OPSKRBA VODOM UVODNO PREDAVANJE

Stjepan Kordek, dipl.in.gra.

Zagreb, 03.10.2013. godine

* ovjek i voda, od samog poetka, opstoje u tijesnom suivotu u kojem voda djeluje kao jedno od osnovnih naela njegova odranja, pokretaa njegove djelatnosti, oblikuje njegov svagdanji ivot i potie ga na stvaranje novog.

UVOD

* Voda uvjetuje ivot na Zemlji, i to ne samo to ini 60 70 % teine ovjekova tijela ve i stoga to svojom i ma kako malom prisutnou djeluje kao biokatalizator bez kojeg ivot ne bi bio mogu.

* Ujedinjeni narodi proglasili su 22. oujka za meunarodni Dan voda.* Zatita okolia i opskrba pitkom vodom postaju glavni problem i izazov

odrivog razvoja nae civilizacije. Pitka voda postaje glavni resurs u XXI. stoljeu. Zbog porasta broja ljudi na Zemlji, ali i poveane potrebe zavodom koje su posljedica porasta ivotnog standarda, promjena ivotnihnavika i poveanja industrijske i poljoprivredne proizvodnje.

* Problem su veliki gradovi ije stanovnitvo troi velike koliine pitke vode, a istodobno gradovi su mjesta koja zagauju i ugroavaju zalihe pitke vode u podzemlju. Takoer, veliki problem nae civilizacije je poljoprivrednaproizvodnja koja se koristi pesticidima i drugim kemikalijama i time zagaujepitku vodu te industrijska proizvodnja koja troi pitku vodu, a u okoli vraazagaenu otpadnu vodu i na taj nain ugroava preostale zalihe iste pitkevode.

Izvori oneienja voda

* Treba razlikovati pitku vodu od tehnoloke vode u industriji i poljoprivredi. * Voda za pie mora zadovoljiti stroge bio-kemijske i bakterioloke standarde.

Zato se u razvijenim i ekoloki osvijetenim drutvima za pranje javnihpovrina koriste tehnolokom vodom, jer bi uporaba pitke vode za tunamjenu bila krajnje neracionalna.

* Ljudski organizam dnevno treba nekoliko litara pitke vode. ovisno o godinjem dobu i klimi u kojoj se osoba nalazi.

* Problem pitke vode nije samo u tome, to ona moe biti loa za zdravlje ovjeka, nego je jo vei problem u tome, to se esto dogaa, da javnosti nisu dostupni detaljni podaci o kakvoi vode za pie, posebno oni, koji se odnose na rezultate analize na slavini kuanstva. Najei su primjeri o uvjeravanjima, kako je voda izvrsna ili zdravstveno ispravna, ali bez stalnih dokaza dostupnih javnosti.

Voda ini 60 70 % ovjekove teine

* Molekularno-kinetika teorijaobjanjava molekulu vode kao sklop triju atoma (dva vodika i jednog kisika) koji su stalno u gibanju, a meu njima djeluju elektrine sile.

* to je voda?

* Voda je jedna od malobrojnih tvari koja se na Zemlji nalazi u tri stanja: vrstom (led), tekuem i plinovitom (para).

* Voda u tekuem stanju prekriva vie od 70% Zemljine povrine (more i oceani), krui zrakom (oblaci i kia), zadrava se na tlu (jezera, ribnjaci, bare, lokve), otjee zemljinom povrinom (vodotoci i rijeke), te se nalazi ispod povrine tla (podzemna voda).

* Voda je esencijalna tvar ivota. Svaka stanica organizma koristi voduradi obavljanja svojih esencijalnihfunkcija: ravnotee sustava, podmazivanja, ispiranja otpadnihtvari i toksina, vlaenja koe, regulacije tjelesne temperature, mehanikog priguenja zglobova, kostiju i miia, prenosa potrebnihminerala, vitamina, nutrijenata, proteina i eera u organizmu.

* Voda za pie je tekuina bez boje, okua, mirisa i mutnoe, umjerene temperature ljeti i zimi te aerirana.

* Kakvoa vode za pie definirana je: Zakonom o vodi za ljudsku potronju (NN br. 56/13)Pravilnikom o zdravstvenojispravnosti vode za pie (NN47/08)

* Danas se u svijetu troi priblino polovina raspoloivih zaliha slatke vode, a predvia se da e se za nekoliko desetljea troiti oko 80% svih zaliha pitkevode. Ne moe se dovoljno naglasiti potreba da se na vodu ne smije gledatikao na naftu. Pohlepa nije dozvoljena. Postoje alternative za naftu, ali nemazamjene za vodu.

* Temelj upravljanja vodama u zemljama EU je Okvirna direktiva o vodamaEU. Princip Okvirne direktive izraen je tvrdnjom da Voda nije komercijalniproizvod kao neki drugi, nego naslijee koje treba uvati, zatititi i shodnotome postupati.

* Dnevna potronja pitke vode po stanovnika kree se od 70 do gotovo 300 litara. Za nae podneblje se moe uzeti vrijednost od 80-150 litara po osobi. SAD je na elu zemalja s najveom potronjom pitke vode: stanovnik SAD-a potroi oko 295 litara vode na dan, a stanovnik Njemake oko 128 litara. Za pie i kuhanje potroi se 3-6 litara, pranje posua 4-7 litara, ienje u stanu 5 -10 litara, pranje rublja 20-40 litara, kupanje i tuiranje 30-50 litara. tjelesna higijena bez kupanja 10-15 litara. ispiranje WC-a 20-40 litara. Vidimo da se vrlo mala koliina vode potroi za pie i pripremanje obroka, samo 3-6 litara.

* Hidroloki kruni tok tvori niz krunih ciklusa koji ukljuuju putove po kojima voda koja u prirodi prekriva tri dijela ukupnog Zemljinog sustava atmosfere, hidrosfere i litosfere krui i mijenja se.

* HIDROLOKI KRUNI TOK

* Djelovanje vode zbiva se unutar navedenih dijelova Zemljinog sustava s dosegom od priblino 1000 m duboko u litosferi i do 15000 m visoko u atmosferi te uvjetuje razvoj hidrolokih sustava velike sloenosti.

* Ukupna koliina vode na Zemlji, bez fiziki i kemijski spojene vode u litosferii platu, obuhvaa 1 385 984 610 km3. Od toga 96% ine mora, a svega 3,5% je ostala voda na Zemlji.

* Najvea zaliha slatke vode (68,7%) je u ledenim pokrovima polarnih krajeva i ledenjacima.

* Na vodu u podzemlju otpada 30% dok je samo 1 % ukupne koliine vode raspoloiv za sve potrebe suvremenog drutva.

Hidroloki kruni tok

VODA U PRIRODI VRSTE I OBILJEJAA) ATMOSFERSKE VODE (OBORINE)

* Amosfersku vodu ine oborine koje iz viih ili niih slojeva atmosfere pod utjecajem raznih fizikalno kemijskih imbenika dospijevaju na povrinu zemlje u obliku: kie, snijega, susnjeice i tua.

* Oborine obiljeava pojava, trajanje, uestalost i visina pale oborine.

B) POVRINSKE VODE* Vodotoci* Jezera* Lokve, movare i bare* More i oceani boate vode

- VODOTOCI* Vodotoci obiljeavaju tokove vode po povrini tla ije hidroloke prilike ovise

o veliini slijevnog podruja, geoloko-hidrolokom obiljeju tla, obrisu terena, reimu oborina, protjecanju i otjecanju vode.

LUXSticky Note26.

- JEZERA* Jezero oblikuje prirodna udolina ogranienog prostiranja i odreene dubine

ispunjene vodom.Cjelokupne promjene razine jezera tijekom vremena oblikuju hidroloki reim jezera, koji se iskazuje u ravnotei koliine vode u dotoku i otjecanju, ukljuivo i isparavanje.

- MORE I OCEANI BOATE VODE* More i oceani predstavljaju najvei spremini sustav vode na Zemlji.

Meutim ta nepregledna bogatstva vode samo se iznimno koriste zaopskrbu vodom stanovnitva. Razlog je jednostavan i ope poznat slanoa vode.

- LOKVE, MOVARE I BARE* Stajae vode lokava, movara i bara male su povrine i male dubine, a

obiljeava ih i nedostatak strujanja vode. Uslijed takvog stanja unutar vodene mase odvijaju se posebne pojave koje uvjetuju razvoj vegetacije koja negativno utjee na kakvou vode, pa se smatra da je ta vrsta voda neprikladna za opskrbu stanovnitva.

C) PODZEMNA VODA* Podzemna voda je naziv za sve vode koje se nalaze ispod povrine tla, a s

obzirom na porijeklo mogu biti esogene ili endogene.

* Atmosferska i povrinska voda koja pod djelovanjem gravitacijskih sila dospije u tlo ispunjuje sve pore, upljine i pukotine tla i stijena te uzrokuje zasienje vodom donjih slojeva tla. Voda zasienja tvori temeljnu podzemnu vodu koju obiljeava razina podzemne vode.

* Esogene vode potjeu od:- atmosferske vode koje u obliku kie padne na tlo,- topljenja ledenjaka i snijega- od povrinskih voda- od kondenzacije

* Endogene vode nastaju u unutranjosti zemlje spajanjem molekula vodika (H) i kisika (O) pri visokim temperaturama.

* Ove dvije zone meusobno povezuje voda kapilarne rese koja je izloena djelovanju kapilarnih sila.

* Razina podzemne vode dijeli podzemlje u dvije meusobno fiziki i hidroloki razliite zone:- gornja zona zona zraenja

obiljeava porozno tlo izmjenino ispunjeno zrakom i vodom

- donja zona zona szasienja ili zona temeljne vode

* Razina podzemne vode podlona je promjenama ovisno o priljevu.

* Osnovni cilj istraivakih radova u vezi s podzemnom vodom je pronalaenje vodonosnih slojeva. Glede toga potrebno je odrediti:- mjesta i prostiranje vodonosnih slojeva- znaajke grae vodonosnog tla- koliinu i kakvou podzemne vode- mogue iskoristive koliline podzemne vode- hidroloke odnose uzmeu vode u vodonosnom sloju i vode po

povrini tla i u tlu

- UTVRIVANJE PODZEMNIH VODONOSNIH SLOJEVA

- HIDROLOKI ISTRAIVAKI RADOVI* Opseg istraivakih radova ovisi o znaaju vodoopskrbnih zahvata* U jednostavnim sluajevima opskrbe vodom pojedinanih potroaa,

zaselaka i manjih naselja, istraivaki radovi ukljuuju obilazak terena, prikupljanje podataka o podzemnoj vodi, kopanje probnog bunara, provjeru izdanosti i kakvoe vodonosnog sloja. Na osnovi prikupljenih podataka mogue je donjeti odluku o nainu koritenja podzemne vode i o potrebnim mjerama zatite vodonosnog sloja.

* U sloenijim sluajevima opskrbe vodom potroaa veih naselja i gradova osnovna je znaajka hidrolokih istraivanja da se odrede hidroloki i hidrauliki pokazatelji o podzemnim vodonosnim slojevima te fizikalno-kemijska i bakteriloka svojstva vode.

* U tom sluaju istraivaki radovi obuhvaaju:- lociranje probnih buotina na temelju geoloko hidrolokog

kartiranja mogueg vodonosnog podruja,- izvedba piezometara- izvedba probnih buotina- ustrojstvo crpljenja vode i sustavno praenje svih promjena

hidraulike i hidroloke naravi izazvane crpljenjem vode,- utvrivanje koeficijenta filtracije i stvarne poroznosti vodonosnog

sloja,- utvrivanje smjera toka i strujanja podzemne vode,- utvrivanje prostiranja vodonosnog sloja- utvrivanje izdanosti vodonosnog sloja- ispitivanje kakvoe vode

D) IZVORI* Svaka pojava podzemne vode na povrini tla znai, u irem smislu, izvor.* S obzirom na temperaturu i kakvou vode, razlikuju se dvije osnovne

skupine izvora: obini i termomineralni. Termomineralni izvori imaju poveanu temperaturu i povieni kemijski sastav vode.

* S obzirom na porijeklo i postanak izvora, Martel razlikuje 4 osnovne vrste izvora:- tekui- movarni- lokviasti- uzlazni

* Prema fizikalnim svojstvima izvorsku vodu ine ove posebnosti:- temperatura pokazuje dnevne i sezonske termike oscilacije- mutnoa pokazuje da izvorska voda nije u podzemlju prola

zadovoljavajui postupak filtracije i taloenja* Izvorska voda je bez boje, mirisa i okusa. S obzirom na izdanost Meinzer

je svrstao izvore u skupine od 1 8. Pojedinu skupinu karakterizira njegova izdanost 10 m3/s 10 cm3/s.

VODA U SLUBI OVJEKA

ovjek je vrlo rano nauio vanost vode za vlastiti opstanak, te vodu koristio zavlastite potrebe i to prvenstveno za: javnu vodoopskrbu i navodnjavanje radiproizvodnje hrane.

Opskrba vodom kroz povijest

Dolina Inda

Iskopine u dolini Inda pokazuju da je nekoliko tisuljea prije Krista cvjetala bogata i vrlo napredna civilizacija. Ruevine grada Mohenjo-dara, 230 km od Haiderabada, stare oko 5000 godina pokazuju da su kue bile opskrbljene toplom i hladnomvodom, kupkama i drugim sanitarnim ureajima koji se mnogo ne razlikuju oddananjih. Stanovnici su koristili i javno kupalite s prostorijama za hidroterapiju.

Drevni Asirci

Asirci su za opskrbu vodom grada Adena koristili 50 cisterni usjeenih u stijene, ukupnog volumena oko 130.000 m3. Za dovod vode iz veih udaljenosti Asirci surazvili tehnologiju izgradnje qanaata (plitki tuneli). Perzijanci su usavrili tehnologijugraenja qanaata koji tijekom vremena postaju uobiajeni provodnici vode zapodruja od sjeverne Afrike do Indije.

Qanaat je tunel izgraen u jednolinom padu od izvorita do opskrbnog mjesta, a vrlo esto I kroz vodonosni sloj, pa je u tim sluajevima sluio i kao kaptanagraevina i kao provodnik.

Tunel (qanaat) kopao se iz vertikalnih okana razmjetenih na meusobnojudaljenosti od 20 do 50 m ovisno o vrsti tla. Po zavretku radova vertikalni otvoripretvoreni su u okna za zraenje I pregled tunela. Protonost qanaata bila je 380 m3/d do 11.000 m3/d.

Egipat dolina rijeke Nila

Prema izreci Egipat je dar Nila, Egipani svoj stvaralaki duh duguju Nilu. Zahvaljujui vodama Nila, i mulju koji je Nil nanosio u porjeje tijekompoplava, nastala je drevna civilizacija.Nil namee mnotvo problema, pa se javljaju prva znanja iz podrujaastronomije, godinjih doba (kalendara), pisma, geometrije, javnih radova, poljoprivrede i umjetnosti.

Grka antika

Voda je imala iznimnu vrijednost u staroj Grkoj, a posebno voda dobrekakvoe kakva se koristila za vodoopskrbu i javna kupalita. Zbog posebnihgeoloko-morfolokih obiljeja Grke, osiguranje dovoljne koliinezahtijevane kakvoe vode bilo je mogue samo dovodei vodu izudaljenih izvora. Tako su za opskrbu vodom citadele Pergamon graditeljispoznali i tlane provodnike (cjevovode). Svoju umjenost grki graditelji sudokazali izgradnjom sustava opskrbe vodom grada Samosa na istoimenomotoku.

Rimsko doba

Kada je Rim postao prijestolni grad rimskoga carstva, domai stvaraocinali su se pred zadatkom rjeavanja problema opskrbe vodom grada. Prvose koristila voda oborina, izvora, zdenaca i zahvata na rijeci Tiberu, a postupno, razvitkom grada poele su se koristiti povrinske i podzemnevode udaljenih izvora, jezera i zdenaca.

U vrijeme kada je Rim postao milijunski grad i na vrhuncu moi, 300 g.p.K., u grad je dotjecala koliina vode od 13.500 m3/s putem 11 akvedukata, ukupne duine od 502 km.

Iz toga vremena datira i pojam upravljanja vodoopskrbnim sustavom. Takoje Car August uspostavio Upravno vijee vodopskrbnog sustava kojim je upravljao Curator i dva strunjaka (tehniara) potpomognuta sa 240 do 460 radnika.

VODA U NAIM KRAJEVIMA

* Na poetku treeg milenija od strane Ujedinjenih naroda proglaeno je novo Meunarodno desetljee za vodu (2005-2015.). 'Water Life' u kojemu je i voda iz Hrvatske vrlo vano gospodarsko dobro. Vodni resursi Hrvatske, slae se i strana i domaa znanost, gospodarska su vrijednost kojapremauje lokalni i regionalni znaaj.

* Prema izvjeu o vodnim zalihama, koje je izradio UNESCO snimajuistanje u ak 188 zemalja svijeta, Hrvatska se na prostoru Europe smjestilana visoku petu poziciju. Hrvatska prema tom izvjeu raspolae sa 32.818 prostornih metara godinje obnovljive pitke vode po stanovniku i po tom se podatku uspjela svrstati na 42. mjesto vodom najbogatijih zemalja svijeta.

* Hrvatska ima dovoljno zaliha vode za svoje potrebe za nekoliko slijedeihdesetljea, iako raspoloive koliine nisu jednoliko rasporeene u svimdijelovima zemlje, a hidroloki ciklus nije u skladu s neujednaenimpotrebama vode u pojedinim dijelovima.

* Hrvatska je meu malobrojnim zemljama koje svojim graanima sustavomjavne vodoopskrbe jame i osiguravaju pitku vodu.

* Glavni resurs slatkih voda je povrinska voda (20 rijeka, 26 prirodnih i umjetnih jezera. Podzemne vode takoer predstavljaju znaajno vodnobogatstvo Hrvatske, to predstavlja 13% ukupno obnovljivih vlastitihresursa. Zbog bolje zatienosti od vanjskog oneienja, podzemne vodesu vanije. Podzemna voda u Hrvatskoj je bolje kakvoe od podzemnihvoda u visoko razvijenim zemljama, iako je neophodno istaknuti da njenakakvoa neprestano opada. Ovakav trend moe se zaustaviti iskljuivoosvjeivanjem i aktivnim ukljuivanjem svih stanovnika, a ne samopojedinih sektora.

* Stanovnici Hrvatske koriste vodu na jedan od slijedea tri osnovna naina :1) Javna vodoopskrba je najei i najsigurniji nain koritenja vode, a koristi ju 80% stanovnika Hrvatske. 2) Oko 20% stanovnitva opskrbljuje se vodom iz tzv. lokalnih vodovoda, koje su izgradile i kojima upravljaju grupe graana. Ovakva vodoopskrbanije organizirana u skladu sa zakonima i propisima, a pripadajua voda nijepod strunim nadzorom i njena se kakvoa ne analizira redovito. Zbog toga je neophodan oprez prilikom njenog koritenja za pie.3) Koritenje vode iz vlastitih bunara ili kinice koja se prikuplja nakrovovima ili na posebno graenim povrinama i potom sprema u cisterne. Ovakva voda takoer nije pod adekvatnim strunim nadzorom, a njenakakvoa je promjenjiva budui moe sadravati isprana oneienja s krovova i slivnih ploha ili zagaenja podzemnih voda zbog neodgovarajuerijeene odvodnje iz vlastitog ili iz oblinjih objekata.

* Na podruju Republike Hrvatske upravljanje vodama datira jo iz rimskih vremena, a organizirana vodnogospodarska djelatnost javlja se ve u 19. stoljeu.

* Nalazi otkriveni na podruju Istre, primorsko dalmatinskog priobalja i Posavine jo jednom potvruju izreku: voda nije sve, ali bez vode sve je nita

* U sreditu grada Rijeke otkriveni su bunari i kupalita koja su rimskim karavanama sluili kao odmorite.Prvi javni sustav opskrbe vodom razvija se 1885. godine u Suaku, a 1894. godine u Rijeci.

* Podruje liburnijskog Jadera (Zadar) obilovalo je neko ivom vodom izvorima to potvruju brojni zdenci. Poetak gradnje vodovoda Botina u lipnju 1836. godine oznauje poetak izgradnje javnog vodoopskrbnog sustava.

* Grad Nin (Aenona) u doba rimskog utjecaja imao je vodovodni sustav koji je dovodio vodu iz izvora udaljenog 3500 m kapaciteta koji je utvren temeljem rekonstrukcije akvedukta od 65 l/s.

* Grad Split bolje reeno Dioklecijanova palaa koristili su kao i danas vodu izvora Jadro udaljenog 9,0 km od palae. Kanal je obnovljen 1878 1880. dio te graevine koristi se i danas.

* U gradu Dubrovniku u prvoj polovici XV. Stoljea zbog porasta stanovnitva i osnutka tkalake industrije, oskudica vode postajala je sve vea pa je vlada donjela odluku da izgradi vodovod kojim bi sevoda iz izvora u umetudovela u Grad. Poetkom veljae 1438. godine s majstorem Onofrijem delaCava zakljuen je ugovor o gradnji velike esme (Onofrijeva esma).

* Godine 1897 godine. Gradske vlasti sklapaju ugovor s vlasnikom mlinova u Rijeci dubrovakoj za isporuku koliine od 970 m3/dan. U tu svrhu nabavljene su i ugraene dvije stapne crpke pa se ovaj pothvat smatra vjesnikom novog doba dubrovakog vodovoda.

* U gradu Zagrebu pokuava se rijeiti problem opskrbe vodom 1773. godine od kada potjee najstarije idejno rjeenje o sredinjem sustavu vodoopskrbe grada koji tada ima 6000 stanovnika.

* Grad Zagreb je od 1861. godine poeo rjeavati problem javne vodoopskrbe, a 07.07. 1878. godine puten je u rad novi vodovod. Time je otvoreno i od tada traje novo doba zagrebakog vodovoda.

* Prostor Hrvatske pripada dvama velikim sljevovima, crnomorskom ijadranskom. U crnomorskom sljevu dominiraju vei vodotoci kao to su Sava, Drava i Dunav s velikim brojem manjih porjeja dok je u jadranskom sljevu gustoa i duljina povrinskih vodotoka manja, no postoje znaajni podzemni tokovi kroz krke sustave.

* U jadranskom podruju voda je vrlo visoke kakvoe zbog ega se opskrba stanovnitva pitkom vodom temelji na dobivanju vode iz podzemlja te je njen znaaj velik. U prilog tome govori i injenica da je velik dio podzemnih voda jadranskog sljeva u kategoriji stratekih rezervi prvog reda.

* Vodnim resursima u cijelosti upravljaju Hrvatske vode i to na pet vodnihpodruja koja obuhvaaju jedno ili vie porjeja, koji ine prirodnuhidrografsku cijelinu

* U komunalnoj vodnoj djelatnosti Hrvatske danas u potpunosti dominira javni sektor (komunalna drutva, komunalne ustanove i vlastiti pogoni jedinica lokalne samouprave) koji je formiran prema Zakonu o vodama i Zakonu o komumalnom gospodarstvu.

* U javnoj vodoopskrbi posluje 98 komunalnih drutava. Djelatnost se obavlja na 127 uslunih podruja koja pokrivaju samo dio od 550 gradova i opina (odnosno 6.759 naselja).

* Usitnjenost i neracionalnost sustava najveim dijelom proistjee iz odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu. Zakon nije uspostavio koncept javne vodoopskrbe nadkomunalnih djelatnosti.

* Vodnokomunalna djelatnost financira se iz samostalnih prihoda (cijene vode) i sredstava iz prorauna jedinica lokalne/regionalne samouprave. To se odnosi na pogon i upravljanje, dok je izgradnja vodnih graevina za javnu vodoopskrbu znatnim dijelom sufinancirana iz namjenskih sredstava kojima raspolau Hrvatske vode i drugim oblicima dravnih subvencija.

* Cijene vode u Hrvatskoj za domainstva (prosjena cijena je 8,59 kn/m3), danas se evidentno formira po razliitim kriterijima, pa varira u rasponu od 3,50 kn (Orahovica) do 14,47 kn/m3 (Opatija) isporuene vode, to nije posljedica stvarne cijene koritenja vodom, nego razliita pristupa u formiranju cijene. Unutar navedene cijene, meutim, konstanta su naknada za koritenje voda i naknada za zatitu voda, koje zajedno iznose cca 1,7 kn/m3, i jednake su za sve graane Hrvatske.

* Cijena vode ne moe biti potpuno jednaka na nivou drave, ali se mora formirati po istim ekonomskim kriterijima, koji omoguuju naknadu svih trokova odravanja i funkcioniranja sustava, te potrebnog razvoja. U sredinama u kojima ekonomska logika nije pravedna (primjerice zbog neravnomjerne raspodjele vodnih resursa), ili nije primjenjiva (primjerice zbog socijalnih razloga ili posebnih dravnih interesa) - ona mora imati svoj korektiv u dva naela: naelu solidarnosti i naelu socijalne prihvatljivosti cijena lokalnoga korisnikoga tijela.

* Cijena vode u Hrvatskoj nije na razini ekonomske cijene i u najveem broju sluajeva ne pokriva ni pune trokove odravanja sustava.

* tedljivo i racionalno koritenje vodom jedno je od temeljnih naela upravljanja vodama. Neracionalna potronja vode rezultat je vrlo visokih gubitaka i podcijenjene (niske) cijene, neplaanja i nezakonitog prikljuenja na mreu. Iz ocjene postojeega stanja evidentno je da su prosjeni gubici vode u javnoj vodoopskrbnoj mrei vrlo visoki i procjenjuju se na oko 40%. Navedeni gubici rezultat su zastarjelosti i nedovoljnog odravanja sustava javne vodoopskrbe.

* Prosjena potronja vode iz vodovoda u RH iznosi 138 litara po stanovnikudnevno. Sadanji stupanj opskrbljenosti stanovnitva vodovodnom vodompo upanijama znatno se razlikuje.

* Najloije stanje je u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji u kojoj oko 34% stanovnitva ima zdravstveno ispravnu vodu iz javnih vodoopskrbnihsustava. U Brodsko-posavskoj upaniji taj je postotak oko 40%, Koprivniko krievakoj upaniji oko 42%, Vukovarsko-srijemskoj oko 47% i u Poeko-slavonskoj oko 48%.

* U Sisako-moslavakoj upaniji, Virovitiko-podravskoj, Osjeko-baranjskoj, Zadarskoj, Liko-senjskoj, Krapinsko-zagorskoj i Karlovakoj upaniji tajpostotak je ispod 80%.

* Zadovoljavajue stanje prikljuenja na javnu vodoopskrbu je u Varadinskoj, Meimurskoj, Zagrebakoj i gradu Zagrebu, te ibensko-kninskoj i Dubrovako-neretvanskoj upaniji (vie od 90%).

* Najvei postotak opskrbljenosti imaju Istarska i Primorsko-goranskaupanija s oko 97% opskrbljenosti.

* Vodoopskrba jadranskih otoka rjeava se dovoenjem vode s kopna, a u manjem opsegu opskrbom iz vlastitih izvora, skupljanjem kinice u cisterne(individualna opskrba), putem vodonosaca (za vrlo male otoke), desalinacijom boate vode, odnosno kombinacijom razliitih izvora.

* Sadanji sustav obrauna i naplate naknade za koritenje voda ne stimulira racionalnu potronju vode i smanjenje gubitaka. U tom sustavu obveznik nakanade za koritenje voda je krajnji korisnik (potroa), koji naknadu plaa na vodu isporuenu u kuanstvo ili industrijski pogon, a ne komunalni operater koji zahvaa vodu. Ovo je jedini oblik koritenja voda u kojem obveznik naknade nije onaj tko zahvaa vodu, nego krajnji potroa .

* Prosjena cijena pitke vode za gospodarstvo iznosi 13,08 kn/m3 i kree se od najmanje 6.40 kn/m3 u gradu Rabu (zimi) do najvie od 28,06 kn/m3 u gradu Zagrebu (ukljuuje i cijenu odvodnje).

* Prosjena cijena odvodnje i proiavanja otpadnih voda za domainstvaiznosi 2,36 kn/m3 i kree se od najmanje od 0,35 kn/m3 u VaradinskimToplicama do najvie 6,09 kn/m3 u Senju.

* Prosjena cijena odvodnje i proiavanja otpadnih voda za gospodarstvoiznosi 3,85 kn/m3 i kree se od najmanje 0,37 kn/m3 u Grubinom Polju do 12,00 kn/m3 u Koprivnici (maksimalna cijena).

* Svakodnevno iz dotrajalog sustava vodoopskrbe grada Zagreba neiskoriteno istee 178.450 prostornih metara vode (cca 40%) od 430.000 m3 koliko daju sva vodocrplita. To znai da iz sustava nekontrolirano istee voda dostatna da se napuni 65 olimpijskih bazena, podatak je koji iznosi Zelena akcija.

Voda iz javnog vodovoda ili iz boce?* Voda u bocama postala je brend. Stvar prestia moe postati pijenje

odreene marke vode u boci. Ona moe biti i nekoliko stotina puta skupljaod one iz javnog vodovoda, ali to ne sprijeava da je i dalje koristimo. Mnogismatraju, takoer, da je ona bolje kvalitete i zdravija od vodovodne, jersvaka istie uitak ispijanja izvorske vode, ali istraivanja su pokazaladrugaije.

* Analiza kvalitete vode u bocama u organizaciji amerike Agencije za hranu i lijekove,pokazala je da 70% testirane vode iz boce nije zadovoljilo kriterijeAgencije. ak je utvreno da znaajan postotak ispitanih voda iz bocedolazi zapravo iz slavine.

* to je uzrok tomu da potroai biraju vodu u bocama? Rastuaindustrijalizacija uzrokuje opadanje kvalitete vode iz vodovoda, pa su najvei potroai vode iz boca upravo na onim podrujima gdje voda izvodovoda nije dobre kvalitete. U Francuskoj je gotovo polovica onih koji pijuvodu iz boce zbog toga to im voda iz vodovoda ima lo okus. U SAD 35% njih to ini jer se boje kvalitete vode iz slavine.

* Nasuprot tomu voda iz vodovoda velika je uteda. Cijena vode iz vodovodanpr. u Zagrebu iznosi za 5 galona tj. 18,9 litara 21 lipu. To iznosi preko200 puta niu cijenu od vode iz automata. Cijena vode u boicama za istukoliinu iznodi 130 kuna.

Zato ljudi piju flairanu vodu?Izvor: American Water Works Association Research Foundation, 1993.

Svjetska potronja vode u bocama* Iako se izraz flairana voda koristi svugdje u svijetu i iroko je prihvaen,

pravilniji izraz bio bi pakirana voda, s obzirom da irom svijeta dolazipakirana ne samo u veim ili manjim bocama ve i u limenkama, nepropusnim (obloenim) kutijama pa ak i plastinim vreicama.

* Procjenjujui razna trita, prodaja flairane vode irom svijeta godinjedonosi izmeu 50 i 100 milijardi dolara, s time da se trite iri. ak i tamogdje je voda iz vodovoda ispravna za pie, postoji rastua potranja zavodom iz boca. ak i u zemljama u razvoju.

* U 15 najveih potroaa flairane vode su se uvrstili Libanon, UjedinjeniArapski Emirati i Meksiko, a te zemlje ujedno imaju i najbri porastkoritenja flairane vode od ak 44-50% u periodu izmeu 1999. i 2004. g. Smatra se ipak da e Kina uskoro postati broj jedan u potronji flairanevode.

* Od Europljana najvie vode u bocama popiju Talijani (189 l godinje), dok u prosjeku svaki Europljanin popije 112 litara vode iz boce godinje. ak 54% Amerikanaca redovito pije vodu iz boce, a trita koja jo nisu u potpunostiiskoritena su ona u Aziji i Pacifiku. Prosjena potronja raste oko 7% godinje.

* Najvei svjetski potroai vode iz boca su Amerikanci, slijede Meksikanci, Kinezi, Brazilci, Talijani i Nijemci.

* Vodee zemlje po potronji i godinjem prosjenom porastu flairane vode, 2000.-2005.

* Potronja flairane vodeprema vodeim zemljama postanovniku, 2000.- 2005.

Vrste vode u bocama* Mnoge etikete na flairanim vodama nude prizore planina, planinskih

izvora, snijega i druge idiline slike to upuuje na to da je voda koja se reklamira porijeklom iz tih idilinih krajolika. No, u odreenom brojusluajeva to uope nije tako. Prirodna voda moe biti samo ona kojatijekom procesa obrade nije ni u kom obliku izmijenjena tj. nije promijenilasastav.

* Voda u bocama dijeli se na: mineralne, prirodne vode i stolne vode. Stolne vode esto su obina voda iz slavine, ali je razlika u tome to je uklonjen okus klora.

* U SAD-u se vode u bocama klasificiraju uglavnom na ovaj nain:

1. arteka voda vrsta vode koja je porijeklom iz vodonosnika (akvifera)2. fluorirana voda sadri fluoride unutar granica koje je odredila amerika

Agencija za hranu i lijekove (FDI), a obino se koristi za dojenad i maludjecu

3. mineralna voda ova voda sadri najmanje 250 na milijun ukupnootopljenih tvrdih estica, a najee dolazi iz izvora koji su geoloki i fiziki zatieni. Dodatni minerali ne smiju se dodavati u ovu vodu.

4. proiena voda ova voda dobiva se destilacijom, deionizacijom, obrnutomosmozom i drugim odgovarajuim procesima

5. izvorska voda voda koja izlazi iz podzemnih formacija na povrinuprirodnim putem

6. sterilna voda odreena je zahtjevima za sterilnou koje odreuje UnitedStates Pharmacopoeia

7. bunarska voda voda iz bunara

Stanje u Hrvatskoj* Po aktualnom hrvatskom zakonodavstvu voda se tretira kao ope dobro i

uiva posebnu zatitu. Kriteriji i prioriteti upravljanja vodama utvruju se nadravnoj razini, polazei od obveze cjelovite zatite okolia i ostvarivanjaopeg gospodarskog i odrivog razvoja. To ujedno znai da nije moguaprivatizacija vodnog bogatstva, odnosno zalihe prirodne vode ne mogupostati privatno vlasnitvo.

* Proizvodnja flairane vode u svijetu, pa i Hrvatskoj, postala je zadnjihnekoliko godina pravi biznis. Prema Privrednom vjesniku (god. LV, br. 3530) godine 2007. ak 172,2 milijarde litara izvorske i ostale zapakirane vodeplasirano je na svjetskom tritu. To pokazuju i poslovni podaci tvrtki poput Danonea, Nestlea, Coca-cole i Pepsija.

* U Hrvatskoj, iste godine potroeno je oko 194 milijuna litara vode, a dominira prodaja flairane vode Jamnica i Jana iji je proizvoa Agrokor, njihov je udio na tritu oko 40%. Ostali jai proizvoai su Studena (Podravka), Sveti Rok i Bistra (Coca-Cola) te Un1que (Badel), lider u prodaji vode u obliku galona. Prodaja vode u galonima postala je u vrlo kratkomrazdoblju jedan od najbre rastuih biznisa u Hrvatskoj.

Sveukupno u Hrvatskoj imamo dvadeset proizvoaa mineralnih voda.

Prema statistici, godinje se po stanovniku popije 51 litra mineralne i 33 litre flairane izvorske vode (proske Europe 112 l/stan, a Italije 189 l/stan).

Najvie flairane vode Hrvatska uvozi iz Slovenije, BiH, Italije, Francuske i Maarske.Sve su to zemlje koje imaju slabije vodno bogatstvo od nas.

Na izvoz, meutim, pretendiraju jedino Jana i Studena, ali je u 2007. izvezeno tek oko 12 milijuna litara. Najvie se izvozi u BiH, ak oko 70%, Maarsku, Srbiju, Sloveniju, SAD.

* Eksploatacija vode ostvaruje se kroz dodjelu koncesija i to na najdulji rok od 60 godina. Prema Zakonu o vodama koncesije izdaju Vlada odnosno nadleno ministarstvo, a nakon prethodno pribavljenog strunog miljenja Hrvatskih voda. Na osnovi odluke o koncesiji zakljuuje se ugovor o koncesiji. Do sada su nadlena tijela izdala oko 30 koncesija na rok od 10 do 30 godina, ali samo njih 15 je ulo u punu eksploataciju izvora.

* Razlog zbog kojeg i ostali nisu krenuli u eksploataciju, pretpostavlja se, jest cijena pogona za crpljenje i flairanje vode koja se kree oko dva do deset milijuna eura ovisno o kapacitetu. Zbog brojne i snane konkurencije smatra se, zapravo, da ansu za uspjeh imaju samo oni koncesionari koji su prethodno osigurali trite na koje e otpremati svoju proizvodnju vode.

* Prema izdanim koncesijama godinje bi se u Hrvatskoj moglo crpsti 1,25 milijuna m3 vode. Za sada je dostignuto tek pola koliine od odobrenja, odnosno iz izvora se godinje u prosjeku crpi oko 635 tisua m3 vode.

* Meu koncesionarima najjaa je Jamnica s odobrenjem za vaenje oko 200 000 m3 mineralnih i izvorskih voda, a slijedi Prima sa 120 000 te Podravka sa 100 000 m3. Meu neiskoritenim koncesijama najvea je Franckova na 150 000 m3 u Lici.

* Naknada za iskoritavanje vode u RH od strane koncesionara obuhvaa jednokratnu uplatu prije ishoenja dozvole te godinji iznos od 2,5% ostvarenog prihoda. Mnogi koncesionari dravi zamjeraju visok cjenik i tvrde da su u svijetu takva davanja znatno manja.

* Voda je profitabilan biznis i neki smatraju da u budunosti ima daleko bolju perspektivu od proizvodnje jakih alkoholnih pia. Na alost, sve veim koritenjem vode u bocama stvara se nepotrebni otpad i troe velike koliine energije. Godinje se za proizvodnju novih boica (PET) potroi 47 milijuna galona nafte. Na alost, od svih njih, ak 80% zavri u nesortiranom smeu. To postaje veliko optereenje i za okoli. Pacifiki institut takoer procjenjuje da na svaku prodanu litru vode otpada 3 litre vode utroene u njezinu proizvodnju.

* Voda u boicama povezuje se sa zdravim nainom ivota, ali nije dokazano da je voda iz boica zdravija od one iz vodovoda (ako je ispravna).

* Suprotno, ak u 40% sluajeva flairana voda zapoinje svoj ivot kao vodovodna voda, a u nekim zemljama poput europskih ili SAD-a, kvaliteta vodovodne vode stroe je propisana i regulirana nego ona iz boca.

* Kao jedan od glavnih problema kad se raspravlja o kvaliteti vode u bocama, strunjaci istiu ispravnost plastine ambalae u koju je voda pakirana. Budui da je voda u njima pohranjena esto dui period i to esto na visokim temperaturama (u skladitu tvornice, tijekom transporta, ponovo u skladitu duana, u naim kuama), nego to je to voda u distributivnom sistemu tj. vodovodu, smatra se da je takva voda izloena nekim mikroorganizmima i kemikalijama kojih je vrlo malo ili ih uope nema u javnom vodovodu.

* Te kemikalije esto mogu vrlo loe utjecati na ljudsko zdravlje. esto se istie i da viekratno koritenje plastine ambalae moe biti takoer tetno po ljudsko zdravlje. To naravno nije sluaj s vodom pakiranom u staklenu ambalau. Kvaliteta pitke vode u bocama ovisi o kvaliteti njenog izvora, tehnologiji punjena i dezinfekcije, kvaliteti strojeva za tretiranje vode te sustavu distribucije boca.

Kakvu vodu pijemo?* Veina graana Hrvatske jednostavno otvoru slavinu i koristi zdravu pitku

vodu iz vodoopskrbnih sustava, te moe uredno ispuniti sve svojehigijenske potrebe.

* U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode godinje umire prosjeno 15 milijuna ljudi, poglavito djece. Procjenjuje se da oko 2,5 milijardi ljudi nemaosnovnih uvjeta za higijenske potrebe. Najloije stanje je u slabo razvijenimzemljama u Africi i Aziji.

* Kontrola kvalitete i zdravstvene ispravnosti vode za pie obavlja se u skladusa Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 47/08. i Zakonom ovodi za ljudsku potronju NN 56/13), a prema definiranomGodinjem planu uzorkovanja vode za pie, kojim su odreene tokeuzorkovanja, uestalost i vrsta analize. Sustavni pregled zdravstveneispravnosti vode za pie rade u svojim laboratorijima prema sklopljenimugovorima Hrvatski zavod za javno zdravstvo iz Zagreba ("C" analize) i Zavod za javno zdravstvo upanije ("A" i "B" analize).Analize "A" i "B" rade se na preraenoj vodi-isporuenoj potroaima, a analiza "C" na sirovoj vodi.

* Analiza A obuhvaa senzorna, fizikalno-kemijska i kemijska ispitivanja(temperatura, slobodni rezidualni klor, boja mutnoa, miris, okus, pH vrijednost, elektrovodljivost, oksidativnost, klorid, amonij, nitrit, nitrat), temikrobioloka ispitivanja (ukupni koliformi, aerobne bakterije na 37C, aerobne bakterije na 22C escherichia coli, enterokoki).

* Analiza B obuhvaa pregled A +THM. THM (trihalometani) su sporedniprodukti kod dezinfekcije vode sa klorom.

* Analiza C obuhvaa kompletan pregled prema Zakonu, dajui uvid u cjelovit sastav tvari u vodi za pie, tj. njezinu kvalitetu.

* Pravna osoba koja opskrbljuje 5000 ili vie stanovnika odnosno isporuuje dnevno vie od 1000 m3 vode obvezna je prema Zakonu izraditi godinje izvjee i obavijestiti javnost putem sredatava javnog informiranja o kakvoi vode koju distribuira potroaima.

* HZZJZ izrauje godinje izvjee o zdrastvenoj ispravnosti vode za pie u RH za prethodnu godinu i do 31.05. tekue godine isti dostavlja ministru nadlenom za zdravstvo i ministru nadlenom za vodno gospodarstvo.

* HACCAP SUSTAVRadi to kvalitetnije distribucije i opskrbe vodom potroaa distributeri vode trebaju uvesti HACCAP sustav.

* TO JE HACCAP?

HACCAP je znanstveni, racionalni i sistematski pristup identifikaciji, procjenii kontroli opasnosti radi osiguravanja zdravstvene ispravnosti hrane ( vodeza pie ).

H HAZARD OPASNOSTA ANALYSIS and ANALIZAC CRITICAL KRITINEC CONTROL KONTROLNEP POINTS TOKE

000000koliformne bakterije u 100ml

0000020broj kolonija 37C u 1ml 1913251423-ukupna tvrdoa,dH0,60,20,30,40,550mangan, g/l0,60,32,40,81,2200eljezo, g/l2,41,13,01,32,212kalij, mg/l 7,65,128,06,514,7200natrij, mg/l 9380 5063401500fluorid, g/l

30,214,847,416,126,9250sulfat, mgSO42-/l 11,710,557,69,426,4250klorid, mgCl-/l9,26,016,94,922,450nitrat, mgNO3-/l 000000,50nitrit, mgNO2-/l 000000,50amonij, mgNH4+/l

6444208954737702500elektrovodljivost,Scm-1 7,367,647,227,597,296,5-9,5pH-vrijednost0,210,250,200,280,190,5rezidualni klor, mg/l 11,112,114,314,112,6 25temperatura, C

StrmecZaprueSanakPetruevecMala Mlaka

MDKpokazatelj

Rezultati analiza zbirnih voda vodocrpilita grada Zagreba u periodu od 01. do 28. veljae 2010. god.

ODGOVARAJU Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 47/08).

Svi uzorci obzirom na ispitivane fizikalno-kemijske i mikrobioloke pokazateljeMiljenje:

Ukupno je uzorkovano i analizirano 472 uzoraka na fizikalno-kemijske i mikrobioloke pokazatelje.

Prikazani su rezultati "A" i "B" analiza na preraenoj vodi - isporuenoj potroaima.

(L+) = izvorite Lobor + izvorite ibice

MDK = maksimalno dozvoljena koncentracija

00000n/100 mLEnterokoki

00000n/100 mLEscherichia coli

1112100n/1 mLAerobne bakt-22oC/72h

111120n/1 mLAerobne bakt-37oC/48h

00000n/100mLUkupni koliformi

Zatita vode za pie

Podzemna voda inioko 90% svihzahvaenih koliinavoda koje se koriste u sustavima javnevodoopskrbe, dokpreostali dio iniinizahvaanje povrinskihvoda iz vodotoka i vienamjenskihakumulacija.

Zone sanitarne zatite

Zonama sanitarne zatite pokriveno je oko 18 % povrine Republike Hrvatske. Sva izvorita nemaju donesene Odluke o zonama sanitarne zatite izvoritaprema Pravilniku o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita. Odluke o zonama sanitarne zatite donosi lokalna samouprava na prijedlogstrunih relevantnih institucija.

Zone sanitarne zatite se ugrauju u upanijske prostorne planove, a temeljemnjih se provodi zatita izvorita.

Zone sanitarne zatite predstavljaju pasivni oblik zatite, dok se aktivni oblicizatite provode na svakom objektu. O njihovoj provedbi ovisi razina zatiteizvorita.

Vana mjera zatite vodonosnika vode za pie je provoenje odluka o zonamasanitarne zatite, kojima je obuhvaeno oko 52% crpilita, na kojima se zahvaa 80% voda. Zatita voda za pie, tonije, provoenje mjera zatiteunutar zona sanitarne zatite oteano je na svim crpilitima u kru i aluviju, posebno tamo gdje su vodoopskrbni izvori u blizini veih gradova, jersu ugroeni procesom urbanizacije, industrijalizacije, poljoprivrede, neureenimodlagalitima otpada i otpadnim vodama.

Ostale mjere zatite vode za javnu vodoopskrbu Europska vodna politika

Direktiva o pitkim vodama (98/83/EC) koja se odnosi na kakvou voda zakoritenje za ljudsku uporabu je direktiva koja se odnosi na zatitu potroa s ciljem osiguranja dostatne razine kakvoe vode u sustavima javne vodoopskrberadi preventivnog djelovanja u smislu sprjeavanja bolesti.

Njezin cilj nije zatita okolia ve osiguranje ljudskoga zdravlja.

Temeljem provedenih analiza i procjena rizika primjene Directive 98/83/EC on the quality of water intended for human consumption EU Direktive o pitkimvodama (98/83/EC) u Hrvatskoj, zakljueno je sljedee:

* Vodni sektor treba unaprijediti i racionalizirati svoj rad, sukladno novim zahtjevima

* Ciljevi direktive su zatita ljudskoga zdravlja od bilo koje vrsteoneienja koje e onemoguiti koritenje vode u sustavima javnevodoopskrbe.

* Direktiva podrava zatitu okolia u smislu ouvanja vodnih resursa kojise koriste za vodoopskrbu i smanjenja potreba za dopunskimienjem sirove vode.

* Iako je vanost osiguranja dostatne koliine i zadovoljavajue kakvoe vode u sustavu javne vodoopskrbe u Hrvatskoj na prvom mjestu, potrebno je izvriti odreene promjene i unaprjeenja u smisluosiguranja novih standarda kakvoe vode u sustavu javne vodoopskrbe.

Kao ope pravilo, direktiva zahtijeva postizanje standarda kakvoe vode za pie na slavini u kuanstvu. Za postizanje navedenoga potrebno je bitno unaprijediti i izmijeniti postoje sustav monitoringa.

Prema postojeem monitoringu, u 2003. godini 6,1% kemijskih uzoraka i 7,7% mikrobiolokih uzoraka nisu zadovoljavali hrvatske standarde (norme), pa jestoga 7,7% vode za pie bilo nezadovoljavajue kakvoe.

Trenutna procjena ukupnih trokova pune implementacije direktive za vodni sektor u Hrvatskoj, vezano uz nove striktnije standarde, iznosi cca 3,500,000 .

"ista voda za zdrav svijet"