanjem promjena apsolutnih i relativnih veliina u finansijskim izvjetajima tekue godine u odnosu na prethodnu godinu.

Pokazatelji vertikalne strukture bilansa

Vertikalna analiza bilansa stanja se koristi kod odreivanja procentualnog uea pojedinih stavki aktive i pasive u ukupnoj strukturi aktive (pasive).

Verikalna analiza bilansa uspjeha odreuje procentualno uee svake stavke bilansa procentualno uee svake stavke bilansa uspjeha u vrijednosti neto prodaje. Konstanta, u ovom sluaju, je vrijednost neto prodaje.

Vertikalna analiza prua podatke o odnosu odreenih dijelova prema zbirnom podatku u finansijskom izvjetaju.

Analiza varijansi, tj. Analiza ostvareno: oekivano

Ova analiza se bavi istraivanjem odstupanja stvarnih rezultata poslovanja od oekivanih (planiranih).

Oekivani rezulatati poslovanja ispunjavaju zahtjeve korisnika i slue kao mjerodavan standard kontrole. ispunjavaju zahtjeve korisnika i slue kao mjerodavan standard kontrole.

Analiza ostvareno:oekivano je naroito efikasna ako se provodi u tekuem poslovanju, jer prua smjernice za odreene korekcije u poslovanju u cilju ostvarenja postavljenih ciljeva.

Pokazatelji racio brojeva Projektovani finansijski pokazatelji imaju

samo monetarnu, a ne i analitiku vrijednost. Oni se moraju staviti u korelaciju sa drugim bilansnim pozicijama sa kojima stoje u neposrednoj uzronoj vezi kako bi bili upotrebljivi za finansijsku analizu. Uslovljenost izmeu bilansnih pozicija se izraava racio brojevima.[1]izraava racio brojevima.[1]

[1] Ratio (koeficijent) predstavlja odnos zadatih veliina koji se dobije njihovim dijeljenjem. Odnos pokazuje koliko se puta jedna jedinica sadri u drugoj. Npr., ako je cijena kotanja 10, a prodajna cijena 15, onda je koeficijent ekonominosti 1.5.

Pokazatelji raci brojeva

Pokazatelji likvidnosti; Pokazatelji aktivnosti

(efikasnosti);

Pokazatelji profitabilnosti rentabilnosti;rentabilnosti;

Trini pokazatelji; Pokazatelji zaduenosti; Pokazatelji finansijske

sigurnosti;

Pokazatelji likvidnosti;

Tekui racio likvidnosti se izraava odnosom ukupnih obrtnih sredstava prema ukupnim kratkoronim obavezama.

Ovaj racio pokazuje stepen pokrivenosti kratkoronih obaveza pokrivenosti kratkoronih obaveza obrtnim sredstvima, odnosno sa koliko je obrtnih

Tekui racio likvidnosti= obrtna (tekua)/kratkoro ne (teku e) obaveze;

Pokazatelji likvidnosti Racio rigorozne likvidnosti predstavlja

stroiji kriterij za utvrivanje stepena likvidnosti od opteg racia likvidnosti. Za njegovo raunanje potrebno je izvriti podjelu obrtnih sredstava prema stepenu likvidnosti na relativno likvidna sredstva i manje likvidna sredstva.

Racio rigorozne likvidnosti= likvidna Racio rigorozne likvidnosti= likvidna sredstva / kratkorone obaveze, pri emu su:Likvidna sredstva=obrtna sredstva zalihe;

Ako je racio rigorozne likvidnosti ispod 1, znai da je upitna likvidnost drutva; a ako je iznad 1, da je neracionalna upotreba obrtnih sredstava.

Neto obrtni fond (neto obrtna sredstva)

Neto obrtni fond predstavlja dio kvalitetnih izvora finansiranja obrtnih sredstava, odnosno dio obrtnih sredstava koji je finansiran trajnim i dugoronim izvorima. To je onaj iznos obrtnih sredstava koji preostane po pokriu kratkoronih obaveza i moe se dugorono usmjeriti za i moe se dugorono usmjeriti za finansiranje obrtnih sredstava.

Ako neto obrtni fond posmatramo sa stanovita aktive, onda se koristi termin neto obrtna sredstva. Meutim, ako se ovaj pojam posmatra sa pasivne strane bilansa, onda se koristi termin neto obrtni fond.

Neto obrtna sredstva Neto obrtna sredstva = obrtna sredstva kratkorone

obaveze

Neto obrtni fond (dug. obaveze + vl. Kapital) (osnovna sredstva + dug. plasmani + gubitak)

Direktna povezanost izmeu opteg racia likvidnosti i neto obrtnih sredstava moe se vidjeti iz slijedeih relacija:relacija:

Opti racio likvidnosti > 1 neto obrtna sredstva > 0 Opti racio likvidnosti = 1 neto obrtna sredstva = 0 Opti racio likvidnosti < 1 neto obrtna sredstva < 0

Pokazatelji aktivnosti (efikasnosti)

Pokazatelji aktivnosti izraavaju efikasnost upotrebe sredstava preduzea. Preduzee ulae sredstva u poslovni proces u namjeri da ih iskoristi na najracionalniji nain.

Racionalnost upotrebe tih sredstava moe se najbolje sagledati kroz bilans uspjeha i se najbolje sagledati kroz bilans uspjeha i bilans stanja.

Analizom ovih bilansa utvruju se odnosi izmeu prihoda i trokova, s jedne strane, i pojedinanih i ukupnih ulaganja u poslovna sredstva, s druge strane.

Koeficijenti obrta poslovnih sredstavaGeneralno ih moemo klasifikovati u dvije

grupe i to:1) pokazatelji koji pokazuju osnovne karakteristike nabavnog i prodajnog procesa:

koeficijent obrta zaliha,koeficijent obrta kupaca, koeficijent obrta kupaca,

koeficijent obrta dobavljaa,2) pokazatelji koji pruaju uvid u efikasnost koritenja sredstava drutva:

koeficijent obrta ukupnih obrtnih sredstava,

koeficijent obrta fiksnih sredstava, koeficijent obrta ukupne aktive i dr.

Koeficijent obrta zaliha

Koeficijent obrta zaliha pokazuje koliko puta godinje preduzee proda zalihe. Koristi se za utvrivanje konvertibilnosti zaliha u gotovinu.

Koeficijent se dobije dijeljenjem cijene kotanja realizovanih proizvoda sa prosjenom vrijednou zaliha u toku godine.

Ko = cijena kotanja realizovanih proizvoda / prosje an saldo zaliha

Koeficijent obrta zaliha

Prosjeno vrijeme trajanja obrta govori koliko se vremenski zalihe zadravaju na skladitu, odnosno kolika je prosjena starost zaliha na skladitu.

Prosjeno vrijeme trajanja jednog Prosjeno vrijeme trajanja jednog obrta = broj dana u godini (360) / koeficijent obrta zaliha.

Ako pretpostavimo da je koeficijent obrta zaliha 5, onda je prosjeno vrijeme trajanja obrta, odnosno prosjena starost zaliha 72 dana ( 360 / 5 = 72).

Koeficijent obrta zaliha

Prosjeni trokovi dnevne prodaje = cijena kotanja realizovanih proizvoda / 360

Na osnovu utvrenih trokova prodaje mogue je izraunati period prodaje mogue je izraunati period prodaje konanih zaliha, a kako slijedi:

Period prodaje konanih zaliha = saldo zaliha po zavrnom bilansu / prosjeni trokovi dnevnih prodaja.

Koeficijent obrta zaliha

Period konane konverzije zaliha u gotovinu se rauna na slijedei nain:

Period konverzije kona nih zaliha u gotovinu = period prodaje zaliha + period naplate potraivanja.+ period naplate potraivanja.

Ako pretpostavimo da period naplate potraivanja iznosi 60 dana, onda bi period definitivne konverzije zaliha u gotovinu iznosio 138 dana (78+60=138).

Koeficijent obrta zaliha Koeficijenti obrta bi se raunali na slijedei

nain: Koef. obrta materijala =trokovi

materijala putenog u proizvodni proces u posmatranom periodu / prosje ni saldo materijala

Koef. obrta nedovrene proizvodnje = Koef. obrta nedovrene proizvodnje = cijena kotanja gotovih proizvoda / prosje na vrijednost nedovrene proizvodnje

Koef. obrta gotovih proizvoda = cijena kotanja realizovanih proizvoda / prosje na vrijednost zaliha got. proizvoda

Cilj ovog detaljisanja je da se, putem pojedinanih koeficijenata, utie na skraivanje vremena vezivanja obrtnih sredstava u ukupnim zalihama.

Koeficijent (racio) obrta kupaca Koeficijent obrta kupaca pokazuje koliko se na

novanu jedinicu nenaplaenog salda potraivanja od kupaca ostvaruje ukupnog prihoda u toku godine, odnosno koliko se puta godinje naplate potraivanja od kupaca.

Koeficijent obrta kupaca = neto prihod od realizacije / prosje an saldo kupaca

Koeficijent obrta kupaca od, naprimjer, 6 govori da se potraivanja od kupaca prosjeno godinje naplate 6 puta, odnosno da na svakih 6 KM naplate 6 puta, odnosno da na svakih 6 KM realizacije u toku godine ostane 1 KM nenaplaena. Nizak koeficijent obrta govori da su visoka potraivanja od kupaca.

Prosjeno vrijeme naplate potraivanja se rauna stavljanjem u odnos broja dana u godini (360) sa koeficijetnom obrta kupaca.

Prosje no vrijeme naplate = broj dana u godini (360) / koeficijent obrta kupaca

U naem primjeru, prosjeno vrijeme naplate bi iznosilo 60 dana (360/6).

Koeficijent (racio) obrta dobavljaa U svrhu odravanja likvidnosti potrebno je procijeniti

prosjeno vrijeme u kojem obaveze dospijevaju za plaanje. Procjena se vri na osnovu koeficijenta obrta dobavljaa.

Koeficijent obrta dobavlja a = vrijednost godinje nabavke / prosje no stanje dobavlja a

Vrijednost godinje nabavke = cijena kotanja realizovanih proizvoda i usluga +/- iznos promjene zaliha na kraju perioda u odnosu na poetno stanje

Koeficijent obrta dobavlja a = ukupne nabavke Koeficijent obrta dobavlja a = ukupne nabavke na kredit od dobavlja a / prosje no stanje dobavlja a

Ovaj pokazatelj govori koliko se prosjeno puta izmiruju obaveze prema dobavljaima, odnosno koliko brzo preduzee isplauje svoje obaveze iz sredstava koja se mogu konvertovati u gotovinu u roku do 1 godine.

Na osnovu koeficijenta obrta dobavljaa moe se izraunati prosjeno vrijeme plaanja, a kako slijedi:

Prosjeno vrijeme plaanja dobavljaa = 360 / koeficijent obrta dobavljaa

Koeficijent obrta ukupnih obrtnih sredstava Koeficijent obrta ukupnih obrtnih sredstava rauna

se stavljanjem u odnos ukupnih rashoda sa prosjeno angaovanim obrtnim sredstvima iz kojih su ti rashodi finansirani tokom godine.

Racio obrta ukupnih obrtnih sredstava = ukupni rashodi / prosje. anga. obrtna sredstva u toku godine.

Ovaj racio pokazuje koliko se puta prosjeno koriste obrtna sredstva za finansiranje rashoda.obrtna sredstva za finansiranje rashoda.

Koeficijent obrta prosjenih obrtnih sredstava govori koliko su prosjeno puta obrtna sredstva koritena za plaanje rashoda u toku godine.

Koeficijent obrta prosjenih obrtnih sredstava = poslovni rashodi (varijabilni + fiksni trokovi) / prosjena obrtna sredstva

Stopa dobiti na prosjeno angaovana obrtna sredstva pokazuje koliko je prosjenih obrtnih sredstava angaovano za sticanje odreenog iznosa neto dobitka.

Stopa dobiti na prosj. ang. obrtna sredstva = (neto dobit/prosjena obrtna sredstva ) x 100

Koeficijent obrta fiksnih sredstava

Stavljanjem u odnos neto prihoda od prodaje sa nabavnom vrijednosti fiksnih sredstava, dobijemo koeficijent obrta fiksnih sredstava.

Koeficijent obrta fiksnih sredstava = neto prihod od prodaje / nabavna neto prihod od prodaje / nabavna vrijednost fiksnih sredstava

Ovaj koeficijent pokazuje koliko drutvo na svaku jedinicu uloenih fiksnih (dugoronih) sredstava ostvaruje prosjeno prihoda.

Koeficijent obrta ukupne aktive

Iako previe uopten, ovaj koeficijent slui kao efikasan pokazatelj aktivnosti drutva. Dobije se dijeljenjem neto prihoda od prodaje sa ukupnom aktivom.

Koeficijent obrta ukupne aktive = neto Koeficijent obrta ukupne aktive = neto prihodi od prodaje / ukupna aktiva

Koeficijent obrta ukupne aktive govori koliko drutvo na svaku jedinicu uloenih sredstava u posmatranom periodu ostvari neto prihoda od prodaje.

Pokazatelji profitabilnosti (rentabilnosti)

Pokazatelji profitabilnosti (rentabilnosti) su indikatori stepena povrata investitorovog ulaganja. Izraavaju se kroz ostvareni profit ili kapitalnu dobit. Ocjena profitabilnosti drutva najee se vri preko slijedeih pokazatelja:

Stopa bruto dobiti (margina bruto dobiti); Stopa bruto dobiti (margina bruto dobiti); Stopa neto dobiti (margina neto dobiti); Stopa poslovne dobiti (margina poslovne

dobiti); Stopa prinosa na aktivu(Retern on assets -

ROA; Stopa prinosa na kapital (Return on equity-

ROE);

Stopa bruto dobiti Stopa bruto dobiti ili bruto profitna

mara je indikator uea bruto profita u ukupnom prihodu (neto prodajama). Rauna se slijedeom matematikom relacijom:

Stopa bruto dobiti = (bruto dobit / neto prihod od prodaje) x 100 .

Stopa bruto dobiti = (bruto dobit / neto prihod od prodaje) x 100 .

Vea stopa bruto dobiti govori o uspjenijem poslovanju drutva. Navedena stopa treba da ima umjereno kretanje u vremenskoj seriji.

Stopa neto dobiti Stopa neto dobiti se rauna stavljanjem u

odnos neto dobiti i neto prihoda od prodaje. Stopa neto dobiti = (neto dobit / neto

prihod od prodaje) x 100 Stopa neto dobiti ili neto profitna mara

pokazuje zaradu drutva na svaku jedinicu prihoda od prodaje nakon podmirenja svih obaveza, ukljuujui kamate i poreze. obaveza, ukljuujui kamate i poreze.

Naprimjer, stopa neto dobiti od 3, znai da dobit drutva u odnosu na prihode od prodaje (nakon umanjenja svih trokova i poreza na dobit) iznosi 3%. Ako je stopa vea od granske, onda to govori da drutvo ima natprosjenu profitabilnost.

Stopa neto dobiti se kree u istom pravcu kao i stopa bruto dobiti i stopa poslovne dobiti.

Stopa poslovne dobiti Stopa poslovne dobiti predstavlja kolinik

poslovne dobiti i neto prihoda od prodaje. Stopa poslovne dobiti = (poslovna dobit

/ neto prihod od prodaje) x 100 Stopa poslovne dobiti je visoko cijenjen

pokazatelj, jer je kalkulativno ine kategorije koje su rezultat istog kategorije koje su rezultat istog poslovanja drutva. Ona je indikator poslovnog rezultata, likvidnosti i uspjenosti menadmenta. Predstavalja stopu prihoda zadranog od svake jedinice prihoda. Poeljno je da ovaj pokazatelj bude stabilan, ili da se vremenom poveava.

Stopa prinosa na aktivu (ROA) Ovaj pokazatelj se dosta koristi u praksi

kod provjere boniteta dunika. Rauna se dijeljenjem poslovne dobiti sa prosjenim stanjem aktive.

Stopa prinosa na aktivu = (poslovna dobit / prosjeno stanje aktive) x 100

Stopa prinosa na aktivu pokazuje koliko se profitabilno koriste angaovana sredstva, tj. koliko svaka jedinica angaovanih sredstava generie poslovnog profita. Ukoliko je ovaj pokazatelj nizak, potrebno je obratiti panju na ekonominost i efikasnost.

Stopa prinosa na kapital(ROE)

Stopa prinosa na kapital govori koliko se profitabilno koristi akcijski kapital, odnosno kolika je sposobnost drutva da ostvari zaradu u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost akcijskog kapitala. Rauna se pomou slijedee matematike relacije:

ROE = (neto dobit / prosje no stanje akcijskog kapitala) x 100akcijskog kapitala) x 100

Visok prinos na ulaganja govori o efikasnom upravljanju sredstvima i kvalitetnom investiranju.

Povrat na akcijski kapital od 18-22%, odnosno povrat na uloeni kapital od 13-16%, smatra se zadovoljavajuim povratom.

Trini pokazatelji

Trini pokazatelji, uglavnom, slue za uporeivanje preduzea unutar istog sektora privrede. Najvie ih koriste investitori kod opredjeljenja za ulaganje u odreenu kompaniju.

U praksi su najzastupljeniji slijedei trini pokazatelji:pokazatelji:

neto dobit po akciji, odnos trine cijene i neto dobiti po

akciji, isplata dividende, dividendna stopa, knjigovodstvena vrijednost po akciji.

Neto dobit po akciji

Neto dobit po akciji se dobije dijeljenjem neto dobiti umanjene za preferencijalne akcije sa ponderisanim prosjenim brojem obinih akcija.obinih akcija.

Neto dobit po akciji = (neto dobit preferencijalne akcije) / ponderisani prosje ni broj obinih akcija

Tabela br. 3/II: Primjer obrauna ponderisanog prosjenog broja obinih akcija

Datum Broj akcija Br.dana dranja akcija /365 (ponder)

Ponderisani prosjeanbroj akcija

01.01.2006. 100000 365 / 365 = 1 100000 (100000 x 1)

Svega 2006. 100000

01.01.2007. 100000 365 / 365 = 1 100000 (100000 x 1)

30.06.2007. 50000 181 / 365 = 0,49589 24794 (50000x0,49589)

Svega 2007. 124794

Odnos trine cijene i neto dobiti

Odnos trine cijene i neto dobiti po akciji je mjerilo povjerenja investitora u odreeno drutvo. Izraava se slijedeom relacijom:

Odnos cijene akcije i zarade = trina cijena po akciji / zarada po trina cijena po akciji / zarada po akciji

Prinos po akciji opada ukoliko se cijena akcije poveava. Razlog je u tome to preduzee mora plaati vee prinose da bi privuklo investitore.

Pokazatelj isplate divendi

Koeficijent isplate dividende pokazuje koliki procenat zarada isplauje komapnija. Izraunava se dijeljenjem godinje dividende po akciji sa godinjom zaradom po akciji.akciji.

Pokazatelj isplate dividende (u %) = dividenda po akciji / zarada po akciji

Nii procenat pokazuje da preduzee manje isplauje dividende, te da uglavnom zadrava zaradu.

Dividenda stopa

Dividendna stopa pokazuje kolika je dobit investitora po akciji. Koristi se kao opti indikator efikasnosti poslovanja kompanije.

Dividendna stopa = dividenda / nominalna vrijednost akcijenominalna vrijednost akcije

Vlasnici akcija ostvaruju pravo na dividendu u akcijama i dividendu u gotovini. Isplata dividendi u gotovini utie na tokove gotovine i likvidnost, te na zaduenost i finansijsku ravnoteu.

Kjnigovodstvena vrijednost po akciji

Ovaj pokazatelj slui za poreenje knjigovodstvene vrijednosti po akciji meu kompanijama. Rauna se stavljanjem u odnos knjigovodstvene vrijednosti kompanije sa brojem emitovanih akcija.

Knjigovodstvena vrijednost po akciji = Knjigovodstvena vrijednost po akciji = knjigovodstvena vrijednost kompanije / broj emitovanih akcija

Knjigovodstvenu vrijednost kompanije ini njena neto sadanja vrijednost, tj. vrijednost aktive umanjena za ukupne obaveze. Ona govori koliko kompanija vrijedi ukoliko sada prestane sa poslovanjem.

Pokazatelji zaduenosti Cilj analize zaduenosti je da se sagleda

odnos sopstvenih i tuih izvora finansiranja u ukupnim poslovnim sredstvima preduzea. Ovi podaci se crpe iz bilansa stanja. Meutim, zaduenost preduzea moe se indirektno analizirati preko podataka iz bilansa uspjeha, i to na osnovu optereenosti poslovne dobiti obavezama po osnovu kamata. optereenosti poslovne dobiti obavezama po osnovu kamata.

Najznaajniji pokazatelji zaduenosti su: odnos pozajmljenih i ukupnih izvora

sredstava, odnos dugoro nih i ukupnih izvora, koeficijent pokri a rashoda na ime

kamate, te koeficijent pokri a ukupnih obaveza.

Odnos pozajmljenih i ukupnih izvora sredstava

Odnos pozajmljenih i ukupnih izvora sredstava pokazuje uee pozajmljenih u ukupnim izvorima finansiranja drutva.

Odnos pozajmljenih i ukupnih izvora sredstava = ukupne obaveze / ukupni izvori sredstavaobaveze / ukupni izvori sredstava

Ne postoji standard koji govori o optimalnom omjeru ukupnih i pozajmljenih sredstava, ali se moe rei da je zaduivanje opravdano sve dok je kamata na obaveze manja od prinosa na pozajmljena sredstva.

Odnos dugoronih i ukupnih izvora

Stavljanjem u odnos dugoronih izvora prema ukupnim izvorima sredstava dobije se koeficijent koji pokazuje koliko jedinica dugoronog izvora dolazi na jedinicu ukupnih izvora sredstava.

Odnos dugoro nih i ukupnih izvora sredstava = (vlastiti kapital + sredstava = (vlastiti kapital + dugoro ni krediti) / ukupni izvori sredstava

Optimalna finansijska struktura kapitala se moe ostvariti vjetim kombinovanjem oekivanog dejstva svih uticajnih faktora.

Koeficijent pokria kamate

Posezanje za tuim sredstvima finansiranja prouzrokuje rashode kamata koji optereuju poslovni rezultat preduzea.

Da bi se utvrdio stepen tog Da bi se utvrdio stepen tog optereenja, potrebno je izraunati koeficijent pokria kamate.

Koeficijent pokri a kamate = poslovna dobit / rashodi na ime kamate

Koeficijent pokria ukupnih obaveza

Koeficijent pokria ukupnih obaveza (koeficijent pokria kreditnih obaveza) pokazuje sposobnost preduzea da otplauje kamatu i glavnicu duga.

Koeficijent pokri a ukupnog duga = poslovna dobit / (rashodi kamata + otplata glavnice)otplata glavnice)

Ovaj koeficijent pokazuje koliko je svaka jedinica periodinog anuiteta pokrivena poslovnom dobiti. Optimalnost koeficijenta je uslovljena stepenom rizika i potrebom za dodatnim zaduivanjem. to je koeficijent nii, drutvo ima loiji bonitet i kreditori se tee odluuju za dodatna ulaganja.

Pokazatelji finansijske sigurnosti

Pokazatelji finansijeke sigurnosti su indikatori finansijske strukture preduzea.

Najee se izraavaju Najee se izraavaju slijedeom relacijom:

Racio finansijske sigurnosti = akcionarski kapital / ukupni izvori poslovnih sredstava

Pokazatelji finansijske sigurnosti

Ukoliko elimo utvrditi stepen samofinansiranja preduzea, koristimo sljedei pokazatelj:

Racio samofinansiranja= Racio samofinansiranja=akcioni kapital + dugorono rezervisanje / nematerijalno ulaganje + materijalno ulaganje + zalihe

GLAVA III - MJERENJE I PROCJENA REZULTATA U USLOVIMA RIZIKAREZULTATA U USLOVIMA RIZIKA

Pojam i vrste leverida

Postojanje rizika zahtijeva potrebu kontinuiranog upravljanja njegovom visinom. Prethodno se moraju iznai odgovarajue metode za odgovarajue metode za njegovo mjerenje i kvantitativno izraavanje. Dosta rairena metoda za mjerenje rizka je leverid (leverage).

Zavisno od vrste rizika koji se mjeri, razlikujemo:

poslovni leverid, finansijski leverid, ukupan leverid.

Poslovni leverid procjenjuje rezultate poslovanja sa fiksnim trokovima poslovanja sa fiksnim trokovima poslovanja, a finansijski leverid utvruje dodatni rizik zbog fiksnih finansijskih rashoda. Ukupni (kombinovani) leverid kvantificira dejstvo poslovnog i finansijskog rizika.

Za mjerenje rizika koriste se informacije iz bilansa stanja, bilansa uspjeha i izvjetaja o tokovima gotovine.

Poslovni rizik i poslovni Poslovni rizik i poslovni leveridleverid

Svrha analize poslovnog rizika je da se ostvari to Svrha analize poslovnog rizika je da se ostvari to vea poslovna dobit. Poslovni rizik proizlazi iz vea poslovna dobit. Poslovni rizik proizlazi iz injenice da ulaganjem nastaju odreeni fiksni injenice da ulaganjem nastaju odreeni fiksni trokovi, nezavisno od stepena koritenja uloenog trokovi, nezavisno od stepena koritenja uloenog kapitala. kapitala.

Poslovni leverid kvantificira poslovne efekte sa Poslovni leverid kvantificira poslovne efekte sa Poslovni leverid kvantificira poslovne efekte sa Poslovni leverid kvantificira poslovne efekte sa fiksnim trokovima koji variraju u obrnutoj srazmjeri fiksnim trokovima koji variraju u obrnutoj srazmjeri sa obimom prodaje, i varijabilnim trokovima, koji su sa obimom prodaje, i varijabilnim trokovima, koji su uglavnom u direktnoj srazmjeri sa ostvarenim uglavnom u direktnoj srazmjeri sa ostvarenim obimom. obimom.

Dejstvo poslovnog leverida najbolje moemo Dejstvo poslovnog leverida najbolje moemo shvatiti na grafikonu rentabilnosti koji pokazuje shvatiti na grafikonu rentabilnosti koji pokazuje efekat kombinovanja obima prodaje, prodajnih efekat kombinovanja obima prodaje, prodajnih cijena, te varijabilnih i fiksnih trokova na poslovni cijena, te varijabilnih i fiksnih trokova na poslovni rezultat.rezultat.

Grafikon 1. Rentabilnosti

Na predo enom grafikonu vidimo da se prodajom 7000 komada proizvoda p o prodajnoj cijeni od 100 KM,Ukupnim fiksnim trokovima od 330000 KM i pojedina nim varijabilnim trokovima od 20 KM, ostvarilaposlovna dobit od 230000 KM.

Faktor poslovnog leverida Poslovna dobit se mijenja jaim intenzitetom od

promjene obima prodaje. Intenzitet tih promjena mjeri se poslovnim leveridom.

Ako pretpostavimo da je poveanje obima prodaje od 30% dovelo do poveanja poslovne dobiti za 60%, onda faktor poslovnog leverida iznosi 2 (60 / 30).

% promjene poslovne dobiti Faktor poslovnog leverida = ---------------------------------

% promjene obima prodaje% promjene obima prodaje

Faktor poslovnog leverida moemo izraunati i pomou slijedee matematike formule:

Faktor poslovnog leverida = marginalna dobit / poslovna dobit

Visok poslovni leverid znai da je visok rizik ostvarenja poslovne dobiti. Interes je da stopa poslovnog rizika bude to nia jer je manji rizik ostvarivanja dobiti.

Prelomna taka priliva i odliva gotovine

Finansijski rizik i finansijski levirid

Finansijski rizik se javlja pod uticajem finansijskih rashoda. Preduzee mora s velikim oprezom komponovati finansijsku oprezom komponovati finansijsku strukturu, posebno ako je ona izloena visokom poslovnom riziku uzrokovanom znaajnim fiksnim trokovima.

Dejstvo finansijkog leverage-a

Dejstvo finansijkog leverage-a na stopu prinosa na sopstveni kapital moe biti trojako:

pozitivno (kada je stopa prinosa na ukupni kapital [1]vea od kamatne stope po kojoj se koriste kreditna sredstva),se koriste kreditna sredstva),

neutralno ((kada je stopa prinosa na ukupni kapital jednaka kamatnoj stopi),

negativno (stopa prinosa na ukupni kapital je manja od kamatne stope).[1] Stopa prinosa na angaovani kapital (ROCE) = poslovni dobitak / angaovani kapital

Dejstvo finansijskog levirida

Finansijski leverid predstavlja relativni odnos:

dugoronog duga i akcijskog kapitala,

trine vrijednosti dugoronog duga i trine vrijednosti dugoronog duga i trine vrijednosti akcijskog kapitala,

rashoda kamate i neto dobiti, te poslovne i neto dobiti (pokazuje

koliko se puta bre mijenja neto dobit kada se poslovna dobit promijeni za jedan procenat.

Faktor finansijskog leverida

Faktor finansijskog leverida = poslovna dobit / neto dobit

Ako pretpostavimo da poslovna dobit oznosi 2000 KM, a neto dobit 1000 KM, onda se dejstvo finansijskog leverida manifestuje na slijedei nain:

Kfl = 2000 / 1000 = 2; (poslovna dobit = 2000; neto dobit = 1000).2000; neto dobit = 1000).

Pri promjeni poslovne dobiti od 10%, neto dobit se mijenja za 20% (10 x 2).

Pri promjeni poslovne dobiti od 30%, neto dobit se mijenja za 60% (30 x 2).

Meutim, ako bi pri istoj vrijdnosti poslovne dobiti, neto dobit iznosila npr. 50000 KM, onda bi faktor finansijkog leverida iznosio 0,04, a to u stvarnosti daje potpuno iskrivljenu sliku.

Ukupni rizik i ukupni leverid

Ukupni leverid je mjera ukupnog rizika jer na njega utiu elementi poslovnog i finansijskog rizika. Dejstvo jednog i drugog rizika se, u krajnjem sluaju, odraava na stopu prinosa na vlastita sredstva.prinosa na vlastita sredstva.

Neizvjesnost budue dobiti i prinosa na vlastita sredstva u direktnoj je zavisnosti od obima prodaje, odnosno prihoda od prodaje.

Koeficijent ukpnog leverida

Koeficijent ukpnog leverida moemo izraziti slijedeim matematikim relacijama:

Koeficijent ukupnog leverida = koef. poslovnog leverida x koef. finansijskog leveridaleverida

Ili koeficijent ukupnog leverida = mara pokria / bruto dobit

Na slijedeem primjeru prikazaemo dejstvo sve tri vrste leverida na zadatom poveanju obima prodaje od 20% i vlastitom kapitalu od 20000 KM.

Dejstvo sloenog leveridaElementi Obim prodaje

100% 120%

Prihodi od prodaje (6000 x 10 KM) 60000 72000

Varijabilni trokovi (6000 x 5) 30000 36000

Marginalna dobit 30000 36000

Fiksni trokovi 7000 7000

Poslovna dobit 23000 29000

Rashodi kamata 4000 4000

Dobit prije oporezovanja 19000 25000

Porez na dobit 1900 2500

Neto dobit 17100 22500

Faktor posl. leverida (marginalna dobit / poslovna dobit) 1,30 1,24

Faktor finansijskog leverida (poslovna dobit / dobi t prije oporezivanja) 1,21 1,16

Ukupni leverid (faktor posl. leverida x faktor fina ns. leverida) 1,58 1,44

Stopa prinosa na vlastiti kapital 0,86 1,13

% promjene neto dobiti 131,58

% promjene neto doniti i % prinosa na vlastiti kapi tal 36,94

GLAVA IV -ANALIZ FINANSIJSKE RAVNOTEEANALIZ FINANSIJSKE RAVNOTEE

Pojam finansijskeravnotee

Za analizu finansijske ravnotee potrebno je sagledati usklaenost sredstava i obaveza po obimu i ronosti za najmanje prethodne 3-5 godina.

Analizom finansijske ravnotee utvruju se potrebe za pribavljanjem kratkoronih i dugoronih izvora kratkoronih i dugoronih izvora finansiranja.

Da bi se uspostavila finansijska ravnotea, prethodno se moraju analizirati sredstva i izvori sredstava sa stanovita rokova vezivanja i dinamike potreba.

Sredstva sa aspekta vremena

Sredstva (imovinu) preduzea, sa aspekta vremena vezivanja, dijelimo na:

trajno vezana sredstva (zemljite, trajni ulozi u preduzea, neka nematerijalna ulaganja i trajna obrtna nematerijalna ulaganja i trajna obrtna sredstva),

dugorono vezana sredstva (osnovna sredstva i dugoroni finansijski plasmani), te

kratkorono vezana sredstva.

Izvori sa stanovita rokova raspoliovosti

Ukoliko izvore sredstava posmatramo sa stanovita rokova raspoloivosti, onda razlikujemo:

trajne izvore finansiranja (sopstveni trajne izvore finansiranja (sopstveni kapital i rezerve),

dugorone izvore (dugorone obaveze i dugorona rezervisanja) i

kratkorone izvore.

Potrebe za sredstvima

Pravila odravanje finansijske ravnotee

1. horizontalna pravila finansiranja zlatno bankarsko pravilo, zlatno bilansno pravilo, finansiranje najdugoronijih

ulaganja,ulaganja, finansiranje kratkoronih ulaganja, pravilo finansiranja 2:1, pravilo finansiranja 1:1, pravilo u odnosu novca i

kratkoronih izvora.2. vertikalna pravila finansiranja

Horizontalna pravila finansiranja

Horizontalna pravila finansiranja razmatraju odnos dugoronih i odnos dugoronih i kratkoronih izvora sredstava prema kratkoronim i dugoronim ulaganjima.

Zlatno bankarsko pravilo

Zlatno bankarsko pravilo je nalo jednaku primjenu i u bankarstvu, i u preduzeima. Prema njemu, banka treba da svoje kratkorone depozite koristi za kratkorone plasmane, a dugorone depozite za dugorone dugorone depozite za dugorone plasmane.

Ukoliko banka odstupi od ovog pravila, onda dio svojih kratkoronih depozita usmjerava u dugorone plasmane, i tako naruava solventnost i rentabilnost poslovanja.

Zlatna pravila finansiranja Zlatno pravilo u finansiranju, takoe,

zahtijeva uravnoteenost kratkorono vezanih sredstava sa kratkoronim izvorima sredstava, kao i uravnoteenost izmeu dugorono vezane imovine (ukljuujui trajno vezana sredstva) i dugoronih izvora finansiranja. finansiranja.

Uravnoteenost mora biti kako u finansijskoj vrijednosti, tako i u ronoj strukturi sredstava i obaveza.

Ukoliko preduzee odstupi od ovog pravila i dio svojih kratkoronih izvora plasira na dugi rok, nastupa insolventnost i smanjuje se rentabilnost poslovanja.

Mogui sluajevi odravanja ravnotee

Tri su mogua sluaja u odravanju ravnotee po ovom pravilu:

postojanje dugorone i kratkorone finansijske ravnotee,finansiranje kratkoronih sredstava finansiranje kratkoronih sredstava kvalitetnim izvorima(dugorono finansiranje),

finansiranje dugoronih sredstava kratkoronim izvorima

Kratkorona i dugorona finansijska ravnotea

Aktiva (sredstva)Pasiva (izvori sredstava)

KRATKORONO VEZANA KRATKORONI IZVORI

SREDSTVA FINANSIRANJA

TRAJNO VEZANA SOPSTVENI IZVORI

SREDSTVA FINANSIRANJA

DUGORONO VEZANA SREDSTVA DUGORONI IZVORI

Kratkorona i dugorona finansijska ravnotea

Kratkorona sredstva = kratkoroni izvori finansiranja

Trajna (dugorona) sredstva = kvalitetni izvori finansiranja

Predoena konstrukcija finansiranja poslovnih ulaganja, pod uslovom da su ostali faktori nepromijenjeni, pozitivno e se odraziti na buduu livkidnost preduzea. buduu livkidnost preduzea.

Vee uee dugoronih izvora za finansiranje stalnih obrtnih sredstava doprinosi nesmetanom odvijanju poslovnog procesa.

Ukoliko se pojavi potreba za povremenim sredstvima, uslijedie lake pribavljanje zbog toga to preduzee sa postojeom strukturom sredstava ima dobru likvidnost i dobar poslovni rezultat, a time i bolji bonitet kod kratkoronih povjerilaca.

Dugorono finansiranje

Aktiva (sredstva) Pasiva (izvori sredstava)

KRATKORONO VEZANA KRATKORONI IZVORI

SREDSTVA FINANSIRANJA

TRAJNO VEZANA SOPSTVENI IZVORI

SREDSTVA FINANSIRANJA

DUGORONO VEZANA SREDSTVA DUGORONI IZVORI

Dugorono finansiranje

Vidimo iz predhodne slike da su uspostavljene slijedee relacije:

kratkoro na sredstva < kratkoro ni izvori finansiranja,

trajna (dugoro na) sredstva > kvalitetni izvori finansiranja.> kvalitetni izvori finansiranja.

U ovom sluaju nedostatak trajnih sredstava finansira se kratkoronim izvorima finansiranja. Ovakav debalans ugroava likvidnu poziciju drutva.

Finansiranje kratkoro nih ulaganja

Obrtna sredstva, prema ovom pravilu, treba finansirati kratkoronim izvorima jer se ulaganja transformiu u novac najdalje za jednu godinu.

Potraivanja od kupaca su kratkoronog karaktera i moraju se finansirati iz kratkoronih obaveza prema dobavljaima. U sluaju nedovoljnosti, kratkoronih obaveza prema dobavljaima. U sluaju nedovoljnosti, razlika se mora finansirati kratkoronim kreditima.

Kratkorone hartije od vrijednosti i kreditne plasmane treba finansirati iz kratkoronih izvora, uz nastojanje da ostvareni kamatni prinos iz tih ulaganja bude jednak ili vei od kamatnog rashoda za finansiranje.

Pravilo finansiranja 2:1

Ovo pravilo zahtijeva da koeficijent opte likvidnosti (kratkorona imovina / kratkoroni izvori) preduzea bude 2, tj. da na svake 2 KM kratkoronih ulaganja dolazi 1 KM kratkoronih izvora finansiranja. KM kratkoronih izvora finansiranja. To znai, da preduzee treba polovinu svojih kratkoronih ulaganja finansirati iz kratkoronih izvora, a drugu polovinu iz dugoronih izvora.

Pravilo finansiranja 1:1

Prema ovom pravilu brzo utriva kratkorona ulaganja (novac, kratkorone hartije od vrijednosti i kratkorona vrijednosti i kratkorona potraivanja) moraju u cjelosti biti finansirana kratkoronim izvorima

Pravilo u odnosu novca i kratkoro nih izvora

Prema ovom pravilu, preduzee bi trebalo da 10 - 20% vrijednosti kratkoronih obaveza dri u gotovini. Ovo pravilo nije nalo iru primjenu u praksi jer, u sluaju da svakodnevno dri 20% gotovine, svakodnevno dri 20% gotovine, preduzee bi moglo isplaivati dugove za 5 dana(100% / 20%). Obzirom da dugovi ne dospijevaju tako brzo, preduzee bi bilo pretjerano solventno, a time bi se smanjila rentabilnost poslovanja.

Vertikalna pravila finansiranja Vertikalna pravila finansiranja

razmatraju odnos vlastitih i tuih izvora finansiranja i odnos osnovnog i rezervnog kapitala.

U uslovima trine privrede preduzee teko moe finansirati razvoj sopstvenim sredstvima. razvoj sopstvenim sredstvima. Teoretski, odnos vlastitih i tuih sredstava treba da bude u omjeru 1:1. Meutim, ovaj omjer treba uslovno shvatiti, jer on treba da zavisi od cijene i uslova pribavljanja vlastitih i tuih sredstava.

Vertikalna pravila finansiranja Odnosom 1:1 obezbjeuje se: sigurnost povrata kapitala (ukoliko

preduzee ostvari gubitak vei od sopstvenog kapitala, nee moi izmiriti svoje obaveze i pored toga to je zadovoljilo ovo pravilo);

prihvatljiv iznos kamata (kada bi tui prihvatljiv iznos kamata (kada bi tui izvori finansiranja bili iznad 50%, poveali bi se i rashodi kamata); i

finansijska nezavisnost preduzea (preduzee ima odgovarajuu finansijsku slobodu jer je iznos vlastitog kapitala izjednaen sa kapitalom povjerilaca).

Vertikalno pravilo finansiranja

VLASTITI IZVORI

%

IMOVINAIMOVINA

100%

TUI IZVORI

50%

Vertikalno pravilo finansiranja

Odnos izmeu osnovnog i rezervnog kapitala, po miljenju veine strunjaka, treba da bude u omjeru 1:1, to znai da poeljna visina rezervnog kapitala iznosi 25% u rezervnog kapitala iznosi 25% u odnosu na ukupan kapital preduzea (sopstveni i tui). Rezervni kapital se formira raspodjelom neto dobiti po zakonskoj i statutarnoj obavezi.

GLAVA V

PLANIRANJE, BUDETIRANJE IPLANIRANJE, BUDETIRANJE IKONTROLA

Pojam, vrste i proces planiranja

Planiranje predstavlja proces donoenja planskih odluka i akcija, koje bi trebalo preduzeti radi ostvarenja poslovnih ciljeva.

Zbog prisutne neizvjesnosti i estih promjena u poslovanju, planiranje postaje sve prioritetnija aktivnost.

Planiranjem je potrebno poslovanje usmjeriti u oblasti u kojima se mogu ostvariti najbolji u oblasti u kojima se mogu ostvariti najbolji rezultati poslovanja, kao npr. prodor na nova trita, osvajanje novog proizvoda i sl.

Sutina planiranja je u izboru racionalnih ciljeva, politika i planova. Planiranje moe biti:

dugorono (strateko) i kratkorono (operativno ili tzv. budetiranje).

Proces planiranja

Procjena okruenja

Procjena organizacije

Odreivanje ciljeva

Razmatranje alternativa

Prihvatanje dugoro.plana

Planiranje istraivanja i razvoja

Planiranje resursa

Planiranje proizvodnje

Planiranje marketinga

Operativni planovi

Pouzdanost budeta Pretpostavimo da su rukovodioci dali slijedee procjene o

kretanju tri kljuna elementa budeta (prodaje, varijabilnih i fiksnih trokova):

Oekivana vrijednost prodaje za odre eni period : - najvjerovatnija 10000 KM, vjerovatnoa 0,9 i - optimistika 15000 KM, vjerovatnoa 0,7. Varijabilni trokovi za nivo prodaje 10000 KM - optimistiki 5000, vjerovatnoa 0,4 - najvjerovatniji 6000, vjerovatnoa 0,2 - najvjerovatniji 6000, vjerovatnoa 0,2 - pesimistiki 7000, vjerovatnoa 0,3 Varijabilni trokovi za nivo prodaje 15000 KM - optimistiki 6000, vjerovatnoa 0,2 - najvjerovatniji 7000, vjerovatnoa 0,5 - pesimistiki 8000, vjerovatnoa 0,3 Fiksni trokovi iznose 1000 KM. Potrebno je odrediti visinu profita za pojedine varijante,

koja se oekuje budetiranjem.

Varijanta br.1

Oekivana najvjerovatnija vrijednost prodaje 9000 (10000 x 0,9) = 9000

Oekivana vrijednost varijabilnih trokova (5000 x 0,40 +6000 x 0,2 +7000 x 0,30) 5300

Fiksni trokovi 1000 Oekivana vrijednost profita 2700

Varijanta br. 2

Oekivana optimistika vrijednost prodaje 10500 (15000 x 0,7) = 10500

Oekivana vrijednost varijabilnih trokova (6000 x 0,2 +7000 x 0,5 + 8000 x 0,30) 7100Fiksni trokovi 1000 Oekivana vrijednost profita 2400 Oekivana vrijednost profita 2400

Pristupi budetiranju

U nastojanju da se doe do to realnijih budeta, razvijeni su alternativni pristupi budetiranju kao to su:

budetiranje od nule; sistem planiranja i budetiranja

programa .

Vrste budeta

Grupisanje budeta zavisi od aspekta posmatranja i vrste djelatnosti. Tipino proizvodno preduzee karakteriu slijedee vrste budeta:budet prodaje, budet prodaje,

budet proizvodnje, budet usluga, budet kapitalnih trokova, budet istraivanja i razvoja, zbirni budet i sl.

Budet prodaje Obzirom na vanost prodaje za preduzee,

budet prodaje predstavlja primarni budet iz koga se izvodi veina ostalih budeta.

Budetu prodaje prethodi predvianje, odnosno prognoza prodaje. Prognoza prodaje postaje budet ukoliko se prihvati kao cilj.

Ona se temelji na razmatranju : Ona se temelji na razmatranju : apsolutne veliine i trendova prodaje iz

prolosti, optih ekonomskih pokazetelja (bruto

nacionalnog dohotka, stope inflacije, nezaposlenosti i sl.),

rezultata istraivanja, politike marketinga, uticaja konkurencije, uticaja nove tehnologije.

Plan fizikog obima prodaje

Red.br. Naziv proizvoda I kvartal II kvartal III kvartal IV kvartal Ukupno

1. Proizvod A 1000 1500 2000 2500 7000

2. Proizvod B 500 1200 1800 2000 5500

S v e g a : 1500 2700 3800 4500 12500

Plan bruto prihoda od prodaje

(u KM)

Red.br. Naziv proizvoda I kvartal II kvartal III kvarta l IV kvartal Ukupno

1. Proizvod A 5000 7500 10000 12500 350001. Proizvod A 5000 7500 10000 12500 35000

2. Proizvod B 1500 3600 5400 6000 16500

S v e g a : 6500 11100 15400 18500 51500

Budet trokova prodaje

Trokovi nabavne vrijednosti prodate robe su najvei pojedinani rashodi preduzea koje se bavi trgovinskom djelatnou. djelatnou.

Nastaju isporukom robe kupcima. Utvruju se u visini stvarnih trokova nabavke robe za dalju prodaju (nabavne vrijednosti).

Trokovi prodate robe

poetne zalihe + roba kupljena tokom perioda = roba raspoloiva za upotrebu

tokom periodatokom perioda - roba krajem perioda = trokovi prodane robe

Budet proizvodnje i zaliha

Budet proizvodnje se moe praviti prije ili poslije budeta prodaje. Ukoliko je limitirajui faktor nedostatak proizvodnih kapaciteta, onda e se prvo sainititi budet proizvodnje.

Meutim, ukoliko je prodaja ograniavajui faktor, onda e prioritet imati budet prodaje. Budet proizvodnje, u oba sluaja, mora biti koordiniran sa budetom prodaje i budetom zaliha.

Obzirom da je preduzee u veini sluajeva Obzirom da je preduzee u veini sluajeva izloeno sezonskim oscilacijama, kako kod nabavke tako i kod prodaje robe, potrebno je sainiti dinamiki plan proizvodnje.

Naime, velike koliine proizvedene robe u mrtvoj sezoni zahtijevaju sezonske popuste, a nedovoljne zalihe, u vrijeme kad je izraena potranja, odvode kupce kod snabdjevaa koji mogu osigurati kontinuitet snabdijevanja.

Red.br. Naziv proizvoda I kvartal II kvartalIII

kvartalIV

kvartal Ukupno

1 Proizvod A

Plan prodaje 1000 1500 2000 2500 7000

- Poetne zalihe 250 350 600 250 250

+ Krajnje zalihe 350 600 250 250 250

Plan proizvodnje 1100 1750 1650 2500 7000

2 Proizvod B

Plan prodaje 500 1200 1800 2000 5500

- Poetne zalihe 100 200 400 100 100

+ Krajnje zalihe 200 400 100 100 100

Plan proizvodnje 600 1400 1500 2000 5500

Budetiranje trokova proizvodnje

Budet trokova direktnog materijala;

Budet trokova direktnog rada; Budet trokova direktnog rada; Budet trokova direktnog rada; Budet direktnih trokova

amortizacije; Budet optih (zajednikih)

trokova proizvodnje;

Budetiranje trokova proizvodnje

Polazna osnova za budetiranje trokova proizvodnje je plan fizikog obima proizvodnje. Planirani fiziki obim proizvodnje se mnoi sa cijenom kotanja proizvoda da bi se dobio budet trokova proizvodnje.

Radi lakeg budetiranja, prethodno je Radi lakeg budetiranja, prethodno je potrebno grupisati trokove po kalkulativnoj osnovi, tj. na varijabilne trokove (trokove direktnog materijala, direktnog rada, opravki i odravanja i sl. ) i fiksne trokove (trokove plata neproizvodnih radnika, reklame, osiguranja, skladitenja, distribucije, transporta, kancelarijskog materijala, zakupnina, komunalija i sl.).

Red.br. Naziv proizvoda

I kvartal II kvartal

III kvartal

IV kvartal

Ukupno

1 Proizvod A

Plan prodaje 1000 1500 2000 2500 7000

- Poetne zalihe 250 350 600 250 250

+ Krajnje zalihe 350 600 250 250 250

Plan proizvodnje 1100 1750 1650 2500 7000Plan proizvodnje 1100 1750 1650 2500 7000

2 Proizvod B

Plan prodaje 500 1200 1800 2000 5500

- Poetne zalihe 100 200 400 100 100

+ Krajnje zalihe 200 400 100 100 100

Plan proizvodnje 600 1400 1500 2000 5500

Budet kapitalnih ulaganja

Budeti kapitalnih ulaganja imaju cilj da postojee kapacitete, proizvode i operacije prilagode ostvarenju dugoronih ciljeva koji su zacrtani stratekim planom.stratekim planom.

Kapitalna ulaganja ili ulaganja u fiksnu aktivu obuhvataju pribavljanje nekretnina, postrojenja i opreme. Cilj ulaganja je poveanje rentabilnosti, odnosno stope prinosa na angaovana sredstva.

Budet kapitalnih ulaganja Datum pribavljanja ovih sredstava

najee ne odgovara datumu plaanja, a to je vano kod prikazivanja poslovnog dogaaja u finansijskim izvjetajima.

U bilansu stanja se nabavka u cjelosti, tj. po nabavnoj vrijednosti, evidentira u dijelu aktive, a u izvjetaju o tokovima dijelu aktive, a u izvjetaju o tokovima novca samo za vrijednost plaenog iznosa.

U bilansu uspjeha prikazuje se troenje tih sredstava kroz stavku trokova amortizacije. Amortizacija osnovnih sredstava zapoinje kada je osnovno sredstvo spremno za koritenje, a prestaje danom isknjiavanja.

Zbirni budeti

Glavni budeti se iskazuju u obliku bilansa uspjeha, budetiranog bilansa stanja i budeta gotovine. Oni predstavljaju zbir svih podbudeta i prikazuju finansijske efekte ukupnog poslovnog budeta. efekte ukupnog poslovnog budeta. Svaki dio glavnog budeta priprema se na uobiajeni nain, s tim to se umjesto istorijskih podataka koriste budetirani trokovi, prihodi, investicije i sl.

Budetirani bilans uspjeha Budetirani bilans uspjeha treba da

pokae oekivani iznos i strukturu finansijskog rezultata. Ovaj bilans se moe ralanjivati na krae vremenske periode, zatim po vrstama proizvoda, prodajnim mjestima i sl. vrstama proizvoda, prodajnim mjestima i sl.

Ralanjivanje na krae vremenske jedinice (mjesec, kvartal i polugodite) zahtijeva kumulativni prikaz podataka s ciljem dobijanja objektivnijeg stanja.

Budetirani bilans stanja

Budetirani bilans stanja treba da pokae oekivano stanje preduzea na kraju planskog perioda.

Na osnovu gornjih podataka i uz slijedee pretpostavke, mogue je sainiti budetirani bilans stanja:nenaplaena potraivanja iznose stanja:nenaplaena potraivanja iznose 5% od fakturisanog iznosa,dobavljaima nisu plaene obaveze po osnovu osiguranja i reklame, plaena je unaprijed elektrina energija, za slijedeu godinu od 4100 KM, snivaki ulog iznosi 300 KM i primljen je avans od kupca u iznosu od 500 KM

Naziv bilansne pozicije

Fiksna sredstva - sadanja vrijednost 7620

Ukupno stalna sredstva 7620

AVR - unaprijed plaeni trokovi 4100

Zalihe gotovih proizvoda 1550

Zalihe materijala 740

Potraivanja od kupaca 2354

Gotovine 1040

Ukupno obrtna sredstva 9783,5

Ukupno aktiva 17404

Vlastiti kapital 300

Nerasporeena dobit ranijih godina 0

Nerasporeena dobit tekue godine 7241

Ukupno kapital 7541

Dugoroni krediti 8000

Primljeni avansi 500

Obaveze prema dobavljaima 308

Planirane obaveze za porez 805

PVR - unaprijed naplaeni prihodi 250

Ukupno obeveze 9863

Ukupna pasiva 17404

Budet gotovinskih tokova

Bilans gotovinskih tokova, koji se pravi za kratkoroni planski period, naziva se i budetom gotovinskih tokova. Budetom su, znai, Budetom su, znai, obuhvaena novana sredstva koja poslovni subjekat oekuje da primi ili potroi tokom odreenog budueg vremenskog perioda.

Koraci izrade budeta gotovine

Prvi : Utvrivanje tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti;

Drugi: Izbor metoda konverzije budetiranog bilansa uspjeha na gotovinsku osnovu;

Trei: Odreivanje tokova novca od Trei: Odreivanje tokova novca od investicionih aktivnosti;

etvrti:Odreivanje tokova novca od aktivnosti finansiranja;

Peti: Prezentacija i analiza izvjetaja;

Bilansne metode budetiranja gotovine

Direktna metoda; Indirektna metoda; Obe metode se baziraju na analizi

stavki budetiranog bilansa stavki budetiranog bilansa uspjeha i projektovanim promjenama u tekuim sredstvima i obavezama;

Razlika je u nainu kvantifikacije tokova iz poslovnih aktivnosti;

Bilansna metoda budetiranja gotovine

Da bismo uradili budet tokova gotovine po direktnoj i indirektnoj metodi, potrebno je prethodno iz bilansa stanja preuzeti informacije o stanju sredstava i izvora finansiranja na poetku perioda za koji se vri na poetku perioda za koji se vri budetiranje.

Istovremeno je potrebno sainiti budetirani bilans uspjeha, zbog korespondirajuih odnosa izmeu pozicija iz bilansa stanja i pozicija iz bilansa uspjeha.

Bilans stanja na poetku budetiranja

Aktiva Pasiva

Gotovina 200 Dobavljai 250

Potraivanja 5500 Obaveze za kamte 1100

Zalihe 4000 Obaveze za porez na dobit 1220

Portfolio ulaganja 1600 Kratkoroni krediti 500

Ukuno obrtna sredstva1130

0 Ukupno kratkorone obaveze 3070

Fiksna sredstva po nab. vr. 3800 Dugorone obaveze 4500

Akumulirana amortizacija 1300 Ukupne obaveze 7570

Fiksna sred. po sad. vrijedn. 2500 Vlastiti kapitalpo. ulaganja 2500

Uk. fiksna aktiva 2500 Akumulirana dobit 3730

Ukupna aktiva1380

0 Ukupna pasiva 13800

Budetiranje bilansa uspjeha

Prihodi od prodaje 140000

Trokovi prodatih proizvoda 98000

Bruto dobit 42000

Amortizacija -380

Administrativni trokovi i trokovi prodaje -19000

Trokovi kamata -3000

Prihod od investiranja 5200

Negativne kursne razlike -5820

Dobit prije oporezivanja 19000

Porez na dobit 1900

Neto dobit 17100

Literatura: Obavezna literatura: Gligori Vujnovi Bogdana (2008),

Poslovne finansije, Panevropski univerzite Apeiron, pp. 3.-281.

Dopunska literatura: Damodaran, A. (2001), Korporativne Damodaran, A. (2001), Korporativne

finansije - teorija i praksa, pp. 1.-969.

Njuhovi, Z. (2010), Finansijski menadment, Teorija i praktina primjena, FER KOMERC D.O.O., Sarajevo, pp. 1.-449.

Hvala na panji!Hvala na panji!

n.huseinspahin.huseinspahi@@gmailgmail.com.com