67

Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (6776) Ivo Babi: Juni portal Velike palae Cipiko u Trogiru

Ivo BabiGraevinsko-arhitektonski fakultet, Sveuilite u Splitu

Juni portal Velike palae Cipiko u Trogiru

Izvorni znanstveni rad Original scientific paper

Predan 10. 9. 2009. Prihvaen 15. 10. 2009.

UDK: 728.8:7.04(497.5 Trogir)14

SaetakJuni portal Velike palae Cipiko oblikovan je u renesansnom duhu, no s kasnogotikim natruhama (kapiteli i grb). Donosi se pregled razliitih miljenja o udjelima Andrije Aleija i Nikole Firentinca. Aleijev udio je dominantan na portalu. Firentincu treba pripisati tek dva meda-

ljona s prikazom anela genija koji u ruci nose svitak. Razliiti su i prijedlozi za dataciju: 1457. i 1470. godina. Posebna se panja pridaje prikazu zmije i stijenja na arhitravu. Motiv zmije i stijenja veoma je est kod Aleija.

Kljune rijei: renesansa, kasna gotika, kiparstvo, Trogir, Andrija Alei, Nikola Firentinac

Iako je juni portal Velike Cipikove palae zastupljen gotovo u svim pregledima povijesti umjetnosti u Dalmaciji, ipak bi ga se moglo ponovno interpretirati, posebno s ikonolokog aspekta.Velika palaa obitelji Cipiko u Trogiru domus magna, kako se ve naziva u oporuci Koriolana Cipika1 nastala je zbrajanjem vie srednjovjekovnih kua i njihovom radi-kalnom adaptacijom poetkom druge polovine 15. stoljea. Sredinja je jezgra te palae nekadanja kua obitelji Cega koja je nasljedstvom prela u vlasnitvo obitelji Cipiko. Za odreenje vremena adaptacije kua u palau moe se uzeti godina 1457., istaknuta na natpisu u dvoritu palae:2

CORIOLAVS. CIPICVSP.F. HEC.STATVENDA.

CVRAVIT.SIBI.ET.CVI.DEVS.DEDERIT. MCCCCLVII

Prostorno rjeenje palae, s dvoritem u kojem je bunar i trijem, s vanjskim stubama, s loama na katovima ponad dvorita, slino je onom kasnogotike palae u blizini Zlatnih vrata u Splitu. I kasnogotika Biskupova palaa u ibeniku ima trijem u dvoritu i lou na katu. Spomenuta palaa u Splitu kao i Velika i Mala palaa Papali u istom gradu do-vode se pak u vezu s Aleijem.3 Elementi prostornog rjeenja

(trijem u dvoritu) kao i pojedini dekorativni motivi (oblici kapitela) iz Velike palae Cipiko ponavljaju se na dvorcu-katelu u Katel Starom, to ga je Koriolan Cipiko dao podii nakon to je 1476. godine dobio dozvolu za gradnju. I na katelu se uoava proimanje stilova: na trijemu su kapiteli kasnogotikih oblika, dok su meutim prozori i balkon prema moru renesansnih obiljeja.4

Takozvana Velika Cipikova palaa, njezina u biti kasnogo-tika adaptacija, dovodi se u svezu s graditeljem i kiparom Aleijem. Njemu se pripisuju dvije kasnogotike trifore na istonom proelju i juni portal.5 Meutim, prevladava mi-ljenje da je na junom portalu s Aleijem suraivao i Nikola Firentinac.6 Istoni pak, renesansni portal suelice Katedrali pripisuje se Ivanu Duknoviu; ponad portala stajao je kip anela koji u jednoj ruci dri baklju a u drugoj pak grb obitelji Cipiko i koji se takoer prepoznaje kao Duknovievo djelo.7 Ostaje otvoreno pitanje: komu pripisati veoma uspjeli reljef u dvoritu s likom lava koji se propinje? Naravno, osim Aleija znaajan udio u koncipiranju adaptacije srednjovjekovnih kua u palau treba pripisati samom vlasniku i naruitelju, veoma poduzetnom Koriolanu Cipiku. U Trogiru se Alei iskazao gradnjom i ukraavanjem Kr-stionice u Trogirskoj katedrali, o emu svjedoi natpis s

68

Ivo Babi: Juni portal Velike palae Cipiko u Trogiru Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (6776)

navedenom godinom 1467.8 U Krstionici se proimaju kasnogotiki i renesansni oblici, a na pojedinim puttima-anelima, nosaima girlandi, pokuava se prepoznati udio Firentinca.9 Dakako, Alei je radio u Kapeli sv. Ivana tro-girskog u Katedrali, na to se obavezao ugovorom iz 1468. godine.10 Osim na Velikoj Cipikovoj palai Alei je u Trogiru vjerojatno izvodio radove na Biskupovoj palai11 i na kui Lipavi,12 a mogue i na drugim zdanjima.13

* * *

Juni portal takozvane Velike palae Cipiko u Trogiru za-nimljiv je za pojavu rane renesanse u Dalmaciji iako se na njemu razabiru i elementi kasnogotikog ornamentalnog repertoara (kapiteli, oblik heraldikih titova). U literaturi se, ponavljamo, navode dva mogua miljenja o autorstvu junog portala: 1. Andrija Alei (prema Folnesicsu)2. Andrija Alei u suradnji s Nikolom Firentincem i njego-

vom radionicom (prema ostalim autorima). Kao vremenski reper za datiranje portala predlagala se 1457. godina, zabiljeena na spomenutom natpisu u dvoritu koji je govorio o gradnji.14 Meutim, predlae se takoer kasnije datiranje junoga portala i trifora: u vrijeme oko godine

1470. Naime, tih je godina Firentinac radio na reljefima u Gradskoj loi u Trogiru, koji su datirani godinom 1471.15 Meu reljefima u loi su i aneli (geniji) koji nose natpisnu traku jednako kao i oni na junom portalu Cipikove palae. Sudei, dakle, po tom motivu, zakljuuje se da je portal Velike palae Cipiko izgraen poslije loe, pa ga se stoga datira oko 1470. godine.16 Dakle, adaptacija palae (trijem u dvoritu, loe, bunar, stubite) bila bi dovrena godine 1457., to se dade zakljuiti po natpisu iz dvorita, no trifore i juni portal bili bi isklesani neto kasnije, oko 1470. godine. No sve su to tek pretpostavke koje mogu potvrditi ili pak korigirati jedino eventualni nalazi arhivskih isprava. Radovi na gradnjama i preinakama esto se mogu otegnuti, kako je to, primjerice, razvidno na fazama u gradnji katela u Katel Starom.17 De-setljeima se, s prekidima, otegla gradnja Kapele sv. Ivana Trogirskog u Trogirskoj katedrali. Uostalom, jo su sporiji suvremeni konzervatorski zahvati.18

Formalna analiza i atribucije

Oblik portala

Portal je pravokutnog oblika, irokih okvira, s masivnim nadvratnikom, koji se istie svojom razdiobom i reljefima. Oko cijelog portala tee zaokrueni profilirani okvir. Ve u obliku portala i u njegovim proporcijama oituje se renesan-sni stil. Po proporcijama i irokom nadvratniku slian mu je renesansni portal Palae Luci u Trogiru.19

Dovratnik

Oko cijelog portala tee zaokrueni profilirani okvir. Na dovratnicima su kanelure, tipini renesansni motiv koji ponovno oivljava iz antike umjetnosti. Primjenjivao ga je ve Juraj Dalmatinac na pilastrima u unutranjosti ibenske katedrale i to na apsidama. Alei ga primjenjuje i na pilastri-ma u Krstionici u Trogirskoj katedrali.20 Od Jurja Dalmatinca preuzima takoer i motiv udubljenog pilastra ukraenog

1. Juni portal palae Cipiko (foto: . Bai)South portal of the Cipiko Palace

2. Sredinji dio arhitrava junog portala palae Cipko (foto: . Bai)Central part of the architrave on the southern portal of the Cipiko Palace

69

Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (6776) Ivo Babi: Juni portal Velike palae Cipiko u Trogiru

kanelurama, koji meutim zavrava gotikim iljastim lukom s trilobama, kakve klee na triforama Palae Cipiko kao i na balkonu s triforom na kojoj su istaknuti grbovi obitelji Lipavi.21 Dakako, kanelirane pilastre, taj izrazito renesansni motiv, ponavlja i Nikola Firentinac, primjerice na tamburu kupole ibenske katedrale.

Kapiteli

Nad dovratnicima su kapiteli s bujnim, savijenim liem, izmeu kojega izranja na svakom kapitelu po jedna glavica. Ti motivi se prepoznaju kao utjecaji Jurja Dalmatinca.22 Kapiteli su veoma visoke kvalitete, a po snanom izvijanju listova podsjeaju na one na stupovima koji podravaju kupolu ibenske katedrale. Alei, koji inae ponavlja kasnogotiki motiv valovitog lia, meutim, u unutranjosti Krstionice u Trogirskoj katedrali ponad pilastara klee kapitele antiki-zirajuih oblika.To je jo jedna naznaka Aleijeve evolucije od kasnogotikog do ranorenesansnog stilskog izraza.

Nadvratnik

iroki dvodijelni nadvratnik prekriven je sloenom, sime-trinom kiparskom kompozicijom. Donji dio nadvratnika ukraen je horizontalnim uljebljenjima, koja se sa strane prema dovratnicima lome pod pravim kutom. Jednaka su uljebljenja isklesana i na arhitravu portala obitelji Nasis u Zadru, na kojem je i natpis iz godine 1486.23 Gornji dio nadvratnika sastavljen je od tri kamena bloka povezana u horizontalnu cjelinu. Slijeva i zdesna unutar krunih profili-ranih okvira svojevrsnih medaljona izranjaju poprsja po jednog anela (genija), koji nose svitak s natpisom pisanim kapitalom: NOSCE TE IPSUM

Aneli na nadvratniku

Aneli su razliito prostorno usmjereni, a natpisni svitak pridravaju na razliiti nain, to unosi ivost u kompozicij-sku cjelinu. Aneli se zbog visoke kvalitete izvedbe pripisuju Firentincu, odnosno njegovoj radionici; pripisivali su se takoer i Aleiju.24 Zbog navodne razlike u kvaliteti jedan aneo, onaj lijevi (na zapadnoj strani), pokuava se pripisati Firentincu, a onaj desni, slabije isklesan, njegovu pomaga-u.25 Anele unutar medaljona Alei ponavlja i na triforama na istonom proelju iste palae. Na triforama su, naime, isklesane ne samo glavice anela koji se izvlae kroz krune okvire otvore (motiv preuzet, dakako, s apsida ibenske katedrale) ve i dva poprsja anela koji nose grb, jednako oni-ma na junom portalu, koji nose svitak s natpisom. Poprsja anela koji nose grbove isklesana su i na reprezentativnom balkonu s triforom na kojoj je istaknut grb obitelji Lipavi. No, ve je naglaeno da se dva anela sa svitkom u rukama prikazana unutar medaljona meu reljefima u Gradskoj loi pripisuju Firentincu. Moemo stoga zakljuiti da je to motiv kojim se koristio Nikola Firentinac (u loi), a koji kasnije ponavlja Andrija Alei na triforama Cipikove palae i kue Lipavi. Aneli na portalu razlikuju se od onih koje je Alei isklesao na triforama: njima su svojstvene okrugle glave s

bucmastim licima. Dva anela (genija) na portalu treba stoga pripisati Firentincu, to je uostalom gotovo opeprihvaeno u literaturi.

Lavovi

U sredini gornjega dijela nadvratnika dva su identina lava, koji s po jednom apom, heraldiki simetrino, pridravaju grb obitelji Cipiko (polje podijeljeno na dva dijela izlomlje-nom, vertikalnom linijom). Pod grbom je natpis s kraticama, ispisan kapitalom: COR.CIP.P.F., pa ga dakle treba ovako itati: Coriolanus Cippicus Petri filius.26 I kod tih lavova, koji se navode kao djela Firentineve radionice, pokuava se uka-zati na navodnu razliku u kvaliteti, pa bi tako onaj lijevi bio plastiniji i ilaviji u odnosu na onog desnog (na istonoj strani), tromijeg i nespretnijeg (sic!).27

Grbovi

Asimetrini oblik grba tita ralanjena i razigrana obli-ka, u bazi s lunim istakom, sa zasjeenim udubljenjem za prislanjanje na koplje (takozvani tip tare) svojstven je heraldici 15. stoljea. tit na portalu veoma je vjeto isklesan, sa savijenim oplojem heraldikog polja. Alei na prepoznat-ljiv nain ponavlja taj oblik grba, kojemu je posebnost i luk u podnoju. Isti su grbovi i na triforama palae Cipiko kao i na trifori na kui Lipavi. Trifora s grbom obitelji Lipavi nastala je vjerojatno nakon 1468. godine. Naime, u ugovoru o gradnji nove Kapele sv. Ivana Trogirskog navodi se kako treba zbog gradnje nove kapele poruiti kuu Lipavi. Stoga bi se moglo pretpostaviti da je gradnja trifore nastala kao dio

3. Desni (istoni) medaljon na arhitravu junog portala palae Cipiko (foto: . Bai)Right (east) medallion on the architrave of the southern portal of the palace Cipiko

70

Ivo Babi: Juni portal Velike palae Cipiko u Trogiru Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (6776)

kompenzacije zbog ruenja kue. Jedan od najreprezentativ-nijih grbova toga tipa jest onaj obitelji Detrico u Kapeli sv. kria u Crkvi sv. Franje u Zadru, to bi ga takoer trebalo pripisati Aleiju.28

Stijena

Lavovi sjede na stjenovitom, neravnom podnoju. U sredini je udubljenje u kojem je poloena baza heraldikog tita. Podnoje je oivljeno i nizom zasjekotina koje kao da obli-kuju siune, sjenovite peine. Inae, na Aleijevim djelima esto se pojavljuju otvori poput pukotina u obliku izduenog lista. Na desnoj strani podnoja kroz rupu u stijeni izviruje siuna zmija.29

Analogije radi valja napomenuti da je i spomenuti grb obitelji Detrico u Zadru takoer smjeten u udubljenje u stijeni. Zamijeeno je da je i grb sa titom kneza Malipiera, istaknut na proelju Crkve sv. Sebastijana u Trogiru, takoer poloen na valovitoj stijeni.30 Na proelju iste crkve kip sv. Sebasti-jana stoji na stijeni rastrgana oblika.31 Taj se kip pripisuje Firentincu, odnosno njegovu pomagau. Smatramo da bi i taj kip trebalo pripisati Aleiju. Kip, meutim, nije, kako se navodi, tek kopija Firentineva kipa sv. Sebastijana koji se nalazi na oltaru u istoj crkvi. Razlikuje se po kompoziciji, proporcijama, po nainu oblikovanja, po fizionomiji i u de-taljima. Primjerice, na kipu s proelja tkanina je prikazana kao iznimno debela i teka, drugaije oblikovana od one na kipu sv. Sebastijana na oltaru. Stjenovito postolje na kojem sjede lavovi svojevrsna je na-znaka za krajolik, to spada u gramatiku motiva svojstvenu Aleiju. Taj je kipar bio iznimno vjet u prikazivanju stijena u prizoru svetog Jeronima u peini, kakva ga je prikazao u velikom reljefu u unutranjosti Krstionice u Trogirskoj katedrali. Stijene su na tom reljefu ne samo valovite, kao da su udubljenja nastala erozijom davnih bujica, ve su na njima i sjenovita udubljenja, a iza njih su pak svojevrsni

prostorni depovi; u jednom udubljenju svojevrsnoj pein-skoj biblioteci kipar je umetnuo sveeve knjige. Aleijevo kiparstvo doivljavamo kroz prizmu moderne skulpture: uoavamo ne samo njegovu haptikotaktilnu senzibilnost ve i uspjeno svladavanje prostora. Primjerice, tap (taka) svetog Jeronima nagnut je prema prvom planu, tako da ve njegov poloaj ukazuje na odmjeravanje dubine prostora. Peinsku scenografiju ponovio je Alei i na reljefu na oltaru u Crkvi sv. Jeronima na Marjanu kod Splita, svom potpisanom djelu, datiranom godinom 1480.32 Na tom reljefu iz Crkve sv. Jeronima prikazao je sveca u peini i stijene valovitih oploja s ispupenjima kubnih, otro rezanih oblika. Stjeno-viti ambijent predoen je i na reljefu s prikazom Roenja u crkvi Betlehem na Marjanu, koji se takoer prepoznaje kao Aleijevo djelo.33 Nije udo da je uspjeli, slikoviti i sadrajni reljef u Krstionici u Trogirskoj katedrali s prikazom svetog Jeronima i onaj u Crkvici sv. Jeronima na Marjanu kod Splita imao tako brojne odjeke u malim formatima. U itavoj seriji tih malih reljefa, od kojih su neki gotovo replike onoga iz Krstionice u Trogirskoj katedrali i onoga iz Crkvice sv. Jero-nima na Marjanu, stijene su prikazane ponegdje mekanih, a ponegdje i kubnih oblika.34 Naravno, prikazi stijena pristoje u ambijentu u kojem se trape isposnici ili pak u peini u kojoj je prikazano Roenje, pa su stoga hridine tako este u ono-dobnom slikarstvu, primjerice kod Giovannija Bellinija. One su gotovo opsesivna, geoloka tema Andree Mantegne. Po smjetaju sveca u peini Aleijevim je reljefima osobito bliska potpisana slika Giovannija Bellinija iz godine 1450., koja se uva u Barber Institute of Fine Arts u Birminghamu.35

Zmija

Zmija na lijevoj strani nadvratnika portala Cipikove palae izvlai se iz rupe glavom i veim dijelom trupa. Iako se radi o sitnoj figuri, ipak je brino oblikovana glava s naznae-nim oima. To je jo jedan od motiva svojstvenih Aleijevu kiparstvu.36 U Krstionici u Trogirskoj katedrali na reljefu sa sv. Jeronimom u peini prikazane su ak tri zmije. Sa sveeve desne strane jedna guja izviruje iz rupe; ispod nje druga se pak provlai kroz rupu tako da joj je prikazano gotovo cijelo tijelo. Nalijevo od sveca, u blizini njegovih knjiga, prikazana je pak trea zmija. Izvlaenje izduenog i savijenog tijela koje se izvija u vie prostornih planova u kiparskom je smislu veoma zahtjevna tema, koja pretpostav-lja prostornu inteligenciju. Zmiju koja se provlai kroz rupu prikazao je Alei na reljefu s prikazom svetog Jeronima na spomenutom oltaru u Crkvi sv. Jeronima na Marjanu. Taj se motiv ponavlja i na malim reljefima s likom svetog Jeronima u peini, primjerice na onom iz Galerije umjetnina u Splitu. Zaudo, ak dvije zmije izviruju iz rupa duplji na usahlom stablu, prikazane uz kip svetog Jeronima iz Kapele sv. Ivana u Trogirskoj katedrali. Zmije koje se provlae kroz rupu na Aleijevim djelima ponavljaju se ne samo s razloga to se ta tema uklapa u scenografiju svetog Jeronima u peini ve i stoga to prikaz zmije, njezina izvijena tijela, interferira s kiparevim nagnuem prema izduenim, zaobljenim volume-nima i zakrivljenim prostorima. Inae, nismo uspjeli drugdje u slikarstvu i kiparstvu u prikazima svetog Jeronima nai analogije za motiv zmije koja se provlai kroz rupu.37

4. Stijenje i zmija na sredinjem dijelu arhitrava junog portala palae Cipiko (foto: . Bai)Rocks and snakes in the central part of the architrave of the southern portal of the palace Cipiko

71

Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (6776) Ivo Babi: Juni portal Velike palae Cipiko u Trogiru

Grb, lavovi i stijenje isklesani su na jednom te istom kame-nom bloku i valja ih pripisati Aleiju.

* * *

U stilskom smislu portal ima dominantna obiljeja renesan-se, s izuzetkom kasnogotikih natruha koje se razaznaju, ve je naglaeno, u kapitelima i obliku grba. Razdvajanje epoha i stilova je dakako artificijelno, premda neophodno za snala-enje u vremenskim tokovima, koje se ne moe pregraivati. U svakom sluaju, juni portal Cipikove palae ubraja se u antologiju dalmatinske renesansne arhitekture i kiparstva. Tamo bi, svakako, spadali: vrata na prvom katu Male palae Cipiko, ukraena motivom kandelabra, svojstvenim Firentin-cu, te ve spomenuti portal Palae Luci.38 Od renesansnih crkvenih portala pored vrata krstionice treba spomenuti i onaj s poruene Crkve sv. Duha u Trogiru.39

Ikonoloka analiza

Zmija

to radi zmija na nadvratniku portala Palae Cipiko? Zmije, zmajevi i korpije uklapaju se, meutim, u bestijarij peine s isposnikom svetim Jeronimom, kojem lav ini drutvo. U prikazivanju zmija Alei je zaista bio veoma vjet, pa je taj motiv mogao diskretno dodati i na portal Cipikove palae. Veoma ueni Koriolan Cipiko ne bi tako lako prihvatio zmiju kao lik u ijem se prikazivanju majstor izvjetio. Zmija je prejaki simbol, najee negativnih konotacija. Dapae, ona je mogla biti prikazana tek na izriit zahtjev naruitelja. Portali moraju poput povelje saeti sliku o vlasniku-naru-itelju, ili moda preciznije: sliku to je vlasnik ima o sebi i koju nudi na uvid gledaocima, svojim suvremenicima, ali i onima buduima.Zmija je jedan od najeih i najjaih simbola, ona izranja iz podzemlja, ali i iz ljudske podsvijesti. No oite su i njezine veoma este falike konotacije; one letee doseu kozmike dimenzije. U antiko se doba vjerovalo da se zmija moe izlei iz lene modine mrtvaca, kao to pjeva Ovidije u Metamorfozama (XV.390). Antika domiljanja kako se zmija lee iz leina prenosi u srednji vijek Izidor iz Sevilje, pripisujui takva shvaanja Pitagori (Etym. XII,48). Kako tumai Plutarh, inae omiljeli pisac dalmatinskih humanista, kad se modani sokovi sliju i skrutnu mrtva ljudska tijela izluuju zmije. Pojavu guje na tijelu objeenoga spartan-skoga kralja Kleomena tumai pak u kontekstu vjerovanja da se zmija vie negoli bilo koja druga ivotinja dovodi u vezu s herojima (Kleomen, 39). Zmija se oplela oko vrata usnulom Spartaku, to je nadahnuta proroica protumaila kao predznak njegove velike i strane moi (Kras, 8). Mnogo takvih primjera donosi Historia Augusta. Ope je poznata pria o Heraklu, koji je ve kao dijete zadavio zmije, to je bilo svojevrsno pretkazanje njegovih buduih junakih djela. Kontekst koji zmiju dovodi u svezu s herojstvom mogao bi se prihvatiti za portal koji je dao podii ne samo humanist ve i ratnik Koriolan Cipiko. S obzirom na injenicu da je na portalu istaknut tekst poznatog natpisa iz proroita u Delfima (Nosce te ipsum), mjesta gdje je Apolon ubio zmaja Pitona, moda zmija naznauje upravo to udovite. Zmija je, kako je to poznato, jedan od atributa Apolona, pa se, primjerice, ovija oko debla do nogu uvenoga kipa Apolona Belvederskog. No, u antiko doba genius loci predoavao se takoer kao zmija. Eneja, kako to pjeva Vergilije, zatravljen pojavom zmije koja se pojavila uz grob njegova oca, morao je ponoviti obred rtvovanja jer je dvojio radi li se o duhu zatitniku mjesta ili moda o glasniku pokojnog oca (Eneida, V,95). U tom smislu mogla bi se moda i zmija na portalu shvatiti kao uvarica, kao genius loci Cipikove palae. Zmija je inae dobra uvarica, posebno izvora. Ona je atribut vrline Opreznosti (Prudentia). Jedna od najzagonetnijih renesan-snih figura jest Donatellov mali bronani kip, takozvani Genietto, uz ija se stopala savija zmija (1430. g., Museo Nazionale del Bargello, Firenza).40 Na uvenoj slici Piera di Cosima koja prikazuje Simonettu Vespucci (ili moda Kleopatru?) zmija se savija oko vrata portretirane ene (c. 1480. g. Muse Cond, Chantilly).

5. Detalj reljefa s prikazom sv. Jeronima u krstionici Trogirske kat-edrale (foto: R. Babi)Detail of the relief depicting St. Jerome in the baptistry of Trogir ca-thedral

72

Ivo Babi: Juni portal Velike palae Cipiko u Trogiru Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (6776)

Kako bi jedan kranin reagirao kad bi sluajno na portalu uspio uoiti siunu zmiju? Vjerojatno bi se s nelagodom prisjetio Kristove opomene: Zmije! Leglo gujinje! Kako ete utei osudi paklenoj (Mt.23,33). U kranstvu zmija ima najnegativnije denotacije: ona je prokleta meu ivotinjama, olienje zla i samog Sotone, koji je zaveo Evu (usp. Post. 3,14).41 Zmija, tako gipka, skliska i savitljiva, moe imati ponekad ak i pozitivna znaenja. U kontekstu pozitivnih konotacija zmije valja navesti i tumaenja koja donosi Physiologus, koja s manjim ili veim razlikama prenose kasniji srednjovjekovni bestijariji.42 Prvi razlog prema Physiologusu zbog kojega se moe govoriti o zmijama u afirmativnom smislu rijei su koje Krist upuuje apostolima aljui ih u svijet: Evo, ja Vas aljem kao ovce meu vukove. Budite dakle mudri kao zmije, a bezazleni kao golubovi (Mt, 10,16). Starenjem zmiji se mrai vid. Meutim, ona se moe obnoviti ako se sustee i posti etrdeset dana. Izvlaei se kroz pukotinu u kamenu ostavlja staru kou, pa joj izraste nova. Tako se ljudi suzdravanjem i pokajanjem mi-jenjaju, ostavljaju staroga sebe, svoju prijanju odjeu. Ako traimo duhovnu, Kristovu stijenu i usku pukotinu, savjetuje Physiologus, valja imati na umu rijei iz Evanelja: Uite na uska vrata, jer iroka vrata i prostran put vode u propast i mnogo ih je koji idu njime. O kako su uska vrata i tijesan put koji vodi u ivot, i malo ih je koji ga nalaze. (Mt. 7,13,14). Drugo zanimljivo obiljeje zmija jest da ostavljaju otrov kad odlaze piti. Tako bi i ljudi morali ostavljati svoje grijehe, ukratko apostrofiramo Physiologusa, kad grabe ivu i vjenu vodu, ali i u drugim prigodama.Njihovo tree neobino svojstvo jest da ne napadaju gologa ve odjevenoga ovjeka. Odjea je obiljee smrtnog ovjeka nakon njegova pada, dok je ranije u raju hodao nag. Zato treba odbaciti odjeu ovoga svijeta, odjeu smrtnoga ovjeka da nas ne bi napale zmije (grijesi).etvrta posebnost zmije jest u tome da kad je ovjek napadne brani tek glavu, a tijelo pak izlae. Tako i mi u vrijeme napasti moramo uvati svoju glavu (duu).Sve ove misli o zmiji, o njezinu lukavstvu u odnosu na umi-ljatost golubova, uvanju glave, o njezinu pomlaivanju, o provlaenju kroz pukotinu, koja se dovodi u svezu s uskim vratima, elaborira i sveti Augustin (Sermo lxiv. De verbis Evan-gelii Matthaei, cap. X, 16, 3). Brojni drugi crkveni pisci takoer dovode u svezu uska vrata s pukotinom u stijeni, sa zmijskim svlakom, povezujui ih s idejom obnavljanja i ostavljanja stare koe, odjee, grijeha.43 Provlaenje zmije kroz pukotinu prika-zuje se i na minijaturama, ilustracijama bestijarija.44

Pojavu zmije koja se izvlai iz rupe na portalu Palae Cipiko trebalo bi moda dovesti u svezu s domiljanima o zmijskom svlaku, koja se povezuju s rijeima iz Evanelja o uskim vratima koja u spas vode?

Stijene, hridine na portalu

Prikaz stijene (hridine) na nadvratniku moda aludira na du-hovnu, Kristovu stijenu koju spominje Physiologus. Hridine i stijene navode na ideje o vrstoi i postojanosti, koje su tako

este u imaginacijama o kamenju. U vezi sa stijenama treba se na prvome mjestu sjetiti Kristovih rijei upuenih Petru o stijeni na kojoj e biti sagraena crkva (Mt, 16,18). U Starom zavjetu samoga Boga kao vrsto uporite i zaklon usporeuju sa stijenom (hridinom), jednako kao kasnije i Krista.45 Valja citirati svetog Pavla: Pili su, naime, iz duhovne stijene koja ih je pratila, a ta stijena bijae Krist. (1 Kor 10,4). Sveti Jeronim, komentirajui rijei iz prve Kristove propovijedi o kui sagraenoj na pijesku, odnosno o onoj sazdanoj na litici (usp. Mt. 7,24.2), spominje i etimologiju imena Petar dovodei je u svezu sa stijenom; parafrazira takoer izreku o nedokuivosti zmijina puta po stijeni; navodi i stih iz psalma (40/39/): noge mi stavi na hridinu. U upljinama pak stijenja, tumai, u peinama zavlae se plaljive ivotinje, pozivajui se na psalam 104. (105.) stih 18. Mojsije se pak poput zeia skrio u pukotinu peine pred slavom Jahvinom. (Commentariorum in Mathaei, Lib. I, vers. 26). U svakom sluaju tit grba uz koji je uklesano Koriolanovo ime i prezime na sredini nadvratnika u simbolinom smi-slu postojano je poloen na stijeni. I ovom sluaju, kao i kod zmija, ikonografska tema interferirala bi s Aleijevom umjenou u prikazivanju stijenja.Naravno, u ikonolokoj analizi portala ne inzistiramo na definitivnim rjeenjima. Suvremena epistemologija upuuje na otvorenost u znanstvenim interpretacijama. To jo vie vrijedi za podruje drutvenih znanosti, posebno u tuma-enju simbola, koji su ve po svojoj naravi polivalentni, s rojevima difuznih i promjenljivih konotacija.

Duh renesanse i humanizma na portalu nauke

Na humanizam upuuje ve i tip slova isklesanih u kapita-li. Spomenuti natpis iz godine 1457. istaknut na palai, u njezinu dvoritu, takoer je isklesan u kapitali. Humanist Petar Cipiko (1440.?), otac Koriolanov, prepisujui antike natpise ispisuje ih u kapitali;46 istim se pismom koristi i na poecima tekstova, prijepisa klasinih pisaca, inae pisanih humanistikom.47 uveni natpis na Kneevu dvoru u Du-brovniku, koji je sastavio Cirijak iz Ankone 1443., takoer je ispisan kapitalom.48 Natpis koji je Koriolan Cipiko uzidao u dvoritu spominje Boga i kranski smjerno aludira osim na potomke i na neke druge budue stanare palae. Dotle je na portalu, u sasvim humanistikom duhu, nadahnutom antikom kulturom, ak dvaput dao uklesati natpis NOSCE TE IPSVM. To je, dakako, citat, latinski prijevod poznatog natpisa iz hrama u Delfima. Isti je sadraj jednog renesan-snog natpisa istaknutog u Splitu na gradskom trgu.49 Da li je taj citat znaio neto vie od pomodnog, humanistikog toposa, moda poput svojevrsnog gesla? Mnogobrojna su tumaenja eliptinog natpisa iz Delfa, ne samo u antici i srednjem vijeku ve i danas. Najee se tumai u smislu kako ovjek mora biti svjestan svojih mogunosti, tako da se kao pozemljar ne mjeri s nebesnicima, no u idealistikom i religioznom smislu shvaa se kao spoznavanje nemateri-jalne, boanske biti vlastite due. Kako je Koriolan Cipiko shvaao natpis koji govori o potrebi samospoznaje, on koji

73

Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (6776) Ivo Babi: Juni portal Velike palae Cipiko u Trogiru

je bio veoma poduzetan u gradnjama i stjecanju bogatstva, ratnik, ali i kontemplativan ita i pisac? Ako ga je taj natpis nukao na introspekciju, valjda ni on nije daleko dopro. Jer, uostalom, to se moe nai u dubinama due ija se bit naslu-uje kako sasvim impersonalna. Jednako su muni pokuaji

autopercepcije.50 Spominjui toliko puta peine i stijene pro-miljamo kako se teko snai unutar peine lubanje, u kojoj se odvijaju psihiki procesi, iskrsavaju slike i kuljaju snovi, parafrazirajui sasvim slobodno Juliju Kristevu, koja se pak nadovezuje na uvenu Platonovu metaforu o peini.51

Biljeke

1IVO BABI, Oporuke Pelegrine, Petra i Koriolana Cipika, u: Radovi Instituta za Povijest umjetnosti, 30 (2006.), 29.

2Natpis donosi CVITO FISKOVI, Radovi Nikole Firentinca u Zadru, u: Peristil, 4 (1961.), 71; takoer i: ANNE MARKHAM SCHULZ, Niccol di Giovanni Fiorentino and Venetian Sculpture of the Early Renaissance, New York, 1978., 78, bilj. 5.

3Na slinost ove palae s onom Velikom Cipikovom palaom u Trogiru ve je upozorio IVO BABI, Utjecaji Jurja Dalmatinca u Trogiru, Meunarodni znanstveni skup povodom 500-godinjice smrti Jurja Matejeva Dalmatinca, 2124. IX. 1975., u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 36, (1979.1982.), 198199. O splitskim palaama vidi: EMIL HILJE, Andrija Alei i stambeno graditeljstvo u Splitu sredinom 15. stoljea, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 29 (2005.), 4357.

4IVO BABI, Prostor izmeu Trogira i Splita, Muzej grada Trogira, 1991., 159, sl. 56 i 57.

5HANS FOLNESICS, Studien zur Entwicklungsgeschichte der Architektur und Plastik des XV. Jahrhunderts in Dalmatien, u: Jahrbuch des Kunsthistorisches Institutes der K. K. Zentralkom-mission fr Denkmalpflege, VIII (1914), 184. Autor pripisuje Aleiju adaptaciju palae i juni portal. LJUBO KARAMAN, Umjetnost u Dalmaciji u XV i XVI stoljeu, Zagreb, 1933., 75. Autor takoer pripisuje Aleiju adaptaciju palae.

6ADOLFO VENTURI, Storia dell arte italiana VI. La scultura del Quattrocento, Milano, 1908., 444. Autor je pretpostavio da su oba anela na portalu djelo Nikole Firentinca. Usp. pregled razliitih miljenja i literature kod: SAMO TEFANAC, Kiparstvo Nikole Firentinca, Split, 2006., 116117.

7CVITO FISKOVI, Duknovieva vrata Cipikove palae u Trogiru, u: Peristil, 1011 (1968.), 5158.

8HANS FOLNESICS (bilj. 5), 128132. Tekst natpisa dono si u dodatku III, br. 5. O poetku gradnje Krstionice 1460. godine vidi: RADOVAN IVANEVI, Rana renesansa u Trogiru, Split, 1997., 13.

9CVITO FISKOVI, Alei, Firentinac i Duknovi u Trogiru, u: Bulletin Istituta za likovne umjetnosti JAZU, VII (1959.), 23.

10Ugovor donosi: PETAR KOLENDI, Dokumenti o Andriji Alei ju u Trogiru, Arhiv za arbanaku starinu, jezik i etnologiju , II/1924, Beograd, 1925., 73.I u najnovijoj literaturi i dalje se krivo navodi ime kapele kao Ka-pela Ursini, Orsini. ak se pokuava uvesti novi naziv Trogirska kapela. O ispravnom nazivu Kapela sv. Ivana Trogirskog vidi: IVO BABI, Dometak razgovoru o kapeli sv. Ivana Trogirskog, u: Mogunosti, 11/12 (1993.), 154167.

11Na biskupovoj palai kao njegovo djelo moe se prepoznati trifora s grbom biskupa Jakova Turlona. Vidi.: IVO BABI ( bilj. 3), 201, sl. 7. U dvoritu, iznad kojega su postojale dvije loe, nalazi se kruna bunara na kojoj je takoer istaknut biskupov grb. Prema otvoru krune savija se u kasnogotikom duhu povijeno lie. Na poznatom natpisu iz godine 1467. u Krstionici, spomenuti su zajedno biskup Jakov Turlon, knez Carlo Capello i Andrija Alei. Ta poslovna povezanost prelata i graditelja bila bi, osim morfolo-ko-stilskih obiljeja trifore i krune bunara, jo jedna naznaka da te zahvate na Biskupovoj palai pripiemo Andriji Aleiju. Osim toga, u to doba on je jedini majstor koji moe klesati zamana i kvalitetna djela u kasnogotikom stilu.

12IVO BABI (bilj. 3), 199, sl. 2. Vidi takoer: IVO BABI (bilj.1), 41, bilj. 13.

13IVO BABI (bilj. 3), Passim.

14CVITO FISKOVI (bilj. 2), 71. Autor spominje mogunost da je portal podignut ak i prije. Datum 1457. zapisan na natpisu bio bi naznaka za vrijeme dolaska Firentinca u Dalmaciju. Ta pretpostavka, meutim, nije prihvaena u literaturi. Naime, Firentinac se u ispravama ne spominje prije 1464. godine. Usp. EMIL HILJE, Nikola Firentinac u ibeniku, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 26 (2002.), 718.

15RADOVAN IVANEVI, Trogirska loa, TEMPLVUM IVURIS ET ARA IVSTITAE (1471.), u: Rana renesansa u Trogiru, Split, 1997., 91114.

16LJUBO KARAMAN (bilj. 5), 75. Kao datum adaptacije palae pred-lae godinu 1470. SAMO TEFANAC (bilj. 6), 152, predlae takoer za klesanje trifora i junoga portala vrijeme oko 1470. godine.

17KATJA MARASOVI, Prostorni razvoj katela Cippico u Katel Starome, u: Katelanski zbornik, 1 (1992.), 6972.

74

Ivo Babi: Juni portal Velike palae Cipiko u Trogiru Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (6776)

18Diskutabilni konzervatorski zahvat na Cipikovoj palai poeo je 1999. godine i jo nije dovren.

19Vidi ilustraciju u: CVITO FISKOVI; Luieva rodna kua, u: Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske Akademije posveen Ivanu Luciusu Luiu, (ur.) M. Kostreni, F. ulinovi, Z. Herkov, Zagreb, 6 (1969.), 4560, sl. 1.

20Pomnu analizu arhitektonske leksike u Krstionici donosi HANS FOLNESICS (bilj. 5), 128132. Vidi takoer: RADOVAN IVAN-EVI (bilj. 8), 1955.

21Vidi sliku br. 5 u: IVO BABI (bilj. 3), 199, sl. 2.

22Popis literature vidi u: IVO BABI (bilj. 3), 198 i 202, bilj. 12.

23Vidi ilustraciju u: CARLO CECCHELLI, Zara, Il Museo Nazionale di Zara, Catalogo delle cose dArte di Antichit dItalia. Roma, 1932., 200. Sliku donosi i IRIL METOD IVEKOVI, Dalmatiens Architektur und Plastik, In Wien, Anton Schroll & Co, 1927., vol. IVV, taf. 155. Na tom renesansnom portalu pojavljuje se i kasnogotiki motiv savijene trake koja tee s unutranje strane portala. Na kanelurama na dovratnicima isklesane su koljke, to je motiv kojim se esto koristio Andrija Alei.

24Popis literature o anelima donosi SAMO TEFANAC (bilj. 6), 116117. Meutim, kako smo ve naveli HANS FOLNE SICS (bilj. 5, 184) pripisivao ih je Aleiju.

25CVITO FISKOVI (bilj. 9), 26. Prema istom autoru, koji navodi vie primjera, kod Nikole Firentinca u prikazima istih simetrino postavljenih likova (anela, lavova) jedan bi, onaj kvalitetniji, bio djelo samoga majstora, dok bi drugi bio djelo njegova pomagaa. ANNE MARKHAM SCHULZ (bilj. 2), 67, bilj. 36, razliku izmeu ta dva anela tumai razlozima kompozicije, a ne razlikom u kvaliteti. Analogije za ova dva anelagenija vidi na alegorijskim figurama na grobnici Foscari u S. Maria dei Frari u Veneciji.

26ALESSANDRO DUDAN, La Dalmazia nellarte italiana, Milano, 1922., vol. II, 258. Autor razrjeava taj natpis u kraticama kao da je sastavljen na talijanskom, pa ga ita ovako: Coriolano Cippico fce porre. Valja, meutim, napomenuti da su natpisi na Cipikovoj palai kao i drugi iz toga vremena u Trogiru u pravilu pisani ne na talijan-skom, ve na latinskom jeziku. Nije rijetko da se uz ime i prezime doda ime oca. Tako po istom rasporedu rijei pie i otac Marka Ma-rulia Nikola: Nicolaus Marci Petri filius Dalmata Spalatinus scripsit sibi et suis, a. d. 1440. BRATISLAV LUIN, Studia humanitatis u Marulievoj knjinici, Colloquia Maruliana VI (1997.), 197.

27CVITO FISKOVI (bilj. 9), 26.

28Vidi sliku u: CVITO FISKOVI (bilj. 2), 6566, 12, 13 i 14. Fi-skovi taj grb pokuava pripisati Firentincu. ANNE MARKHAM SCHULZ (bilj. 2), 75, grb ne smatra djelom Firentineve ruke. SAMO TEFANAC (bilj. 6), 142, pripisuje ga bliskom Firentine-vu suradniku. Uz taj grb, izrazitih renesansnih stilskih obiljeja i motiva svojstvenih Firentinevoj radionici, isklesano je i povijeno lie sasvim u gotikom duhu, u maniri Jurja Dalmatinca. Inae, poznato je iz isprava da je Alei djelovao u Zadru, gdje je i zapoeo

suradnju s Jurjem Dalmatincem. Vidi: EMIL HILJE, Andrija Alei i Zadar, u: Umjetniki dodiri dviju jadranskih obala u 17. i 18. stoljeu, Zbornik radova sa znanstvenog skupa odranog 21. i 22. studenog 2003. godine u Splitu, Split, 2007., 93107.

29Na zmiju koja izlazi iz naturalistiki oblikovane stijene upozorio je HANS FOLNESICS (bilj. 5), 184. Posije njega tom se motivu nije pridavala nikakva panja. 30 CVITO FISKOVI (bilj. 2), 66. Sliku grba vidi u: SAMO TEFA-NAC (bilj. 6), tabla 35, opis grba na str. 121.

31SAMO TEFANAC (bilj. 6), tabla 36. Na istoj tabli je kip sv. Sebastijana iz iste crkve, tako da se mogu dobro uoiti bitne razlike izmeu te dvije skulpture.

32KRUNO PRIJATELJ, Andrija Alei u Splitu, Split, 1948., 153.

33Vidi sliku u: MILAN PELC, Renesansa, Zagreb, 2007., 343.

34 O tim reljefima vidi: IVO PETRCIOLI, Aleijev reljef sv. Jeronima u Zadru, u: Tragom srednjovjekovnih majstora, Zagreb, 1983., 139151. Bibliografiju vidi takoer u: MILAN PELC (bilj. 33), 345.

35Vidi sliku na adresi: http://www.wga.hu/index1.html.

36Na to je ve ukazao HANS FOLNESICS (bilj. 5), 184.

37Brojne prikaze tog sveca, ukljuujui jedan Metroviev kip, vidi kod: HERBERT FRIEDMAN, A Bestiary for Saint Jerome, Animal Symbolism in European Art, Washington, 1989.

38Usporedbe radi vidi takoer: DUKO IVANOVI, Vrata i mo-numentalni portali dubrovakih kua i palata, u: Anali Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku, 26 (1988.), 135173.

39IRIL METOD IVEKOVI (bilj. 23), taf. 32. Crkva je poru-ena 1913. Portal je kao svojevrsni konzervatorski pasti zavrio ugraen u upni ured.

40Usp. MAURICE L. SHAPIRO, Donatellos Genietto, u: The Art Bulletin, Vol. 45, No. 2 (Jun, 1963.), 135142

41O mnogobojnim znaenjima zmije vidi: IVO BABI, ovjek, zmija i majmun na portalu Trogirske katedrale, u: Archaeologica Adriatica, 2 (2009.), 587585.

42Tekst iz Physiologusa donosi: WILLENE B. CLARK, A medieval book of beasts: the second family bestiary: commentary, art, text and translation, Woodbridge, UK; Rochester, NY: Boydell, 2006., 202.

43Usp. PIERRE MIQUEL, Dictionnaire symbolique des animaux, zoologie mystique, le Lopard dor, Paris, 1991. , 266267.

44XENIA MARATOVA, Aspects de la transmission textuelle et pictu-rale des manuscrits des bestiaires anglais la fin du XIIe et au dbut

75

Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (6776) Ivo Babi: Juni portal Velike palae Cipiko u Trogiru

du XIIIe sicle, u: Comprendre et matriser la nature au Moyen Age: Mlanges dhistoire des sciences offerts Guy Beaujouan (Hautes tudes mdivales et modernes, 73), Gneve, Droz, 1994., 594595.

45XAVIER LEON DUFOUR, Rjenik biblijske teologije, Zagreb 1988., s. v. stijena col. 12701271. O igri rijei u imenu Petar vidi: GRARD HADDAD, Biblioklasti, Zagreb, 2000., 1527.

46VANJA KOVAI, u: Tesori della Croazia restaurati da Venetian Heritage Inc, Venezia, 2001., kat. jed. 77, 185.47Vidi slike u: BRATISLAV LUIN, Kodeks Petra Cipika iz 1436., u: iva antika, 57 (12), (2007.), 6585

48ANTE OLJI, O ranoj renesansi u Dubrovniku, u: Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, 40 (202), 138.

49CVITO FISKOVI, Izgled splitskog Narodnog Trga u prolosti, u: Peristil, 1 (1954.), 97.

50Za ovaj problem vidi: JEAN PAUL SARTRE, Baudelaire, Galli-mard, Paris, 1947.

51JULIA KRISTEVA, Le Temps sensible, Proust et lexprience littraire, Paris, Gallimard, 1994., Pasim.

76

Ivo Babi: Juni portal Velike palae Cipiko u Trogiru Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. (6776)

Summary

Ivo Babi

Southern Portal of the Great Palace Cipiko in Trogir

Southern portal of the great palace Cipiko in Trogir is de-signed in Renaissance style, but with some late Gothic ele-ments (capitals and coats of arms). This paper provides an overview of different opinions about the part that Andrea Alessi and Niccol di Giovanni Fiorentino took in its crea-tion. The share of Andrea Alessi is dominant on the portal itsef, but the two medallions depicting angels, geniuses car-rying the scroll in their hands, should be attributed to Nic-col di Giovanni. There are also different proposals for the time of the completion: years 1457 and 1470, but it is more likely that it was completed in 1470. Particular attention in the analysis is given to the way the snakes and the rocks on the architrave are made. Motifs of snakes and stones are very common in the works of Alessi.

Angels geniuses carry scroll with an inscription carved in the capitals NOSCE TE IPSVM. It is, of course, the famous quote from Delphi, which reflects the humanist culture of Coriolanus Cipiko, who commissioned of the portal. The article also brings different interpretation of the motive of snake coming out from a hole in the rock. It should be perhaps associated with the words from the Gospel telling about the narrow door to the salvation, but with regard to the humanistic culture it could be assumed that the snake shown on the architrave is, in fact, genius loci the protec-tor of the house.

Key words: Renaissance, 15th Century, sculpture, Trogir, Andrea Alessi, Niccol di Giovanni Fiorentino