...često gutaju slovo h, i na početku i u sredini i na kraju riječi pa kažu lad, lače, naranit...
Transcript of ...često gutaju slovo h, i na početku i u sredini i na kraju riječi pa kažu lad, lače, naranit...
VI
NK
OV
CI
o
d
A
do
Ž
www.vinkovci.hr
Dobro došli u Vinkovce, grad koji kontinuirano živi više od 8000 godina!
GRAD VINKOVCI
A NTONINUS IZ AKVILEJE 6
B OSUT 7
C IBALE 10
C IGANSKI SOKAK / Č ARUGA 12
D UŠA SLAVONSKA 14
E UZEBIJE I POLION 16
F ITNESS 18
G OSTOLJUBIVOST 20
H IMNA / I LIJA 22
J ABUKA 24
K RNJAŠ 26
L OV I RIBOLOV 28
LJ UBAV 30
M UZEJ 32
N EOLITIK 34
O RION 36
P ROTKANI ZLATOM 38
R OCK’N’ROLL 40
S VILARSTVO 42
Š LJIVOVICA / T AMBURAŠI 44
U LTRAS / U DALJENOSTI 46
V ALENS I V ALENTINIJAN 48
Z EMLJA 50
Ž ELJEZNICA 52
S A D R Ž A J
OD A DO ŽIZDAVAČ Turistička zajednica grada Vinkovaca ZA IZDAVAČA Ivan Bosančić, mag.oec. UREDNICA Martina Matković, dipl.oec. FOTOGRAFIJE Mirjana Pjevac, Petar Klašnja, Dario Ledić, Mario Romulić, Dražen Bota, Darko Puharić, Tihomir Smilović TEKST Željka Klemenčić GRAFIČKI DIZAJN Vedrana Knez, Oprara LEKTURA Ančica Gelo, mag.educ.philol. croat.et mag.paed. TISAK Printera Grupa IZDANJE Ožujak 2019.
IMPRESUM
7
A N T O N I N U S I Z A K V I L E J E
Vinkovčani imaju običaj šaliti se kako se
boje motikom zaorati zemlju u bašči da ne
bi odmah naletjeli na rimsku ciglu, ćup ili
neki drugi prastari artefakt od povijesne
važnosti jer na ovom području zaista je
velika koncentracija takvih vrijednih pro-
nalazaka. U samom središtu Vinkovaca, u
Dugoj ulici na broju 26, recimo, pronađena
je ostava srebrnog posuđa koju je tamo
vjerojatno zakopao još bogati stanovnik
Cibala – rimskih Vinkovaca krajem 4. sto-
ljeća. Neke od ukupno 45 različitih oblika
posuda ukrašene su ugraviranim orna-
mentima i tehnikom niello, a natpis na
jednoj od najluksuznijih posuda otkriva da
ih je izradio majstor Antoninus iz Akvileje.
A
6 Vinkovci od A do Ž 7Vinkovci od A do Ž
9Vinkovci od A do Ž
B O S U T
B
Bosut je rijeka koja odbija teći. Tako to imaju običaj reći
Vinkovčani. Toliko puno istine o Bosutu i o Vinkovčanima
dalo bi se iz toga iščitati, samo kada ih malo bolje upozna-
te. Sve je tu – ravničarski, panonski humor koji, tipično,
upravo sporost i površinsku nevidljivost, nedramatičnost
zbivanja lako preokreće u izraz bunta. Bosut nije lijen, on
odbija teći kako bi se to od njega moglo očekivati u ovo
moderno, užurbano vrijeme površnosti. Doista, golim
okom nemoguće je odrediti u kojem smjeru rijeka Bosut
teče. Premda je i rijeka malo neprecizan termin. Bosut
nema jedan izvor – on je odljevni vodotok same Save,
njezin najveći rukavac, a ujedno i potok s Dilja i Krndije.
Sam vijugavi nizinski tok ove sjeverne savske pritoke, kako
ga Miroslav Slavko Mađer naziva - Asser Savus, odredio
je položaj naselja još davno prije vremena imena Vinkovci.
8 Vinkovci od A do Ž
10 Vinkovci od A do Ž
CC I B A L E
Od svih antičkih naselja što se spominju na području Slavoni-
je tek je za manji dio utvrđen točan zemljopisno-topografski
položaj. Stoga se o kontinuitetu između antičkih i srednjovje-
kovnih naselja može pričati samo u malom broju slučajeva. U
kasnorimskoj provinciji Drugoj ili Sirmijskoj Panoniji (obuhva-
ćala je današnji Srijem, veći dio Slavonije, dio južnog Posavlja i
današnju Baranju) jedan od najpoznatijih gradova bile su Ciba-
le. Prostor obuhvaćen cibalskim opkopima odgovara središ-
njim dijelovima modernih Vinkovaca – glavni vinkovački trg i
Veliki park leži upravo u središtu nekadašnjih rimskih Cibala. U
Cibalama su se križale mnoge panonske ceste, a barem trima
je važnost nadilazila lokalne okvire. Cibale su, dakle, bile važno
prometno čvorište davno prije dolaska željeznice koja je suvre-
mene Vinkovce i službeno upisala na karte kao najveće želje-
zničko čvorište u Europi. Jedne od glavnih privrednih djelatno-
sti u Cibalama bile su lončarstvo i keramičarstvo, a proizvodila
se i opeka kojom je bila sagrađena glavnina cibalskih zgrada.
11Vinkovci od A do Ž
12 Vinkovci od A do Ž
C I G A N S K I S O K A K
Znate li da u Vinkovcima postoji Ciganski sokak?
Lokalno stanovništvo tako katkada zove Ulicu I.G.
Kovačića, a iza imena skriva se zanimljiva priča o
gradskoj povijesti. Ciganski sokak tek je u govoru
iskrivljeni naziv termina “ciglanski sokak”. U Vin-
kovcima je postojalo čak desetak ciglana.
Još u antičkim Cibalama proizvodile su se kva-
litetne opeke i crijep, kojima su građene, poplo-
čavane i pokrivane zgrade i ulice te grobnice. U
srednjem vijeku kombiniralo se recikliranje rimske
opeke s proizvodnjom nove pri izgradnji reprezen-
tativnih objekata, dvoraca i crkvi. U drugoj polovi-
ci 19. stoljeća poduzetnici grade zidane ciglanske
peći. Otuda i potječe naziv ulice. U 20. stoljeću
nastaju novi industrijski pogoni – ciglane Bohm,
Kuman, Miskolczy, Bosnić i druge. Tradicija se na-
stavila do danas pa su Vinkovci i okolica poznati po
proizvodnji kvalitetne opeke i crijepa. Tvornica Dilj
najveća je u Hrvatskoj (sada grupacija Nexe).
CČ A R U G A
Č
Slavonski odmetnik i razbojnik
o kojemu su se pričale le gende
i pisala književna djela uhićen
je baš u Vinkovcima. Pravim
imenom Jovo Stanisavljević
poznat samo kao Čaruga, bio
je član hajdučke družine Kolo
gorskih tića, a kasnije postaje
harambaša. Počinio je mnoga
razbojstva i ubojstva, a o nje-
mu su se češće širile mnoge
romantične, ali povijesno neu-
temeljne legende.
13Vinkovci od A do Ž
D U Š A S L A V O N S K A
D
Širina i dubina slavonske duše lijepo se oslikava u lokalnom go-
voru, prvenstveno izvornom šokačkom. Govori se, odnosno di-
vani, polako s pomalo otegnutim vokalima, melodično. Izvorna
šokačka rič često je ikavskog oblika, bogata turcizmima (avlija,
komšija, bunar, pendžer, rakija), germanizmima (bircuz, šlingan,
jauzna), mađarizmima (cipela, čizma, čardaš, čopor, kočija, mar-
va, tabla, šogor) i mnoštvom specifičnih lokalizama. Usto, Šokci
često gutaju slovo h, i na početku i u sredini i na kraju riječi pa
kažu lad, lače, naranit i odma (umjesto hlad, hlače, nahraniti i
odmah). Izvorni šokački govor, na žalost, sve se rjeđe čuje, tek
među starim ljudima pa je za njegovo očuvanje ključno bilježenje
u narodnoj i folklornoj umjetnosti. Važan i zaštićen dio ove bašti-
ne je i slavonski bećarac – humoristična, satirična i često lasciv-
na narodna pjesma u obliku dvostiha koji čine dva deseterca čije
se zadnje riječi rimuju. Bećarac je još jedan dobar primjer vesele
slavonske duše koja ne shvaća život preozbiljno, zna se šaliti na
svoj račun i crpi nadahnuće iz živopisne, dinamične i žive baštine.
15Vinkovci od A do Ž14 Vinkovci od A do Ž
E U Z E B I J E I P O L I O N
E
Cibale spadaju među istaknutija ranokr-
šćanska središta. Već u 3. stoljeću imale su
svog biskupa imenom Euzebije koji je umro
kao mučenik u progonima kršćana za cara
Valerijana 258. godine. Euzebije Cibalski
najraniji je poznati biskup u cijeloj Panoniji.
U progonima za careva Dioklecijana i Mak-
similijana, i cibalski “prvak lektora” Polion
bio je spaljen negdje u okolici grada - vje-
ruje se da je nađeno točno mjesto njegova
spaljivanja na lokaciji Kamenica, danas nji-
va u Prišincima. Sv. Euzebije štuje se zajed-
no sa sv. Polionom, spomendan im je 29.
svibnja. Župna crkva sv. Ivana Nepomuka
u Vinkovcima 1972. promijenila je zaštitnika
i otada je Crkva svetih Euzebija i Poliona.
17Vinkovci od A do Ž16 Vinkovci od A do Ž
19Vinkovci od A do Ž
F I T N E S S
F
Lako je to previdjeti, ali ovaj grad nudi zaista
mnogo mogućnosti za zdrav život i aktivan
odmor. Za početak – slavonska ravnica
koja nudi nepregledne šume i veliko nebo
oduševit će svakog ozbiljnog hodača, trka-
ča i biciklista. Kroz Srijem i Slavoniju vodi
oko dvjesto kilometara cestovnih i brdskih
biciklističkih puteva. Krenete li s mosta na
Bosutu, plava staza njivama će vas dovesti
do naselja Borinci, dok ćete žutom i crve-
nom linijom uživati u prekrasnoj park šumi
Kunjevci. Za ljubitelje jahanja jedini će pro-
blem biti – odabrati kojim putem krenuti.
Tenis, tečajevi letenja u sportskoj luci, pli-
vanje u bazenu ili na kupalištu Banja samo
su neke od dodatnih mogućnosti za rekre-
aciju i drugačiji pogled na Vinkovce.
18 Vinkovci od A do Ž
G
Slavonska je gostoljubivost pomalo legendarna. Ovdje su lju-
di široke ruke, pravi domaćini koji vole ljude i nikada ne šte-
de kada se hrana i piće trebaju iznijeti pred gosta. Čak i oni
koji žive skromno pred gosta će donijeti najbolje što imaju –
dugo čuvanu šljivovicu iz dudove bačve, savršeno zrelu sla-
ninu, kulen ili dvogodišnju šunku. To je, naprosto, stvar pono-
sa. Dati ono najbolje što si stvorio, bez ustezanja ili računice.
Uskogrudnost i škrtost ovdje su prezrene osobine i nikada ih
nećete sresti kod pravog slavonskog gazde. Ta se galantnost i
bogatstvo onda prirodno odražava i u gastronomiji ovoga kra-
ja – nema ovdje dijetalnih jela, ovdje se blaguje da bi se uživalo.
Masne juhe od starih kokoši s domaćim rezancima, riječna riba
u paprikašima podebljana svinjskom mašću, bogata selekcija
svatovskih kolača i torte od 12 jaja s pola kilograma oraha – u
svečanim se trenucima ovdje ne važe na grame. Upravo zbog
toga slavonska kuhinja predstavlja sjajnu vrijednost za novac.
G O S T O L J U B I V O S T
21Vinkovci od A do Ž20 Vinkovci od A do Ž
H I M N A
Jeste li znali da je i hrvatsku himnu
skladao jedan Vinkovčanin? Josip
Runjanin bio je skladatelj amater i
časnik u austrougarskoj vojsci. Glaz-
benu je naobrazbu stekao kod voj-
nog kapelana u Glini gdje je služio
kao carski kadet. Tamo se često kre-
tao u društvu ilirskih rodoljuba gdje
su se čitali i radovi ilirskih pisaca.
Tu je Runjanin prvi put čuo pjesmu
Horvatska domovina Antuna Miha-
novića, čiji su odabrani stihovi ka-
snije proglašeni hrvatskom himnom.
Danas glazbena škola u Vinkovcima
nosi njegovo ime.
H I
Vinkovci u srednjem vijeku nisu bili
Vinkovci nego Sveti Ilija, a tek je u no-
vom vijeku prevladalo današnje ime
grada na Bosutu. Ime su dobili po cr-
kvenom zaštitniku Sv. Iliji, izvorni ma-
đarski oblik je Szentillye, a hrvatska
inačica Ilinci. Ne radi se samo o tome
da je novije ime Vinkovci potisnulo i
zamijenilo starije Ilinci, radi se, zapra-
vo, o dva različita naselja koja su neko
vrijeme živjela jedno uz drugo, a onda
se starije i važnije ugasilo, a mlađe i
manje postupno ojačalo i naraslo. U
današnje vrijeme na blagdan sv. Ilije
20. srpnja održava se Dan Grada i
tim povodom u Vinkovcima se nude
mnogi zabavni sadržaji.
I L I J A
22 Vinkovci od A do Ž 23Vinkovci od A do Ž
J
Jabuka je jedan od simbola Vinkova-
ca – simbol koji objedinjuje zdravlje,
trajni prosperitet i dugovječnost, što
je vrlo prikladno za grad koji, između
ostaloga, ima i reputaciju naselja s naj-
duljim kontinuitetom života u Europi,
oko 8000 godina. Jabuka nije oda-
brana slučajno. Na samom rubu grada
su Borinci, voćnjak koji je 70-ih godina
prošlog stoljeća bio najveća plantaža
jabuka u Europi. Cijeli ovaj kraj bogato
je zasađen jabukama i drugim voćem,
a jabuka je tako postala i simbol Vin-
kovačkih jeseni – najstarije i najznačaj-
nije kulturno-umjetničke manifestacije
ovog podneblja. Začetnici Vinkovač-
kih jeseni sredinom šezdesetih godi-
na prošlog stoljeća ovom priredbom
imali su ideju obilježiti početak berbe
i početak sezone ubiranja plodova.
Nekada se taj početak čak i odvijao na
plantaži Borinci, gdje je djevojka u noš-
nji ubirala prve jabuke i time simbolič-
no obilježila početak berbe i početak
jeseni. Taj je običaj kasnije napušten,
ali Vinkovačke su jeseni izrasle u naj-
veću kulturnu manifestaciju u regiji.
To je smotra koja teži trajnoj afirmaciji
izvornog kulturno-umjetničkog naro d-
nog stvaralaštva, nastala iz želje da se
pokaže bogatstvo slavonske tradicije,
ljepota slavonskih nošnji i običaja te
očuva glazbena baština. Vinkovačke
su jeseni priredba koja slavi vedar duh
i snagu ovdašnjeg čovjeka, koji puno i
teško radi, ali se zna i veseliti, zaplesati
i zapjevati. Svečani mimohod s konjani-
cima, konjima lipicancima i ukrašenim
zapregama, folklorne večeri i Šokački
divani samo su dio bogatog programa
koji se za vrijeme trajanja Jeseni odvija
u cijelom gradu i privlači publiku iz ci-
jele države pa i šire.
J A B U K A
25Vinkovci od A do Ž24 Vinkovci od A do Ž
27Vinkovci od A do Ž
KK R N J A Š
Krnjaš je poznati vinkovački toponim,
dio Vinkovaca smješten na višoj obali
Bosuta, i posljednja vinkovačka šo-
kačka ulica. Krnjaš je i najvažnije mje-
sto - ključni sokak vinkovačke knji-
ževnosti - jer su ondje rođeni među
ostalima Josip i Ivan Kozarac, kao i
Joza Ivakić. Krnjaš i danas obilježava
graničarska arhitektura s tradicional-
nim slavonskim zabatima na kućama
u kojima su živjele stare vinkovačke
šokačke obitelji, uglavnom poljodjelci.
Uz spomenutu specifičnu arhitekturu
i zelenilo obale Bosuta, ovo je dio gra-
da kojim je u svako doba godine po-
djednako lijepo šetati.
26 Vinkovci od A do Ž
28 Vinkovci od A do Ž
L O V I R I B O L O V
Ako u Vinkovce dolazite s autoputa, već prije ulaska u
grad proći ćete kroz stoljetnu hrastovu šumu na Kunjev-
cima. Bez obzira na to jeste li strastveni lovac i ribolovac
ili tek zainteresirani promatrač prirode, slavonska je šuma
vrijedna vašeg dolaska. U njoj obitavaju: jelen lopatar, mu-
flon, srna i divlja svinja, a od sitne divljači: prepelica, fazan,
guska, patka i zec. Lovišta se protežu na više od 40.000 ha
spačvanskog bazena i predstavljaju idealno mjesto za lov i
druge vrste aktivnog odmora – osim Kunjevaca nadomak
grada su i lovišta Spačva i Merolino. Ništa manje uzbuđe-
nja ne čeka ni ribolovce – rijeke Bosut, Spačva te otočki i
bošnjački virovi koji su bogati slatkovodnom ribom. Ovdje
se love: šaran, smuđ, štuka, som, linjak, grgeč i karas. U
bogatstvu slavonske šume najbolje je uživati polako pa za
obilazak rezervirajte nekoliko dana. Moguće je organizirati
sasvim nezaboravan doživljaj – vožnju čamcem po Bosutu
ili obližnjem Dunavu, jahanje ili kuhanje u prirodi – na va-
tri u kotliću. Obilazak neće biti potpun bez okusa na vatri
skuhanog fišpaprikaša ili gulaša od divljači.
L
29Vinkovci od A do Ž
LJ
Najpoznatija vinkovačka ljubavna
priča je ona o “šokačkom Romeu i
Juliji” – Mariji i Ivanu Kozarcu. Pri-
ča je to o zabranjenoj, nikada rea-
liziranoj ljubavi dvoje mladih ljudi
koji su zajedno odrastali u naselju
Krnjaš, uz samu obalu Bosuta. Nji-
hova je ljubav bila nemoguća iz više
razloga – bili su u krvnom srodstvu
(rođaci u trećem koljenu), ali ništa
manji problem nije bilo ni Ivanovo
siromaštvo i neizlječiva bolest, tu-
berkuloza od koje je bolovao (i pre-
rano umro). Premda su za njihovu
ljubav svi znali, kontakt ili bilo kakvo
viđanje prije braka u to doba nisu bili
mogući. Pritisak javnosti bio je toliki
da je Ivan čak i zbirku svojih pjesama
Mariji morao posvetiti nekoj izmi-
šljenoj Vesni. Najpoznatija Mariji po-
svećena ljubavna pjesma je “Milovo
sam garave i plave”, koja je postala
narodni klasik ovoga kraja i vječno
svjedočanstvo platonske ljubavi. U
čast te ljubavi na obali Bosuta na
Krnjašu 2016. godine postavljen je
spomenik Mariji i Ivanu Kozarcu koji
sjede na klupi i drže se za ruke, što
je za njihova života bilo nezamislivo.
Marija se udala za vinkovačkog po-
duzetnika Guttmana, a njezin unuk,
koji i danas živi u Vinkovcima svje-
doči da je bila vrijedna i crkvi vrlo
posvećena žena, koja je u molitve-
niku držala Ivanovu sliku i nekoliko
njegovih rukopisa i pjesama.
Najvažnije Kozarčevo književno dje-
lo “Đuka Begović” objavljeno je tek
nakon njegove smrti i obilježilo ga
je kao pripovjedača života Šokadije.
L J U B A V
31Vinkovci od A do Ž30 Vinkovci od A do Ž
M U Z E J
M
U samom središtu Vinkovaca, nedaleko od čuvene vinko-
vačke lampe, centralni je gradski park čijom vizurom do-
minira impresivna zgrada muzeja. Kasnobarokna građevina
izgrađena je osamdesetih godina 18. stoljeća za potrebe
zapovjedništva 7. Brodske graničarske pukovnije, a stal-
ni postav muzeja tu je smješten 1952. godine s izloženom
građom od prapovijesti do 1945. godine. U sklopu komplek-
snog zavičajnog muzeja danas djeluju Arheološki, Povijesni,
Etnološki i Galerijski odjel s vrijednom i bogatom građom s
vinkovačkog i drugih područja, a možete pogledati i holo-
gramski prikaz bana Šokčevića. Crtice iz života bana kroz
svoje programe živuće povijesti nudi posjetiteljima Turistič-
ka zajednica grada Vinkovaca – “Stari Vinkovci bana Šokče-
vića”. Svi posjetitelji koji dođu posredstvom turističke agen-
cije mogu uživati u u navedenome programu ili pak u priči o
rođacima Kozarcima, Jozi Ivakiću i likovima iz njihovih naj-
poznatijih djela u “Slavonskoj krvi vinkovačkih književnika”.
32 Vinkovci od A do Ž 33Vinkovci od A do Ž
35Vinkovci od A do Ž
N E O L I T I K
N
Kontinuitet življenja i priča o Vinkovcima kao naj-
starijem naselju u Europi započinje prije više od
8000 godina. Nema nikakve sumnje da su na ovom
području ljudi živjeli još u vrijeme mlađeg kamenog
doba, odnosno neolitika. Mnogobrojni su arheološ-
ki dokazi starčevačke i sopotske kulture (ujedno
eponimni lokaliteta) pronađeni na ovom području,
a među najveća nova otkrića spada i cijelo naselje
iz mlađeg kamenog doba koje je ujedno i najveće
poznato takvo naselje na području Hrvatske, otkri-
veno nekoliko kilometara zapadno od Vinkovaca:
Borinci - Blato. Ono datira iz petog ili četvrtog ti-
sućljeća prije Krista. Uz zemunice, bunare i peći za
keramičko posuđe nađene su, recimo, i ograde za
sušenje ribe. Uz meso i ribu, ljudi toga doba hranili
su se još i pšenicom i ječmom, a meso i žitarice do
danas čine okosnicu prehrane na ovim prostorima.
34 Vinkovci od A do Ž
O
Orion je pravi mali vinkovački mi-
sterij koji bi mogao promijeniti ži-
vot ovog uspavanog grada. Orion
je posuda neobične ljepote, kera-
mički lonac, oslikan crno bijelim
kvadratićima. Otkriven je 1978. go-
dine prilikom kopanja skloništa za
objekt hotela Slavonija. Znakovito,
na prvi dan proljeća. Naknadno je
otkriveno da posuda datira 2600.
godina prije Krista, u vrijeme vu-
čedolske kulture! Dvadeset godina
nakon njezina pronalaska riješena
je i tajna jedinstvenih ornamena-
ta – riječ je o simboličkom prikazu
neba iznad grada. Točnije, Orion
je kalendar, i to najstariji u Europi.
Samo za usporedbu, oko 500 go-
dina je stariji od čuvenog lokaliteta
Stonehenge.
Bez obzira na to u koje doba po-
sjetili Vinkovce, za vedrih noći po-
dignite pogled prema zvjezdanom
nebu i pokušajte pronaći simbole
s Oriona. U proljeće to su Orion i
Sunce, u ljeto Plejade, Kasiopeja
i Labud, u jesen Plejade Blizanci i
Ribe/Pegaz, a zimi Plejade Blizanci,
Ribe/Pegaz, Kasiopeja i Orion.
Ako bi se ovom nevjerojatnom ot-
kriću dao sav povijesni značaj koji
zaslužuje i ako bismo na Orion gle-
dali kao na dokaz samih početaka
indoeuropske civilizacije koji su se
odvijali baš na ovom tlu, Vinkovci
odjednom postaju grad s velikim
turističkim potencijalom koji bi
mo gao iz temelja promijeniti nje-
gov život.
O R I O N
37Vinkovci od A do Ž36 Vinkovci od A do Ž
39Vinkovci od A do Ž
Službeni slogan Vukovarsko-srijemske županije “protkani
zlatom” lijepo ističe zlatnu boju kao nit poveznicu koja spaja
specifičnu lokaciju i običaje - slavonsku žitnicu, polja kukuru-
za, suncokreta i uljane repice, bogatstvo jabuka i suvenirskih
tikvica koji su simboli Slavonije. Trud i rad na zemlji donosi
plodove, zadovoljstvo i bogatstvo koje je onda zlatom utkano
u slavonske nošnje i druge tradicijske običaje. Život protkan
zlatom oslikava se i u protkanosti manifestacijama koje Vin-
kovci svojim sugrađanima i gostima nude tijekom cijele godi-
ne. Od Pokladnog jahanja, Karnevala, Lutkarskoga proljeća te
Sajma zdravlja i Festivala glumca u proljeće do Rimskih dana
i Vinkovačkog ljeta uz Hang Loose Rockabilly festival tijekom
ljetnih mjeseci, u jesen vas uvode Vinkovačke jeseni, dok
pravo blještavilo možete doživjeti u prosincu na Adventu u
Vinkovcima te Rock Marinfestu. Bogatstvo manifestacija još
jednom potvrđuje da ovdašnji čovjek puno i teško radi, ali se
voli veseliti i gostu nuditi bogate plodove svog truda i rada.
PP R O T K A N I Z L A T O M
38 Vinkovci od A do Ž
40 Vinkovci od A do Ž
R
Vinkovci su rokerski grad. Možda i naj-
značajniji doprinos urbanoj kulturi Vin-
kovci su ostvarili upravo putem roken-
rol glazbe među kojima svakako kultno
mjesto pripada Majkama. Rokenrol
je dio ovdašnje povijesti i kulture, dio
imidža grada i lokalne mitologije. Ko-
joti, Septica, The Karambol, Punčke…
samo su neka od važnijih imena vinko-
vačke alternativne scene, a u svakom
trenutku desetak novih mladih bendo-
va negdje neumorno vježba nove ri-
ffove i nastavlja ravničarsku rokersku
tradiciju. Dio te urbane kulture je i živa
vinkovačka strip-scena.
R O K E N R O L
41Vinkovci od A do Ž
43Vinkovci od A do Ž
SS V I L A R S T V O
Ako prošetate lijepim ušorenim selima ovoga kraja
možda uz cestu primijetite da drvo duda ovdje nije ri-
jetkost. Razlog tome je poticanje uzgoja svilene bube
kao manje poznate povijesne činjenice. Austrijska
Carevina poticala je razvoj svilene bube u Vojnoj gra-
nici. Sedma Brodska pukovnija odredila je sađenje
dudova zbog prehrane dudova svilca (1761.). Vinko-
vačka predionica svile, svilana, odnosno filanda spo-
minje se već 1776. godine. Imala je 32 kotla. Nalazila
se u zgradi bivše vojarne 9. Vinkovačke satnije u Vo-
jarskoj ulici. Radila je do 1860. godine kada je sagra-
đena nova katnica svilane uz cestu prema Nuštru. U
svilani su radile djevojke i žene koje su morale “čuva-
ti” ruke od drugih grubih poslova. Proizvodnja čahura
dudova svilca i poznavanje tehnologije odmatanja
niti omogućili su ženama da same tkaju svilu i izrađu-
ju najsvečaniju žensku odjeću vezenu svilom.
42 Vinkovci od A do Ž
Š L J I V O V I C A
Rakija od šljive najvažnije je piće ovih
prostora. Barem nekoliko stabala
šlji ve skriva gotovo svaki voćnjak i
svako veće dvorište, a bogatstvo šlji-
va u jesen kao rezultat ima i obilnu
proizvodnju finih alkoholnih pića od
njezina ploda. Rakija u čokanjčiću
tradicionalni je znak dobrodošlice
koji će vas dočekati u većini seoskih
domaćinstava, ali i restorana. Šljivo-
vica je svestrana, lako igra uloge od
aperitiva do digestiva, a dobro parira
i suhomesnatim proizvodima te ma-
snijim i ljućim jelima koja nose ga-
stronomski potpis ovoga kraja.
Š T
Tambura je simbol, barem koliko i instru-
ment. Ona utjelovljuje zvučnu kulisu Slavo-
nije, daje ovdašnjem životu ton, ritam i boju.
Teško bi bilo prebrojati koliko u Vinkovcima
postoji tamburaških orkestara u kojima se
svira na svim oblicima žičanih instrumenata,
od najmanjih bisernica do klasičnih gitara.
Tamburaši njeguju autohtonu glazbu ovoga
kraja u kojoj se čuva lokalni govor i pokriva
cijela paleta tema od ljubavne tematike do
nostalgične i tugaljive pjesme. Uz tamburu
se slavi i žaluje, ali ponajprije bećarski živi.
Ona je lokalni ekvivalent country glazbe,
uglazbljena usmena predaja, narodsko pje-
sništvo uz strastvenu žičanu pratnju.
T A M B U R A Š I
45Vinkovci od A do Ž44 Vinkovci od A do Ž
U L T R A S U D A L J E N O S T I
U
Ultrasi su navijačka skupina nogo-
metnog kluba iz Vinkovaca. Tradi-
cionalno su smješteni na istočnoj
tribini stadiona HNK Cibalia u vinko-
vačkom parku Lenije. Ultrasi pred-
stavljaju svojevrstan fenomen na
navijačkoj sceni jer se radi o lojalnoj
i srčanoj skupini navijača kluba koji
nema značajnijih uspjeha ni trofeja.
Upravo zbog ideje lojalnosti klubu
bez obzira na rezultat zaslužili su
ugled i poštovanje te postali jedan
od simbola vinkovačkog inata i bor-
benog duha.
U
Udaljenosti Vinkovaca
od okolnih gradova:
• Beograd - 147 km
• Sarajevo - 220 km
• Zagreb - 272 km
• Budimpešta - 308 km
• Ljubljana - 410 km
• Beč - 434 km
• Bratislava - 482 km
• Bukurešt - 737 km
• Istanbul - 1096 km
• Rim - 1166 km
• Atena - 1241 km
• Amsterdam - 1597 km
47Vinkovci od A do Ž46 Vinkovci od A do Ž
V
U Cibalama su rođena dva rimska
cara, braća Valentinijan i Valens.
Oni su ujedno jedini rimski carevi
rođeni na teritoriju današnje Hrvat-
ske. Ta informacija nije nepoznata,
ali nisu naširoko poznati detalji o
njihovu životu i vladavini – mnogo
je priča isprepletenih s mitovima i
različitih verzija događaja koje nije
moguće sa sigurnošću utvrditi. No
upravo te priče, uz poznate činjeni-
ce, stvorile su čvrst temelj za razvoj
nove manifestacije – Rimski dani.
Braća su podijelila teritorij vlada-
vine – Valentinijan je vladao za-
padnim, a Valens istočnim dijelom
carstva. Valentinijan, zbog svojih
velikih vojnih uspjeha, ima značajno
pozitivniju reputaciju, dok njegov
brat Valens, kojega je proglasio
suvladarom 364., nije zapamćen
po dobru, premda je i sam vladao
dosta pragmatično i uspješno, mi-
sleći na dobrobit običnog čovje-
ka. Valentinijan je bio fizički jak, a
Valens je, kaže priča, bio debeo,
krivonog i nije vidio na jedno oko.
Usto, dobio je i pogrdni nadimak:
“sabaiarius” – pivopija. Po njemu se
i vinkovačko craft pivo zove Valens.
Ono što spaja oba vinkovačka
rimska cara jest naprasit tempe-
rament i prgavost. Nezgodna na-
rav, čini se, bila je obiteljska crta.
Jedna od legendi kaže da je Va-
lentinijan i umro od bijesa, točnije
od moždanog udara koji je zado-
bio u nastupu bijesa, pokušava-
jući pregovarati s neprijateljem.
V A L E N S I V A L E N T I N I J A N
49Vinkovci od A do Ž48 Vinkovci od A do Ž
51Vinkovci od A do Ž
Z E M L J A
Z
Lokalni je čovjek ovoga kraja od pamtivijeka vezan
za zemlju. U doslovnom i prenesenom smislu ovdje
se živi na zemlji i od zemlje. Sve najvažnije kulture
ovoga kraja neodvojive su od zemlje – ratarska kul-
tura odnosno bogata povijest uzgoja žitarica, kera-
mičarska kultura, koja je bila osobito razvijena još u
antičko doba, kao i uz nju vezano ciglarstvo, a onda
i drvna industrija izrasla na bogatstvu hrastovih
šuma ovoga kraja. Plodna slavonska crnica poče-
tak je bogate slavonske gastronomije utemeljene
na bogatstvu plodova koji se ovdje ubiru krajem
ljeta i početkom jeseni. Domaće brašno od žitarica,
obilje voća, delicije od suhog mesa, divlje riječne
ribe i jela od divljači, samo su neki okusi Slavonije
koje ne smijete propustiti, a kojih ne bi bilo da se
zemlja ovdje toliko ne poštuje.
50 Vinkovci od A do Ž
Ž
Željeznica u životu Vinkovčana ima po-
sebno mjesto. Vožnja vlakom uz prizore
nepregledne ravnice kroz prozor sjeća-
nje je koje nosi baš svaki stanovnik ovog
grada, bilo da se radi o noćnim odlas-
cima na more, redovitim odlascima na
studij ili tek kraćim rutama do nekog od
okolnih sela. Vinkovce su zvali i gradom
željezničara, jer je u zlatno doba vinko-
vačkog kolodvora na željeznici radilo
čak 3000 ljudi i gotovo je svaka obitelj
imala nekog člana povezanog sa želje-
znicom. To nije čudno ako znate da su
70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća
Vinkovci imali status jednog od naj-
važnijih željezničkih čvorišta u Europi.
Nekad je vlak iz ovog kolodvora kretao
svake četiri minute, katkad ih je bilo i
360 dnevno. To znači da je dnevni pro-
tok kolodvora bio oko 50.000 putnika!
U ta slavna vremena, kolodvor je bio i
važno mjesto za izlazak i druženje, ko-
lodvorska restauracija radila je cije-
lu noć, a stepenice kojima se i danas
uspinjete na kolodvor bile su krcate
putnicima iz cijele Europe. Izvanredan
geografski položaj Vinkovaca uočio je
mađarski inženjer Arpad Knothy, koji se
još 1886. godine izborio za novu trasu
pruge koja je dotad beznačajnu postaju
pretvorila u važno prometno sjecište.
Zapadnu Europu s Jugoistočnom ov-
dje su povezivali mnogi međunarodni
ekspres vlakovi, među kojima i čuveni
Orient-Express. U njemu se, negdje iz-
među Vinkovaca i Slavonskog Broda,
dogodilo i zagonetno ubojstvo koje je u
svom romanu opisala Agatha Christie.
O tome kao i o mnogim drugim zani-
mljivim detaljima iz povijesti vinkovač-
ke željeznice možete doznati u zbirci
smještenoj na vinkovačkom kolodvoru.
Ž E L J E Z N I C A
53Vinkovci od A do Ž52 Vinkovci od A do Ž
Trg bana Josipa Šokčevića 16, 32100, Vinkovci | T +385 32 332 504 | E [email protected] | muzejvk.hr
RADNO VRIJEME
Utorak - Petak 09:00–19:00Subota 09:00–13:00
Lovački dom Kunjevci smješten je na samo 5 km udaljenosti od centra Vinkovaca i nudi mir u stoljetnoj hrastovoj šumi. Ovdje možete noćiti u sobama i apartmanima imenovanima prema drvetu od kojega je pojedina smještajna jedinica uređena. U svojoj ponudi restoran dnevno ima gulaš i čobanac od jelena i divlje svinje, a petkom je tradicionalno na meniju fiš, dok svakako treba spomenuti široku ponudu svih ostalih autohtonih jela pripremljenih od divljači iz vlastitoga lovišta.
Uprava šuma Podružnica Vinkovci | Lovački dom Kunjevci | Radno vrijeme pon-ned 09-22 sata | Telefon: 032 336-190
UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA VINKOVCI
VI
NK
OV
CI
o
d
A
do
Ž