KULTURA I PONAANJE Kultura u velikoj mjeri determinira kako pripadnici drutva misle i osjeaju oni svoju kulturu smatraju neupitnom, u tolikoj je mjeri postala dio njih da esto nisu svjesni njenog postojanja

* pr. Edwarda T. Halla (1973.) razgovor junoam.-sjevernoam. u dvorani, uspostavljanje ''uobiajene razgovorne udaljenosti''

* pr. Otta Klineberga meu Siouxima June Dakote smatra se pogrenim odgovoriti na pitanje u prisutnosti drugih koji ne znaju odgovor na pitanje ili ako nismo potpuno sigurni u ispravnost odgovora (kod njih se takvo ponaanje shvaa razmetljivim i arogantnim, u zap. drutvima bi se interpretiralo kao odraz neznanja, gluposti ili neprijateljstva)

rjeenja drutvenih problema su kulturno determinirana

* u odreenim okolnostima neke skupine australskih uroenika, Eskima i Caribou Indijanaca su prakticirale infanticid (=ubijanje novoroenadi) i gerontocid (=ubijanje staraca) - enski infanticid za smanjenje populacije u doba gladi (povremeno bi dijete bilo pojedeno) - Tansmanija, nomadi stari i nemoni ostavljaju se da umru - Caribou indijanci, ukoliko se stada karibua ne bi pojavila zimi, prioriteti: najprije se hrane odrasli mukarci, zatim odrasle ene, muka djeca, enska djeca stariji i nemoni u doba gladi izvravaju samoubojstvo odlazei goli u snjenu oluju

SOCIJALIZACIJA = proces u kojem pojedinci ue kulturu svoga drutva, traje cijeli ivot

primarna socijalizacija tijekom djetinjstva, obino unutar obitelji

* Akbar (vladar u Indiji) 1542.-1602. naredio da se skupina djece odgoji bez ikakve poduke o jeziku da bi se testiralo vjerovanje da e naposljetku progovoriti hebrejski, jezikom Boga djecu su odgojile gluhonijeme osobe nikad nisu razvila govorni jezik, komunicirala su iskljuivo gestama * ''djeca-vukovi iz Midnaporea'' 2 djevojice (2 i 8 god) navodno su pronaene u vujoj jazbini u Bengalu 1920. hodale su na sve 4, hranile se sirovim mesom, zavijale poput vukova i nisu govorile

NORME = naputci koji upravljaju ponaanjem (definiraju (ne)prihvatljivo i (ne)primjereno ponaanje) u posebnim situacijama * norme odijevanja odjea za ples, pogreb, plau, posao

provode se pozitivnim/negativnim formalnim/neformalnim sankcijama kao glavnim dijelovima mehanizama socijalne kontrole

.. formaliziraju se prevoenjem u zakone koji se provode uz pomo slubenih sankcija

VRIJEDNOSTI = vjerovanje da je neto dobro i poeljno - definiraju to je vano, isplativo i vrijedno tenji

* gl. vrijednosti zap. industrijskog drutva: materijalizam i individualno postignue * Siouxi: velikodunost

mnoge norme se mogu shvatiti kao izraz (jedne) vrijednosti * u zap. drutvu vrijednost koja se pridaje ljudskom ivotu izraava se kroz norme koje iskljuuju fiziko nasilje i ubojstvo, koje se tiu ponaanja u prijevozu, higijene, sigurnosna pravila na radnom mjestu

s razliitim/sukobljenim vrijednostima, lanovi drutva ne bi mogli suraivati i zajedniki raditi vukli bi u razliitim pravcima i teili inkompatibilnim ciljevima nered, razdor ?

sreeno i stabilno drutvo iziskuje zajednike norme i vrijednosti

STATUS I ULOGA status= socijalna pozicija - kulturno je definiran, iako se moe temeljiti na biolokim faktorima (spol/rasa rasni status crnca/bijelca) - svaki status prati niz normi koje definiraju oekivanja o tome kako e djelovati pojedinac koji zauzima odreeni status taj skup normi = uloga

neki statusi su relativno fiksni, tj. pripisani su (obino po roenju) spol, aristokratske titule.. * prenoenje profesionalnog statusa (zanimanja) s oca na sina, tj. majke na ker u tradicionalnom indijskom kastinskom sustavu

za razliku od fiksnih.. steeni statusi postiu se kao rezultat namjerne aktivnosti i izbora * brani i profesionalni status u zap. drutvima

RAZVOJ LJUDSKIH DRUTAVA

PREDMODERNA DRUTVA 3 gl. tipa by Anthony Giddens 4. LOVAKA I SAKUPLJAKA DRUTVA - preivljavanje skupljanjem voa, povra, sjemenki, lovu - ugl. male plemenske skupine (90% st. Nepala i Ruande, >80% st. Ugande i 70% st. Bangladea ali veina pod utjecajem kulture modernih ind. drutava 6. NEINDUSTRIJSKE CIVILIZACIJE razvile se 6000. BC zasnivale se na razvoju gradova vrlo izraene nejednakosti bogatstva i siromatva povezane s vladavinom kraljeva i careva razvijeniji u podrujima umjetnosti i znanosti vie institucionalizirane i centralizirane sustave vlasti izumile pismo veina imla velike oruane snage (*R.C. velika vojna osvajanja)

* Asteki, Maye i Inke (J.Am.), antika Grka, R.C., drevni Egipat, ind. i kin. civilizacija nijedna ne postoji danas

MODERNA INDUSTRIJSKA DRUTVA Lee i Newby '19.st. najdublja transformacija drutva u pov. ovjeanstva' - 4 glavne transformacije: 7. industrijalizam - 18. st., ind. revolucija nova tehnologija golem porast produktivnosti, razvoj specijalizirane podjele rada, ljudi poinju raditi u satima (najee 12 h u tvornicama) 8. kapitalizam - ukljuuje rad za nadnicu i posao voen radi stvaranja profita

- pojava novih klasa: klasa poduzetnika i radnika klasa 9. urbanizacija - VB: 1750. samo London i Edinburgh >50 000 st. . 1851. 29 gradova >50 000 st. - donjela brojne drutvene promjene- zloini, pobune, zdravstveni problemi zbog prenapuenosti i nepostojanja sanitarija - naruavanje tradicionalne zajednice povezane s ruralnim naseljima anonimnost urbanog ivota 10. liberalna demokracija - engl. gra. rat (17.st.), Franc. revolucija 1789., am.rat za neovisnost (1775.1783.) dolo do novog naglaska na graanska prava pojedinca, doveden u pitanje autoritet kralja

modernost ukljuuje ove koncepte: - vjerovanje u mogunost ljudskog napretka - racionalno planiranje da bi se postigli ciljevi - vjerovanje u superiornost racionalne misli u usporedbi s emocijama - vjera u sposobnost znanosti + prava ljudi da oblikuju svoje vlastite ivote

POSTMODERNOST - ljudi poinju gubiti vjeru u znanost i tehnologiju postaju svjesni tetnih djelovanja oneienja, opasnosti nuklearnog rata, rizika genetskog inenjerstva

- sumnja u goleme, racionalne, birokratske organizacije - gubljenje vjere u politika uvjerenja i velike teorije o poboljanju drutva (*komunizam) - okretanje neracionalnim miljenjima (*New Age filozofije, religijski kultovi.. kao reakcija na znanstveni racionalizam) bogate zap. zemlje: raunalna tehnologija zamjenjuje ljude u proizvodnji, stoga sve vie njih u uslunim djelatnostima troenje na razonodu i imid, vanost medija u ljudskim ivotima i ekonomiji

TEORIJE DRUTVA

TEORIJA= skup ideja koji tvrdi da objanjava kako drutvo ili aspekti drutva funkcioniraju

FUNKCIONALIZAM

pojavio se u 19. st. u Europi * franc. Emile Durkheim * am. Talcott Parsons (20.st.) dominantna teorijska perspektiva sociologije 40/50-ih (*SAD!)

poput biologa koji izuavaju meuovisnost organa u tijelu i nain na koji oni zajedniki odravaju organizam svaki dio organizma se mora sagledati sa stajalita organizma kao cjeline dijelovi drutva su meusobno povezani i oblikuju cjelovit sustav ponaanje u drutvu je strukturirano, tj. odnosi meu lanovima su organizirani pomou pravila (vrijednosti i norme) gl. dijelovi drutva (institucije (obitelj, ekonomija, obrazovni i politiki sustav..)) su glavni aspekti drutvene strukture funkcionalisti prouavaju naine na koji ta struktura funkcionira tako da ispituju odnose meu razliitim dijelovima strukture

drutva imaju odreene osnovne potrebe/zahtjeve koji se moraju zadovoljiti ako ele opstati ti zahtjevi = funkcionalni preduvjeti (*nain proizvodnje hrane i zaklona) nakon to se ustanove zahtjevi, razmatra se na koji nain drutvene strukture zadovoljavaju te funkcionalne preduvjete * ekonomski sustav funkcija: proizvodnja hrane i zaklona * obitelj funkcija: socijalizacija novih lanova drutva

.. ako sustav eli opstati, njegovi djelovi se moraju (meusobno) uklapati, tj. biti kompatibilni .. funkcionalni preduvjet drutva ukljuuje barem minimalni stupanj integracije dijelova mnogi tvrde da se ta integracija uvelike zasniva na vrijednosnom konsenzusu (=suglasnosti lanova oko drutvenih vrijednosti) * materijalizam integrira mnoge dijelove drutvene strukture zap. ind. drutva vrijednosni konsenzus oblikuje temelj drutvenog jedinstva ili drutvene solidarnosti budui da e pojedinci biti skloni identificirati se i osjeati srodnost s onima s kojima dijele iste vrijednosti temelj je suradnje budui da zajednike vrijednosti proizvode zajednike ciljeve

kako se taj konsenzus odrava? T.Parsons: 'glavna zadaa sociologije je ispitati institucionalizaciju obrazaca vrijednosnih orijentacija u drutvenom sustavu' naglasak na proces socijalizacije radi internalizacije vrijednosti i prenoenjem na idui narataj, mehanizmi socijalne kontrole za odranje drutvenog poretka

KONFLIKTNE PERSPEKTIVE (funkcionalisti priznaju da moe doi do konflikata, ali shvaaju ga kao rezultat povremenih poremeaja drutvenog sustava) .teorije konflikta smatraju da postoje fundamentalne razlike u interesima izmeu drutvenih skupina, koje rezultiraju konfliktom koji je uobiajena i trajna odlika drutva *marxizam *feminizam

marxizam - postao utjecajan u sociologiji 1970-ih - Karl Marx ! (1818.-1883.) - ljudi u svrhu preivljavanja moraju proizvoditi hranu i materijalne predmete ulaze u drutvene odnose s drugima proizvodnja je drutvena djelatnost + obuhvaa tehniku komponentu poznatu kao proizvodne snage (tehnologija, sirovine, znanstveno znanje) one korespondiraju s posebnim skupom drutvenih odnosa proizvodne snage + drutveni proizvodni odnosi = ekonomski temelj/ materijalna baza drutva ona uvjetuje nadgradnju a nadgradnja obuhvaa druge aspekte drutva, uvelike oblikovane infrastrukturom (politike, pravne, obrazovne institucije, vjerovanja, vrijednosni sustav..) - Marx s moguom iznimkom prapovijesnih drutava, sva povijesna drutva sadre temeljna proturjeja (eksploataciju 1 drutvene skupine od 2.) i ne mogu opstati vjeno u jednom obliku proizvodne snage: zemlja, sirovine, orua, strojevi, tehniko i znanstveno znanje , tehnika organizacija proizvodnje sredstva proizvodnje = oni dijelovi proiz.snaga koji se mogu zakonski posjedovati (svi osim ) proizvodni odnosi: drutveni odnosi u koje ljudi ulaze da bi proizvodili robu + odnosi drutvenih skupina prema sredstvima i snagama proizvodnje u kapitalizmu radna snaga NIJE jedno od sredstava proizvodnje jer su radnici slobodni prodavati svoj rad (u robovskim drutvima jesu) - Marx samo RAD proizvodi bogatstvo.. ipak, veina bogatstva je prisovjena u obliku profita kapitalista, vlasnika proiz.sred. nadnice radnika su znatno ispod vrijednosti bogatstva koje proizvode ta proturjeja e dovesti do propasti kapitalizma povijest je podjeljena na niz razdoblja ili epoha (*kapitalistiko ind. drutvo je trebalo proizvodne odnose zasnovane na najamnom radu, a ne tradicionalne veze gospodara i vazala) komunizam e biti kraj povijesti budui da u komunistikom drutvu vie nee biti proturjeja koje stvaraju promjenu

dominantna drutvena skupina (vladajua klasa, ona koja posjeduje i kontrolira proiz.sredstva) uvelike ce monopolizirati pol. moc i njenu ce poziciju podrzavati zakoni oblikovani da stite i promicu njene interese pripadnici vladajuce klase proizvode i vladajuce ideje drustva - ideologija vladajuce klase koja proizvodi laznu svijest i opravdava status quo- koje opravdavaju njihovu moc i privilegije i prikrivaju svim clanovima drustva temelj eksploatacije * feudalizam- dominantni pojmovi epohe bili cast i lojalnost, u kapitalizmu eksploatacija je prikrivena idejama jednakosti i slobode kapitalizam ce pomoci da se razvije tehnologija koja ce osloboditi ljude od materijalnih potreba/ bit ce vise nego dovoljno robe da se nahrani i obuce populacija