.: Hrvatske šume - ČČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ...casopis.hrsume.hr/pdf/226.pdfme su tropske...

ČASOPIS ZA POPULARIZACI JU ŠUMARSTVAČASOPIS ZA POPULARIZACI JU ŠUMARSTVA || Broj 226 Broj 226 || Godina XVIII. Godina XVIII. || Zagreb, listopad 2015. Zagreb, listopad 2015. || ISSN 1330 – 6480 ISSN 1330 – 6480

Prašnik konačno bez mina

Obnovljena zgrada UŠP Nova Gradiška

Izgorjela sjemenska sastojina

Dani slavonske šume

Tema broja

Izdvajamo...

Hrvatski dani biomase Viteški turnir na Jankovcu Privlačenje u preboru

.

sadržaj 3 Omiljeno mjesto ljubitelja pojedinačnog lova dobiva

novo ruho

4 Šuma između mosta i Kopike odlično se razvija

5 Prašume – Živi svjedoci prošlosti

7 Izgorjela priznata šumska sjemenska sastojina

9 Razminiran rezervat šumske vegetacije Prašnik

10 Tradicionalna manifestacija u znaku velikih obljetnica

12 Priznanje za najbolje uređen vanjski prostor

13 Jubilarni 10. Dani biomase usmjereni prema otvaranju novih radnih mjesta

14 Austrougarsko zdanje dobilo novo ruho

Mjesečnik »Hrvatske šume« | Izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Ivan Pavelić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena

Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić,

Željka Bakran | Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb; tel. 01 4804 169; faks 01 4804 101 | e-mail: [email protected]; [email protected] | Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. |

Naslovna stranica: Ljetna poplava 2, Goran Dorić | Zadnja stranica: Dvije priče, Marinko Bošnjaković | Grafičko oblikovanje: Milivoj Milić | Lektura i tisak: Intergrafika

TTŽ d.o.o., Bistranska 19, Zagreb | Naklada: 6200 kom |

CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). | U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač. |

16 Šuma i ljudi – ulaganje u održivu budućnost

18 Srednjovjekovni vitezovi po treći puta zauzeli Jankovac

22 Mali noćni radovi deset godina poslije

24 Nekoć šumsko gospodarstvo, danas šumarija

27 Otvoreno novo strelište u Bzenici

28 Privlačenje drva u preboru Šumarije Perušić

30 Najveća kolonija topole na Zemlji

32 Dalmatinska metlika (Tamaris dalmatica)

33 Antička boginja mira pronašla utočište na Lunu

34 Šuma lista, šuma blista

DJEČJI KUTAK

DV PLOČE

Odgojiteljica: Snježana MerdžanSkupina: starija-srednja

Nacrtala: Ivana Štrbić, 6 godina

DV “Gustav Krklec” Krapina

Odgojiteljice: Mirjana Gumbas i Božena Kavać Nacrtala: Dora Skupnjak, 6 godinaKomentar: “Interesantno je što kesteni izgledaju kao ježići”, može se jesti, kuhati i peći, možeš ih slikati i s njime se igrati.

DV “Vedri dani”

Odgojiteljice: Maja Listeš i Blaženka PiriNacrtala: Mia Belev, 6,5 godina

Komentar: “Kesten je jesenski plod, ja volim jesti pitome kestene, i pečene i kuhane.”

DV “Zapruđe” Zagreb

Odgojiteljice: Iris Glamuzina i Irena RadovićSkupina: VisibabeNacrtala: Iva Mandić, 6,3 godineKomentar: “Kesten dođe od vode i sunca i od sjemena. A mi ga čuvamo da ne trune.” – Matej Matić, 6 godina

ZANIMLJIVOSTI: Trepereći div – šuma Pando Rukotvorina koja prikazuje jedinstveni korijenov sustav

2 HRVATSKE ŠUME BROJ 226 l LISTOPAD 2015. HRVATSKE ŠUME BROJ 226 l LISTOPAD 2015. 35

HRVATSKE ŠUME BROJ 226 l LISTOPAD 2015. 3

Aktualno

Državno lovište (X/9 – “Papuk”) nalazi se na zapadnim obroncima ovoga gorja i predstavlja iskonski dodir čo-vjeka sa divljinom. Ovdje loviti dolaze pravi zaljubljenici

u prirodu, lovci koji cijene mir i tišinu šume te boravak daleko od modernoga svijeta. Stoga je Lovačka kuća Đedovica, koja se nalazi u srcu ovoga lovišta, oduvijek privlačila klijentelu ljubite-lje individualnoga lova, uglavnom iz inozemstva.

No, LD Đedovica je već duže vrijeme vapila za obno-vom. Komfor u sobama nije zadovoljavao standarde koje traži spomenuta klijentela, a s obzirom da je riječ o stalnim gostima visoke platežne moći, UŠP Našice, koje gospodare ovim objektom, odlučile su obnoviti smještajne kapacitete kako bi im boravak na Đedovici bio što ugodniji.

Smještajni kapaciteti će se povećati, što znači da će Dom raspolagati sa 6 dvokrevetnih soba, no svaka od njih će se dodatno proširiti te će dobiti svoj sanitarni čvor i ku-paonicu. Pored toga proširit će se kuhinja i sanitarni čvor u prizemlju, koji je i bio najveći problem, jer nije udovoljavao standardima ugostiteljskih objekata.

Radit će se i novi sustav grijanja jer je sadašnji bio pre-skup. Unutar obnove doma predviđena je gradnja kotlovni-ce na pelete, što će dodatno smanjiti troškove objekta.

Za ovu je investiciju planirano 1.179.952,66 kuna, a uskoro se planira i dodatna investicija kojom će se popraviti prilazna cesta koja je u dosta lošem stanju.

Radovi na obnovi započeli su početkom rujna, a prema planu bi trebali završiti krajem listopada, kada se očekuju i prvi gosti. No, kako je sezona počela i kako postoje već ugovoreni lovni aranžmani sa pojedinim klijentima, lovci su smješteni u drugim objektima UŠP-a Našica koji se nala-ze u blizini lovišta, poput Planinarskog doma Jankovac, koji mogu zadovoljiti njihove potrebe.

Do sada je Đedovica bilježila oko 600-tinjak noćenja go-dišnje, no za očekivati je kako će se ta brojka povećati. Ovaj dom je i ranije služio isključivo za lovce, a s obzirom na spe-cifičnu lokaciju i ponudu individualnoga lova, vjerojatno će lovci i dalje ostati omiljena klijentela. Jer, malo je objekata u Hrvatskoj koji mogu ponuditi ovakav dodir sa divljinom kakav nalazimo na LD-u Đedovici. Stoga će brojni zaljubljenici u lov željni bijega od buke, mobitela, računala i stresa znati cijeniti poboljšanje komfora i sigurno pričati o tome. A svi znamo da je najbolja reklama ona koja ide usmenom predajom. ■

Lovački dom Đedovica, koji se nalazi u okolici Voćina, omiljeno je mjesto lovaca koji vole mir i osamu. Početkom rujna, u LD-u Đedovici počeli su radovi na povećanju komfora smještajnoga ka-paciteta pa će tako ovaj skriveni raj uskoro dobiti novo ruho koje će sigurno obradovati lovce koji su već postali stalni gosti ovoga lovačkog doma.

OBNOVA LOVAČKOG DOMA ĐEDOVICA

Omiljeno mjesto ljubitelja pojedinačnog

lova dobiva novo ruho Tekst ■ Foto: Goran Vincenc

Veliki zahvati u unutrašnjosti doma

Radovi na LD-u Đedovica

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 226 l LISTOPAD 2015.

Aktualno

Prije dvije godine započela je sanacija šume kod osječkog kupališta Copacabana na lijevoj obali rijeke Dra-ve. Šuma koja je predstavljala veliku opasnost za građanstvo posječena je i na njenom je mjestu posađena nova mlada šuma. Ovih dana provjerili smo u kakvom je stanju i uvjerili se kako je sve u savršenom redu.

Šuma na lijevoj obali osječke Drave oduvijek je služila re-kreativcima za trčanje i opuštanje, a posljednjih je godina na tom djelu upriličen i dio poznatog natjecanja u ekstremnim sportovima – Pannonian Challenge. No starost te topolove šume uvelike je premašivala granicu ophodnje propisanu za topole i vrbe te su stabla počela truliti, a da stvar bude još gora, zbog strukture tla stabla su se na pojedinim dijelovima šetnice i rekreacijske staze opasno nagnula i prijetila da će pasti na še-tače. Posljedice bi u tome slučaju bile fatalne, stoga su se grad Osijek i udruga Pannonian, zajedno sa Hrvatskim šumama, odlučili za sanaciju toga šumskog predjela.

No, kako je riječ o osjetljivome području u neposrednoj blizini velikoga grada, postojala je opravdana bojazan o tome kako će javnost reagirati na obnovu šume. Stoga je prije po-četka sječe organizirana press konferencija kako bi se javnost educirala o opasnostima koje mogu zadesiti rekreativce.

Kako je riječ o šumi slabe gospodarske vrijednosti, gdje je cijena trupaca bila vrlo niska, šumari nisu imali financijsku ko-rist od cijeloga posla a dodatan problem predstavljali su geleri u stablima koji su ostali od vremena Domovinskog rata kada je na to područje pao veliki broj granata.

Danas, dvije godine nakon spornoga događaja obišli smo spomenuto područje kako bi vidjeli kako napreduje šuma

i brinu li se šumari o njoj. Cijelo područje od gotovo 10 ha izgleda vrlo uredno, a tragovi strojne njege između redova su i više nego očiti.

– Spomenuta šuma nalazi se u gospodarskoj jedinici Dar-đanske šume, šumski predio Biljski rit i u trenutku sječe bila je stara 50-ak godina, što je za tu vrste šume itekako staro. Stoga je na području od ukupno 10,94 ha posječeno ukupno 9,59 ha čistom sječom kako bi se napravilo prostora za mladu i zdra-vu šumu. Dio drvnog materijala je zbog starosti, loše kvalitete, a osobito zbog velikog učešća gelera prodan kao energetsko drvo budući da nije bio za upotrebu jer se sastojina nalazi u blizini grada koji je za vrijeme rata bio izložen granatiranju. Zbog toga je sastojina bila puna gelera te se jedan dio drvnog materijala nije mogao prodati kao tehnička roba – rekao nam je Krešimir Pauković, upravitelj Šumarije Darda koja gospodari sa područjem lijeve obale Drave.

Darđanski šumari su se odmah nakon sječe bacili na posao obnove sastojine autohtonim vrstama te su u jesen 2013. go-dine posadili 1225 sadnica vrbe, 2196 sadnica hrasta lužnja-ka, 2100 sadnica poljskog jasena, 120 sadnica divlje trešnje te 210 sadnica crne topole. Sve su sadnice radi zaštite posađene u Tulyeve cijevi, dok su sadnice vrbe sađene razmakom 4x4 kako nalažu pravila struke.

Nakon dvije godine možemo reći kako su se sadnice vrbe primile odlično, što i ne čudi jer je riječ o pjeskovitome tlu koje je nanijela rijeka Drava, a dobro se drže i ostale sadnice. Sadnice crne topole su se slabije primile, no s obzirom da ih je malo to neće predstavljati veliki problem.

Prošle godine su obavljeni radovi njege mlade sastojine i to mehanički sa strojevima na 5 ha, dok je na 4,59 ha njega izvr-šena ručno. Prema najavi upravitelja Paukovića i ove se godine planiraju napraviti isti radovi.

Kako su nam rekli u proizvodnoj stručnoj službi osječke podružnice Hrvatskih šuma, mlada šuma je u dobrome stanju i sada ju samo treba pustiti da raste. ■

OSJEČKA LIJEVA OBALA

Šuma između mosta i Kopike

odlično se razvija Tekst ■ Foto: Goran Vincenc

Mlada šuma na osječkoj lijevoj obali

Mlada stabla zaštićena Tulyjevim cijevima

Prašumu karakteriziraju stara stabla


Aktualno

MEĐUNARODNI DAN PRAŠUMA, 14. RUJNA

Prašume – Živi svjedoci prošlostiTekst: Irena Devčić ■ Foto: Stjepan Mikac

Iako se naziv prašuma često veže uz pojam tropskih šuma ili džungli, radi se zapravo o “starim šumama“, pra-šumama koje su se razvijale uz nikakav (primarne prašume) ili minimalan (sekundarne prašume) utjecaj čovjeka.

Na europskom kontinentu prašume su stare preko 10.000 godina što znači da se pojavljuju nakon le-denog doba koje je tu vladalo prije 15.000 godina.

Prašume po geografsko-klimatskim karakteristikama dije-limo na nekoliko vrsta; osnovne su tropske kišne šume u tropskim područjima (najpoznatija vrsta), te umjerene šume (skandinavske, europske i prašume umjerenih i hlad-nih zona). Imenom džungla u širem smislu označava se tropska kišna šuma, a njezino ime dolazi iz hindskog jangal što bi značilo pusto mjesto. Primarna prašuma je šuma na koju čovjek nije nikada utjecao. Za razliku od primarne, se-kundarna prašuma je nekad bila gospodarska šuma koju se izuzelo iz gospodarenje te je prepuštena samoregulaciji. S vremenom takva šuma svojim najbitnijim strukturnim obi-lježjima postaje slična pravoj prašumi. Najpoznatije prašu-me su tropske kišne šume. Odlikuju se velikim drvnim zali-hama, stablima velikih dimenzija i neprohodnošću. Tropske kišne šume zapremaju velika područja sjeverno i južno od ekvatora u Africi, Americi, Aziji i Australiji. Za te je šume značajan vrlo velik broj vrsta u sloju drveća. U brazilskoj pra-šumi je na tri kvadratne milje pronađeno do 400 različitih vrsta drveća, dok se na primjer u europskoj flori nalazi svega 250 vrsta drveća i krupnijeg grmlja.

Tropska kišna šuma najstariji je tip vegetacije na Ze-mlji koji se razvijao u dugoj i neometanoj evoluciji. Prašume umjerene i hladne zone nisu ni izdaleka toliko bogate vrsta-ma kao tropska kišna šuma. Skandinavska prašuma sastoji se, na primjer, od stabala samo jedne vrste drveća. Ostatci europskih prašuma nalaze se u predjelima nepristupačnim za gospodarenje ili u zaštitnim šumama uz visokoplaninsku šumsku granicu. Najsačuvanije prašume gorskog pojasa nalaze se u Dinaridima, a najveća očuvana prašuma u Eu-ropi je ona u susjednoj BiH, Peručica. Njezina dužina iznosi šest kilometara, a širina tri kilometra. Zauzima površinu od 1.291 hektara. Peručica je jedan od najbogatijih prašum-skih kompleksa u Europi. Njena ljepota ogleda se, prije sve-ga, u ekstremnoj raznolikosti pejzaža od brojnih pitomih dolina, gustih šumskih kompleksa, prostranih planinskih pašnjaka, riječnih kanjona i krša, sve do visokih, planinskih vrhova. Peručica obiluje jedinstvenim primjercima stabala bukve, smreke i jele čija stabla prelaze čak i pedeset metara

visine, a koja su stara i po nekoliko stoljeća. No, vratimo se mi u Hrvatsku.

Najstariji hrast u Europi nalazi se u sekundarnoj prašu-mi Prašnik u srcu Slavonije. Ovom šumom prestalo se gos-podariti prije gotovo 90 godina pa se sastojina vratila svom izvornom izgledu šuma poplavnih panonskih dolina. Cijela gospodarska jedinica Prašnik prostire se na 1.456 hektara, a specijalni rezervat na 53 hektara i nalazi se u sastavu Šuma-rije Stara Gradiška, novogradiške Uprave Hrvatskih šuma. Prema podatcima iz 1979. u rezervatu Prašnik bilo je 1.487 stabala hrasta lužnjaka i 48 stabala običnog graba i bukve. U Prašniku se, kao što rekosmo, nalazi i najstariji, najveći i najdeblji primjerak hrasta lužnjaka u Europi. Star je 350 go-dina i ima opseg veći od 6 metara, visok je 42 metra i zapre-mnine od oko 60 kubika. Prema zaključcima s međunarod-nog znanstvenog skupa “Prašumski ekosustavi dinarskog krša i prirodno gospodarenje šuma u Hrvatskoj”, održanog 2007. godine, Hrvatska spada među bogatije europske ze-mlje prema raznovrsnosti, brojnosti i površini prašuma. U Republici Hrvatskoj najveći broj prašuma ostao je sačuvan u njezinu dinarskom dijelu. To su bukovo-jelove prašume Čorkova uvala, Klepina duliba-Štirovača, Devčića tavani, Nadžak bilo, Javorov kal, Velika Plješivica-Drenovača i Veli-ka Plješivica-Javornik-Tisov vrh te bukove prašume Ramino korito i Medvjeđak. U panonskom dijelu ostale su sačuvane sekundarna bukovo-kitnjakova prašuma Muški bunar i se-kundarna prašuma hrasta lužnjaka Prašnik. Njihova je uku-pna površina 859,95 ha. Prema prvoj nacionalnoj inventuri šuma Republike Hrvatske iz 2010. godine šumske sastojine prašumskog karaktera zauzimaju 3.400 ha, odnosno 0,1 % zemljišta RH. Prašumske sastojine pravi su istraživački labo-ratoriji na otvorenome. Proučavanjem zakonitosti razvoja prašume, odnosno promjena njezine strukture, zatim pra-ćenjem funkcionalnih odnosa između stojbine i pojedinih članova životne zajednice, dolazi se do rezultata i zaključa-ka koji se primjenjuju u uzgojnim postupcima gospodarske šume radi podizanja dinamične ravnoteže i što uspješnijeg savladavanja kritičnih razdoblja sastojine. Dr. sc. Stjepan Mi-kac sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu provodi projekt pod nazivom “Uspostava dugoročnog znanstvenog monitorin-ga prirodnih šumskih ekosustava u Hrvatskoj” na područ-


ju bukovo-jelove prašume Čorkova uvala u Nacionalnom parku Plitvička jezera, zatim na području prašume smreke Smrčeve doline u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, pra-šume hrasta lužnjaka Prašnik u Posavini, prašumi brdske bukve Kuta i bukovo-jelove prašume Klepina duliba.

Preliminarni podatci sa prve znanstvene ekspedicije u sklopu projekta CroFEM ukazuju da Hrvatska posjeduje izrazito stare prašume gdje maksimalne starosti dosežu nevjerojatnih 500 – 600 godina starosti pojedinih stabala (Ramino korito, Smrčeve doline) te nevjerojatnih dimen-zija stabala od 170 cm promjera i visina do 60 m (Čorkova uvala).

Aktualno

Monitoringom u prašumama i negospodarskim šu-

mama mogu se dobiti vrijedni podatci pomoću kojih je mo-guće objasniti prirodnu dinamiku i varijabilnost ekosustava. Hrvatska, u usporedbi s većinom srednjoeuropskih zemalja, ima razmjerno prirodne šumske ekosustave u pogledu sa-stava vrsta, strukture i funkcije sa brojnim visoko vrijednim lokalitetima koji posjeduju karakter izvornih prašuma. Ideja o sustavnom multidisciplinarnom ekološkom monitoringu u Hrvatskoj pokrenuta je 1965. godine, ali nije uspješno realizi-rana. Povećanjem sveukupnog interesa u praćenju promje-na i dinamike prirodnih ekosustava početkom 80-ih godina prošlog stoljeća osnivaju se sutrajne intenzivne plohe po na-

Zalazak sunca u prašumi na hrvatski način

Prašuma na Velebitu

čelima UNESCO-vog programa MAB-a (Man and the Bios-phere Programme). Nažalost, nakon početne uspostave ove plohe nisu dalje sustavno praćene, premda je polovina ploha još uvijek u dobrom stanju. Potaknuti potrebom za boljim razumijevanjem prirodne dinamike šumskih ekosustava te sveukupnim praćenjem promjena, dr. sc. Mikac je predložio projekt s ciljem revitalizacije postojećih ploha i osnivanjem novih ploha sa svrhom stvaranja mreže terenskih laboratori-ja na kojima će trenutni i budući znanstvenici nadograđivati svoje znanstvene kapacitete. Osim toga, projektom se žele objediniti interdisciplinarna istraživanja i usmjeriti na jedan zajednički cilj.

– Rezultati ovoga monitoringa bit će samo kockica u europskoj slagalici, – navodi Mikac, – ali vrlo važna za globalno razumijevanje funkcioniranja prirodnih šumskih ekosustava. Trajni monitoring i pokusne plohe su najbolje naslijeđe za bu-duće generacije znanstvenika koji će s novijim tehnološkim dostignućima i metodama zasigurno biti u mogućnosti bolje razumjeti kompleksnu dinamiku šumskih ekosustava.

Veliko zanimanje za prirodne šume uslijedilo je poslije neuspjeha smrekovih monokultura u Njemačkoj, Austriji i Češkoj. Te su monokulture osnivane na površinama prijaš-njih prirodnih šuma hrasta kitnjaka i graba te gorske buko-ve šume, no pokazalo se da su monokulture vrlo nestabilne, odnosno podložne napadima štetnika, bolesti i štetama od olujnog vjetra i snijega. U proučavanju prašuma najzasluž-niji je Leibundgut, čijim nastojanjem prašuma te istraživanje prašumskih kompleksa dobiva na velikom značaju. ■

Stara stabla na kršu


Aktualno

Sjemenska sastojina je fenotipski iznadprosječna šumska sastojina, prostorno omeđena, kojom se gos-podari kako bi zadovoljila kriterije dobivanja kvalitetnog sjemena.

Katastrofalan požar koji je ovoga ljeta zahvatio poluotok Pelješac nije štedio ništa pred sobom. Gorjela je šuma, vinogradi, maslinici, čak i kuće. U vatrenoj je stihiji

nestala i priznata šumska sjemenska sastojina primorskog bora. Kako nam kazuje Andrea Rubin, stručna suradnica u Upravi šuma Split, jedna od karakteristika šuma primorskog bora na poluotoku Pelješcu je ta da se mogu razviti jedino iz sjemena. Primjer takove sastojine na Pelješcu, na području Uprave šuma Split, točnije Šumarije Dubrovnik, bila je i kul-tura primorskog bora (Pinus pinaster Aiton) u GJ Kuna odjel/odsjek 55 a i 57 a koja je zbog svojih karakteristika još 1976. godine izabrana kao priznata sjemenska sastojina. Sadašnja površina revizijom Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu Kuna revidirana je na današnjih 19,99 ha i gospo-darskom razdiobom obuhvaćena odjelima odsjecima 55 a i

kvalitete postignute namjenskim selektivnim proredama – sječom fenotipski negativnih stabala sjemenske vrste drve-ća i poboljšane genetske kvalitete proizvedenog normalnog sjemena. Veći dio današnjih priznatih sjemenskih sastojina to ipak nije, jer su programom njege i genetske melioracije planirane namjenske selektivne prorede tek djelomično iz-vršene; stoga ne postoji bitna razlika između gospodarskih i priznatih sjemenskih sastojina glede genetske kvalitete nor-malnog sjemena, navodi se u sažetku rada Karmela Pošte-njaka, Marije Gradečki i Mladena Ivankovića.

Takva situacija je i sa sada već nepostojećom sje-menskom sastojinom na Pelješcu. Kako navode u Šumariji Dubrovnik, davne 2008. godine resorno Ministarstvo izdalo je prvo rješenje u kojem se daje suglasnost na izrađen Pro-

PUSTOŠ NAKON POŽARA NA PELJEŠCU

Izgorjela priznata šumska sjemenska

sastojina Tekst: Irena Devčić ■ Foto: Andrea Rubin

57 a koje dijeli prometnica unutar sastojine. Prema popisu šumskih svojti (NN 4/11) vrsta Pinus pinaster Aiton spada u rijetke šumske svojte, oznaka provenijencije 000 i do danas je bila upisana u Registar ŠSO-a pod reg. brojem HR –PPA –SI-000/294. Priznate sjemenske sastojine su kvalitetniji dijelovi gospodarskih šuma koje su izdvojene s ciljem kvali-tetnijeg plodonošenja, koje je rezultat poboljšane fenotipske

gram njege i genetske melioracije za spomenutu priznatu sjemensku sastojinu, s važnošću od 01. siječnja 2008. do 31. prosinca 2017. godine. Tim programom, pored ostalog, propisani su i radovi selektivne prorede negativnih i nepo-željnih stabala. No radovi zbog ekonomske neisplativosti te nemogućnosti plasmana drvnih sortimenata i velikih troš-kova izrade istih nisu bili provedeni. Ipak, veliki snijegolom i

Uništena sjemenska sastojina primorskoga bora na Pelješcu


Aktualno

vjetrolom koji je Pelješac zadesio 2012. godine uvjetovao je doznaku prethodnog slučajnog prihoda ukupne bruto mase od 756 m³ na površini od 4,19 ha. Tijekom radova, kako je to i uobičajeno, posebno se vodilo računa da se sječom, izradom i iznošenjem ne oštećuju krošnje i debla dubećih stabala koja ostaju u sjemenskoj sastojini. Time bi svrha selektivne prorede došla u pitanje, a isto tako namjena i zadani cilj gos-podarenja priznatim sjemenskim sastojinama – proizvodnja genetski kvalitetnog šumskog sjemena. Prema izvješćima Šumarije Dubrovnik, fruktifikacija ŠSO primorskog bora va-rirala je u razdoblju od 1998. – 2015. Prema planu potreba za proizvodnju šumskih sadnica i podsijavanje u sastojini tijekom spomenutog razdoblja, obavljene su berbe češera i sakupljeno je 9.792 kg češera, što je dalo ukupnu količinu sjemena od 780 kg.

Požar na Pelješcu odnio je sa sobom mnogo toga, pa tako i ovu posebnu sastojinu primorskog bora čija su stabla imala dobre morfološke osobine, izrazitu pravnost i punodrvnost debla te pravilne i lijepe krošnje. Na samom kraju razgovora Andrea Rubin skreće mi pažnju i na odre-đene posebnosti primorskog bora. Iako šumarski, bio je ovo i ženski razgovor te je završen praktičnim savjetima. Naime, ekstrakt kore primorskog bora sadrži 40 različitih bioaktivnih spojeva i antioksidanata (20 % efikasniji od C vitamina i 50 puta snažniji od vitamina E). Jedan od glavnih sastojaka je i PYCNOGENOL, a on je jedini prirodni sastojak koji stimulira proizvodnju hijaluronske kiseline u koži. Spomenuta kom-ponenta blagotvorna je za krvožilni sustav, najbolja pomoć kod bolnih i otečenih vena, a efikasnost je i veća od naširoko poznatog ekstrakta divljeg kestena. Primjena kore primor-skog bora je višestruka. Nadasve je popularna za stvaranje stalnog pokrovnog sloja na nasadima cvjetnica, rasadnicima i zelenim površinama, jer eliminira negativan utjecaj koleba-nja temperature zimi i ljeti i osigurava vlažnost. Također je poznato da se prirodne sastojine i kulture ovoga bora kori-ste za smolarenje. Bitno je naglasiti kako primorski bor ima jak korijenov sustav te snažnu žilu srčanicu kojom prodire kroz pukotine stijena ili kroz pijesak, te je vrlo skroman u za-htjevima kvalitete staništa. Prvotna uloga šumskog sjemen-skog objekta primorskog bora je stvaranje sjemenske baze genetski kvalitetnog šumskog sjemena i ta uloga mora biti dominantna, ali ne bi trebalo smetnuti s uma i neke druge kvalitete i karakteristike koje se mogu iskoristiti na sporedan način, a ostvariti nesumnjivu dobit, zaključuje Rubin. ■

Stovarište Kuna

Sredinom rujna je u našoj najpoznatijoj prašumi Prašnik upriličena svečana primopredaja certifikata kojim se po-tvrđuje kako je taj rezervat šumske vegetacije u potpuno-

sti očišćen od mina. Tim povodom u samoj je šumi organizira-na svečanost na kojoj su se okupili brojni uzvanici iz političkoga života.

U nazočnosti ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, predstavnika Brodsko – posavske županije, Ureda za razminira-nje Vlade RH-a te Hrvatskog centra za razminiranje i Hrvatskih šuma certifikat je predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma, Ivanu Paveliću, predao ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Dražen Jakopec.

Prije same svečanosti prisutni su izrazili žaljenje zbog tra-gičnog stradavanja pri razminiranju u Karlovačkoj županiji te su izrazili sućut obitelji poginulog pirotehničara kao i želju za brzim oporavkom njegovoga kolege.

U prigodnome govoru predsjednik Hrvatskih šuma, Ivan Pa-velić, istaknuo je opasnost pirotehničarskog posla gdje posljedi-ce mogu fatalne baš kao i u šumarskome poslu. Pavelić je nagla-sio kako su Hrvatske šume uložile u razminiranje Prašnika više od 23 milijuna kuna te kako su Hrvatske šume započele ulaga-nja u razminiranje 2002. godine kako bi sve radne površine koje su privremeno nedostupne što prije privele gospodarenju. Do sada su Hrvatske šume u humano razminiranje uložile više od 420 milijuna kuna, najvećim dijelom iz Fonda za općekorisne funkcije šuma. U 2014. je za razminiranje izdvojeno 25 milijuna kuna, a takav je plan i u 2015. godini.

– Godine 1997. stručnjaci Hrvatskih šuma izradili su prve procjene radno nedostupnog terena zbog miniranosti, koji je tad iznosio 244 tisuće hektara. Samo prošle godine min-

RAZMINIRANJE

Tekst ■ Foto: Goran Vincenc

Razminiran

Zajednička fotografija s pirotehničarima Mungosa


Događaji

sko sumnjivo područje državnih šuma smanjeno je za 6.500 hektara (14,5 %) i sada iznosi 38.643 hektara. U ovom trenut-ku u državnim je šumama takoreći zarobljena drvna zaliha od cca 2,2 milijuna kubika. U posljednjih nekoliko godina, kako se smanjuju minsko sumnjive površine oko gradova i infra-strukturnih objekata, i ostali izvori financiranja izvan poduzeća značajnije preusmjeravaju sredstva u razminiranje šuma, sto-ga se nadamo kako ćemo u bliskoj budućnosti osloboditi i sve naše šume od mina, – rekao je tom prigodom Pavelić, nagla-sivši kako je dobiveni certifikat dokaz dobre suradnje između HCR-a i Hrvatskih šuma:

– Ovom prilikom želim pohvaliti i strategiju rada HCR-a da se radi manji broj površinom velikih projekata, čime se sma-njuju troškovi, odnosno jedinična cijena razminiranja. Suradnja između Hrvatskih šuma i HCR-a već dugi niz godina funkcio-nira besprijekorno, a naši će djelatnici na terenu i dalje stajati na raspolaganju kao pomoć u izradi projekata i elaborata i svoj logističkoj podršci koja se od nas bude zatražila.

Dražen Jakopec je prigodom svoga obraćanja istaknuo kako je u Prašniku nađeno 95 mina i ostalih eksplozivnih naprava, među kojima i zloglasni PROM. Razminiranjem šume Prašnik minsko sumnjiva područja Brodsko – posavske županije su prepolovljena, a zahvaljujući Europskom fondu za ruralni razvoj biti će razminirane i poljoprivredne površine, što nas približava ovogodišnjem cilju – potpunom uklanjanju minske opasnosti u Brodsko – posavskoj županiji.

Ulaganje u razminiranje svakako se isplati, a kao dokaz možemo navesti nedavno završene radove na re-zervatu šumske vegetacije Prašnik, jedne od najljepših prašuma hrasta lužnjaka u ovome dijelu Europe. Prašnik će zbog svoje posebne vrijednosti u buduće služiti za znanstvena i edukativna istraživanja, ali i u turističke svrhe.

rezervat šumske vegetacije Prašnik

Ministar Jakovina je u svome govoru naglasio važnost dosa-dašnje i buduće suradnje Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih šuma, HCR-a i županija prilikom rješavanja minskoga proble-ma u Republici Hrvatskoj, osvrnuvši se pri tome na važnost realizacije sredstava iz EPFRR-a preko kojih će se bespovratnim sredstvima u iznosu od 75 milijuna eura razminirati sve minski sumnjive površine u našoj zemlji.

Na području Prašnika nalazi se jedna od najstarijih eu-ropskih prašuma. Ukupna površina GJ Prašnik je 1.436 ha, s drv-nom zalihom vrijednog hrasta lužnjaka većom od pola milijuna metara kubnih, od čega površina posebnog rezervata iznosi 54 ha. Stari podatci govore da u rezervatu raste više od 1400 višestoljetnih stabala hrasta lužnjaka i oko 50 stabala običnoga graba i bukve starih i po 300 godina. Jedna od zanimljivosti ka-rakterističnih za tu prašumu, u koju se čovjek nije mogao uple-tati svojim djelovanjem, je ta da tamo više ne niče hrast, nego grab, koji treba puno manje svjetlosti i brže raste. U Prašniku živi i ponajveći europski hrast, čiji obujam na visini od 1,30 me-tara iznosi 7,82 metra, visok gotovo 40 metara, a drvna masa premašuje 50 kubnih metara. Procjenjuje se da je taj divovski lužnjak niknuo oko 1675.

Posebni rezervat Prašnik je iz redovitog gospodarenja izu-zet 1929. godine, a rezervatom je proglašen 1965. Njegovim se razminiranjem sada otvaraju brojne mogućnosti korištenja rezervata u znanstvene, edukativne i turističke svrhe. ■

Dinamično natjecanje u sjekačkim disciplinama


Događaji

Tradicionalna manifestacija u znaku velikih obljetnica

Nikada prije niti jednu manifestaciju u kojoj su su-djelovale Hrvatske šume nije krasilo toliko mnogo obljetnica kao Dane slavonske šume održanih od 10. do 13. rujna. U četiri dana događanja posje-titelji su mogli doživjeti turističke, gospodarske, kulturne, ekološke, znanstvene gastronomske, zabavno – rekreativne i sportske programe koji ovaj festival stavljaju uz bok najznačajnijim festi-valskim događajima u Slavoniji.


Kada se na jednome festivalu slavi 250 godina hrvat-skog šumarstva, 45 godina od prvog festivala Dani slavonske šume te 15 godina od njegova obnavlja-

nja, 10 godina od prvih Dana hrvatske biomase, 130 godina od rođenja skladateljice Dore Pejačević te 170 godina od rođenja Izidora Kršnjavog sa pravom možete reći kako je festival Dani slavonske šume 2015. protekao u obljetnič-kom ozračju.

Ova manifestacija se već tradicionalno održava počet-kom rujna u Našicama pod pokroviteljstvom Ministarstva

DANI SLAVONSKE ŠUME

poljoprivrede uz organizaciju Grada Našica, Hrvatskih šuma – UŠP-a Našice, Ogranka Matice hrvatske u Našicama te Turi-stičke zajednice Grada Našica.

Već prvoga dana u Domu kulture u Našicama održano je nekoliko zanimljivih predavanja na temu šumarstva. Na-kon pozdravnih riječi te nastupa mješovitog pjevačkog zbo-ra HKD-a Lisinski videoprezentacijom Zavičajnog muzeja u Našicama prikazana je povijest šumarstva našičkoga kraja nakon kojeg je uslijedilo predavanje akademika Igora Anića Povijest šumarstva u Hrvatskoj u kojem je jako dobro prika-zana sva raskoš hrvatskoga šumarstva kao i značajne stvari koje je hrvatsko šumarstvo donijelo u Europu. Dr. sc. Dijana Vuletić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta, podsjeti-la je u svome predavanju kako HŠI slavi 70 godina postojanja te je prikazala rad Instituta u minulome razdoblju.

Idući dan nastavljen je znanstvenim skupom Dani hr-vatske biomase održanom u dvorani Emaus franjevačkog samostana u Našicama. Večer je bila rezervirana za kulturni sadržaj i koncerte.

Službeno otvorenje festivala bilo je u subotu u peri-voju Pejačević gdje su se okupile brojne osobe iz kulturnog i političkog života Našica i Osječko – baranjske županije. Pored velikog broja posjetitelja, pred binom su se postrojili sjekači 4


AktualnoDogađaji

slavonske uprave šuma: UŠP Našice, UŠP Požega, UŠP Osijek te UŠP Nova Gradiška koji su se pripremili za tradicionalno revijalno natjecanje u sjekačkim disciplinama.

Vlatko Podnar, voditelj Uprave šuma Našice obratio se velikome broju posjetitelja pojasnivši kako je cilj ove mani-festacije približiti širemu građanstvu šumarsku struku te sve čari šumarskoga posla.

– Šumarstvo nije samo iskorištavanje drvne mase, već i kvalitetno pomlađivanje i uzgoj šuma. Ovo je manifestacija kojom želimo svim zainteresiranima pokazati što to sve čini šumarsku struku – rekao je prilikom govora Podnar.

Festival je otvorio Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji je u svome govoru naglasio izvrsne poslovne rezultate u šumarstvu i drvoprerađivačkoj industriji. Istaknuo je kako su rezultati u protekle tri godine pokazatelj restrukturiranja i reorganizacije hrvatskih šuma kao jednog od najvažnijih

Voditelj UŠP-a Našice Vlatko Podnar Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina

Kuhar PD Jankovac Dalibor Kovač

Ima se što za vidjeti

poduzeća u vlasništvu države. Ministar je iskoristio priliku te uputio velike riječi zahvale djelatnicima Hrvatskih šuma na odličnim poslovnim rezultatima kao i drvoprerađivačkom sektoru kojem je novim modelom višegodišnjih ugovora omogućeno sigurno planiranje i investiranje, što se u konač-nici pretočilo u vrhunske izvozne i financijske rezultate.

Uslijedilo je revijalno natjecanje šumarskih sjekača slavonskih podružnica koje je okupilo veliki broj znatiželjni-ka, tako da je bilo gotovo nemoguće pratiti događaje na bo-rilištu iz prvoga reda. Šumski radnici i ovoga su puta pokazali veliko umijeće rukovanja motornom pilom, brzinu, spret-nost i preciznost koja se od njih traži i u profesionalnom radu u šumi. U pojedinačnoj konkurenciji pobjedu je odnio Dali-bor Maligec sa ukupno ostvarenih 524 boda. Drugo mjesto zauzeo je Ivan Miković sa 486 bodova, dok je treći bio Ante Kaurin sa 482 sakupljena boda. Ekipno gledajući pobjedu je odnijela UŠP Našice osvojivši pri tome 1325 bodova, dok su drugi bili Osječani koji su prikupili 1181 bod ispred Požege sa 1141 bodom.

Kao i svake godine velika gužva vladala je u šatoru Hrvat-skih šuma u kojem su se mogle kušati delicije sada već glaso-vitog kuhara Planinarskog doma Jankovac, Dalibora Kovača.

Osim šumara, prostor perivoja Pejačević okupirale su brojne udruge i organizacije koje su prezentirale svoje vje-štine, tako da smo mogli vidjeti pokazne vježbe vatrogasaca, izviđača i planinara te brojna natjecanja poput potezanja ko-nopa i kuhanja čobanca, a festival su uljepšali i brojni obrtnici koji su nudili svoje proizvode po sajamskim cijenama. Veseli festival upriličili su i brojna kulturno – umjetnička društva svojim nastupima, što je festivalu dalo jedan posebni slavon-ski štimung. ■Pobjednici natjecateljskoga dijela

Šumska slagalica


Događaji

Velika izložba poduzetnika i gospodarstvenika, 23. Za-gorski gospodarski zbor održan je u razdoblju od 10. do 12. rujna u središtu Krapine. Na ovogodišnjem

zboru nastupilo je do sada najviše izlagača, među kojima go-sti iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Mađarske, na 1.200 m2 zatvorenog i 1.500 m2 otvorenog sajamskog prostora.

Prostor Hrvatskih šuma utjelovio je malu prirodnu, šum-sku oazu s informativnim sadržajima, začinjenu tradicijom Hrvatskog zagorja. U njemu je dominirala velika, stara, par-kovna malolisna lipa koja je sve prisutne podsjećala da se nalaze u kraju slavnog Matije Gupca. Prirodan i topao ugođaj postignut je tako što je po tlu bilo razastrto iverje, oko lipe i na drugim mjestima bila je postavljena mahovina i gljive, posebno dopremljeni iz šuma oko Krapine. Kao i lani, cijeli je prostor bio smješten unutar jednostavne tradicionalne lje-skove ograde. Smještena ispred lipe posebno je bila uočljiva

U središtu grada Krapine, na prostorima Osnovne škole Ljudevit Gaj održan je u rujnu 23. Zagorski gospodarski zbor u sklopu Tjedna kajkavske kul-ture na kojem su sudjelovale i Hrvatske šume. Uprava šuma podružnica Zagreb predstavila se na tom međunarodnom trodnevnom događaju među više od 270 izlagača na omanjem, ali vrlo lijepo uređenom prostoru. Izložbeni je prostor Hrvatskih šuma predstavljao malenu prirodnu oazu kojom je dominirala stara parkovna lipa. Na-glasak je ove godine stavljen na edukativne sadr-žaje o šumi koji su namijenjeni djeci.

HRVATSKE ŠUME NA 23. ZAGORSKOM GOSPODARSKOM ZBORU

Priznanje za najbolje uređen vanjski

prostor Tekst ■ Foto: Marija Glavaš

Šumska slagalica, slika od iverice oslikana šumskim motivi-ma i postavljena na drveni štafelaj. Slagalicu je dizajnirao i izradio djelatnik UŠP-a Zagreb, Damir Pavelić. Njegova se ideja već prije pokazala odlično prihvaćenom kod mališana, zbog lijepog prikaza drveća i šumskih životinja i zbog mo-gućnosti učenja kroz igru. Načinjena je tako da se pojedini dijelovi mogu izvaditi pa djeca mogu otkriti koji šumski sta-novnici žive pod zemljom, korom drveta ili u krošnjama.

Upraviteljica radne jedinice Rasadnik Zagreb, Nives Salopek, za ovu je priliku pomno odabrala šumske i hortikul-turne sadnice te pokoju ružu, a biljke su bile smještene u ple-tene košare ili jutene vreće i označene drvenim pločicama s nazivima.

Gdje mogu nabaviti sadnice posjetitelje je upućivala po-stavljena reklama, a tu i druge informacije mogli su dobiti od zaposlenika Šumarije Krapina koji su svo vrijeme spremno dežurali. Transparent u pozadini, ali dovoljno velik da bude dobro uočljiv, kazivao je posjetiteljima o 250 godina šumar-ske tradicije u Hrvatskoj. Na drvenoj informativnoj ploči bile su dane osnovne informacije o Šumariji Krapina.

Za privlačan i vrlo estetski izgled prostora, koji je sva tri dana itekako plijenio pozornost brojnih posjetitelja, zaslužne su dame zaposlene u Upravi šuma podružnici Zagreb. Glav-na kreatorica, uz idejni doprinos Nives Salopek i upraviteljice Šumarije Krapina Jolande Vincelj, bila je stručna suradnica za odnose s javnošću u UŠP-u Zagreb Tatjana Đuričić Kuric. Zahvaljujući maštovitosti i smislu za estetiku, kao i timskom radu Šumarije Krapina i radnih jedinica Rasadnici Zagreb i Hortikultura, Zagorski gospodarski zbor dodijelio je Hrvat-skim šumama, Upravi šuma podružnici Zagreb priznanje za najbolje uređen vanjski prostor. Uz to je Šumariji Krapi-na dodijeljena zahvalnica za uspješno sudjelovanje na 23. Zagorskom gospodarskom zboru kakvu su dobili i svi ostali sudionici.

Istodobno je zaposlenica Šumarije Krapina, Marija Hle-bec, povodom Tjedna kajkavske kulture osmislila i uredila predvorje šumarijske zgrade pa su se tamo našli stari geo-detski instrument, drvena promjerka, prirodni ukrasi iz šume i tradicionalni predmeti iz zagorskih domaćinstava. Ulaz u Šumariju uredila je tako da je odisao jesenjim ugođajem, a pozornost prolaznika najviše su plijenile ženskom i muškom narodnom nošnjom obješenom s unutarnje strane staklenih vrata. Osim smisla za prostorno uređenje, ova je zaposleni-ca Hrvatskih šuma već pokazala svoju kreativnost kada je na njezin tekst na prošlogodišnem Festivalu kajkavske popevke izvedena pjesma Magla.

Vjerujemo kako će kreativne i marljive zaposlenice UŠP-a Zagreb u skoro vrijeme polučiti još vrijednih priznanja. ■

Nove tehnologije izložene u info vozilu


Događaji

Dvorana franjevačkog samostana Emaus u Našicama bila je domaćin jubilarnoga, desetoga po redu znanstveno stručnog skupa Dani hrvatske biomase. Organizatori su

i ovaj puta bili Hrvatska udruga za biomasu te Hrvatske šume u suradnji sa Ogrankom Matice hrvatske u Našicama, Svjetskom udrugom za biomasu, Europskom udrugom za biomasu, Au-strijskom udrugom za biomasu, Bavarskim kompetencijskim centrom za obnovljive izvore, Europskim centrom za obnovljive izvore, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne teh-nologije te NEXE grupom. Cijela organizacija pod pokrovitelj-stvom je Ministarstva poljoprivrede i organizira se u sklopu ma-nifestacije Dani slavonske šume koja se tradicionalno održava svake godine početkom rujna.

U ime organizatora se uvodnim riječima skupu obratio predsjednik Hrvatske udruge za biomasu Josip Dundović, ista-knuvši pri tome iskustva inozemnih kolega koja će, nada se, uvođenjem sve većeg korištenja biomase u hrvatskome gos-podarstvu pomoći pri stvaranju novih radnih mjesta i dodane vrijednosti, što može odigrati ključnu ulogu u izlasku Hrvatske iz nezavidne ekonomske situacije. Pri tome se posebno referi-rao na korištenje kohezijskih i strukturnih fondova za ulaganja u čistu energiju i energetsku učinkovitost. Dundović je poseb-no naglasio kako je značaj proizvodnje energije iz biomase značajan i u ostvarivanju dodane vrijednosti uz nezanemarivu činjenicu kako ovim načinom proizvodimo čak sedam puta

Našice su po deseti puta bile domaćin znanstve-no stručnog skupa Dani hrvatske biomase koji se održao u sklopu kulturne manifestacije Dani sla-vonske šume. Tema skupa ove godine bila je re-gionalno stvaranje novih radnih mjesta i dodane vrijednosti iz Biomase a svoja iskustva su sa hr-vatskim kolegama podijelili predavači iz Austrije i Bavarske.

DANI HRVATSKE BIOMASE

Jubilarni 10. Dani biomase usmjereni

prema otvaranju novih radnih mjesta


više radnih mjesta nego da se grijemo na plin ili lož ulje i sve to uz čistu tehnologiju.

Znanstveni skup otvorio je pomoćnik ministra za šumar-stvo pri Ministarstvu poljoprivrede, Domagoj Križaj, pohvalivši pri tome organizatore. U svome govoru pozdravio je svaku ideju koja će omogućiti otvaranje radnih mjesta izrazivši pri tome mišljenje kako biomasa stvarno ima taj potencijal.

Tema ovogodišnjeg skupa bila je “Regionalno stvaranje novih radnih mjesta i dodane vrijednosti iz biomase”, dok je sam skup bio podijeljen u tri tematske cjeline.

Početna tema skupa bila je bioenergija status quo 2020. – 2030. – 2050., o čemu je uvodno govorila dr. Kristina Čelić

Predsjednik udruge za biomasu Josip Dundović


Događaji

iz Ministarstva gospodarstva. U svojemu predavanju naglasila je kako je odgovornost Europske unije, pa tako i Hrvatske, pro-movirati zelenu energiju radi očuvanja planeta te je istaknula važnost promicanja učinkovitog gospodarstva u energetskom sektoru. Uslijedila su zanimljiva predavanja predavača iz Au-strije i Bavarske, dr. Christiana Metschina te Reinholda Erlbecka, koji su prezentirali uspješne primjere njihovih zemalja prilikom korištenja topline i električne energije iz šume i poljoprivrede.

Nastavak skupa donio je temu Stvaranja dodane vrijednosti energetskim korištenjem biomase gdje smo osim inozemnih kolega imali prilike saslušati i hrvatska iskustva korištenja ko-generacijskih postrojenja u industriji kao alternativnog načina pridobivanja energije iz nusproizvoda u drvnoj i poljoprivred-noj industriji. Tomislav Virkes iz HEP OIE d.o.o. predstavio je sustave kogeneracijskih postrojenja na šumsku biomasu koji će se u bliskoj budućnosti graditi u Osijeku i Sisku kao odgovor našeg najvećeg proizvođača električne i toplinske energije na nove trendove u zelenoj industriji.

Nastavak skupa donio je predavanja u kojima su pre-zentirane nove tehnologije i inovacije na području iskorišta-vanja biomase. Prisutni su tako mogli poslušati o primjerima i poslovnim modelima za obnovljive izvore energije između Austrije i Slovenije koje je održao dr. Richard Zweiler iz Güssin-ga, austrijskog grada koji je postao europski sinonim za kori-štenje bioenergije.

Prisutni su dobili i uvid u tehnologije vezane za centralne toplinske sustave na šumsku sječku rađene u okviru programa Horizon 2020.

Dr. Robert Mikulandrić sa sveučilišta KU Leuven održao je predavanje o uporabi slame u rasplinjavanju te proizvod-nji toplinske energije, dok je dr. Davor Kralik sa Sveučilišta J. J. Strossmeyer prezentirao znanstvene radove koje su na temu biomase radili na tom sveučilištu.

Kada već govorimo o novim tehnologijama, građanstvo je imalo prilike vidjeti tehnička rješenja koja su idućega dana predstavljena široj javnosti u našičkome parku. Naime, tvrtka Centrometal d.o.o. je na manifestaciji Dani slavonske šume, koja se održala dan kasnije, izložila tehnologiju vezanu za energetsku uporabu biomase kao obnovljivog izvora energije putem info vozila. Riječ je o kamionu prilagođenom za pred-stavljanje putem sajmova u kojem je šire građanstvo imalo prilike upoznati se sa najnovijim tehničkim rješenjima u ovoj industriji. Radi se o dobrom potezu jer mnogima je korištenje biomase velika nepoznanica i sigurno je to veliki korak u popu-larizaciji bioenergije. ■

OBNOVA ZGRADE UŠP-a NOVA

GRADIŠKA

Austrougarsko

zdanje dobilo novo

ruho Tekst ■ Foto: Goran Vincenc

Svečanim otvaranjem obnovljene zgrade Uprave šuma podružnice Nova Gradiška započelo je novo poglavlje u gospodarenju šuma novogradiškoga kraja. Prekrasno obnovljenim interijerom i ekste-rijerom, djelatnici UŠP-a Nova Gradiška dobili su ugodan radni prostor, a zgrada, koja je proglašena kulturnom baštinom, funkciju koju su joj namije-nili naši kolege prije više od sto godina.

Svečano je bilo sredinom rujna u Novoj Gradiški. Stara zgrada UŠP-a Nova Gradiška predana je djelatnicima na korištenje, a povodom toga događaja upriličen je svečani

prijem na kojem su sudjelovali brojni predstavnici kulturnog i političkog života Nove Gradiške, uz nazočnost predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Ivana Pavelića te ministra poljoprivre-de Tihomira Jakovine, koji je i službeno otvorio zgradu.

Prigodom svečanoga otvorenja ministar Jakovina obišao je obnovljene uredske prostore zgrade i tom prigodom po-hvalio rad novogradiške podružnice Hrvatskih šuma po pi-tanju brige nad šumama ovoga kraja te istaknuo poslovne rezultate koji su ostvareni u proteklih nekoliko godina.

– Poslovanje novogradiške Uprave Hrvatskih šuma daje razloga za optimizam. Slavonija i Nova Gradiška mogu biti ponosni što imaju ovako prekrasno uređen objekt. Siguran sam da će voditelj podružnice Marinko Stojić i svi djelatnici i dalje opravdati povjerenje te nastaviti sa ovako dobrim po-slovnim rezultatima kao u prethodnome razdoblju, sa zado-voljstvom je rekao ministar.

Prigodnim riječima tom se prigodom obratio i voditelj po-družnice Marinko Stojić, koji je pojasnio kako je uopće došlo do realizacije ideje obnove zgrade.

- Do 2012. godine dobit Uprave šuma podružnice Nova Gra-diška kretala se oko 10 milijuna kuna. Kada sam prije tri godi-ne postavljen na mjesto voditelja ove podružnice odlučio sam implementirati način rada na koji sam radio dvanaest godina kao Upravitelj Šumarije Jasenovac. Uz pomoć Uprave Društva i njihovog velikog povjerenja te podršku mojih suradnika i svih zaposlenika podružnice, uspjeli smo postići višestruko veći re-zultat, i to 2012. godine 23 milijuna kuna dobiti, 2013. godi-ne 38 milijuna kuna dobiti. 2014. godina bila je izuzetno teška


Događaji

jer smo imali samo dva mjeseca bez poplave i štete od bujica, koja je iznosila čak 7 milijuna kuna. Unatoč svemu uspjeli smo i te teške 2014. ostvariti 28 milijuna kuna dobiti. U te tri godine napravili smo čak 27 kilometara šumskih cesta. Uz ovako dobre rezultate realizirali smo i obnovu zgrade i na taj način je spasili od raspadanja – naglasio je tom prigodom voditelj UŠP-a Nova Gradiška.

Uprava šuma Nova Gradiška gospodari sa 54 tisuće hektara šuma na području od Jasenovca do Trnjana u Posavskom baze-nu. Sastoji se od 9 šumarija i radne jedinice Transport i mehani-zacija. Jedna je od 16 Uprava šuma podružnica tvrtke Hrvatske šume d.o.o. Zagreb i važan je subjekt u Brodsko – posavskoj te Sisačko – moslavačkoj županiji. Podružnica zapošljava 530 ljudi, a godišnji prihodi kreću se od 120 do 150 milijuna kuna.

Zgrada koja se nalazi u Strossmeyerovoj ulici u Novoj Gradiški izgrađena je 2013. godine, a gradili su je zagrebački arhitekti Kaučić, Florschutz i Gyketta. Vlasnik i investitor bila je Gradiška imovna općina koja je naručila projekt za zgradu po-slovne namjene. U to vrijeme ovaj longitudinalni objekt spadao

je među značajnija arhitektonska ostvarenja izvan zagrebačko-ga područja, u početku kao vlasništvo imovne općine, a kasnije je, promjenom namjene i vlasnika, prozvan zgradom Direk-cije šuma. Poslije Drugoga svjetskog rata dolazi do promjene upravljanja nad katastarskom česticom i nekretninom koje su 1947. upisane u korist Općenarodne imovine, pod upravom Mi-nistarstva šumarstva FNRJ. Poslije nekoliko godina promijenjen je organ upravljanja te se čestica 328 k i nekretnina vode kao općenarodna imovina kojom tada počinje upravljati novogra-diško Šumsko gospodarstvo “Psunj”. Nova promjena nastaje 1957. godine kada organ upravljanja postaje NO općine Nova Gradiška, a zgrada i parcela uknjižene su kao društveno vlasniš-tvo. Danas su upravna zgrada i sve druge na parceli u vlasništvu novogradiške podružnice Hrvatskih šuma. Pored ureda podruž-nice u zgradi je smještena i Šumarija Nova Gradiška.

Osim uređenog eksterijera i interijera, unutar zgrade po-stavljeni su umjetnički radovi koje su izradili umjetnici ovoga kraja, a koji su ovom prigodom darovani novogradiškoj podruž-nici Hrvatskih šuma. ■

Novoobnovljena zgrada novogradiške podružnice Hrvatskih šuma

Visoki uzvanici ispred zgrade

Fotografija zgrade iz 1913. godine

Voditelj podružnice Marinko Stojić


Događaji

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih na-roda objavila je Globalnu procjenu šumskih resursa za 2015. godinu (FRA2015) na 14. Svjetskom šu-

marskom kongresu. Izvještaj koji se radi svakih pet godina pokazuje kako su se šume mijenjale tijekom posljednjih 25 godina, kao i stanje održivog upravljanja šumama i druge trendove iz područja šumarstva. Izvještaj pokazuje da se gubitak šuma smanjuje, ali ne dovoljnom brzinom da bi to utjecalo na zajednice koje žive u šumama i njihovoj blizini, kao ni za ublažavanje efekata klimatskih promjena. Ovo je prvi kongres šumarstva održan na afričkom kontinentu, a okupio je ljude iz svih krajeva svijeta, zemalja i sektora, od državnih institucija, nevladinog sektora, privatnih poduze-ća, šumoposjednika i znanstvenika. Ukupna površina šuma i dalje se smanjuje pod utjecajem rasta svjetske populacije te prenamjenom šumskog zemljišta u poljoprivredne po-vršine. Unatoč tome, dobra vijest je da se smanjenje šum-skih površina usporilo i to za 50 % u zadnjih 25 godina. Od 1990. godine do danas nestalo je oko 129 milijuna hektara šuma ili površina jednaka veličini Južne Afrike. Kako bi se što bolje zaštitili prirodni resursi sve je više šuma koje su obuhvaćene nekim stupnjem zaštite, a uočen je napredak u gospodarenju šumama kroz donošenje novih legislativa, monitoring šumskih resursa te povećanu uključenost lokal-nih zajednica u planiranju i prihvaćanju politika vezanih uz zaštitu šuma.

Šume imaju značajnu ulogu u borbi protiv siromaš-

tva u ruralnim područjima. Osiguravaju hranu i radna mje-sta te omogućuju upotrebu i korištenje sporednih šumskih proizvoda. Uloga šuma u zaštiti našeg okoliša je nemjer-ljiva, općekorisne funkcije šuma sve su više prepoznate te dobivaju na cijeni i važnosti. Zaštita od erozije, ublaža-vanje klimatskih ekstrema, pročišćavanje vode, očuvanje bioraznolikosti toliko potrebne za očuvanje života kakvog

poznajemo. Upravo ove funkcije šuma generalni direktor FAO-a, Jose Graziano de Silva, naglasio je kao najvažnije u svom obraćanju sudionicima skupa.

– Ohrabrujuća je tendencija smanjenja stope defore-stacije, bolje i dostupnije informacije koje dovode do izrade dobrih zakona, nacionalna šumska inventura kojom je sada obuhvaćeno 81 % svjetskih šuma, što je značajni porast u odnosnu na prijašnje godine, pokazuje da je smjer u kojem idemo dobar, ali moramo raditi još bolje. Ako ne uspijemo u zaštiti šuma i održivoj upotrebi svih njenih dobara, neće-mo uspjeti niti u borbi protiv klimatskih promjena, – ista-knuo je de Silva. Prema podatcima FAO-a, 1990. godine 31,6 % kopnene površine Zemlje bilo je prekriveno šumom, danas taj postotak iznosi 30,6 %, deforestacija se nastavlja, no ipak je usporena, sa 0,18 % godišnje pala je na 0,08 % u periodu od 2010. do 2015. godine. Većinu šumskih povr-šina čine prirodne šume (93 %), plantaže zauzimaju preo-stalih 7 % šumskih površina. Pomalo je zabrinjavajući trend što se površine pod plantažama svake godine povećavaju

Početkom listopada u gradu Durbanu u Južnoafričkoj Republici održan je 14. Svjetski kongres šumarstva pod pokroviteljstvom Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

SVJETSKI KONGRES ŠUMARSTVA

Šuma i ljudi – ulaganje u održivu budućnost

Tekst ■ Foto: Irena Devčić

Tekst: Irena Devčić ■ Foto: Arhiva


te je njihova ukupna površina od 1990. godine porasla za preko 110 milijuna hektara. No, s druge strane mnogi se zalažu za podizanje plantaža koje bi trebale rasteretiti pri-rodne šume od pretjeranog iskorištavanja. Ipak, globalno gledajući, prirodne šume polako nestaju pred plantažama koje vlasnicima donose veliku ekonomsku dobit.

Iako je većina šumskih područja na svijetu i dalje nacionalno bogatstvo u državnom vlasništvu, primijećen je porast privatnog vlasništva nad velikim šumskim kom-pleksima. U svakom slučaju prirodne ili umjetne sastojine, državne ili privatne, naglasak je stavljen na održivo gos-podarenje šumama. Voditelj FAO-ovog tima za Globalnu procjenu šumskih resursa, Kenneth MacDicken, primjećuje kako je napravljen veliki napredak u gospodarenju šumama u odnosu na proteklih nekoliko desetljeća. – Dobro planira-nje, razmjena znanja i informacija, zakoni i strategije, čitav je niz važnih koraka koje su zemlje poduzele ili poduzimaju kada je gospodarenje šumama u pitanju, – kaže MacDic-ken. Od 1990. godine najveći gubitak šuma i dalje se bilježi u tropskom području. Područja s najvećom stopom defore-stacije u posljednjih pet godina jesu Afrika (2,8 milijuna ha) i Južna Amerika (2 milijuna ha), no ipak je i ovdje defore-stacija ponešto usporena u odnosu na prijašnje razdoblje. Subtropske i borealne šume ne bilježe gotovo nikakve pro-mjene, dok su šume umjerenog pojasa u porastu. Analize WWF-a pokazuju da će se trend smanjenja površina pod šumama nastaviti i u budućnosti s gubitcima koncentrira-nim u 11 područja, ukoliko se ne poduzmu hitni i hrabri koraci da se to spriječi.

– Ukoliko se ne poduzmu hitne mjere do 170 miliju-na hektara pod šumom, što je površina veličine Njemač-ke, Francuske, Španjolske i Portugala zajedno, nestat će za samo 20 godina, – izjavio je povodom FAO-va izvještaja Rod Tailor, direktor šumarskog programa u WWF-u te nastavio, - Ne postoji način da se zaustavi gubitak šuma i njihova degradacija, ali postoje rješenja od povećanja površine za-štićenih područja do uvođenja modela održive potrošnje. Različita rješenja su potrebna da bismo se osigurali da će šume preživjeti promjenu načina korištenja zemljišta usli-jed rastuće potražnje čovječanstva za hranom, energijom i materijalima. Analize WWF-a pokazuju da se količina drve-

Događaji

ća koju svake godine siječemo u šumama i na plantažama mora utrostručiti do 2050. godine.

Šumska područja su čuvari kopnene bioraznolikosti. Pružaju dom za više od polovicu kopnenih vrsta životinja, biljaka i kukaca. Na ovom kongresu još je jednom izraže-na bojazan kako unatoč svim naporima zaštite šuma i pri-rodnih resursa opasnost za njihov nestanak i dalje prijeti. Nastavak deforestacije, degradacija šuma, pretjerana sječa, šumski požari, vjetroizvale te ostale nepogode kao što su zagađenje zrakom (koje je uzrokovalo masovno odumira-nje jele) te klimatske promjene prijetnja su ovom ekosu-stavu. Trenutačno je oko 13 % svjetskih šumskih područja zaštićeno isključivo radi očuvanja biološke raznolikosti. U brojkama to iznosi oko 524 milijuna hektara. Najveća takva zaštićena područja nalaze se na području Brazila i SAD-a. U posljednjem petogodišnjem razdoblju afrički kontinent prijavio je najveći porast zaštićenih šumskih područja, dok je taj iznos najniži u Europi i Sjevernoj Americi. Ovaj poda-tak treba gledati kroz prizmu visokog stupnja zaštite šuma i prirodnih resursa na europskom i američkom kontinentu koji su zaštitili više-manje sve što se zaštiti moglo. Afrika uvelike kasni za ovim trendom pa povećanje zaštićenih po-vršina na afričkom kontinentu u ovogodišnjem izvještaju ne čudi.

Jose Graziano da Silva

Sve u svemu, svjetski kongres šumarstva na afričkom kontinentu završio je porukama o važnosti šumskih ekosu-stava i općekorisnih funkcija koje nam šume donose. Izvje-štaj FAO-a naglašava presudnu ulogu šumarstva za okoliš, ekonomiju i ljude, s obzirom da šumarstvo i sektor vezan uz šumarstvo doprinosi s oko 600 bilijuna dolara godišnje svjetskom BDP-u te osigurava posao za preko 50 milijuna ljudi. Primjenom potrajnog gospodarenja trajno se štite šumska područja, održava život u ruralnim krajevima, čuva ekonomija i radna mjesta, a ublažuju posljedice klimatskih promjena. Stoga, svima nama u interesu je očuvati šume kako bi zapravo očuvali život kakvog poznajemo. ■


Događaji

Srednjovjekovni vitezovi po treći puta zauzeli JankovacTekst: Goran Vincenc ■ Foto: Matija Turkalj

VITEŠKI TURNIR

Planinarski dom Jankovac, kojim upravlja našička podružnica Hrvatskih šuma, bio je domaćin trećega po redu viteškog turnira, manifestacije kojoj je cilj spojiti prirodu i kulturu. S obzirom na odaziv publike, koja redovno sa oduševljenjem prati brojne događa-je, sigurni smo kako će Viteški turnir na Jankovcu ući u tradicionalnu manifestaciju ovoga kraja.

Vitezovi u oklopu, mačevi, streličari, srednjovjekovni kovači oružja, starinski jelovnici, tradicionalni proi-zvodi... sve to mogli ste naći početkom rujna na jed-

nome mjestu, viteškom taboru ispred Planinarskog doma Jankovac na Papuku.

Manifestacija pod nazivom Viteški turnir na Jankovcu već treći puta po redu okupila je brojne zainteresirane udruge koje se bave uprizorenjima bitaka i turnira kakvi su održa-vani u povijesti, a koje poznajemo jedino iz filmova. Prilika je to bila mnogima da nauče ponešto o povijesti, a pritom i da uživaju u prekrasnom prirodnom okruženju koje imaju prilike doživjeti na poznatom slavonskom izletištu.

Organizatori ove manifestacije su općina Čačinci, Turi-stička zajednica općine, Red vitezova Ružica grada iz Ora-hovice uz pomoć Parka prirode Papuk te Hrvatskih šuma. Sudionici su došli iz cijele Hrvatske te iz susjednih zemalja Slovenije i Mađarske.

Od ove godine uvedena je i jedna novina. Događaji nisu bili strogo koncentrirani na livadi ispred planinarskog doma, već su se odvijali na nekoliko lokacija u neposrednoj

blizini, što je posjetiteljima omogućilo bolju interakciju kul-turnih zbivanja sa prirodnim okruženjem.

Viteški turnir rađen je prema uigranome protokolu i unaprijed dogovorenom scenariju. Prvoga dana u subotu otvoren je sajam starih obrta i opreme gdje su gosti mogli kupiti proizvode od kovine koje su u bitkama koristili naši preci te je svečano otvoren Viteški tabor. Nažalost, dosadna kiša koja je cijeli dan padala onemogućila je prikaz bitke, stoga je sve prebačeno na drugi dan kada je upriličena bit-ka za Klak i Jankovac, gdje je uprizoren pravi mačevalački okršaj dvije vojske, što je podiglo adrenalin kod gotovo ti-suću posjetitelja. Posebno je zanimljiv bio prikaz bitke za Klak gdje su prema scenariju dva posvađana brata zaratila, no dolazak Turaka ih je ponovno ujedinio te su zajednički zapovijedajući pobijedili tursku vojsku.

U sklopu programa upriličen je i streličarski turnir, a u jednoj od disciplina, gađanju lukom i strijelom preko Jan-kovačkog jezera, pobjedu je odnijela jedna dama, Jasmina Kuhar iz Karlovca.

Nakon što je pao mrak atmosferu su u taboru podigli pripadnici skupine Aureus unicornis koji su uprizorili vatreni show radeći raznorazne akrobacije i žonglirajući sa vatrom.

Poznati restoran Planinarskog doma Jankovac za ovu je priliku prilagodio meni dajući mu dašak starih vremena. Glavni kuhar restorana, Dalibor Kovač, dao si je oduška osmi-šljavajući meni u kojem su uživali gosti turnira pa se tako na tanjuru moglo naći viteško pečenje sa zapečenim grahom, ražnjići “Klak”, gulaš od vepra, pečena divlja pura i slično.

Dva dana srednjega vijeka na Jankovcu oduševili su iznova i posjetitelje i organizatore i najbolja je najava za če-tvrto izdanje iduće godine. ■

I dame znaju sa lukom i strijelom Žestoka bitka za Klak


Vijestice iz podružnica

UŠP Koprivnica

Realizacija sječe i izrade na područ-ju UŠP-a Koprivnica tijekom mjeseca kolovoza iznosi 24.931 m³.

Od uzgojnih radova rađene su pri-preme staništa, njege pod zastorom, njege pomlatka i mladika te čišćenja na površini od 297,23 ha.

Pregledana je Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Svibovica na području Šumarije Kloštar Podravski. Također, u tijeku je izdavanje prethodne suglasnosti za odobrenje od strane Mi-nistarstva zaštite okoliša i prirode.

U tijeku su terenski radovi na izmjeri za izradu Osnove gospodarenja u gos-podarskoj jedinici Trakošćan na područ-ju Šumarije Ivanec i završni radovi u gospodarskoj jedinici Novigradska pla-nina na području Šumarije Koprivnica.

UŠP Bjelovar

U osam mjeseci 2015. godine po-sječeno je i izrađeno 373.154 m3 drvnih sortimenata; prema Planu proizvodnje za 2015. godinu izvršenje je 55 %. Pro-dano je 415.313 m3 drvnih sortimenata i ostvaren prihod od 138.570.724 kn uz prosječnu cijenu od 333 kn/m3. Izvrše-nje Plana prodaje je 61,6 %, a financij-sko izvršenje je 63,64 %.

Izgrađene su dvije šumske ceste u Šumariji Virovitica u gospodarskoj jedi-nici Virovitička Bilogora ukupne dužine 2,6 km.

Hrvatske šume sudjelovale su na 23. jesenskom međunarodnom bjelovar-skom sajmu održanom od 11. do 13. rujna na sajmišnom prostoru Gudovac. Izložbeni prostor osmislila je Marina Antulov zaposlena u Upravi šuma po-družnici Bjelovar.

Povjerenstvo Ministarstva poljopri-vrede pregledalo je i usvojilo Osnovu

gospodarenja gospodarskom jedini-com Sjeverni Psunj-Javorovica. Također je usvojena izvanredna revizija Osnove gospodarenja gospodarskom jedini-com Javornik.

UŠP Zagreb

Još uvijek je u tijeku doznaka stabala uz praćenje uroda šumskog sjemena i stanja pomlatka. Prati se stanje zaraze gubarom, a naručeno je i gusjenično ljepilo za praćenje brojnog stanja mra-zovaca.

U tijeku su radovi na pripremi stani-šta za prihvat sjemena i jesensku sadnju.

Rasadnici pripremaju sjetvu, a već im pristiže i sjeme poljskog jasena na-kon kojeg slijedi preuzimanje žira hra-sta kitnjaka i lužnjaka te bukvice za po-trebe proizvodnje kvalitetnog sadnog materijala. Završavaju radovi na okopa-vanju šumskih sadnica.

Od većih investicija postavljeno je kontejnerište ukrasnog drveća i grmlja u rasadniku Brestje, tako da su radnici angažirani na slaganju i održavanju Vrt-nog centra.

Pripremaju se stablašice za izložbu Nepokorena šuma koja se otvara 24. rujna u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.

U zadnjih mjesec dana (od 18. ko-lovoza do 18. rujna) izrađeno je 40.593 m³ drvnih sortimenata (od toga 43 % vlastitim kapacitetima), a privučeno 24.973 m³ (od toga 50 % vlastitim ka-pacitetima).

Izrađuje se Plan proizvodnje za 2016. godinu.

U tijeku je javni uvid u prijedlog Pro-grama gospodarenja za šume privat-nih šumoposjednika na području gos-podarske jedinice Lipovljanske šume. Predstavljanje programa planirano je za 2. listopada.

UŠP Osijek

Kao i svake godine, biološki gleda-no, najznačajniji događaj u lovnom kalendaru lovišta UŠP Osijek se odvija tijekom mjeseca rujna. Dakako, riječ je o parenju vrste jelen obični (Cervus elaphus, L), popularnog naziva rika je-lena. Čimbenici staništa su ove godine učinili da se sam tijek parenja ne odvija u skladu sa željenim vremenskim do-gađanjima vezanim uz komercijalno

izvršenje odstrjela. Do 20. rujna je od-strijeljeno 75 grla mužjaka vrste jelen obični. Od toga su odstrijeljena 44 je-lena čije je rogovlje zaslužilo jednu od medalja prema CIC-u (3 zlatne meda-lje, 19 srebrnih te 22 brončane medalje) te 31 jelena čija vrijednost rogovlja ne doseže vrijednost predviđenu za zaslu-živanje jedne od medalja. Uz navedeni odstrjel jelena običnog, odstrijeljeno je i 10 mužjaka vrste svinja divlja. U sklo-pu odstrjela veprova važno je istaknuti kako su ocijenjene jedne kljove vrijed-nosti zlatne medalje te jedne kljove vri-jednosti brončane medalje.

UŠP Našice

U tijeku su pripremni, kemijski i me-hanički radovi za sjetvu, kao i radovi na podizanju ograde, trovanju glodavaca i njege mladika.

Po pitanju sječe i izrade u F1 rea-lizirano je 33.129 m3, od F2 realizira-no je 22.666 m3, od F3 realizirano je 31.167 m3.

Stanje drvne zalihe na dan 31. kolo-voza iznosi 31 m3 crnogorice i 5.766 m3 bjelogorice u šumi, crnogorice 1.391 m3 i bjelogorice 7.746 m3 na pomoć-nom stovarištu te 6 m3 crnogorice na glavnom stovarištu.

Pretkomisija je izvršila za pregled prijedloga programa za gospodarsku jedinicu Orahovačka planina.

UŠP Nova Gradiška

Na području cijele podružnice u ti-jeku su intenzivni radovi faza F1 i F2 (III kv. 2015.), vlastitim kapacitetima i vanj-skom uslugom. Ostvarena je proizvod-nja od 231.972,54 m³, što je 68,21 % od planiranog.

UŠP Bjelovar

Najznačajniji događaj u lovnom kalendaru lovišta UŠP Osijek



Tijekom proteklog mjeseca završa-vani su radovi njege i doznake. Zapo-četo je s radovima pripreme staništa za naplodnju.

Sakupljano je sjeme jasena. Ukupno je sakupljeno 470 kg, što će pokriti dio potreba, prvenstveno namijenjenih za sjetvu u rasadniku Cernik.

Nastavljeni su i radovi na izgradnji šumskih prometnica, tako da je izgra-đena šumska cesta Južni prašnik u du-žini od 2.300 m, i šumska cesta Virovi u dužini od 1.400 m.

U kamenolomima je proizvedeno oko 7.000 m³ kamenog materijala.

Odjel za uređivanje šuma je u pro-teklom mjesecu radio na terenskim ra-dovima u gospodarskoj jedinici Grede-Kamare.

Radni je odnos na određeno vrijeme zasnovalo pet novih djelatnika (priprav-nički staž).

U petak (18. rujna ) je u gospodar-skoj jedinici Prašnik Šumarije Stara Gra-diška izvršeno svečano uručenje potvr-da o završetku poslova na razminiranju za spomenutu gospodarsku jedinicu. Do konca ove godine planira se očistiti od mina cijela Brodsko – posavska žu-panija. Također je istog dana svečano otvorena obnovljena upravna zgrada podružnice Nova Gradiška.

UŠP Požega

U razdoblju od 01. siječnja do 31. kolovoza sječa i izrada je izvršena sa 115.761 m3, što prema Planu proi-zvodnje za 2015. godinu iznosi 70%. Izvršenje sječe i izrade za kolovoz iznosi 15.222 m3. Ostvarena norma na fazi F1 u kolovozu iznosi 14,44 m3/rd.

Otprema drvnih sortimenata kupcu ostvarena je u kolovozu s 14.862 m3. Zaliha drvnih sortimenata na dan 31. kolovoza iznosi 19.497 m3.

Od uzgojnih radova tijekom ko-lovoza izvršeni su priprema staništa na površini od 4,80 ha, njega pod za-storom na 2,40 ha, njega pomlatka na 51,51 ha, njega mladika na 37,66 ha te prorjeđivanje sastojina II d.r. na površi-ni od 57,27 ha. Odabir i obilježavanje stabala (doznaka) je izvršena u količini 33.539 m3.

Odjel za uređivanje šuma izvršio je terenske radove za izradu Osnove gos-podarenja za gospodarsku jedinicu Za-padni Papuk Zvečevački na površini od 800,00 ha.

Proizvodnja tucanika i ostalih frakci-ja tijekom kolovoza ostvarena je u koli-čini od 6.400 m3, a otprema iz vlastitih kamenoloma ostvarena je u količini od 15.313 m3. Zaliha tucanika i separira-nog kamena na dan kolovoza iznosi 3.175 m³.

Tijekom kolovoza izvršena je izgrad-nja donjeg stroja šumske ceste u dužini od 2,20 km te gornjeg stroja u dužini od 5,55 km. Također je izvršena izgradnja šumskih traktorskih vlaka u dužini 1,15 km i održavanje šumskih prometnica u vrijednosti 62.869,00 kn.

UŠP Vinkovci

Proizvodnja za protekli period iznosi 363.424 m3, odnosno 64 % od planira-nih 233.589 m3.

Plan biološke obnove šuma je iz-vršen sa 60 % od planiranog. Fakturi-rana realizacija iznosi 121.431.976 kn za 233.554 m3. Dobit za osam mjeseci iznosi 24.200.023 kn.

Privlačenje izvršeno forwarderima u količini od 101.693 m3, a traktorima Šu-marija 51.156 m3.

Zalihe drvnog materijala iznose 37.193 m3. Od radova BOŠ-a, započele su kemijske pripreme sastojina za ob-

novu herbicidima, a i dalje su u tijeku njege pomlatka i mladika. Još uvijek tra-je sječa sušaca u sastojinama zadnjeg dobnog razreda.

Pri kraju je rika običnog jelena, od-nosno period u kojem je odstrijeljeno 20 komercijalnih jelena. Vrše se pri-preme za početak rike jelena lopatara i nove komercijalne goste.

Započelo je praćenje brojnog stanja gubara, odnosno opasnog štetnika na hrastu, a prema prvim rezultatima s te-rena, za očekivati je da ga ni ove godine neće biti.

UŠP Buzet

Djelatnici Odjela za uređivanje šuma obavljali su terenske radove u gospodarskoj jedinici Motovun (Šuma-rija Pazin). Završni radovi su obavljani u gospodarskoj jedinici Rovinj (Šumarija Rovinj) i gospodarskoj jedinici Učka-Opatija (Šumarija Opatija-Matulji).

Šumarija Opatija-Matulji krenula je s radovima iskorištavanja šuma u GJ Li-sina i GJ Veprinačke šume s vlastitim ka-pacitetima i putem ugovorenih radova s vanjskim izvršiteljima. Nastavljaju se i radovi popunjavanja sadnicama crnog bora u GJ Liburnija kao i radovi na njezi mladika u GJ Veprinačke šume. Završeni su radovi na sanaciji šumskih prometni-ca, a upravo su krenuli radovi na sanaciji vodotoka oborinskih voda od strane Hr-vatskih voda.

15. 09. je završilo PP osmatranje i patroliranje na području Šumarije Po-reč. Kako je sezona povećane opasnosti od požara završila s dva šumska požara ukupno oko 25 ha, ovu PP sezonu mo-žemo ocijeniti dobrom.

U šumskom predjelu Orjak GJ Du-brava započelo je iznošenje ogrjevnog drva, radove izvodi PSŽ Tršće.

Nakon provedenog javnog uvida povodom izrade Programa gospodare-nja za gospodarsku jedinicu Lim (2015. – 2024.), javna rasprava održana je 15. 09. u prostorijama Šumarije.

UŠP Karlovac

Kolovoška proizvodnja drvnih sor-timenata iznosila je 19.289 m3, a sveu-kupno za osam mjeseci 185.179 m3 ili 50 % godišnjeg plana. Privlačenje drvnih sortimenata u osam mjeseci iznosilo je 80.492 m3.

UŠP Našice



U kolovozu je prodano 20.553 m3 drvnih sortimenata s prihodom od 6,2 milijuna kn i prosječnom prodajnom ci-jenom od 301 kn/m3. Za osam mjeseci ukupno je prodano 209.180 m3 drvnih sortimenata (67 % plana) za 55,9 mili-juna kuna (64 % plana) s prosječnom prodajnom cijenom od 267 kn/m3 (95 % planske cijene).

Radovi biološke obnove šuma do kraja kolovoza ostvareni su u vrijedno-sti 9,2 milijuna kuna ili 40 % godišnjeg plana. Tijekom srpnja najintenzivnije se radilo na njezi mladih sastojina. Nakon srpnja i u kolovozu situirani su radovi BOŠ-a financirani sredstvima OKFŠ-a te je dosada uprihodovano 678 tisuća kuna što je 30 % godišnjeg plana.

Počeli su radovi na obnovi sastojina. Obavljena je kemijska priprema za unos žira u Šumariji Karlovac na 15,73 ha i Šumariji Draganić na 39 ha. Tijekom rujna i listopada na istoj površini oba-vit će se i mehanička priprema te unos žira. Šumarija Karlovac planira otkupiti 15.730 kg, a Šumarija Draganić 11.200 kg te preuzeti iz druge UŠP 20.000 kg.

U Odjelu za ekologiju rade se redov-ni poslovi na izdavanju posebnih uvjeta građenja kojih ima puno više nego pri-jašnjih mjeseci, te sudjeluju u postupku donošenja prostornih planova.

Zahvaljujući dokazanoj kvaliteti i lijepom vremenu Šumarski kutić RJ Tu-rizam i ugostiteljstvo Karlovac odlično je poslovao na 29. karlovačkim danima piva te ostvario dosadašnji drugi najveći prihod.

U tijeku je izrada nove lovnogos-podarske Osnove za državno otvoreno lovište IV/9 “Pokupski bazen“ za period od 01. 04. 2016 do 31. 03. 2026. U lovi-štima se rade pripreme za predstojeću sezonu lova.

UŠP Ogulin

U mjesecu kolovozu na radovima pridobivanja drvnih sortimenata rea-lizirano je 20.222,60 m³ drvne mase, što ukupno sa prvih sedam mjeseci ove poslovne godine daje sumu izvršenja u iznosu od 142.233,58 m³, odnosno 62,96 % realizacije plana.

Od radova na biološkoj obnovi šuma provođeni su radovi na njezi šuma, ra-dovi doznake stabala, radovi zaštite šuma, radovi na čuvanju šuma. Također

se provode radovi na reviziji šumsko-gospodarskih planova. Tako su radovi BOŠ-a za ovu poslovnu godinu izvršeni sa 55,77 % realizacije plana (u kolovozu situirano 955.196,68 kn).

U rasadniku Oštarije u kolovozu su se kontinuirano provodili radovi na nje-zi i školovanju sadnica četinjača (radovi uklanjanja korovske vegetacije, zalijeva-nje biljaka). Na jednom dijelu površine podignuta je ograda oko rasadnika, a u svrhu zaštite biljaka na proizvodnim plohama od nepoželjnih vanjskih čim-benika.

Na području UŠP Ogulin u kolovozu su izvođeni radovi na izgradnji vlaka, dok su visokovrijedni građevinski stroje-vi još uvijek na području drugih Podruž-nica (Zagreb, Sisak, Gospić), na radovi-ma izgradnje šumskih cesta.

UŠP Sisak

U tijeku su radovi pripreme staništa na 48 ha površine. Njega mladih sasto-jina je napravljena na 232 ha. Do sada je izvršena doznaka stabala ukupno cca 390.000 m³. Održavanje prosjeka i svijetlih pruga na 14 ha.

Realizirana sječa u razdoblju od 15. kolovoza do 15. rujna iznosi 9.369 m³ oblog i 19.257 m³ prostornog drva. Pri-vlačenje trupaca u navedenom periodu iznosi oblog 6.835 m³ i prostornog drva 13.888 m³.

RJ MGP Ogulin završila je izgradnju gornjeg stroja šumske ceste Mala noga u Šumariji Sisak. Završena je rekon-strukcija krovišta na zgradi Šumarije Dvor.

Povjerenstvo MP pregledalo je Osnovu gospodarenja Letovanički lug, Šumarije Sisak.

UŠP Split

Po završetku protupožarne sezone evidentirano je 120 požara, u kojima je opožareno 4.893,12 ha šume i šum-skog zemljišta. S obzirom na ekstremne vremenske prilike možemo reći da je sezona koliko toliko dobro prošla. Uz pojačan nadzor čuvara šuma na po-dručju Uprave, u tijeku je priprema za biokemijsko tretiranje borova četnjaka.

Tijekom ljetnih mjeseci radovi BOŠ-a usmjeravaju se prvenstveno na protu-požarnu zaštitu, te se pored redovnog obavljanja ophodnje i motrenja posta-

vilo 759 znakova upozorenja, odrađeno je i prosijecanje svijetlih pruga u dužini od 9,30 km.

Uspješno je završeno sakupljanje češera alepskog bora, primorskog bora, pinije te češera čempresa. Od sakuplje-nih količina češera alepskog bora, istru-silo se u vlastitoj režiji 52 kg nečistog sjemena i to 28 kg sjemena iz proveni-jencije 512, a preostala količina od 24 kg je iz provenijencije 511. Uslijed slabog uroda pinije sakupilo se svega 40-ak kg češera, a čempresa 270 kg. Nakon tru-šenja češera sjeme se šalje na doradu i pohranu u HŠI. Predstoji sakupljanje sjemena crnog jasena iz novoregistrira-ne sjemenske sastojine u Šumariji Knin i češera crnog bora.

U rasadniku Piket d.o.o. za potrebe HŠ, tijekom ove godine, proizvedene su šumske 104.000 sadnica crnog bora, 113.000 sadnica alepskog bora, 22.800 sadnica pinije, 11.000 sadnica čempre-sa, 13.000 sadnica primorskog bora, 25.000 sadnica običnog bagrema i 550 sadnica cedra.

Sukladno planovima u Odjelu za uređivanje obavljaju se terenski radovi kako bi programi gospodarenja u zada-nom roku i završili.

Ugovorena planska količina smi-lja za područje Uprave (ugovoreno je sakupljanje na području 13 šumarija) iznosi 1.681.000 kg u vrijednosti od 12.218.350 kn. Do kraja perioda saku-pljanja, 15.08., na području UPŠ Split otpremila se količina smilja od 621.823 kg. Temeljem iskazanih podataka za pretpostaviti je da smilja ove godine nema u tim količinama koje su dane na prodaju ili ih odabrani ponuditelji nisu uspjeli sakupiti u samo jednom periodu sakupljanja.

I Split je bio počašćen retrospektiv-nom izložbom fotografija Šuma okom šumara, koja je postavljena u samom srcu Dioklecijanove palače u galeriji Zlatna vrata. Tom prigodom, još uvijek brojni turisti u gradu, imali su prilike za-viriti i u šumoviti dio Zelene Hrvatske. ■

Rad u drugoj smjeni


ŠUMATRANS OSIJEK

“Mali noćni radovi” deset godina poslije

Prije točno deset godina, kolega Antun Zlatko Lon-čarić, koji je već duže vrijeme u mirovini, napisao je članak o smjenskom radu u RJ Šumatrans Osijek koji je uveden godinu dana ranije radi povećanja učinkovitosti. Tragom tog članka posjetili smo ovu najučinkovitiju radnu jedinicu u sklopu Hrvatskih šuma kako bi vidjeli rezultate desetogodišnjeg rada u dvije smjene.

Prošlo je točno 10 godina od kada je kolega Lončarić napisao tekst pod nazivom Mali noćni radovi u kojem je predstavio novitet u radu radnih jedinica koje se

bave mehanizacijom, a to je smjenski rad. Naime, strojevi poput forwardera imaju veliku nabavnu cijenu, no unatoč tomu opremljeni su za rad u svim vremenskim uvjetima i u svako doba dana, čime je omogućena velika učinkovitost uvođenjem smjenskoga rada. Rad u dvije smjene pretvorio je forwardere Šumatransa Osijek u vrlo isplativu investiciju i puno bolje rješenje od postojećih traktorskih ekipaža.

No na rad u dvije smjene trebalo se priviknuti te je kole-ga Lončarić htio prikazati kako izgleda rad u šumi kada pad-ne noć, a forwarderi upale reflektore i krenu u prikupljanje trupaca po sječini.

– Dvosmjenski rad je uveden u proljeće 2003. godine nabavom prva dva forwardera marke valmet 860, znači pri-je više od 10 godina, tako da smo se svi na to privikli. U to-polovim šumama koje u UŠP-u Osijek čine većinu etata, rad forwardera može biti učinkovit jedino smjenskim radom. Ti strojevi su i predviđeni za noćne poslove, stoga je nor-malno da se iz njih izvuče maksimalna učinkovitost. Rad na izvoženju drvnih sortimenata forwarderima organiziran je tijekom cijele godine u dvije smjene. Prva smjena traje od 6 do 14 sati, dok druga traje od 14 do 22 sata. Na takav na-čin radilo se cijelo vrijeme u proteklom desetogodišnjem razdoblju. Naravno, smjene se mijenjaju tjedno po princi-pu jedan tjedan prva, slijedeći druga smjena kako bi zamor radnika bio što manji, a samim time njihov rad učinkoviti-ji. Izuzetci postoje zbog organizacijskih razloga kao što su

promjena strojara zbog godišnjih odmora, kvarovi strojeva, organizacija putovanja na posao i slično, – kaže nam Zoran Šarac, upravitelj RJ Šumatrans koji nas je poveo u obilazak radilišta Porić, nedaleko od Erduta, gdje su nas dočekala 3 forwardera tipa Valmet 860. Zanimljivo, jedan od ta tri junaka protagonist je i članka od prije deset godina objav-ljenog u našem časopisu. Tada je na privlačenju u osječkoj podružnici Hrvatskih šuma radilo pet strojeva: dva Valmeta 860, Kockums 850, Kockums 8335 i Yufor.

Yufor je već odavno dio stalnog postava Šumarskog muzeja u Bošnjacima, a dio prošlosti su i dva Kokcumsa, no Valmeti iz deset godina stare priče i dalje rade. Najsta-riji među njima, koji je kupljen u listopadu 1999. godine, krajem kolovoza je došao do nevjerojatne brojke od 38.882 radna sata, što predstavlja svojevrstan rekord u Hrvatskim šumama. Ništa lošiji nije niti Valmet 860 kupljen u siječ-nju 2001. godine koji je natukao 37.615 radnih sati, a kojeg

Mehanizacija



Mehanizacija

ji, no svakako ugodniji za rad, te je za očekivati kako ćemo za deset godina, kada ponovno budemo radili priču o osječkom Šumatransu, vjerojatno ispisivati i neke nove rekorde.

Svega toga ne bi bilo da ne postoji jasna organizacija rada raspodjele poslova te dobro ustrojena podrška vlastite mehaničke radione čiji radnici reagiraju odmah po dojavi kvara te odlaze na teren napraviti dijagnostiku i otkloniti na-stale probleme. Treba pohvaliti i vozače forwardera koji su zahvaljujući iskustvu na traktorskim ekipažama i kamionima dobro ispekli zanat, te im rad na sofisticiranom stroju poput forwardera ne predstavlja nikakav problem. Na terenu u Po-riću smo zatekli Ivana Farkaša, Darka Marinovića i Stevana Klementa u večernjim satima kako bez problema obavljaju posao pod svjetlima reflektora koji su postavljeni na njihovim strojevima. Zadovoljstvo je veće jer je rad na forwarderu ku-dikamo ugodniji od traktorske ekipaže zahvaljujući rješenji-ma ugrađenima u kabinu ovoga stroja. Kabina je klimatizira-na, kompjuteri prate radnje koje se izvode strojem, sjedalo je ergonomski dizajnirano, stoga izvođenje radova nije upitno čak i pod ekstremnim klimatskim uvjetima kakvih smo bili svjedoci ovoga ljeta. Sve to, uključujući i ranije navedeno, ra-zlog je što vozači forwardera osječkog Šumatransa godišnje rade 2.500 radnih sati po stroju te izvuku 25.000 do 35.000 kubika, a to su svjetski rezultati!

Pioniri u smjenskom radu, pioniri u korištenju novih tehnologija, Šumatrans Osijek definitivno je organizacija koja u svome poslu pomiče granice koristeći sve blagodati 21. stoljeća kako bi unaprijedili posao te stvorili dodatnu vrijednost isključivo boljom organizacijom posla. Dečki, svaka čast! ■

Djelatnici osječkog Šumatransa na terenu u drugoj smjeni

Rad pod reflektorima

Kamion sa pređenih milijun kilometara!

Osim forwardera, Šumatrans Osijek raspolaže i sa pet ka-miona, isto koliko ih je bilo 2005. godine. Tada su radila dva TAM-a 260, kojih više nema, a društvo su im pravila dva MAN-a te jedna SCANIA, vjerojatno jedina u Hrvatskim šu-mama. SCANIA i MAN-ovi su još uvijek tu, dok je vozni park upotpunjen sa dva IVECO-a. Najstariji MAN počeo je raditi 1993. godine i ove godine u kolovozu prešao je svoj prvi milijunti kilometar! Namjerno smo stavili “prvi”, jer je kami-on još uvijek u jako dobrom stanju i vjerojatno će još proći dosta kilometara prije negoli ode u zasluženu mirovinu.

Tu su još i tri traktorske ekipaže, dvije marke Steyr te jedna marke Zetor, koje daju značajan obol rezultatima privlače-nja koji su u samome hrvatskome vrhu.

smo zatekli na terenu u Poriću kako ravnopravno radi sa svojim, nešto mlađim kolegama. Kada govorimo o njima, i oni su već navukli popriličan broj radnih sati, pa je tako Valmet 860.1 iz prosinca 2005. godine krajem kolovoza imao 24.989 radnih sati, što bi u prijevodu značilo kako forwarderi osječkog Šumatransa u deset godina naprave više od 25.000 radnih sati! Za svaku pohvalu! Spomenimo još forwardere novije proizvodnje: Valmet 860.3 iz 2007. godine koji je do sada napravio 21.451 radni sat te Komatsu 860.4 iz 2011. godine sa 11.435 odrađenih radnih sati.

Kako bi cijeli sustav funkcionirao, u Šumatransu Osijek su još 2003. godine uveli Siemensovu VDO tehnologiju praćenja rada strojeva i kamiona, što uvelike olakšava or-ganizaciju cijeloga posla. I tu je važno naglasiti kako je Šu-matrans Osijek bio pionir u korištenju satelitskog sustava praćenja šumarskih strojeva u realnom vremenu. Danas se, kao uostalom i u svim mehaničkim radnim jedinicama Hr-vatskih šuma, koristi sustav Mobilisis.

Na pitanje kakva je razlika između voznog parka od prije deset godina i danas odgovorio nam je voditelj prijevoza i privlačenja Pero Radoš koji nam je pojasnio kako svaka nova generacija forwardera posjeduje više komponenti koje se oslanjaju na elektroniku. Samim time strojevi su sofisticirani-


Šumska razglednica

Ukoliko nikada niste bili u Šumariji Slatina, budite spremni na veliko iznenađenje već pri samome pri-lazu. Naime, zgrada Šumarije uvelike odskače od

tipičnih šumarijskih zgrada koje imamo prilike vidjeti po Hrvatskoj. Prije bi zaključili kako je riječ o kakvoj upravnoj zgradi u kojoj stoluje kakav načelnik općine ili ravnatelj ustanova poput suda, škole ili Doma zdravlja. No tu nas je dočekao skromni upravitelj Šumarije Slatina, Miran Kolarić, koji nam je pojasnio od kuda ovoliko zdanje u šumarskim rukama.

– Prije Domovinskog rata, u Slatini je bilo sjedište Šum-skog gospodarstva Papuk kojemu su pripadale tri šuma-rije: Voćin, Ćeralije i Slatina koje je godine 1980. izgradilo zgradu za potrebe svojih stručnih službi. Danas su u zgradi smještene dvije šumarije, Slatina i Ćeralije, te dio stručnih službi UŠP-a Našice kako bi se smanjili troškovi prijevoza. Ipak, zgrada je prevelika, stoga je dio ureda u najmu Držav-nom uredu za prognanike te dijelom nevladinim udruga-ma, – kaže nam Kolarić.

Iako je lijepo imati ovakvu zgradu na raspolaganju, tu je i druga strana medalje. Troškovi održavanja su veliki, sto-ga se svi radovi odvijaju polako. Nedavno je obnovljen krov

te je promijenjen kotao sustava za grijanje, a uređen je i prilazni put Šumariji. No problem i dalje predstavlja stola-rija, stoga je potrebno izmijeniti brojne dotrajale prozore. Unatoč tomu, izolacija zgrade je izvrsna, jedna klima hladi cijeli kat, čak i po najvećim vrućinama, napominje Kolarić. No dosta o zgradi, potrebno je reći i par riječi o Šumariji.

Dakle, Šumarija Slatina smještena je u najzapadni-jem dijelu našičke podružnice Hrvatskih šuma. Na zapadu graniči sa Šumarijom Suhopolje bjelovarske podružnice, dok su na jugu Šumarije Ćeralije i Voćin, nekoć dio istog šumskog gospodarstva. Sjevernu među čini rijeka Drava i granica sa Mađarskom, dok se na istoku smjestila Šuma-rija Čačinci. Ukupna površina gospodarskih šuma iznosi 10795,29 ha. U sklopu Šumarije nalaze se tri gospodarske jedinice: Slatinske podravske šume površine 897,32 ha, Sla-tinske nizinske šume površine 3498,12 ha te najveće, Sla-tinske prigorske šume ukupne površine 6399,85 ha. Gos-podarske jedinice su podjeljene na 8 revira o kojima brine 65 stalno zaposlenih djelatnika Šumarije te 5 djelatnika koji rade na određeno. Drvna zaliha u sve tri gospodarske jedi-nice iznosi 3.102.019 m³, dok je godišnji prirast 76.458 m³. Ukupni desetogodišnji etat je vrlo visok za jednu šumariju,

Šumarija Slatina u svome sastavu ima čak 4 sjemenske sastojine i etat od preko 90.000 m³. Gotovo po-lovica etata u prigorskim šumama je u glavnome prihodu, a to je vrijednost koju ima malo koja šumarija u Hrvatskoj.


ŠUMARIJA SLATINA, UŠP NAŠICE

Nekoć šumsko gospodarstvo, danas šumarija

Zgrada šumarije Slatina


Šumska razglednica

a iznosi 953.621 m³, od čega čak 695.627 m³ (73 %) otpada na glavni prihod, a 257.994 m³ na prethodni prihod. I dok u nizinskim šumama ima puno mladih šuma, u prigorskoj gospodarskoj jedinici gotovo pola etata predstavlja pret-hodni prihod.

Zanimljivost Šumarije čine čak četiri registrirane sje-menske sastojine. U GJ Slatine prigorske šume nalaze se sjemenske sastojine kitnjaka i lipe, dok se u Slatinskim ni-zinskim šumama nalazi sjemenska sastojina lužnjaka i gra-ba. Najzastupljenije vrste na području Šumarije su kitnjak, lužnjak, bukva i grab.

Uz propisane radove biološke obnove šuma prema gos-podarskoj osnovi najviše su pripremni radovi čišćenja tla od korova (1461,56 ha), dok kod njege sastojina se najviše poslova obavi na njezi pod zastorom krošanja (1488,26 ha) te na njezi pomlatka i mladika (2032,39 ha).

Radove na biološkoj obnovi šuma kao i na iskorištavanju šuma radi velikog obima posla nije moguće obaviti samo s vlastitim radnicima. U ispomoć dolaze druge šumarije iz Uprave šuma Našice, ali i drugih uprava iz Hrvatske (Osijek, Gospić i Delnice), te radnici preko agencije za zapošljavanje.

Biološki najzanimljivija je gospodarska jedinica Slatin-ske podravske šume gdje je od ukupne površine od 897,32 ha zaštićeno čak 705 ha. Riječ je o vegetaciji ritskih šuma koja je stavljena izvan područja gospodarenja, tj. prepu-štena prirodnoj obnovi, dok su šume proglašene šumama posebne namjene za znanstvena istraživanja, sve u sklopu zaštićenog pojasa Regionalnog parka Mura Drava.

Šumarija jako dobro surađuje sa lokalnom samou-pravom pa je tako nedavno uređen park i staza koja vodi prema Šumariji. Jedan od simbola grada Slatine je i mamu-tovac (Sequoiadendron giganteum) zasađen davne 1807. godine na čije zdravstveno stanje paze slatinski šumari.

Šumarija također surađuje sa lokalnim lovnim udruga-ma, proizvođačima meda te sportskim društvima.

Prema povijesnim podatcima, ovim šumama su gospodarili veleposjednik Guttman, Brodska imovna opći-na i Zemljišne zajednice okolnih naselja. Od 1941. do 1945. veleposjednikove šume i šume Brodske imovne općine su

bile pod upravom NDH-a. Po završetku II. svjetskog rata sve šume, osim onih zemljišnih zajednica, bile su nacionalizirane i proglašene šumama od posebnog republičkog značaja. Od svibnja 1945. godine bile su predane na upravu Okružnom NO Osijek. Godine 1947. šume zemljišnih zajednica postaju općenarodna imovina, pa njima od te godine, zajedno sa svim ostalim šumama ove gospodarske jedinice, gospodari novoosnovano Šumsko gospodarstvo “Papuk” – Osijek.

Šumarije Voćin i Podravska Slatina 1960. godine ulaze u sastav novoosnovanog Šumskog gospodarstva “Papuk” – Podravska Slatina. Šumsko gospodarstvo Papuk se 1971. godine udružuje u Radnu organizaciju šumarstva Slavonska šuma sa sjedištem u Vinkovcima, a 1991. godine osnovano je Javno poduzeće Hrvatske šume p.o. Zagrebu u čijem sa-stavu posluje i Šumarija Slatina u sklopu UŠP-a Našice.

Kao što možemo vidjeti, šume ovoga područja cijenje-ne su još od vremena velikog industrijalca Guttmana, kada je slavna željeznica povezivala ove krajeve sa Belišćem, Valpovom i Osijekom. S obzirom na veliki etat propisan za tu Šumariju, šumari ovoga područja ne bi trebali brinuti za budućnost. ■Upravitelj šumarije Miran Kolarić

Slatinske prigorske šume

Glavni prihod u Slatinskim nizinskim šumama


Lovstvo

U Bzenici je održano 21. Držav-no natjecanje Hrvatskog lovač-kog saveza u lovnom streljaštvu u disciplinama trap i parkur na strelištu Lovačkog saveza Požeš-ko-slavonske županije u Bzenici.

Tekst ■ Foto: Dražen Dumančić

LOVNO STRELJAŠTVO

Otvoreno novo strelište u Bzenici

Lovci iz 21. županije i gosti iz BiH se natječu na gađanju glinenih golu-bova u trapu (gađanje leteće mete

u odlasku), te novoj disciplini gađanja letećih meta u parkuru u kojemu leteće mete izlaze u svim mogućim smjero-vima. Ceremoniju otvaranja natjecanja uveličali su lovački puhači, svečano po-dizanje zastave HLS-a, i govori uzvanika. Sve lovce su pozdravili i zaželjeli dobar uspjeh u natjecanju predsjednik ŽLS-a Zdravko Vujnović te brojni uzvanici, dok je pomoćnik ministra poljoprivrede, Domagoj Križaj, otvorio natjecanje te is-palio početne hitce na glinenog goluba.

Šest najboljih strijelaca plasiranih na ovom natjecanju čine članove repre-zentacije Hrvatske na međunarodnim natjecanjima, stoga je HLS podupro sva ovakva lovačka natjecanja u stre-ljaštvu, rečeno je na otvaranju, a čelnici lovačkog saveza i udruga pohvalili su

rukovodstvo i članovi LS-a Požeško-sla-vonskog čestitavši im pri tome na ovom najmodernijem strelištu u Hrvatskoj.

– Imaju najmodernije strelište za parkur, a sada i karabinsko strelište i sada zauzima vodeću ulogu u lovačkom streljaštvu u Hrvatskoj – izrečeno je na otvaranju.

U Bzenici se održava i 11. revijalno natjecanje Hrvatskog lovačkog save-za u lovnom streljaštvu, a sve lovačke ekipe su na strelištu zasadile po jednu sadnicu slavonskog hrasta u budućem drvoredu. Sadnji je prisustvovao i vodi-telj UŠP Požega, Dražen Dumančić, dok su se strijelci Hrvatskih šuma okušali u

propisima i zakonima o strelištima. Uredili smo do kraja i strelište za parkur, dogradili nadstrešnicu za gađanje, kad vrijeme nije baš lijepo kao danas. Ovo je sad jedino strelište u Hrvatskoj koje ima tri strelišta za sve tri discipline – rekao je dopredsjednik LS-a županije, Branko Bertelović.

– Upoznat sam s idejom da se na-pravi ovo novo strelište, znam u kojem roku su to napravili, znam koje su sve probleme imali i oduševljen sam. Ovo je nešto fantastično i primjer lovačkog en-tuzijazma kako se treba raditi – dodao je Domagoj Križaj, pomoćnik ministar poljoprivrede, koji dodaje da se u ovom jedinstvenom objektu u Hrvatskoj osim naših lovaca iz cijele Hrvatske mogu očekivati i lovci iz inozemstva, te razviti i ovaj oblik lovačkog turizma.

– Ovo najmodernije strelište, osim lovaca za svoje vježbe i treninge u stre-ljaštvu, mogu koristiti i policija, pravo-sudna policija, zaštitarske tvrtke, jer ima sve uvjete najmodernijeg strelišta. Oče-kujem još ovakvih natjecanja, ali i da će HLS biti spreman organizirati i međuna-rodna i regionalna natjecanja koja bi mi mogli prihvatiti – istakao je predsjednik županijskog saveza Vujnović. ■revijalnom dijelu natjecanja i pri tome

odnijeli pobjedu.

U prigodi natjecanja na strelištu u Bzenici svečano je otvoreno i treće strelište, trenutno najmodernije u Hr-vatskoj, na kojoj će se gađati nepokretne mete iz pušaka s užljebljenim cijevima, lovačkim karabinima. Strelište će imati i mogućnost gađanja pokretnih meta, vepra u trku, nakon što se još montira dodatna oprema.

– U svibnju je dogovoreno da idemo u gradnju novog strelišta. Odmah smo počeli s pripremama, u srpnju s rado-vima i evo, prije tjedan dana, završeni su radovi. Još ima nešto posla što ćemo uskoro završiti. Vrijednost radova do sada je oko 300 tisuća kuna, a još treba-mo montirati metu trčećeg vepra s do-datnih 30 tisuća kuna. Strelište je sada u fazi legalizacije i rađeno je po svim

Ekipa strijelaca iz Hrvatskih šuma

Informativna tabla pored drvoreda hrasta lužnjaka


Iskorištavanje šuma

Privlačenje drva dio je procesa kojima se dijelovi sta-bala ili čitava stabla pomiču od panja do pomoćnog stovarišta. Načini privlačenja mogu biti vučom po tlu

skiderom, izvoženje na kotačima forwarderom ili iznošenje žičarom. Privlačenje je najsloženiji dio pridobivanja drva jer se mora voditi računa o brojnim faktorima (oštećenje tla, oštećenje okolnih stabala) te ujedno i vrlo skup proces, stoga je vrlo bitno njegovo optimiziranje i pronalaženje najboljeg načina izvođenja. U prebornim šumama, na vrlo često strmim terenima i većim nagibima, stabla se izvlače vučom po tlu skiderima. To je vrlo zahtjevan i osjetljiv posao jer oštećenja okolnih dubećih stabala moraju biti što manja. Kako bi se oštećenja u potpunosti izbjegla, upravitelj Šuma-rije Perušić, Dragan Milković, predložio je da se na području njegove Šumarije, u GJ Štirovača, po prvi puta upotrijebi rad forwarderom. Prijedlog je bio obrazložen uglavnom ravnim terenom gdje rad forwarderom nije doveden u pitanje. Na-kon konzultacija s rukovoditeljem proizvodnog odjela, Dar-kom Smerdelom, zahtjev je proslijeđen u Direkciju HŠ-a te je dogovoreno kako će stručni suradnici iz UŠP-a Našice doći pregledati navedene odjele i ocijeniti mogućnosti rada.

Obilazak terena, uz domaćine, izvršili su i Dražen Kašuba, rukovoditelj proizvodnog odjela UŠP-a Našice te rukovoditelj radne jedinice Šumatrans Nišice, Radoje Medenica. Nakon izvršenog pregleda terena ustanovljeno je da se posao defi-nitivno može odraditi i to na 70 – 80 % terena samo forwar-derima, a na ostalom dijelu skiderima koji će odraditi privla-čenje od vlake ili do pomoćnog stovarišta. Dva forwardera su na području Šumarije Perušić radila od 17. 07 do 11. 08.

Ovim načinom izvoza oblovine iz šume spriječilo se oštećivanje stabala po sječini kao i na vlakama. Upravitelj Milković je iskazao zadovoljstvo učinjenim.

– Do sada smo imali dosta oštećenih stabala pri radu ski-derima. Oblovina je krojena na 4,5 i 6 m da bi se prilagodila radu forwardera. Teren je na ovom dijelu Šumarije relativno povoljan za forwardere (2/3 odjela je ravno), a otvorenost traktorskim vlakama je velika (120 m/ha), pa sam stoga predložio svojim suradnicima da pokušamo s ovim nači-nom privlačenja koji prije nije bio prisutan na ovim tereni-ma. U odsjeku 6 a tako smo od ukupno izvršenih 3.072 m³, s forwarderima izvršili 2.707 m³ ili 88 %, a u odsjeku 8 a, koji

U prebornim šumama, vrlo često na strmim terenima i većim nagibima, stabla se izvlače vučom po tlu skiderima. To je vrlo zahtjevan i osjetljiv posao jer oštećenja okolnih dubećih stabala moraju biti što ma-nja.

FORWARDERI U LICI

Privlačenje drva u preboru Šumarije

Perušić Tekst: Irena Devčić ■ Foto: Dragan Milković


Iskorištavanje šuma

računa o sastojinskim prilikama, otvorenosti šuma te o te-renskim značajkama. U svome radu naglašava i moguć-nosti primjene mehatronike koja omogućuje inteligentno ponašanje šumskih vozila koja rade u nestrukturiranim i nekontroliranim uvjetima. Radi se o daljinskom upravljanju vozilima bez prisutnosti čovjeka. Na ovaj se način pristupa terenima s velikim nagibima, a isključuje mogućnost nastan-ka nesreće. Daljinsko upravljanje omogućuje radniku potpu-nu sliku o radnom mjestu te stalnu kontrolu radnih zahvata u sigurnom okruženju daleko od radnih opasnosti. Ovdje je, osim tehnologije, iznimno bitna edukacija i usavršavanje radnika. Među raznim šumarskim vozilima navodi se kako bi možda najbolja prilagodba daljinskog upravljanja mogla biti postignuta kod forwardera čiji je sustav preuzet od uto-varnih vozila koja se koriste u rudarstvu. Za sada daljinsko upravljanje omogućuje kontrolu nad vozilom prilikom vo-žnje po sastojini, dok se utovar i istovar trupaca radi ručnim upravljanjem putem haptičke tehnologije. Ova tehnologija omogućuje slanje povratnih informacija natrag do radnika putem raznih vibracija i valova te takva mehanička simula-cija poboljšava i olakšava upravljanje vozilima s dizalicama ili hvatalom. No, sada smo već možda otišli u dalju budućnost tehnologije izvlačenja trupaca iz sastojine, za sada ostanimo na tome da je u ličkom preboru, Šumariji Perušić, uspješno iskorišten forwarder. ■

je bio nešto teži, odnosno s većim nagibom, od ukupne ko-ličine od 1.944 m³, forwarderi su izvršili 1.207 m³ ili 62 %, – naglasio je Milković.

Visok udio prirodnih šuma te autohtonih i klimatogenih vrsta u RH, njihova struktura, ekološka stabilnost te nemjerlji-ve vrijednosti općekorisne i gospodarske uloge u životu sta-novnika razlozi su za posebno zahtjevan način gospodare-nja, osobito u vrijeme njihove obnove, navodi Željko Tomašić u svome radu objavljenom u Šumarskom listu. Te se šumske zajednice razvijaju na staništima oblikovanim u ovisnosti o lokalnim uvjetima podneblja, pedološkim, orografskim i biotskim prilikama, što uzrokuje da se na razmjerno malom prostoru izmjenjuje velika neujednačenost prirodnih uvjeta. Posebnost u načinu gospodarenja šumama zbog navedenih razloga značajno su u povijesti utjecale i danas utječu na ra-zvoj tehničke sastavnice pri gospodarenju šumama, odno-sno primijenjenih metoda i tehničkih sredstava za rad.

Postupci pridobivanja drva na strmim terenima bili su tema i na ovogodišnjem savjetovanju CROJFE. Prof. Ca-valli s Univerziteta u Padovi u svom radu piše da su šumar-ske aktivnosti i poslovi važan pokazatelj primjene održivog gospodarenja šumama. Šumarski postupci prilagođavaju se različitim terenskim uvjetima te moraju biti tehnički izvedi-vi, ekonomski održivi, ekološki i institucionalno prihvaćeni. U planinskim se šumama u pridobivanju drva mora voditi

Tekst: Marija Glavaš ■ Foto: Arhiva


Zanimljivosti

Najveća kolonija topole na Zemlji

Opće je poznato da najveće i najviše vrste drveća pri-rodno dolaze u Sjedinjenim Američkim Državama. Sekvoje i mamutovci predstavljaju itekako vidljive di-vove, no zagrebe li se dublje, dolazi se do spoznaje da šume ove države kriju još neke velike tajne. Ne samo da tamo rastu najveći živući organizmi na planeti, nego i najstariji.

Topola Populus tremuloides domaća je vrsta hladnijih predjela američkog kontinenta i kao takva široko je rasprostranjena u Kanadi te nekim dijelovima SAD-a.

Predstavlja simbol savezne države Utah.

Najčešći način razmnožavanja ove vrste je vegetativan, uz pomoć postranog podzemnog korijenja (rjeđe sjeme-nom uz pomoć vjetra). To znači da su sva stabla genetski istovjetni, klonovi koji čine ili ženske ili muške kolonije i bu-dući da vrsta spada u porodicu Salicaceae kod koje je jedna od glavnih odlika dvodomnost. Jedinstveni korijen iz kojeg raste više stabala je praktičan jer osigurava vodu i onim stablima koja se nalaze na mjestima koja su dosta nepo-voljna za rast i razvoj. Zauzvrat korijenje na nepovoljnijim, sušim mjestima može pribaviti nutrijente kakvih nema na vlažnijim. Zahvaljujući takvoj uspješnoj organizaciji ovo je najraširenija vrsta Sjeverne Amerike. Uz to je vrlo zahvalna kao vrsta. Američki šumari je koriste kao pionirsku vrstu za pošumljavanje. Razlog tome je njezina sposobnost rasta na raznim vrstama tla poput plitkih, dubokih, ilovastih pijesaka ili teških glinenih tala i rasta na velikim nagibima te velikom rasponu nadmorskih visina (0 – 3.505 m). Uz to, brzo stvara-ju humus pa je tlo na kojem rastu bogatije nego kod drugih vrsta. Predstavlja odličnu zaštitu vodenih tokova i tala, osim u slučaju jakih kiša.

Kolonija topola autohtone američke vrste Populus tremu-loides, nazvana Pando, što na latinskom znači širim se, šuma je koja istodobno raste i odumire. Posebnost ove šume ot-krio je istraživač Burton V. Barnes koji je proveo dvije godine proučavajući Pando i opisujući je kao jedinstven organizam, čija stabla zajedno crpe vodu i dijele proizvode fotosinteze, ali i moguće infekcije. Michael Grant s koloradskog Univerzi-teta proglasio je ovu šumu jedinstvenim organizmom 1992. godine.

U nadležnosti je osoblja koje gospodari nacionalnim šumama područja Fishlake u Utahu nazvanog po jezeru. Naizgled najobičnija šuma, vizualno vrlo privlačna u jesen kada lišće poprimi zlatnožutu boju, jedinstvena je u svijetu. Jedinstvena je ne samo među šumskim ekosustavima, nego i u čitavom svijetu prirode. Zbog toga je u SAD-u 2006. godi-ne osvanula na poštanskoj marci u kategoriji Čuda Amerike. Njezina je posebnost u tome da broji više od 40.000 staba-la koja pripadaju jednom jedinom organizmu. Starost ovih muških rameta procijenjena je na između 60 i 120 godina. To je jedan od najvećih živućih organizama na Zemlji, a zaži-vio je kao jedno jedino stablo koje je imalo idealne uvjete za rast, širenje, cvat i vegetativno razmnožavanje.

To je moguće iz nekoliko razloga; jedan je povoljno mje-sto na kojem se nalazi, budući da kod ove vrste okolišni uvje-ti igraju iznimno važnu ulogu kod životnog vijeka, a drugi, način na koji se ova vrsta najčešće razmnožava. Sljedeća, vrlo bitna činjenica jest da Pando ima vrlo dubok jedinstven korijenov sustav zaštićen od svih mogućih vanjskih utjecaja poput šumskih požara koji su znali proći ovim područjem i uništiti konkurenciju Pandu. Šumski požari ovoj vrsti inače predstavljaju dobit, jer bez njih bi prevladale četinjače koje

Ograđena šuma Pando ujesen

TREPEREĆI DIV – ŠUMA PANDO

Na poštanskoj marci


Zanimljivosti

bolje podnose svjetlo. Osim toga, nakon što vatra uništi to-polova stabla, korijenov sustav koji je ostao zaštićen u tlu je snažno pokrenut na stvaranje novih izbojaka. Iz korijenovog sustava Panda, koji se iz godine u godinu neprestano širio, rastu nova, mlada i nad njim istodobno odumiru stara pre-zrela stabla.

Danas Pando ima masu od oko 6.000 tona što ga čini najmasivnijim poznatim živim organizmom na Zemlji. Me-gaklon se rasprostire na približno 43 ha i zbog toga ubraja među najveće organizme na Zemlji. Pando ili Drhteći div, kako su ga nazvali, k tome je možda i najstariji živući organi-zam na Zemlji. Njegovu starost znanstvenici procjenjuju na 80.000 godina, a neki tvrde da brojenje godova nije dovoljno pouzdana metoda i da je ova šuma daleko starija. U tu su svr-hu analizirali čitav niz složenih činitelja od kojih se neki od-nose na pažljivu analizu klimatskih promjena kroz prošlost.

Druga istraživanja vršili su genetičari kako bi dokazali da su sva stabla unutar Panda klonovi, te su u svrhu DNK analize sakupljani uzorci lišća i kore. Istraživači s Državnog Univer-ziteta u Utahu i genetičarka dr. Jennifer De Woody iz USDA (United States Department of Agriculture Forest Service), odnosno šumarske službe zaposlena u Nacionalnom gene-tičkom laboratoriju (NFGEL) potvrdili su da je riječ o genetski istovjetnim stablima.

Ova topola je iznimno osjetljiva na okolišne uvjete, a znanstvenici tvrde kako ovo klimatsko razdoblje nije najpo-voljnije za Pando. U novije vrijeme pokazuje ozbiljne proble-

me, renger zaposlen u Fishlake nacionalnoj šumi izvijestio je kako stabla uništavaju suša, štetnici i bolesti, a ne niču nova. Zato su prije nekoliko godina posegnuli za metodom čiste sječe koja se pokazala učinkovitom, jer je korijenov sustav potaknut na tjeranje novih izbojaka u većem dijelu Panda. Radije su se odlučili za ovu metodu, nego namjerno paljenje, koje je također uobičajeno za pomoć u održavanju ove vrste, i razdijelili drvnu masu okolnom stanovništvu za ogrjev. No rezultati nisu došli odmah, prve dvije čiste sječe nikako nisu polučile željeni rezultat, a uzrok tome je bila jelenska divljač. Da bi šumu osigurali od divljači, ali i kampera USDA, Šumar-ska služba je prije tri godine osigurala 60.000 $ za podizanje žičane ograde. Treći pokušaj čiste sječe urodio je mnoštvom zdravih izbojaka.

Neko vrijeme Pando se smatrao najvećim organizmom na svijetu, sve dok 1998. godine tim US Forest Servicea nije pokrenuo istrživanje koje je za svrhu imalo otkrivanje uzroka sušenja velikih stabala u Nacionalnoj šumi Malheur u istoč-nom Oregonu. Rezultat je bila spoznaja da se u Oregonu nalazi najveći živući organizam na svijetu, barem se takvim smatra. Gljiva medena puza, lat. Armillaria solipides (syn. Ostoyae) bila je uzrokom odumiranja više od šezdeset sta-bala među kojima najviše jele. Znanstvenici su izišli na teren i dokazali da je riječ o koloniji koja je izrasla u diva uslijed fizičkog spajanja micelija. Zanimljivo je da ista vrsta čini naj-veći organizam u Europi, budući da se takva kolonija nalazi u Nacionalnom parku u Švicarskoj, nedaleko grada Ofenpass. Rasprostire se na površini od 35 ha i mase je oko tone. ■


Mala enciklopedija šumarstva

OMILJENI HLAD NA PLAŽI

Dalmatinska metlika (Tamaris dalmatica)

Iz nekoga razloga brojni restorani i hoteli duž naše obale nose na-

ziv baš ovog mediteranskog stabla, svakako puno češće od imena

ostalih stabala.

Dalmatinska metlika, dalmatinski tamaris, jadranski tamariš, tama-riž, metljika, metljica, narodski

su nazivi za svima nam poznato drvo niskoga rasta koje često predstavlja jedi-ni izvor hlada koje možemo pronaći uz plaže u ovim vrućim ljetnim mjesecima. Dalmatinska metlika rasprostranjena je na području jadranskih otoka i obale. Nastanjuje pješčane i šljunkovite obale mora i aluvijalna staništa uz riječne to-kove. Ima pionirsku ulogu u formiranju vegetacijskog pokrova. Raste kao manje stablo ili šibasti grm, visine 2 – 5 metara, prozračne i razgranate krošnje. Latin-sko ime roda potječe od latinske riječi za rijeku Tamaris u Španjolskoj. Na en-gleskom jeziku poznat je kao salt cedar (slani cedar). Pretpostavlja se da je smola tamarisa zapravo biblijska mana koju je Bog dao Izraelcima na putovanju kroz pustinju. No, to je izlučevina kukaca na listovima Tamaris mannifere koje se po noći zgrušaju i sakupljaju u rano jutro te jedu kao pogača ili kruh, a imaju okus na-lik na med. Od grana tamarisa izrađivale su se metle, od drveta drveni predmeti i to ukrasni, a drvo je rjeđe korišteno za ogrjev. Stvara ugodan hlad uz morsku obalu i može poslužiti pošumljavanju specifičnih staništa kao što su mjesta s jakom posolicom ili udarima vjetra.

Pošto je pepeo ovog drveta pun

soli (poput biljaka slanjača) tamaris se koristio u štavljenju kože i za dobivanje nekih boja. Biljka je ukrasna (ali u ovu svrhu se upotrebljavaju druge vrste ta-marisa, ova vrlo rijetko), mirisna, i medo-nosna. Tamaris je ljekovit te pomaže an-timikrobno, jetri, ali i upali zubnog mesa, zatim kod manjih rana i reumatizma, a koriste se dijelovi biljke ili njihovi ekstrak-ti, međutim može izazvat i alergije. Ako ponekad ljeti u ranijim jutarnjim sati-ma prođemo pored tamarisa primijetit ćemo kao da je orošen, ali to nije rosa, nego izlučuje višak obično slankaste te-kućine, naročito ako je neposredno uz more (u mesnatom korijenju može po-hranjivati vodu). Pored do sada poznatih hrvatskih naziva za tamaris, na Pagu smo saznali još jedan, tamo ovu vrstu nazi-vaju kamariž i karamiž. Na otoku se vrlo često sadila na rubovima parcela za bu-robran i za označavanje međa u polju jer nije invazivna i lako se uklanja ako smeta (ima plitak korijen). No, njenu prisutnost ne vole baš u dvorištima kuća jer se, kako kažu, u ljetnim mjesecima u njenim krošnjicama okupljaju rojevi komaraca pa zna biti vrlo neugodno imati ga posa-đenog kraj kuće. Tamaris ima duge izboj-ke i kratke koji u jesen opadaju zajedno s lišćem. Kora je tanka, svijetlosmeđa, kod starijih primjeraka posivi i plitko ispuca.

Korijen se odlikuje sposobnošću dobrog vezivanja tla na vapnenačkom kamenjaru. Pupovi su maleni, po 1 – 3 zajedno, ovalno šiljasti. Listovi su naiz-mjenični, sitni, ljuskavi ili igličasti i bez peteljke. Cvjetovi su maleni, četvero-dijelni s nadcvjetnim tučkom. Formiraju guste, duge, grozdaste i ružičaste cvato-ve. Plod je mali piramidalni tobolac koji uzdužno puca na više dijelova, a sadrži više sitnih sjemenki koje imaju na vrhu čuperak svilenkastih dlačica. Dalmatin-ska metlika je listopadna, heliofilna, me-zofilna, hidrofilna, kserofilna, entomofil-na i medonosna vrsta. Cvjeta u svibnju i lipnju. Razmnožava se sjemenom i vegetativno. Ima veliku izbojnu snagu, a otpale grane lagano se zakorjenjuju. U priobalnim područjima s toplijom kli-mom uzgaja se nekoliko stranih vrsta ovoga roda kao što su – T. africana (afrič-ka metlika), T. gallica (francuska metlika) i T. tetranda (kaspijska metlika). Osobito su dekorativni u vrijeme cvjetanja, a i ka-snije, jer imaju prozračnu krošnju. Dobro podnose posolicu pa rastu neposredno uz morsku obalu. I za kraj, jedna zani-mljivost koja se ne može ne primijetiti, iz nekoga razloga brojni restorani i hoteli duž naše obale nose naziv baš ovog me-diteranskog stabla, svakako puno češće od imena ostalih stabala. ■

Tamaris u cvatu

Tekst: Irena Devčić ■ Foto: Arhiva

Omiljeni hlad na plaži


Zanimljivosti

Stara divlja maslina, Olea europaea L., danas je prava rijetkost zbog nekadašnjeg intenzivnog krčenja

šuma na Mediteranu i kultiviranja tih područja. Budući da Lunjanima masli-narstvo nije bila glavna grana privrede, raskrčivši šumu na oko 24 ha, ostavili su izvorne divlje masline i na njih navrtali plemke Oblice. Ipak nisu sva stabla cije-pljena, a i dosta divljih maslina se samo razmnožava iz sjemena. Ne smijemo zaboraviti na vrlo surove uvjete koji ovdje vladaju, od bure i posolice, nedo-statka zemlje, velikih suša, ali i brojnih ovaca koje spretno šišaju sve na što na-iđu pretvarajući stabala u bonsaije. Da bi u takvim uvjetima masline preživjele, razvile su vrlo duboke sustave korije-nja koji ne samo da prodiru duboko u zemlju, nego doslovno grle i slamaju kamenje pod sobom štiteći se tako od

prevelike suše. Čovjek je pomogao ma-slinama u zaštiti od ovaca gradnjom specifičnih suhozida s ozubom, koji su građeni od kamenja, a na vrhu su slo-ženi veći kameni koji strše prema van s obje strane, sprečavajući tako ovcama preskakanje suhozida. Mistična šuma obiluje najrazličitijim formama krošnji i debala. Prepoznatljiva je po Lunskoj čipki, neobjašnjenom fenomenu ispre-pletenog debla, ali i po maslini staroj preko 1600 godina (prema novim istra-živanjima u Lunu ima i maslina starija od 2000 godina). Starost maslina se određuje metodom procjene gdje se u obzir uzima prosječan godišnji prirast od 1 mm i prsni promjer masline. Iz prsnog promjera se dijeljenjem s dva dobiva polumjer koji pretvoren u mili-metre predstavlja procijenjenu starost masline. Možemo biti sretni što u našoj maloj zemlji postoje mjesta tako velike bioraznolikosti, jer se istraživanjima na

U današnje vrijeme stalnih promjena, teško je naći vrijeme za predah i odmor, ali postoje mjesta

gdje izgleda kao da je vrijeme stalo. Jedno takvo mjesto je Lun na otoku Pagu gdje sadašnjost

gubi smisao, a prošlost budi u nama veliko strahopoštovanje i divljenje. Mnogi od nas nisu nikad

vidjeli stablo starije od 200 ili 300 godina, pa je zato bivanje u društvu starica starih preko 1000

godina velika čast i privilegija.

STARE MASLINE Tekst ■ Foto: Mateja Budja

Lunu dokazalo da su sve masline ge-netski različite. Na nama je samo da tu ljepotu i bogatstvo prepoznamo i divi-mo se našim antičkim božicama snage, mira i mudrosti.

“Jednom se zaputila stabla

da pomažu kralja koji će

vladati nad njima.

Pa rekoše maslini: ‘Budi nam

kraljem!’

Odgovori im maslina:

‘Zar da se svog ulja odreknem

što je na čast bozima i ljudima

da bih vladala nad drugim

drvećem?”

(Biblija) ■

Lunski krajolik

Mitska šuma

Raskošna lunska čipka

Najstarija lunska maslina stara 1600 godina

Antička boginja mira pronašla utočište na Lunu

34 HRVATSKE ŠUME BROJ 226 l LISTOPAD 2015.34 HRVATSKE ŠUME BROJ 226 l LISTOPAD 2015.

DJEČJI KUTAK

“Aj, kako je lijepa stara hrastova šuma u pol ljeta,kad joj svaki listić cakli tamnim zelenilom!Među starim stablima podižu se mlada vitka stabalca i škripe, tarući svoje grane jednu o drugu na slabom vjetriću,dok stari hrastovi trepte samo svojim gustim lišćem, kao da se od smijeha tresu gledajući kako im se djeca savijaju I kako se igraju!”

Koliko se pridaje brige zdravom okolišu, kao predu-vjetu ljudskog zdravlja i kako osigurati zdravo i si-gurno okruženje – pitanja su koja nameću potrebu

poticanja i razvijanja ekološke osjetljivosti djeteta već u predškolskoj dobi.

Polazeći od saznanja da se većina dječjih sposobnosti i potencijala razvija u predškolsko doba, vrlo je važno da djeca od najranije dobi mogu doživjeti i upoznati priro-du, naučiti je voljeti i poštivati i otkrivati mogućnosti vla-stitog djelovanja na očuvanju i zaštiti životnog okruženja.

Predškolsko doba je vrijeme najintenzivnijeg razvoja djeteta u kojem se stvaraju temeljne životne vrijednosti, što svakako doprinosi opravdanosti ovog programa za cjelokupan razvoj djeteta, posebno razvoj ekološke osjet-ljivosti i spremnosti za praktično djelovanje u zaštiti, oču-vanju i unapređivanju prirodnog okruženja.

Različitim aktivnostima u vrtiću potičemo djecu na spoznavanje važnosti i dobrobiti šume za životinje i lju-de, upoznavanje biljnog svijeta, različitih vrsta drveća, šumskih plodova i životinja koje žive u šumi, ali i ekološke osjetljivosti za očuvanjem i zaštitom šumskih lokaliteta.

Cilj programa “Šuma lista šuma blista” je da djecu i dalje potičemo na usvajanje spoznaja, razvijanje pozitiv-nih navika prema očuvanju šume, ali i upoznavanje vrsta drveća.

U programu će se upoznati sa vrstom drveća kroz raz-govore, zagonetke, pjesme i igru. Djecu tako potičemo na pažnju i nudimo im nove poticaje za raznovrsne sadr-žaje kroz koje oni, na njima primjeren način, uče.

Svaki mjesec objavljivat će se od rujna 2015. po jedan dječji crtež i zanimljiv komentar jednog djeteta iz uklju-čenih dječjih vrtića, na temu zadanog stabla.

Predškolskoj djeci su najprimjereniji poticaji pjesme, priče, zagonetke, slikovnice i igre koje uz razgovore od-gojitelji planiraju u skladu s odgojnom skupinom.

Ovako tematski pristup nudi djeci mogućnost lakšeg usvajanja novih spoznaja, potiče ih na pažnju i znatiže-lju, ali i na razvoj tolerancije prema različitosti. Roditelji pokazuju interes i zadovoljstvo, a čitatelju časopisa nudi zanimljivost.

Priredila: Ljilja IvkovićKESTEN

Šuma lista, šuma blista

DV BUKOVAC

Odgojiteljice: Sliško Iva i Štefanija Bobić Skupina: SkakavciNacrtala: Bruna Badrov, 4,5 godinaKomentar: “Drvo od kestena raste na travi. Svi ljudi jedu kestene.”

.

sadržaj 3 Omiljeno mjesto ljubitelja pojedinačnog lova dobiva

novo ruho

4 Šuma između mosta i Kopike odlično se razvija

5 Prašume – Živi svjedoci prošlosti

7 Izgorjela priznata šumska sjemenska sastojina

9 Razminiran rezervat šumske vegetacije Prašnik

10 Tradicionalna manifestacija u znaku velikih obljetnica

12 Priznanje za najbolje uređen vanjski prostor

13 Jubilarni 10. Dani biomase usmjereni prema otvaranju novih radnih mjesta

14 Austrougarsko zdanje dobilo novo ruho

Mjesečnik »Hrvatske šume« | Izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Ivan Pavelić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena

Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić,

Željka Bakran | Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb; tel. 01 4804 169; faks 01 4804 101 | e-mail: [email protected]; [email protected] | Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. |

Naslovna stranica: Ljetna poplava 2, Goran Dorić | Zadnja stranica: Dvije priče, Marinko Bošnjaković | Grafičko oblikovanje: Milivoj Milić | Lektura i tisak: Intergrafika

TTŽ d.o.o., Bistranska 19, Zagreb | Naklada: 6200 kom |

CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). | U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač. |

16 Šuma i ljudi – ulaganje u održivu budućnost

18 Srednjovjekovni vitezovi po treći puta zauzeli Jankovac

22 Mali noćni radovi deset godina poslije

24 Nekoć šumsko gospodarstvo, danas šumarija

27 Otvoreno novo strelište u Bzenici

28 Privlačenje drva u preboru Šumarije Perušić

30 Najveća kolonija topole na Zemlji

32 Dalmatinska metlika (Tamaris dalmatica)

33 Antička boginja mira pronašla utočište na Lunu

34 Šuma lista, šuma blista

DJEČJI KUTAK

DV PLOČE

Odgojiteljica: Snježana MerdžanSkupina: starija-srednja

Nacrtala: Ivana Štrbić, 6 godina

DV “Gustav Krklec” Krapina

Odgojiteljice: Mirjana Gumbas i Božena Kavać Nacrtala: Dora Skupnjak, 6 godinaKomentar: “Interesantno je što kesteni izgledaju kao ježići”, može se jesti, kuhati i peći, možeš ih slikati i s njime se igrati.

DV “Vedri dani”

Odgojiteljice: Maja Listeš i Blaženka PiriNacrtala: Mia Belev, 6,5 godina

Komentar: “Kesten je jesenski plod, ja volim jesti pitome kestene, i pečene i kuhane.”

DV “Zapruđe” Zagreb

Odgojiteljice: Iris Glamuzina i Irena RadovićSkupina: VisibabeNacrtala: Iva Mandić, 6,3 godineKomentar: “Kesten dođe od vode i sunca i od sjemena. A mi ga čuvamo da ne trune.” – Matej Matić, 6 godina

ZANIMLJIVOSTI: Trepereći div – šuma Pando Rukotvorina koja prikazuje jedinstveni korijenov sustav

2 HRVATSKE ŠUME BROJ 226 l LISTOPAD 2015. HRVATSKE ŠUME BROJ 226 l LISTOPAD 2015. 35

ČASOPIS ZA POPULARIZACI JU ŠUMARSTVAČASOPIS ZA POPULARIZACI JU ŠUMARSTVA || Broj 226 Broj 226 || Godina XVIII. Godina XVIII. || Zagreb, listopad 2015. Zagreb, listopad 2015. || ISSN 1330 – 6480 ISSN 1330 – 6480

Prašnik konačno bez mina

Obnovljena zgrada UŠP Nova Gradiška

Izgorjela sjemenska sastojina

Dani slavonske šume

Tema broja

Izdvajamo...

Hrvatski dani biomase Viteški turnir na Jankovcu Privlačenje u preboru

.: Hrvatske šume - ČČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ...casopis.hrsume.hr/pdf/226.pdfme su tropske...

Documents

Transcript of .: Hrvatske šume - ČČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ...casopis.hrsume.hr/pdf/226.pdfme su tropske...