REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Ž U P A N KLASA: 334-01/13-01/04 URBROJ: 2181/1-06-13-1 Split, 15. veljače 2013. PREDSJEDNIKU ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE gosp. Petroslavu Sapunaru

- o v d j e - PREDMET: Analiza turističke sezone 2012. godine na području Splitsko-dalmatinske županije Na temelju članka 60. Poslovnika Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije (“Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije”, broj 13/09), dostavljamo Vam Analizu navedenu u predmetu, radi rasprave na sjednici Županijske skupštine. PRAVNI TEMELJ: Članak 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županija (“Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije”, broj 11/09, 07/10 i 10/10) i Program rada Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije”, broj 01/12). STRUČNA IZRADA: Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Upravni odjel za pomorstvo i turizam PREDLAGATELJ: Župan DONOSITELJ: Županijska skupština IZVJESTITELJ: Ante Sanader, dipl. ing., župan i Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županija. Ž U P A N Ante Sanader, dipl. ing.

 

ANALIZATURISTIČKESEZONE2012.GODINE

IOSNOVNESMJERNICEZAPRIPREMUTURISTIČKESEZONE2013.GODINE

 

 

 

 

 

Split,prosinac2012.godine

SADRŽAJ

I UVODNE ODREDNICE ……………………………………………….. str. 2

1.1. STANJE U SVJETSKOM TURIZMU ………………………………………… str. 2

1.2. HRVATSKI TURIZAM U 2012. GODINI ……………………………………. str. 3

II PRIPREMA TURISTIČKE SEZONE ………………………………… str. 4

2.1. Očekivanja od turizma u 2012. godini ………………………………………… str. 4

2.2. Mjere i aktivnosti na pripremi sezone ………………………………………… str. 6

2.3. Ulaganja u turizam u 2012. godini

...............................................................

str.10

III TURIZAM U BROJKAMA 2012 .................................................… str.12

3.1. Hrvatski turizam ……………………………………………………............... str.12

3.2. Turizam na području Splitsko – dalmatinaske županije …………........... str.14

3.2.1. Dinamika turističkog prometa po mjesecima ……………………..…….. str.14

3.2.2. Turistički promet po odredištima Srednje Dalmacije …………………... str.18

3.2.3. Strani turistički promet po zemljama pripadnosti ……………………… str.21

3.3. Nautički turizam ……………………………………………………………….. str.25

3.4. Kružna putovanja stranih brodova ………………………………………...... str.27

3.5. Prijevoz putnika prema vrstama prijevoza ………………………………… str.28

3.5.1. Pomorski i obalni prijevoz …………………………………………………... str.29

3.5.2. Zračni prijevoz ………………………………………………………………... str.31

3.5.3. Cestovni prijevoz ………………………………………………………….….. str.33

3.6. Potrošnja turista ……………………………………………………………….. str.33

3.7. Prihodi od turizma ………………………………………………………….….. str.36

IV OBILJEŽJA TURISTIČKE SEZONE …………..............................

str.37

V OSTALI ASPEKTI TURISTIČKE SEZONE ……………………….. str.46

VI OSNOVNE SMJERNICE ZA PRIPREMU SEZONE 2013. .......... str.48

6.1. Očekivanja od turizma u 2013. godini ……………………………………….. str.48

6.2. Projekcija stanja na emitivnim tržištima u 2013. ………………………….. str.50

1

6.3. Mjere i planovi turističke politike u 2013. godini ...………………………… str.53

6.4. Poboljšanje ukupne turističke ponude ……………………………………….. str.55

6.5. Zaštita okoliša i prostora ……….....………………………………………….... str.55

6.6. Sigurnost turista …………………...……………………………..…................. str.56

6.7. Rad turizmu pratećih djelatnosti ……………………………………………… str.56

VII ZAKLJUČAK

..................................................................................

str.57

I UVODNE ODREDNICE

1.1. STANJE U SVJETSKOM TURIZMU

Može se ustvrditi da je turizam u 2011. godini na svjetskoj razini zabilježio vrlo dobre

pokazatelje, a iznimke predstavljaju određene regije koje su zbog različitih negativnih

čimbenika doživjele zastoj turističkih tijekova. Naime, podaci Svjetske turističke

organizacije pokazuju kako su, unatoč izazovima različitih kriznih okolnosti, svjetska

turistička kretanja u 2011. godini zabilježila rast od 4,4% čime je dosegnut novi rekord

od 980 milijuna turističkih dolazaka na svjetskoj razini. Ukupna sezonalna krivulja i dalje

je uobičajena – glavnina turističkog prometa događa se ljeti, vrhunac je u srpnju i

kolovozu, a ostali su mjeseci relativno uravnoteženi. Većina svjetskih regija ostvarila je

pozitivne pokazatelje, a što se udjela u ukupnom prometu tiče, odnosi među regijama

su nepromijenjeni – Europa ostaje vodeća svjetska turistička regija, s 503 milijuna

dolazaka (51% udjela). Sagledavajući prognoze UNWTO-a za 2012. godinu, može se

zaključiti da se unatoč odličnim pokazateljima prethodne godine u ovogodišnju sezonu

ulazilo s velikim oprezom, pri čemu se očekivani rast procjenjuje na razini rasta

turističkog prometa od 3 do 4%. Pri tome će Europa vjerojatno bilježiti nešto niži rast od

svjetskog prosjeka.

Nakon određenog razdoblja optimizma i uzleta, zbog najavljenog vjerojatnog povratka

recesije, pa čak i dugogodišnje krize, neizvjesnost se početkom 2012. godine počela

ponovo uvlačiti u promišljanja o gospodarskoj budućnosti, čak i kod građana

tradicionalno gospodarski najstabilnijih zemalja. Navedena činjenica nije se u

značajnoj mjeri reflektirala na ukupne turističke tijekove 2011. godine, s obzirom da

konkretnijih novih posljedica za standard građana većina članice Europske unije (s

iznimkom Grčke) u prvom dijelu godine nije bilo. Međutim, moguće posljedice na realni

standard, a time i na korekcije u ponašanju građana, odnosno kretanju turističke

potražnje realno je bilo očekivati u 2012. godini. Polazeći od ranije navedenog, unatoč

činjenici da je 2011. godina na svjetskoj razini (i za većinu destinacija) donijela rezultate

turističkog prometa koji su nadmašili očekivanja, sve relevantne institucije s oprezom su

pristupale prognozama za 2012. godinu. Većina institucija i turističkih djelatnika

2

procjenjivala su da bi povratak u recesiju dijela važnih emitivnih zemalja mogao u 2012.

predstavljati ključni element opstrukcije industrije putovanja. Ekonomije u zemljama

najznačajnijih emitivnih tržišta, još nisu bile na tragu punog oporavka, ali se

pretpostavljalo da bi turistički 2012. godina mogla biti uspješna. Gospodarska kriza

koja je zhvatila većinu emitivnih tržišta nije pokazivala znakove trajnog i punog

oporavka, vodeća europska gospodarstva započnu pokazivati tragove izlaska iz krize,

a zatim ponovno iskažu negativan trend. Eskalacija financijske i gospodarske krize u

Grčkoj i njeno širenje na još neke članice euro zone, poput Italije, Španjolske i Irske,

rezultirala je najavama povratka recesije, pa čak i dugogodišnje krize u eurozoni.

Unatoč navedenome, Svjetska turistička organizacija je za 2012. godinu najavila

nastavak globalnog pozitivnog trenda, pri čemu se prognozirao rast od oko četiri

posto.

Smatralo se da će turistički rast biti usporen u skladu sa sporijim rastom svjetskog

gospodarstva, izdvajajući kao moguće negativne utjecaje mjere štednje i više poreze u

Europi, budući da se ta regija i dalje bori s dužničkom krizom. Prema podacima

Eurobarometra, 72 % građana EU putovalo je tijekom 2011. godine, a više od 80 %

putovat će i tijekom 2012. godine na kratke izlete ili duža putovanja. Isto tako, tijekom

2011. veći broj EU građana odlučilo je svoj odmor provesti u Europi, a taj trend će se

nastaviti i u 2012. godini. U konačnici za godinu 2012. UNWTO predviđa opće

gospodarsko usporavanje i prosječni rast od 3 do 4% i ako se prognoze ostvare, svi su

izgledi da u 2012. godini broj turističkih dolazaka premaši milijardu.

Uz 15 do 20 posto udjela u nacionalnom proizvodu te 15 posto u zapošljavanju, turizam

u Hrvatskoj , prema podacima WTTC-a, ostvaruje 60 milijuna noćenja i sedam milijardi

eura deviznog prihoda. Hrvatska je na globalnom turističkom tržištu prepoznata i kao

važna turistička destinacija čije razvojne mogućnosti još nisu iscrpljene, a ulaskom u

NATO i skorim pristupanjem Europskoj uniji tek treba aktivirati svoje turističke

potencijale i jače ih globalno promovirati. Sve svjetske relevantne institucije i prognoze

govore i u prilog tezi da je turizam jedan od ključeva za bržu integraciju Hrvatske u

globalnu ekonomiju i društvo. 1.2. HRVATSKI TURIZAM U 2012. GODINI Godina 2012. za hrvatski turizam predstavljala je godinu punu novih izazova i godinu

neizvjesnosti zbog posljedica novog vala dužničke krize u Europi i spašavanja eura, za

koje se još ne nazire rasplet, ali i vrijeme očekivanog početka rješavanja nagomilanih

problema u hrvatskom gospodarstvu. Nakon dugih godina pregovora Hrvatska je u

2012. godinu ušla s potpisanim ugovorom s EU, ali i novim prilikama u turizmu, koje

mora iskoristiti otvaranjem prostora u podizanju konkurentnosti nacionalnog turističkog

proizvoda. Budući je turizam među najznačajnijim gospodarskim granama u Hrvatskoj i

najjači adut prepoznavanja u svijetu, ulazak u EU jedinstvena je prigoda za

prezentaciju, pozicioniranje, ali i podizanje svijesti o kvaliteti turističke destinacije. Pod

pritiscima financijske krize, sa sve većim dugovanjima i sve tanjim prihodima, sve

3

starijom životnom dobi stanovništva i uvjetima sve zaoštrenije konkurencije, pred

hrvatskim turizmom su bili postavljeni brojni izazovi. Zemlje EU, upravo zbog financijskih

problema i ekonomskih uvjeta recesije, poticali su domicilno stanovništvo da odmor

provodi u vlastitoj zemlji, a dohodak raspoloživ za turizam i slobodno vrijeme prvi je

dolazio na udar štednje. U takvim uvjetima, blizina Hrvatske, kao i Srednje Dalmacije

tradicionalnim turističkim emitivnim tržištima, svakako je išla na ruku, obzirom na niže

putne troškove, a samim time i ukupne troškove odmora. S druge strane, struktura

ukupnih smještajnih kapaciteta s prevladavajućim udjelom privatnog smještaja, u

ekonomski nestabilnim uvjetima, dobro je punila kapacitete tijekom sezone. Hrvatska

uspješno održava imidž sigurnog i privlačnog turističkog odredišta te, zahvaljujući

stalnim aktivnostima u tom području, još uvijek zauzima visoko mjesto kada govorimo o

sigurnosti kao jednom od prioritetnih čimbenika odluke o izboru turističke destinacije.

Istodobno cijene usluga se nisu mijenjale, iako su cijene inputa povećane, kao što su

hrana, energenti, troškovi rada. Buking za ovogodišnju turističku sezonu, kako za

razdoblje predsezone, glavnog dijela sezone i post sezone, bio je dobar i bolji nego

prethodne godine na većini inozemnih tržišta slijedom čega se moglo očekivati i da će

sezona biti dobra. Promatrajući ovogodišnju sezonu s tržišne strane, stvoreni su svi

preduvjeti da ona bude iznimno uspješna, od tržišno usmjerenih mjera i aktivnosti, pa

sve do događaja na Mediteranu koji su kratkoročno išli u prilog. Hrvatska se ove godine nametnula kao hit odredište kojeg, uz tradicionalno vjerne

goste, sve više otkrivaju i cijene i na novim tržištima. Cjelokupni turistički sektor, od

gospodarstva do resornog ministarstva, preko sustava turističkih zajednica, do turističkih

djelatnika u mjestima, od pripreme do realizacije sezone, napravio je velik posao, pa

sada preostaje pričekati zbroj ukupnih rezultata na kraju godine, za koje se očekuje da

će biti rekordni. Hrvatska je velikom broju europskih emitivnih tržišta najbliže i klimatski

najpogodnije turističko odredište, a tome je pridonijelo i širenje te podizanje kvalitetne

cestovne mreže koja je omogućila brži dolazak u krajnja odredišta, što je posebno

pozitivno utjecalo na turistička odredišta na području Srednje Dalmacije. Hrvatski

turizam je strateški dio gospodarstva, ali ujedno znatno izložen svjetskim trendovima i

konkurenciji. Preko 90 posto turista su stranci zbog čega se na svjetskom tržištu treba

izboriti za poziciju. U konačnici se može procijeniti da se turistička sezona 2012.

godine, koja je protekla u ozračju još uvijek aktualne ekonomske i financijske krize,

odvijala prema planu i da će u konačnici biti rekordna. Izvrsni rezultati turističkog

prometa obilježili su sezonu 2012. godine i na području Srednje Dalmacije, uz značaj

da se sva turistička mjesta s uspjehom trude u stvaranju turističkog ambijenta i ulažu

financijska sredstva i napore u uređenje mjesta s ciljem poboljšanja ukupne kvalitete

turističke destinacije. U konačnici, očekuje se ostvarenje turističkog prometa od oko 11,2

milijuna turističkih noćenja i 1,9 milijuna turističkih dolazaka.

II PRIPREMA TURISTIČKE SEZONE

4

2.1. OČEKIVANJA OD TURIZMA U 2012. GODINI Zadržavanje pozicije na svjetskom tržištu uz percepciju Srednje Dalmacije kao poželjne,

izvorne i sigurne destinacije te stvaranje pozitivnog okruženja za prihvat turista, uz

zadržavanje realno ostvarivih stopa rasta prometa i prihoda od turizma, bili su temeljni

ciljevi turističke politike u 2012. godini. Ne zaboravljajući da hrvatski turizam u najvećoj

mjeri ovisi o inozemnim tržištima koja su, posebice europska, preplavljena ponudama i

snažnim marketinškim aktivnostima konkurenata, nametala se potreba neprestane

prilagodbe u pogledu strateškog i operativnog pristupa u ostvarenju planiranih

programskih aktivnosti u marketingu koje, u suglasju s postavkama SMP hrvatskog

turizma za razdoblje 2010. ‒ 2014., provodi Hrvatska turistička zajednica.

Jedan od elemenata prilagodbe svakako je bilo i postupno mijenjanje osnovne

strategije pozicioniranja, tj. komuniciranja suštine hrvatskog turističkog brenda, uz

daljnju afirmaciju Hrvatske kao mediteranske zemlje koja je očuvala nasljeđe predaka i

autentičnost. Hrvatska je, prema procjenama stručnjaka UNWTO-a, posljednjih godina

bila jedna od vodećih svjetskih odredišta. Svjetska turistička organizacija za 2012.

godinu najavila je nastavak globalnog pozitivnog trenda putovanja, ali sa slabijim

intezitetom rasta. U okviru planiranja mjera za sezonu 2012. godine, kalkuliralo se sa trima tezama:

- europske će zemlje provoditi još opsežnije mjere za oporavak turizma kojima će stimulirati ostanak turističkih grupa u njihovim zemljama,

- nestabilna situacija u eurozoni zbog koje će turisti s pojačanim oprezom planirati putovanja,

- na turističku scenu, s vjerojatno vrlo konkurentnim cijenama, nastojati će vratiti one destinacije koje su zabilježile veliki pad (pr. Tunis i Egipat)

Na strani turističke ponude, u 2012. godini očekivalo se dalje zaoštravanje

konkurentske utakmice na međunarodnom turističkom tržištu. Navedeno se posebno

odnosilo na ponudu mediteranskih zemalja koja se kontinuirano povećava (i

kvantitativno i kvalitativno), uz očekivane pojačane promotivne aktivnosti zemalja

Sjeverne Afrike (posebice Tunisa i Egipta), koje će u 2012. godini nastojati povratiti

narušene pozicije i nadoknaditi turistički promet koji su izgubile u prethodnoj godini. U

takvom kontekstu, nakon rekordne 2011. godine, održavanje postignute razine ukupnih

učinaka turističkog sektora, bilo je izuzetno zahtjevno opredjeljenje koje je moralo biti

sustavno podržano kroz aktivnosti privatnog i ukupnog javnog sektora. Ponoviti odlične

fizičke turističke rezultate iz 2011. godine, te ostvariti 3 do 5 posto bolje financijske

rezultate, bio je veliki izazov hrvatskog turizma postavljen za 2012. godinu na

nacionalnoj razini, posebice uzimajući u obzir još uvijek nestabilnu gospodarsku

situaciju u svijetu i na glavnim emitivnim tržištima. Pri tome se najviše očekivalo od

rezultata pred i posezone, jer su u glavnom dijelu kapaciteti najčešće popunjeni i nema

prostora za povećanja. U globalo, u 2012. godinu gledalo se s optimizmom te

vjerovalo da će je obilježiti i rast prihoda od turizma. Stoga je bilo od velike važnosti da

se s partnerima iz privatnog i javnog turističkog sektora što kvalitetnije pripreme i

5

obrade aktivnosti i ciljevi koji su bili zacrtani. Imajući u vidu sve navedeno, ostvarenje potrebnih pretpostavki na svim razinama od državnih poticaja do poduzetničkog angažmana na lokalnim razinama očekivalo se na području regije Srednje Dalmacije u 2012. godini 2% veći promet u usporedbi s 2011. godinom. Bila su prisutna očekivanja da će sinergijski učinak aktivnosti sustava turističkih zajednica, Ministarstva turizma te svih subjekata u turizmu, podjednako iz javnog i iz privatnog sektora, rezultirati ostvarenjima koja će biti pozitivna. Kao limitirajući čimbenik mogućim boljim rezultatima, uz naznačene tržišne razloge, i nadalje ostaje struktura smještajnih kapaciteta, ali i druge objektivne činjenice kao što su: nedostatna i nedovoljno raznovrsna ukupna ponuda turističkih destinacija (poglavito van razdoblja glavne sezone), nezadovoljavajuća komunalna i lokalna infrastruktura, nedovoljno razvijena ponuda selektivnih oblika turizma i dr. 2.2. MJERE I AKTIVNOSTI NA PRIPREMI TURISTIČKE SEZONE

Pretpostavljalo se da će 2012. godina donijeti niz izazova koji su prije svega bili

rezultat najava o globalnoj gospodarskoj i financijskoj situaciji u 2012. godini. Stoga je

bilo potrebno da se svi u javnom i privatnom sektoru adekvatno pripreme, vodeći

računa o svakom gostu za kojeg se treba izboriti. To se postiglo na način da se

organizirala snažna marketinška prisutnost na svim vodećim emitivnim tržištima, država

je potaknula pomake u fiskalnom dijelu, ojačala se suradnja s privatnim sektorom i

radilo na stvaranju strateških i tržišnih preduvjeta koji su trebali ojačati ukupnu

konkurentnost hrvatskog turizma. Godina 2012. predstavljala je novi izazov za hrvatski

turizam i sve njegove čimbenike. Turistička putovanja su potreba i navika kojih se

suvremeni čovjek teško odriče. Bez obzira na stanje na glavnim emitivnim tržištima, ljudi

će uvijek putovati, a da bi se što veći dio turističke seobe usmjerio prema hrvatskim

odredištima, bilo je potrebno intezivnim promotivnim aktivnostima na turističkim tržištima

privući pažnju i dokazati da je Hrvatska upravo destinacija koja pruža najpovoljnije

cjenovne uvjete i kvalitetom svojih proizvoda zadovoljava potrebe turista.

Svjesni gospodarske situacije u svijetu i činjenice da će 2012. godinu, prema najavama

čelnika Svjetske turističke organizacije, obilježiti sporiji rast europskog turističkog tržišta,

resorno ministarstvo i cjelokupni sustav turističkih zajednica za ovu su se turističku godinu

pravovremeno počeli pripremati nizom mjera, koje su dogovorene u suradnji javnog i

privatnog turističkog sektora, što se i prijašnjih godina pokazalo uspješnim modelom za

pripremu sezone. U promidžbenom smislu, glavni naglasak svih aktivnosti bio je stavljen

na privlačenje gostiju na Hrvatskoj najbližim europskim tržištima. Ujedno, svi iz

turističkog sektora s punom ozbiljnošću pristupili su pripremi i provedbi svih aktivnosti za

prihvat i boravak gostiju, posebice u ljetnom dijelu godine, kada je i najveći pritisak u

ključnim destinacijama. Dobra priprema aktivnosti, otvorena i kontinuirana suradnja svih

institucija te pravovremeno uočavanje i rješavanje eventualnih prepreka koje bi se

mogle dogoditi tijekom sezone bili su nužni preduvjeti za kvalitetnu pripremu turističke

godine. U skladu s navedenim, sve aktivnosti Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije, provodile su se u skladu s programom promocije turističke

6

ponude za 2012. godinu, kao i aktivnostima predviđenima planovima rada u suradnji s ministarstvom i Glavnim uredom HTZ-a. Suradnja na svim razinama bio je jedan od preduvjeta uspjeha Hrvatske i Srednje Dalmacije kao turističke destinacije, bilo u domeni kreiranja i unapređenja turističkih proizvoda, ili pak marketinških napora usmjerenih prema tržištima. Optimizacija djelovanja sustava turističkih zajednica, kroz zadaće definirane Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i sinergijsko djelovanje te udruživanje financijskih sredstava i zajedničke nastupe na tržištima predstavljalo je imperativ djelovanja u 2012. godini. Za poboljšanje konkurentnosti i položaja na tržištu, a time i ostvarivanje postavljenih ciljeva, ključno je bilo provoditi mjere na razini države, gospodarskih subjekata, lokalne uprave i samouprave i sustava turističkih zajednica.

Poseban naglasak aktivnosti i u 2012. godini bio je stavljen na mjere udruženog

oglašavanja sa partnerima na stranim i domaćem tržištu. Većina partnera pozitivno je

ocijenila promotivne aktivnosti HTZ-a na tržištima, kao i modele suradnje u tržišnim

aktivnostima koji su partnerima bili na raspolaganju tijekom pripreme sezone

(oglašavanje u promotivnim kampanjama i/ili promotivno/prodajnim kanalima sustava

TZ, organizatora putovanja i zračnih prijevoznika, poslovne radionice, road show

prezentacije, zajedničke prezentacije kataloga, edukacija prodajnog osoblja i dr.).

Time je ponovo potvrđena potreba za suradnjom svih čimbenika u turističkom

vrijednosnom lancu (javni i privatni sektor, destinacije, ponuditelji i posrednici u prodaji).

Podrška koja je od strane HTZ-a organizatorima putovanja pružena putem raspoloživih

modela suradnje na tržišnim aktivnostima svakako je predstavljala snažnu poticajnu

mjeru, posebno u regijama/destinacijama koje su prepoznale značaj javno-privatnog

partnerstva i uspjele okupiti zainteresirane relevantne sudionike. Postignuti rezultati u

prethodnim godinama dokaz su da takva suradnja omogućuje učinkovitiju promociju

hrvatskog turizma, temeljenu na konkretnom interesu i programima koji omogućavaju

realizaciju postavljanih ciljeva. Mjere udruženog oglašavanja za 2012. godinu

provodile su se s ciljem fokusiranja na ključne tržišne segmente i klastere, te s posebnim

naglaskom na promociju organiziranih programa izvan glavne sezone (zima, pred i

posezona).

- mjere na razini GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Većina hotelijera je s optimizmom očekivala turističku sezonu 2012. godine, unatoć

nedostatku investicija i pomoći države. Svjesni sve veće važnosti internetske

komunikacije s tržištima, pa i online rezervacija, dosta hotelijera se okrenulo ovom

kanalu prodaje. I mali i obiteljski hoteli također su očekivali porast turističkog prometa,

ali i bolje financijske rezultate u odnosu na 2012. godinu. Unatoć boljim očekivanjima,

činjenica je da hotelijeri posluju u iznimnom lošim uvjetima, dobrim dijelom jer su

ekonomski i pravni okviri nedorečeni. Kriza je samo potencirala nedostatke koji se u

prvom redu ogledaju u tome da nema novih investicija u turističkom sektoru, što utječe i

na ukupnu ponudu, odnosno turistički proizvod u cijelosti. U ukupnim smještajnim

kapacitetima sudjeluju tek sa 12,5 posto kapaciteta, dok sa aspekta prihoda čine

okosnicu turističke industrije, predstavljaju nositelja zapošljavanja te su oslonac

7

izgradnje tehnologije i upravljanja u turističkom sektoru. Neke od glavnih mjera koje se

gospodarski subjekti (hoteli) pokrenuli u svojim aktivnostima kao odgovor na stanje u

turističkom okruženju bile su sljedeće:

racionalizacija internih troškova poslovanja,

uređenje svih smještajnih objekata i poboljšanje standarda i kvalitete usluživanja,

promišljena/selektivna politika cijena te njihovo usklađivanje sa stvarnim stanjem

kvalitete ponude, realnim tržišnim položajem i kretanjem ponude i potražnje na

tržištu, (posebice sezonskim oscilacijama),

unapređenje kvalitete proizvoda (razvoj dodatne ponude i sadržaja s ciljem

produženja sezone),

snažnija suradnja na svim razinama i s javnim i privatnim sektorom radi stvaranja

preduvjeta za kvalitetno upravljanje destinacijom te ostvarivanja optimalnih

učinaka u odnosu „vrijednost za novac“,

aktivno i kontinuirano praćenje stanja i kretanja na tržištu te cjenovno i drugo

prilagođavanje s ciljem izbjegavanja negativnih utjecaja sezonskih oscilacija i

dr. tržišnih poremećaja,

edukacija matičnih i dr. stručnih djelatnika s ciljem podizanja kvalitete usluživanja

veće uključivanje u ponudu robe/proizvoda iz domaće proizvodnje (u tekućem

poslovanju i kod investicijskih ulaganja)

kreiranje posebne ponude/programa namijenjene pojedinim segmentima

potrošača s obzirom na dob (mladi, umirovljenici i starije osobe), interes

(službeno putovanje, odmor, aktivni odmor, wellnes i dr.) i dr.

Kada je riječ o očekivanjima od turističke sezone, hotelijeri su izrazili zadovoljstvo

stanjem bookinga, koji je bio bolji od prošlogodišnjeg. U sezonu su ušli optimistično, ali

istovremeno i oprezno, te s još snažnijim aktivnostima nego prošle godine. Većina

hotelijera je izrazila stajalište o da će im tekuća turistička godina donijeti više noćenja i

veće prihode nego protekle godine. Stajališta hotelijera su bila kako bi 2012. godina

mogla donijeti porast dolazaka iz tradicionalnih tržišta, kao što su Njemačka i Austrija,

zatim skandinavskih zemalja (Norveška, Švedska, Danska), te tržišta Rusije i Ukrajine. U

konačnici se očekuje stabilan i kvalitetan godišnji rezultat, uz naznaku da je riječ o

prilično poslovno zahtjevnoj godini zbog povećanja troškova uslijed porasta stope PDV-

a, cijena goriva, hrane, energije i drugog.

- mjere na razini jedinica LOKALNE SAMOUPRAVE

Lokalne zajednice moraju stvoriti uvjete da se destinacija uključi u aktivan rast i razvoj

na svojem području. Na turističkom tržištu postoji potražnja za destinacijom kao

integralnim proizvodom. Gost bira destinaciju koja mu nudi više izbora i koja mu za isti

novac pruža više atrakcija, doživljaja i drugih turističkih doživljaja. Turističkom

destinacijom upravlja lokalna uprava, koja se osim komunalnim i infrastrukturnim

projektima treba usmjeriti i na projekte koji će destinaciju valorizirati u turističkom smislu.

Mjere koje se provode na razini jedinica lokalne uprave i samouprave, kao i ulaganja

koja se poduzimaju u turističku infrastrukturu, imaju izravan utjecaj na povećanje

kvalitete turističkog proizvoda pojedinog turističkog područja i destinacije. Planirana

8

sredstva i aktivnosti predviđena su uglavnom za poboljšanja i modernizaciju krupne

infrastrukture, kao i za uređenje turističkih odredišta. Najznačajnije mjere koje se

provode su:

razvoj objekata vodoopskrbe, javne rasvjete

poboljšanje komunalne infrastrukture

razvoj prometne infrastrukture

sanaciju odlagališta otpada,

organizaciju športskih i kulturnih manifestacija

uređenje zelenih površina, parkirališta, plaža i sl.

Lokalna uprava i njezine inicijative odnose se uglavnom na unapređenje komunalne

infrastrukture uz brigu o okolišu, imajući u vidu korist od ulaganja u turizam s jedne

strane, a ne ugrožavajući kvalitetu života stanovništva s druge strane.

- mjere na razini TURISTIČKIH ZAJEDNICA

Turizam predstavlja jednu od najvažnijih i najperspektivnijih gospodarskih grana za

Županiju, ponajprije zahvaljujući izvanrednoj geografsko-reljefnoj konfiguraciji,

odličnim klimatološkim uvjetima te bogatoj kulturnoj baštini. Uspješno pozicioniranje

Hrvatske i svih njenih destinacijskih područja na turističkom tržištu u mnogome ovisi i o

učinkovitoj promociji turističkog proizvoda i usluga, pri čemu je temeljni cilj zadržati i

osnažiti imidž sigurnog i privlačnog turističkog odredišta. Temeljem toga poticalo se u

2012. godini promoviranje turističke destinacije, povezivanje, koordinacija i

organizacija svih nositelja turističke ponude (javni i privatni sektor: turističke tvrtke,

turističke zajednice, domicilno stanovništvo, udruge, mediji i drugi) radi optimalnog

ostvarivanja planirane strategije razvoja turizma u destinaciji. U cilju zadržavanja

stečenih pozicija na svjetskom turističkom tržištu i osvajanja novih tržišta poduzimale su

se brojne i različite promotivne aktivnosti na turističkim tržištima, kao i aktivnosti

usmjerene povećanju sigurnosti turista.

Sustav turističkih zajednica i ove je godine po svijetu pronosio glas o privlačnosti i

posebnosti hrvatske turističke ponude, jačajući brend Hrvatske kao vodećeg

mediteranskog odredišta bogate prirodne i kulturne baštine, raznolike turističke ponude

i kvalitetnog stila življenja. Promocija je bila fokusirana na tradicionalna tržišta, prije

svega na Njemačku i dr. bliske emitivne zemlje, što je u konačnici dalo rezultate. U

marketinškom smislu, išlo se s porukom da je Jadran najbliže toplo more srednjoj Europi

i očito je da je učinjen pozitivan pomak u percepciji Hrvatske kao turističke zemlje.

Pored toga, brojne hrvatske destinacije imaju neprikosnovene atribute, a to su ljepota,

očuvanost prirodne i kulturne baštine, gostoljubivost i vrijednost za novac. Dostupnost i

blizina europskih tržišta postaju glavna komparativna prednost destinacija, pa tako i

Srednje Dalmacije, koja ima izuzetan geografski položaj i odlično je cestovno

povezana, što u danim uvjetima na tržištu predstavlja jedno od ključnih faktora odabira

destinacije za provođenje odmora. Blizina tradicionalnih emitivnih tržišta uz ljepotu

prirodnih resursa, gostoprimstvo lokalnog stanovništva, sigurnost koju gosti osjećaju za

vrijeme svog boravka, uz sve uređenije prometnice, svakako idu u prilog.

9

Turizam Srednje Dalmacije koji karakterizira bogatstvo i atraktivnost turističkih sadržaja

na obali, otocima i u zagori i u 2012. godini nastavio je započete procese

obogaćivanja sadržaja, podizanja kvalitete turističkog proizvoda i intenziviranja

promidžbe na emitivnim tržištima. Cjelokupni sustav turističkih zajednica vršio je diljem

svijeta promociju hrvatskih destinacija, pri čemu je kod onih u organizaciji domicilnog

sustava stavljen poseban naglasak na Srednju Dalmaciju. Posebne aktivnosti bile su

usmjerene na :

o Provođenje udruženih tržišnih aktivnosti

o Ciljane promidžbene aktivnosti na vodećim emitivnim tržištima

o Jači razvoj i veću prisutnost turističke ponude na Internetu (online)

o Promidžbi cjelokupne turističke ponude

Kao bitan subjekt turističke nadgradnje svih razvijenih turističkih zemalja, svojim radom i

djelovanjem, posebice na promidžbi turizma regije i Hrvatske u cjelini, ustroj turističkih

zajednica značajno pridonose ukupnim aktivnostima u okviru priprema turističke sezone.

Intenzivnije promidžbene, prodajne i marketinške aktivnosti glavne su mjere koje su se

poduzimale na području Splitsko – dalmatinske županije. Pri tome se u promotivnom

nastupu posebno potencirala blizina emitivnih tržišta uz ponudu raznolikih turističkih

proizvoda (agroturiam, gastronomija, wellness, manifestacije…). Uz činjenicu da je

Županija dolaskom autoceste znatno dostupnija individualnim turistima koji dominiraju u

ukupnom turističkom prometu, cilj aktivnosti bilo je i daljnje unapređivanje kućne

radinosti kao jednog od zastupljenijih oblika ponude na području Županije. Od ostalih

aktivnosti turističkih zajednica na pripremi turističke sezone, ističu se i sljedeće aktivnosti:

uređenje turističkih mjesta i javnih sadržaja namijenjenih turistima - uređenje

zelenih površina, plaža, šetnica, čišćenje podmorja, sakupljanje i odvoz krupnog

otpada;

poboljšanje ukupne turističke ponude temeljene na tradicijskoj, kulturnoj,

povijesnoj, prirodnoj i dr. baštini;

koordinacija aktivnosti s odgovarajućim službama radi adekvatne pripreme

sezone i održavanje sigurnosti turista;

organiziranje kulturno – zabavnih manifestacija;

Uz promotivne aktivnosti nužno je stalno poboljšanje kvalitete turističkih usluga i

proizvoda, jer je jedino tako moguće zadržati, ali i povećati postojeću konkurentnost

turističke ponude Splitsko – dalmatinske županije.

2.3. ULAGANJA U TURIZAM

Prema podacima ankete koju je provelo Ministarstvo turizma, ulaganja javnog i

privatnog sektora u turizam je u 2012. godini iznosilo gotovo 1,1 milijardu kuna ili 37

posto više nego 2011. godine. S obzirom da anketa nije obuhvaćala investicije malih i

srednjih poduzetnika, procjena je da je u pripremu ovogodišnje sezone, bez

10

promotivnih aktivnosti, investirano oko 1,5 milijardi kn. Kad se tome dodaju i sredstva

HBOR-a, koji je za turizam rezervirao više od milijardu kuna, vrijednost ovogodišnjih

ulaganja penje se na više od 2 milijarde kuna. Kreditna sredstva HBOR-a turizam je

dobio po izuzetno povoljnim uvjetima, na rok otplate od 17 godina i poček od četiri

godine, tako da se može reći da je nakon dugog niza godina dobivena jedna kreditna

linija prilagođena investicijama u turizmu. Informativna anketa provedena je tijekom

veljače, u svim županijama i županijskim turističkim zajednicama, u deset gradova koji

predstavljaju važne turističke destinacije i njihovim turističkim zajednicama te među

privatnim turističkim tvrtkama, a sve s ciljem upoznavanja s osnovnim trendovima i

kretanjima na području investicija u javnom i privatnom sektoru. Temeljem provedene

ankete i dobivenih rezultata može se reći kako, unatoč globalnoj gospodarskoj situaciji i

problemima s kojima se suočava gospodarstvo, hrvatski turizam ima snage za ulaganja.

Ujedno mjere koje planira provesti Ministarstvo turizma s ciljem olakšavanja investicija,

smanjenje PDV-a od 2013. godine, kao i primjerice program HBOR-ovih kredita za

turizmu, trebalo bi dodatno ojačati konkurentnost turističkog sektora i Hrvatsku učiniti još

privlačnijom destinacijom na svjetskoj turističkoj karti. Najveći porast ukupnog ulaganja

imat će hotelski sektor. Anketiranih 28 hotelskih tvrtki planiralo je investirati 885 milijuna

kuna ili 49 posto više nego 2011. godine. Istovremeno, županije zajedno sa sustavom

turističkih zajednica planirale su uložiti ukupno 185 milijuna kuna u turizam, s time da je

najveći iznos bio namijenjen za infrastrukturu u službi turizma, aktivnosti upravljanja

destinacijom, razvijanje novih proizvoda i promociju.

11

III TURIZAM U BROJKAMA 2012

3.1. HRVATSKI TURIZAM

Zahvaljujući pravovremenim mjerama na pripremi turističe sezone, ostvaren je rast

turističkog prometa, a Hrvatska temeljem ostvarenih turističkih rezultata u 2012. godini,

spada u rekordere na Mediteranu. Turistička sezona 2012. je godina u kojoj je hrvatski

turizam još jednom dokazao svoju konkurentnost i tržišnu atraktivnost. Sumirajući

razdoblje prvih deset mjeseci, rezultati turističke sezone su rekordni i iznad svih

očekivanja. U brojkama to znači da se u prvih deset mjeseci u Hrvatskoj odmaralo oko

11,9 milijuna turista ili 5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, te je ostvareno

oko 69 milijuna noćenja, odnosno 6 posto više nego 2011. godine. Pozitivan trend rasta

turističkog prometa zabilježile su sve hrvatske regije, a Hrvatska je u prvih deset mjeseci

12

ostvarila i više nego dvostruko bolje rezultate od očekivanog europskog prosjeka.

Ukupnom porastu u prvih deset mjeseci najviše su pridonijeli strani turisti kojih je došlo

oko 10,5 milijuna ili 6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, a porast od

7 posto ostvarili su i sa 62,5 milijuna noćenja. Domaći turisti nisu pratili pozitivne

rezultate stranog prometa, te je sa nešto više od 1,3 milijuna dolazaka ostvaren pad od

3 posto, dok je u noćenjima zabilježen pad od 2 posto. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA, siječanj–listopad 2012. i usporedba s 2011

DOLASCI NOĆENJA

2011 2012 Index 12/11

2011 2012 Index 12/11

% noćenja

prosječan broj noćenja

UKUPNO 11 316 225 11 899 369 105 65 088 432 69 249 940 106 100,00 5,5 Domaći 1 356 504 1 312 151 97 6 826 339 6 657 589 98 9,61 4,1

Strani 9 959 721 10 587 218 106 58 262 093 62 592 081 107 90,39 5,7 Strani turisti su dominanti u ukupno realiziranom turističkom prometu na razini države, s

udjelom od preko 90% u realiziranim noćenjima i 89% u ostvarenim dolascima.

Gledajući na nacionalnoj razini najveće učešće u spomenutom razdoblju u stranom

turističkom prometu imaju Nijemci, Slovenci i Austrijanci. TURISTI I NOĆENJA PO ŽUPANIJAMA – razdoblje siječanj – listopad 2012.

TURISTI NOĆENJA

Ukupno Index 12/11 Ukupno Index12/11 RH UKUPNO 11 899 369 105 69 249 940 106 ISTARSKA ŽUPANIJA 3 110 707 105 21 831 404 107 PRIMORSKO – GORANSKA ŽUPANIJA 2 163 269 101 12 110 605 103 LIČKO – SENJSKA ŽUPANIJA 458 095 109 1 798 679 106 ZADARSKA ŽUPANIJA 1 257 055 107 9 131 632 108 ŠIBENSKO – KNINSKA ŽUPANIJA 762 555 105 4 982 715 106 SPLITSKO– DALMATINSKA ŽUPANIJA 1 953 177 106 11 745 250 106 DUBROVA. – NERETVAN. ŽUPANIJA 1 159 791 110 5 748 505 111 GRAD ZAGREB 614 408 105 1 077 749 106

13

Izvor: HTZ, Zagreb

Prema podacima sustava turističkih zajednica u prvih deset mjeseci zabilježeni su

pozitivni rezultati u pogledu ukupno ostvarenih dolazaka i noćenja turista na području

svih hrvatskih regija. Istarska regija i nadalje drži status turistički "najdominantnije"

hrvatske regije s udjelom od 32% u ukupnom turističkom prometu, nakon koje slijedi

regija Kvarner i Srednja Dalmacija sa udjelom od 17% svaka.

3.2 TURIZAM NA PODRUČJU SPLITSKO – DALMATINSKE ŽUPANIJE

3.2.1. DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA Turistička sezona na području Srednje Dalmacije premašila je sva očekivanja. Turizam

Srednje Dalmacije koji karakterizira bogatstvo i atraktivnost turističkih sadržaja na obali,

otocima i u zagori zabilježio je u 2012. godini u dosadašnjem razdoblju rekordni broj

dolazaka i noćenja u odnosu na 2011. godinu, što je u danim okolnostima na tržištu jako

uspješan rezultat. Turistički djelatnici potiho su se nadali poboljšanju prošlogodišnjih

turističkih rezultata ili barem zadržavanju iste turističke statistike, no svi pokazatelji

upućuju da će sezona 2012. godine biti rekordna. Prema podacima lokalnih ureda

turističkih zajednica do kraja listopada odredišta Srednje Dalmacije posjetilo je 1,95

milijuna gostiju koji su ostvarili 11,75 milijuna noćenja, što je porast od 6% u dolascima i

6 % u noćenjima. Strani turistički promet zabilježio je 1,77 milijuna dolazaka turista, što

je 7% više u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine i preko 10,9 milijuna

noćenja, što je za 8% više u odnosu na 2011. godinu. Domaći promet ponovno je

zabilježio negativan trend iz prijašnjih godina, pri čemu je sa padom od 6% u

dolascima i noćenjima zabilježeno 179 tisuća dolazaka i oko 836 tisuća noćenja

domaćih turista. Značajno je što je cijela turistička godina bilježila pozitivne rezultate u

pogledu dolazaka i noćenja turista, dok je jedino u mjesecu veljači zabilježen ukupan

pad dolazaka i noćenja turista. Iznimni i rekordno dobri turistički rezultati koje su u

glavnom dijelu sezone te u pred i postsezoni ostvarila odredišta na području Županije

potvrdili su da je turizam jedna od vodećih gospodarskih grana na području regije. DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA u 2012.godini DOLASCI TURISTA Indexi 12/11

14

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO Siječanj 5 132 4 519 9 651 104 154 123 Veljača 5 742 3 914 9 656 73 97 81 Ožujak 8 916 11 668 20 584 94 146 118 Travanj 11 959 51 523 63 482 96 109 106 Svibanj 18 510 97 123 115 633 97 115 112 Lipanj 21 466 227 113 248 579 90 109 107 Srpanj 32 193 492 628 524 821 92 102 101 Kolovoz 36 871 495 812 532 683 101 105 104 Rujan 17 202 220 310 237 512 106 116 116 Listopad 13 521 58 529 72 050 108 106 107 Izvor: TZ SDŽ, *bez nautike Izvor: DZS, Zagreb Najbolji turistički rezultati u pogledu dolazaka domaćih turista zabilježeni su u kolovozu,

rujnu i listopadu, dok su se u ostalim dijelovima sezone bilježili negativni pokazatelji. Za

razliku od domaćih turista, strani turisti bilježili su tijekom svih mjeseci izuzetan rast

turističkih dolazaka i to posebice u razdoblju predsezone i posezone. Gledajući

razdoblja od kada se počinje ostvarivati značajniji obujam turističkog prometa, najveći

relativni rast dolazaka stranih turista zabilježen je u mjesecu svibnju i rujnu, što je

izuzetno značajno za produžetak turističke sezone. DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA u 2012.godini

NOĆENJA TURISTA Indexi 12/11

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO Siječanj 13 955 14 581 28 536 99 145 118 Veljača 12 627 14 500 27 127 70 115 88 Ožujak 20 588 29 878 50 466 81 137 107 Travanj 31 371 155 084 186 455 94 99 98 Svibanj 47 323 387 599 434 922 93 116 113 Lipanj 78 960 1 156 997 1 235 957 85 104 103 Srpanj 199 106 3 280 511 3 479 617 92 105 104 Kolovoz 278 508 3 540 943 3 819 451 99 107 106 Rujan 70 956 1 318 245 1 389 201 100 114 113 Listopad 37 056 249 810 286 866 109 109 109 Izvor: TZ SDŽ, * bez nautike

15

Noćenja domaćih i stranih turista imala su nešto bolju tendenciju kretanja u odnosu na

dolaske turista, posebice što se tiče domaćih turista. Gledajući razdoblje kada se

počinju ostvarivati značajnije stope realiziranih noćenja, najveći kumulativni rast

ukupnog broja noćenja zabilježen je u mjesecu svibnju i rujnu. Domaći turisti bilježili su

pad noćenja gotovo tijekom cijelog godišnjeg razdoblja, osim mjeseca rujna i

listopada, dok je kretanje broja noćenja stranih turistista imalo podjednaku tendenciju

dolascima tj. jedino je u mjesecu travnju zabilježen maleni pad, dok su sva ostala

razdoblja bilježila značajne poraste broja noćenja, posebice mjesec svibanj i rujan.

DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA – kumulativni podaci

DOLASCI TURISTA Indexi 12/11

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UK Siječanj – veljača 10 867 8 477 19 344 86 124 99 Siječanj – ožujak 19 828 20 166 39 994 89 136 108 Siječanj – travanj 31 977 72 691 104 668 91 116 107 Siječanj – svibanj 48 166 166 777 214 943 93 114 108 Siječanj – lipanj 70 592 399* 844 470 436 91 112 108 Siječanj – srpanj 102 848 893 547 996 395 91 106 104 Siječanj – kolovoz 139 857 1 394 237 1 534 094 93 106 104 Siječanj – rujan 157 353 1 611 703 1 769 056 94 107 105 Siječanj - listopad 170 409 1 672 665 1 843 074 95 107 106 DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA – kumulativni podaci

NOĆENJA TURISTA Indexi 12/11

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UK Siječanj – veljača 26 586 28 872 55 458 84 131 103 Siječanj – ožujak 47 541 59 432 106 973 83 135 106 Siječanj – travanj 79 159 215 872 295 031 87 107 101 Siječanj – svibanj 121 488 595 026 716 514 88 111 106 Siječanj – lipanj 201 744 1 775 725 1 977 469 87 108 105 Siječanj – srpanj 401 408 5 047 328 5 448 736 90 105 104 Siječanj – kolovoz 682 734 8 637 637 9 320 371 93 107 106 Siječanj – rujan 755 412 9 936 821 10 692 233 94 107 106 Siječanj - listopad 787 475 10 183 134 10 970 609 94 107 106 Izvor: arhiva, ured TZ SDŽ

Sada, kada je određena većina sezone i kada je Dalmacija zabilježila poraste u svim

segmentima poslovanja i to unatoč recesiji koja još nije utihnula, može se zaključiti da je

16

riječ o još jednoj dobroj turističkoj žetvi. Dobre vremenske prilike pratile su dobar dio

sezone, posebice u razdoblju pred i posezone, što je imalo utjecaja na produljenje

turističke sezone i u konačnici ostvarene turističke rezultate. Uoči dolaska prvih većih

skupina gostiju, u turističkom sektoru nije nedostajalo optimizma; hotelijeri su bili

spremni, očekivao se stabilan turistički promet s većim prihodom od turizma, mjesec

svibanj je bio dobro popunjen, dok je druga polovica lipnja predstavljala izazov za

veliki broj turističkih djelatnika, obzirom na velike sportske manifestacije i raspored

blagdana. Pojačani interes prevladavao je i prema privatnom smještaju, osobito u

srednjoj Dalmaciji. Uskrs je predstavljao tradicionalan početak turističke sezone, no

kako je ove godine padao relativno rano, a i vrijeme nije bilo naklonjeno, veća

turistička „živost“ očekivala se za vrijeme prvosvibanjskih praznika, kada su bile

najavljene prve velike skupine stranih turista. Činjenica je da se u razdoblju

predsezone, kao i početkom glavne sezone, moglo konstatirati da sve ide po planu i u

skladu s očekivanjima, a prema optimističnim najavama o stanju rezervacija na vodećim

emitivnim tržištima, vjerovalo se kako se može očekivati pozitivna sezona. Da će

turistički mjeseci biti plodonosni pokazala je i sama predsezona.

U prvih je pet mjeseci predsezone ostvaren porast dolazaka od 8% i noćenja od 6%, a

produženi vikendi, blagdani i početak godišnjih odmora tu su brojku samo učvrstili. Sam

mjesec lipanj za turizam je bio vrlo dobar sa velikim porastima u broju stranih turista. U

razdoblju od siječnja do kraja lipnja cijela Hrvatska bilježila je rast od 5 posto u odnosu

na lanjsku godinu, s tim da je broj domaćih turista, nakon prošlogodišnjih pozitivnih

brojki, ponovno pokazao negativan predznak. Sve jadranske regije bilježile su rast

broja posjetitelja i noćenja, a njih je na području Splitsko – dalmatinske županije bilo 8

posto više sa 5 posto više noćenja. S obzirom na činjenicu da je u svim županijama

zabilježen porast broja noćenja te da su se pozitivne brojke bilježile sa svih važnih

emitivnih tržišta, turistički djelatnici bili su optimistični u pogledu rezultata ovogodišnje

sezone.

Pozitivni rezultati mjeseca srpnja s 4% više noćenja i 1% više dolazaka u odnosu na isti

mjesec prošle godine, dali su dodatan zamah sezoni, koja je do tada pokazivala

stabilnu konstantu. Značajno je što ni jedno glavno inozemno emitivno tržište nije

podbacilo, dok su domaći turisti i nadalje pokazivali negativan turistički trend. Do kraja

srpnja Srednja Dalmacija brojala je 4 posto više dolazaka i noćenja nego u istom

razdoblju prošle godine, a ono što je posebice bilo pozitivno je bilo povećanje broja

dolazaka i noćenja turista u svim segmentima, od hotelskog smještaja, preko kućne

radinosti, do kampova i marina koje su bile pune i u kojima se tražio vez više. Ulaskom u

„špicu turističke sezone“, Splitsko-dalmatinska županija je po broju turista premašila

fantastične rezultate ostvarene u srpnju 2008. godine, koja je po svim parametrima bila

rekordna u povijesti dalmatinskog turizma. Mjesec kolovoz je, uz predsezonu i

posezonu, bio najuspješniji mjesec hrvatskog, pa tako i srednjedalmatinskog turizma, sa

23% noćenja što je bilo više za 5% ili 1,12 milijuna turista u usporedbi s lanjskim

kolovozom. I u špici sezone prednjačili su stranci, a značajno je što je po prvi puta

zabilježen i blagi porast broja domaćih turista. Hrvatska je sa čak 4% više turista u

17

odnosu na prošlu godinu postala lider u turističkom biznisu konkurentskih mediteranskih

zemalja. Povećanje turističkih dolazaka za 4% i noćenja za 6% samo su neki od

pokazatelja za prvih osam ovogodišnjih mjeseci koji su svjedočili da je sezona 2012.

rekordna, pri čemu su sve turističke zajednice i turistički djelatnici u sinergiji s lokalnom

zajednicom odradili svoj dio posla.

Velike zasluge pripadaju lučkim upravama, Jadroliniji, policiji, vatrogascima, svima koji

su pomogli da se gosti osjećaju sigurno. Zračna luka Resnik i splitska trajektna luka dva

su glavna prometna čvorišta koja su iz tjedna u tjedan obarala rekorde po broju

putnika. Posebno sada, u vrijeme krize, pokazalo se što autocesta znači za Dalmaciju.

Dobra i brza pristupačnost uz atraktivnost same destinacije, ujednačene cijene

smještaja koje se nisu bitno mijenjale, te podizanje kvalitete ukupne ponude, jedne su

od glavnih prednosti u odnosu na ostale destinacije, što potvrđuju i rezultati turističke

sezone. Sve turističke destinacije Srednje Dalmacije, posebice Makarska rivijera i otoci,

koji nose glavninu turističkog prometa, imali su jako dobre turističke rezultate, uz

činjenicu da je grad Split i ove sezone proživljavao pravi turistički bum. Najave kako će

posezona donijeti odlične rezultate za hrvatski turizam potvrđene su rujanskim

statistikama.

Nakon odlične turističke žetve u srpnju i kolovozu, porast broja dolazaka i noćenja

nastavio se u rujnu i listopadu, pri čemu je Splitsko – dalmatinska županija imala

dvoznamenkasti porast indexa u odnosu na prošlogodišnji rujan, te je zabilježeno 16%

više dolaza i 13% više noćenja u odnosu na isti mjesec 2011. godine. Turistički djelatnici

na obali bili su izrazito zadovoljni sa posezonom koja je početkom rujna krenula s boljim

rezultatima nego prijašnjih godina, a popunjenost hotela i stanje rezervacija za prve

jesenske mjesece ni po čemu nise odavali da završava glavni dio turističke sezone.

3.2.2. TURISTIČKI PROMET po ODREDIŠTIMA Srednje Dalmacije

Gledajući ostvarenja turističkog prometa za

prvih deset mjeseci 2012. prema odredištima

Srednje Dalmacije, najveći broj dolazaka

turista registriran je na području gradova Splita

i Makarske te općina Seget i Baška Voda.

Analiza intenziteta turističke potražnje po

pojedinim destinacijskim područjima unutar

regije ukazuje da se najveći broj ukupnih

dolazaka realizira na području Splitske rivijere

gdje je ostvaren ukupan porast dolazaka od

7% u odnosu na isto razdoblje 2011. godine.

Na području Splitske rivijere zabilježen je

najveći broj domaćih i stranih gostiju. Na

području otoka Brača i Visa zabilježen je porast dolazaka domaćih turista, a na

18

području Splitske rivijere, Makarske rivijere i otoka Hvara pad dolazaka domaćih

turista. Istovremeno, na svim destinacijskim područjima regije zabilježen je porast

dolazaka stranih turista i to ponajviše na području otoka Visa. Inače, otočke destinacije

u usporedbi s obalnima sve više gube na svojoj konkurentnosti, što se može objasniti i

povećanim putnim troškovima. Dulja i bogatija sezona Srednje Dalmacije sve više ovisi

o putnim troškovima gostiju, a oni nisu mali. Pritom nije problem u cijeni goriva, pa ni

cestarinama, već u cijeni trajektnog prijevoza. Tradicionalni zaljubljenici u Dalmaciju,

sve manje odlaze do srednjodalmatinskih otoka jer im to znatno poskupljuje cijenu

ljetovanja, zbog čega se gubi na konkurentnosti same destinacije.

TURISTIČKI PROMET PO PODRUČJIMA U SDŽ (razdoblje siječanj – listopad 2012)

DOLASCI TURISTA Indexi 12/11 DESTINACIJE

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO 1 2 3 4 5 6 7

SPLITSKA RIVIJERA 80 809 691 028 771 837 88 109 107 Marina 728 19 533 20 261 113 165 162 Seget 16 423 98 230 114 653 87 98 96 Okrug 2 020 65 309 67 329 58 121 117 Trogir 3 509 61 161 64 670 118 101 102

Kaštela 5 147 29 331 34 478 114 121 120 Solin 1 484 9 380 10 864 57 81 77 Split 38 338 228 742 267 080 92 113 110

Podstrana 6 707 55 614 62 321 76 121 114 Dugi Rat 1 260 30 299 31 559 105 105 105

Omiš 3 164 82 993 86 157 84 103 102 Šolta 2 029 10 436 12 465 72 93 88

MAKARSKA RIVIJERA 39 404 619 930 659 334 93 104 104 Brela 3 464 66 357 69 821 89 109 108

Baška Voda 7 612 117 069 124 681 79 99 98 Makarska 12 939 126 890 139 829 100 111 110

Tučepi 4 159 74 583 78 742 76 105 103 Podgora 1 494 67 785 69 279 97 83 83

Živogošće 1 295 45 380 46 675 112 106 106 Igrane 351 13 457 13 808 - - - Gradac 6 747 78 668 85 415 99 102 102

Drvenik 1 343 29 741 31 084 134 107 108 DALMAT. ZAGORA 8 667 14 450 23 117 100 110 106

Dugopolje 1 975 9 184 11 159 78 117 108 Sinj 2 936 3 845 6 781 97 95 96 Trilj 1 318 618 1 936 174 168 172

Imotski 2 002 201 2 203 101 112 102 Vrgorac 436 602 1 038 121 77 91 Vrlika - - - - - -

OTOK BRAČ 16 162 148 202 164 364 121 104 105 Milna 459 7 094 7 553 58 128 119

Supetar 4 268 52 419 56 687 80 104 102 Postira 1 398 11 823 13 221 178 109 114 Pučišća 414 1 387 1 801 100 100 100 Sutivan 1 044 9 774 10 818 95 115 112

19

Bol 8 122 58 414 66 536 184 98 104 Selca 457 7 291 7 748 102 109 109

OTOK HVAR 15 579 178 450 194 029 99 107 106 Sućuraj 298 7 245 7 543 102 123 122

Jelsa 2 764 39 896 42 660 79 96 95 Vrboska 830 8 950 9 780 119 98 99

Stari Grad 4 693 22 633 27 326 113 96 98 Hvar 6 994 99 726 106 720 98 115 114

OTOK VIS 9 788 20 605 30 393 115 114 114 Vis 5 071 13 058 18 129 108 115 113

Komiža 4 717 7 547 12 264 125 113 117 UKUPNO 170 409 1 672 665 1 843 074 95 107 106

Izvor: uredi TZ SDŽ, *** podaci ne obuhvaćaju nautički promet

Gledajući ukupna ostvarenja turističkog prometa u pogledu dolazaka turista, udio

Splitske rivijere iznosi 42%, Makarske rivijere 36%, otoka Hvara 10%, otoka Brača 9%,

Visa 2% i Zagore 1%. Ovogodišnja turistička sezona posebice je pokazala dobre

rezultate na području Splitske rivijere i grada Splita. Višegodišnji napori u preobrazbi

Splita iz tranzicijskog odredišta u vrhunski europski grad i dalje daju izuzetne rezultate,

što potvrđuju i ostvarenja u svim segmentima turističkog poslovanja. Kao i svih proteklih

godina, smještajni kapaciteti splitskoga turizma i dalje su veliki problem, koji se svako

ljeto “gasi“ otvaranjem novih privatnih apartmana te podizanjem kvalitete i spuštanjem

cijena privatnog smještaja koji je posebno popularan među turistima.

Prema podacima lokalnih ureda turističkih zajednica regije, najveći broj noćenja

domaćih i stranih turista u prvih deset mjeseci 2012. zabilježeno je u odredištima

Makarske rivijere – Makarska, Baška Voda i Tučepi te na području grada Splita. TURISTIČKI PROMET PO PODRUČJIMA U SDŽ razdoblje siječanj – listopad 2012

NOĆENJA TURISTA Indexi 11/10 DESTINACIJE

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO 1 2 3 4 5 6 7

SPLITSKA RIVIJERA 281 760 3 362 995 3 644 755 95 111 109 Marina 6 650 179 278 185 928 128 147 146 Seget 56 688 510 979 567 667 90 105 103 Okrug 22 064 421 049 443 113 66 108 105 Trogir 18 541 317 133 335 674 128 103 104

Kaštela 19 505 179 030 198 535 117 117 117 Solin 3 186 17 993 21 179 53 102 90 Split 79 563 641 139 720 702 85 117 112

Podstrana 18 635 272 204 290 839 78 118 115 Dugi Rat 7 856 199 473 207 329 107 104 104

20

Omiš 15 579 521 780 537 359 102 105 105 Šolta 33 493 102 937 136 430 209 115 129

MAKARSKARIVIJERA 242 643 4 386 824 4 629 467 97 108 107 Brela 28 964 502 966 531 930 110 110 110

Baška Voda 56 879 847 428 904 307 87 111 109 Makarska 68 877 909 064 977 941 97 114 113

Tučepi 25 392 555 858 581 250 85 106 105 Podgora 11 503 468 094 479 597 107 82 82

Živogošće 8 133 311 473 319 606 99 107 107 Gradac 34 382 503 411 537 793 102 102 102 Igrane 2 268 103 119 105 387 - - -

Drvenik 6 245 185 411 191 656 98 104 104 DALMAT.ZAGORA 16 727 19 584 36 311 112 117 115

Dugopolje 2 593 10 881 13 474 72 118 105 Sinj 5 135 5 465 10 600 97 107 102 Trilj 3 558 1 815 5 373 156 155 156

Imotski 4 418 486 4 904 157 213 161 Vrgorac 1 023 937 1 960 106 99 103 Vrlika - - - - - -

OTOK BRAČ 103 124 1 196 313 1 299 437 88 105 104 Milna 5 938 64 835 70 773 26 109 86

Supetar 26 067 423 366 449 433 81 107 105 Postira 11 403 104 105 115 508 181 109 113 Pučišća 3 667 8 169 11 836 100 100 100 Sutivan 11 549 96 891 108 440 101 117 115

Bol 36 539 423 920 460 459 118 101 103 Selca 7 961 75 027 82 988 83 97 95

OTOK HVAR 88 559 1 076 896 1 165 455 80 100 98 Sućuraj 3 420 63 012 66 432 120 131 130

Jelsa 18 997 307 545 326 542 63 91 89 Vrboska 7 100 104 816 111 916 94 103 103

Stari Grad 28 778 158 852 187 630 96 94 95 Hvar 30 264 442 671 472 935 75 104 102

OTOK VIS 54 662 140 522 195 184 114 110 111 Vis 28 222 89 715 117 937 113 112 112

Komiža 26 440 50 807 77 247 114 107 109 UKUPNO 787 475 10 183 134 10 970 609 94 107 106

Izvor: uredi TZSDŽ

21

Analiza intenziteta turističke potražnje po pojedinim destinacijskim područjima unutar

regije ukazuje da se najveći broj ukupnih noćenja realizira na području Makarske

rivijere, gdje je ostvaren porast noćenja od 7% u odnosu na 2011. godinu. Značajno je

što je u apsolutnom iznosu zabilježen porast noćenja na gotovo svim destinacijskim

područjima, osim otoka Hvara. Dok su gotovo sva područja zabilježila porast noćenja

stranih turista, Zagora i otok Vis zabilježili su porast noćenja domaćih turista, a ostala

područja pad. Najveći broj noćenja i domaćih i stranih turista ostvaren je na području

Makarske rivijere. Gledajući ukupna ostvarenja turističkog prometa u pogledu

realiziranih noćenja turista, udio Makarske rivijere iznosi 42%, Splitske rivijere 32%, dok

udio otoka ukupno iznosi 26%. 3.2.3. STRANI TURISTIČKI PROMET PO ZEMLJAMA PRIPADNOSTI

Dinamika rasta dolazaka i noćenja stranih turista određuje ukupne rezultate u turizmu

Splitsko – dalmatinske županije. Prema podacima ureda turističkih zajednica na

području regije za razdoblje od siječnja do listopada 2012. godine ukupno je

realizirano 1,673 milijuna dolazaka i 10,2 milijuna noćenja stranih turista, što

predstavlja porast od 7% u ostvarenim dolascima i realiziranim noćenjima u odnosu na

prošlu godinu.

Kada se tim brojkama pridoda promet nautičara dobiva se brojka od 1,95 milijuna

dolazaka i 11,7 milijuna noćenja stranih turista što u indexnim pokazateljima predstavlja

porast od 6% u dolascima i noćenjima. Strani turisti su dominanti u ukupno realiziranom

turističkom prometu regije, s udjelom od preko 90% u realiziranim dolascima i

noćenjima.

Promet STRANIH TURISTA prema zemlji prebivališta (I-X 2012)

INDEX 12/11 TRŽIŠTA

DOLASCI I – X

NOĆENJA I - X dolasci noćenja

% noćenja

Australija 24 671 68 199 113 123 0,67 Austrija 71 367 446 026 107 108 4,38 Belgija 13 843 60 366 117 113 0,59 BiH 96 553 572 380 102 105 5,62 Češka 224 118 1 710 471 103 105 16,80 Francuska 74 468 321 379 99 99 3,16 Italija 66 452 334 972 86 81 3,29 Japan 31 661 39 439 130 133 0,39 Mađarska 51 699 338 724 96 96 3,33 Nizozemska 25 929 150 512 119 122 1,48 Njemačka 180 432 1 333 992 113 115 13,10 Poljska 182 814 1 261 330 114 112 12,39 Rusija 35 383 334 506 105 116 3,28 SAD 40 503 102 079 120 114 1,00

22

Slovačka 105 928 792 002 102 102 7,78 Slovenija 73 558 537 078 93 96 5,27 Skandinavija 109 673 701 195 121 122 6,89 Španjolska 29 459 58 464 74 80 0,57 Srbija 13 311 121 082 108 110 1,19 Švicarska 23 318 101 721 112 112 1,00 Ukrajina 21 841 175 343 123 136 1,72 Velika Britanija 60 125 270 976 112 104 2,66 Ostale zemlje 115 559 350 898 120 116 3,45 UKUPNO bez nautike 1 672 665 10 183 134 107 107 100,00 - nautičari 101 469 725 442 108 107 - UKUPNO s nautikom 1 774 134 10 908 576 107 107 - Izvor: TZ Splitsko – dalmatinska, HTZ

Blizina tržišta, tradicija, gostoprimstvo, prirodni resursi koji privlače turiste uz osjećaj

sigurnosti koju turisti imaju za vrijeme boravka u turističkim odredištima, pokazali su se

tijekom 2012. godine kao glavni pozitivni faktor te su zahvaljujući vjernosti turista s

najznačajnijih stranih emitivnih tržišta, u dosadašnjem razdoblju, ostvareni rekordni

turistički rezultati stranog prometa.

Ozračje gospodarske nesigurnosti i straha od pokretanja novog recesijskog ciklusa te

brojni udari na standard građana, povećana porezna opterećenja, rast cijena goriva i

slično, čimbenici su koji su u osjetnoj mjeri determinirali turističku potrošnju na tržištima.

U krugu zemalja za koje je bilo gotovo izvjesno da će doživjeti kontrakciju turističke

potražnje, bila su i neka značajna tržišta, poput Italije, Mađarske i Španjolske. Uz sve

navedeno nije se mogao zanemariti niti faktor zaoštrene konkurentske utakmice,

odnosno osvajanje dijela tržišta iznimno povoljnim cjenovnim ponudama, što je bila

strategija kojoj su u velikoj mjeri pribjegle pojedine destinacije koje su tijekom 2011.

godine doživjele određene poteškoće u pogledu pada potrošačkog povjerenja i

imagea poput Grčke, Egipta i Tunisa.

Uz vjernost primarnih tržišta, očigledno je da se na tržištu zauzimaju nove pozicije i

dobivaju neki novi gosti. Nakon sagledavanja desetomjesečnih rezultata, posebice u

pogledu tradicionalnih tržišta, područje Županije bilježi pozitivne rezultate zahvaljujući

sljedećim emitivnim tržištima:

Austrija (rast od 7% u dolascima, 8% u noćenjima)

BiH (rast od 2% u dolascima, 5% u noćenjima)

Češka (rast od 3% u dolascima, 5% u noćenjima)

Njemačka (rast od 13% u dolascima, 15% u noćenjima)

Poljska (rast od 14% u dolascima, 12% u noćenjima)

Skandinavija (rast od 21% u dolascima, 22% u noćenjima)

Slovačka (rast od 2% u dolascima i noćenjima)

Velika Britanija (rast od 12% u dolascima, 4% u noćenjima)

23

U 2012. godini najznačajniji obujam turističkog prometa ostvaren je s primarnih

emitivnih tržišta koji već dugi niz godina ostvaruju najveći obujam turističkog prometa.

Riječ je o tržištama Češke, Njemačke i Poljske. Veliki porast broja dolazaka i noćenja na

navedenim tržištima dobiva još veću dimenziju, jer se i ovogodišnji turistički rezultati

sagledavaju kroz prizmu financijske krize na svjetskim tržištima, čime se dodatno

potvrđuje da je riječ o snažnim emitivnim tržištima koje unatoč financijskoj krizi, ostvaruju

značajne stope rasta turističkog prometa. Nijemci su ponovno pokazali da su vjerni,

kako hrvatskoj, tako i dalmatinskoj obali, te su značajno pridonijeli ukupnim turističkim

ostvarenjima, sa dvoznamenkastima porastima i u dolascima i u noćenjima. Većina

njemačkih touroperatora ove je godine povećala broj hotela i kapacitete za Hrvatsku,

kao i zračni prijevoznici koji će imati više letova nego protekle godine. Jedan od

najvećih svjetskih i vodeći njemački touroperator TUI Hrvatsku je proglasio glavnom

među zvijezdama u usponu za ovogodišnju turističku sezonu, bilježeći na njemačkom

tržištu značajan porast bukinga te izražavajući stajalište kako će pristup Hrvatske EU

turizmu donijeti novi uzlet. Poljacima je Jadran ostao apsolutno najpoželjnije

mediteransko odredište, pri čemu Srednja Dalmacija zasigurno najpoželjnije hrvatsko

odredište. Poljska je i dalje jedno od najuspiješnijih i najdinamičnijih europskih

gospodarstava, što potvrđuju i rezultati turističkog prometa. Do kraja listopada bilježe

se pozitivni rezultati u dolascima i noćenjima i na češkom tržištu, pri čemu su se

optimistične prognoze s početka godine u potpunosti ostvarile. Pozitivni rezultati

ostvareni su i s ruskog tržišta s kojeg je zabilježen porast turističkog prometa u

dolascima i noćenjima. Ruski touroperateri bilježili su vrlo dobru prodaju aranžmana za

srpanj i kolovoz za koje se tražilo i avio sjedište više, a veliki interes vladao je i za

razdoblje postsezone. Pozitivan i stabilan trend pokazalo je i tržište Austrije, s kojeg su

zabilježene značajne brojke dolazaka i noćenja. Autoceste su turistima iz Austrije

otvorile put prema Dalmaciji, pa su ove sezone sve hrvatske regije zabilježile rast

austrijskih turista. Srednja Dalmacija je na skandinavskom tržištu ostvarila izuzetno

dobre rezultate u broju noćenja i dolazaka. Sve bolja avio povezanost sa hrvatskim

destinacijama, otvara nove mogućnosti za agencije i hotelijere na tržištu. Unatoč

gospodarskoj krizi koja je još uvijek aktualna, ostvareni rezultati turističkog prometa s

slovačkog tržišta za područje Srednje Dalmacije, mogu se smatrati izrazito uspješnima.

Dobri rezultati zabilježeni su s nizozemskog tržišta, koja velik dio turističkog prometa

ostvaruje u kamping segmentu, kao i sa tržišta Velike Britanije. Uz pozitivne

gospodarske okolnosti, dobru zračnu povezanost te kvalitetnu „vrijednost za novac”

ponudu, realno je očekivati daljnji postupni rast dolazaka iz Velike Britanije. Hrvatska je

sve poznatija kao atraktivna destinacija, prije svega zbog svoje kulturne i prirodne

baštine te gostoljubivosti i gastronomije. Značajno je što su i daleka tržišta ove godine

dala svoj obol dobrom turističkom rezultatu.

24

Izvor: uredi TZ SDŽ

Hrvatska je svoju ovogodišnju turističku strategiju usmjerila na zemlje koje su najmanje

bile pogođene gospodarskom krizom, a ostvarile su se prognoze o manjem dolasku

talijanskih, mađarskih, slovenskih i španjolskih turista. Novi udar recesije diljem

eurozone ipak je doveo do pada turističkog prometa, posebno kad su u pitanju važna

tradicionalna tržišta. Očekivano, ova tržišta zabilježila su negativne stope rasta, uzme li

se u obzir proširenje krize u Europskoj uniji, koje je upravo najsnažnije izraženo u

spomenutim državama. Krugu tržišta s minusima se nažalost pridružila i Slovenija, koja

očito proživljava zaoštravanje gospodarskih i financijskih problema. Tržište Italije već

nekoliko godina uzastopce bilježi nepovoljne stope turističkog prometa.

Negativni pokazatelji ostvareni su zbog nepovoljne ekonomske situacije u zemlji, pada

standarda talijanskih obitelji i poticaja stanovništvu da provode odmor u vlastitoj zemlji.

Ekonomski problemi promijenili su navike talijanskih turista, pa su im sada na prvome

mjestu cijena i trošak, ali istovremeno i dalje je najveća prednost hrvatskih destinacija

blizina. Erozija životnog standarda zahvatila je i Španjolsku te se već prema najavama

očekivao pad broja turista iz Španjolske, zemlje iz koje je iz godine u godinu dolazilo

sve više gostiju. Optimizam nije bio prisutan ni kod mađarskih organizatora putovanja.

Buking je bio lošiji od prošlogodišnjega, a najave za glavnu sezonu plasirale su se uz

veliku dozu pesimizma. Kriza i recesija do kraja su pokosili i Slovence, koji su ove

godine zbog silnih poreza i raznih drugih nameta i s time povezanim padom životnog

standarda odlučili manje putovati, skratiti svoja putovanja ili jednostavno godišnji

provesti u svojoj zemlji. Uzevši u obzir gospodarsku situaciju i trenutni životni standard u

navedenim zemljama, činjenica je da su odredišta Srednje Dalmacije na tim tržištima i

dalje prepoznata kao kvalitetna i atraktivna.

25

Izvor: TZ SDŽ

U strukturi noćenja stranih turista na području Srednje Dalmacije već kontinuirano

najveće učešće pripada turistima iz Češke sa udjelom od 17%, zatim slijedi Njemačka

sa udjelom od 13%, Poljska sa udjelom od 12%, Slovačka sa udjelom od 8% i

Skandinavija sa udjelom od 7%. Dok Češka, Njemačka i Poljska zauzimaju najveći udio

turističkog prometa regije, udio ostalih emitivnih zemalja se iz godine u godinu mijenja.

3.3. NAUTIČKI TURIZAM Na području Splitsko – dalmatinske županije djeluje deset luka nautičkog turizma

razvrstanih u odgovarajuću kategoriju standarda ovisno o ispunjavanju uvjeta

propisanih Pravilnikom za pojedinu kategoriju. Odgovarajuća kategorija ovisi o kvaliteti

opreme i uređenja, standardu osnovnih usluga, raznovrsnosti usluga koje se turistima -

nautičarima pružaju u marini, kao i ostalih usluga i sadržaja na raspolaganju turistima -

nautičarima u neposrednoj blizini marine, te kvalitete održavanja marine u cjelini. KATEGORIZIRANE MARINE NA PODRUČJU SDŽ

Rb

Marine i kategorija

Broj suhih vezova

Broj vezova u moru

DRUGA kategorija 1. ACI marina Milna 15 185 2. ACI marina Split 120 360 3. ACI marina Trogir 60 180 4. ACI marina Vrboska 30 85 5. Agana, Marina 70 134 6. Yacht klub Seget 90 23 TREĆA kategorija 1. ACI marina Palmižana - 164 2. Marina Vlaška, Milna - 74 3. Tučepi - 150 4. Lav, Podstrana - 74

Izvor: MINT, 2012.

Od ukupno deset luka, šest ih pripada drugoj kategoriji, a četiri trećoj kategoriji, dok

nema niti jedne luke koja bi bila razvrstana u prvu kategoriju. Na području Županije u

segmentu nautičkog turizma raspoloživo je ukupno 385 suhih vezova i 1.429 vezova u

moru. Nautički turizam ostvaruje oko 10 posto ukupnog turističkog prometa u HR, a sve

26

brojniji nautičari koji svake godine posjećuju Jadran, poznati su kao kvalitetni gosti.

Naime, riječ je o visokoobrazovanim gostima, veće platežne moći, koji u Hrvatskoj

prosječno borave 14 dana. Nautička sezona traje od Uskrsa do listopada, a sam je

početak godine rezerviran za ulaganja u infrastrukturu te razna poboljšanja u

marinama. Hrvatski Jadran i dalje je najpovoljnija destinacija za nautičare, a najjači

su aduti sigurnost plovidbe i čisto more. DOLASCI I NOĆENJA, NAUTIČKI TURIZAM PO ŽUPANIJAMA

Razdoblje siječanj – listopad 2012 Ukupno Domaći Strani

% Ukupno Jadran dolasci 331 413 24 003 307 410 100,00 noćenja 2 287 898 131 932 2 155 966 100,00

Primor.-goranska županija dolasci 9 961 852 9 109 3,00 noćenja 61 498 5 207 56 291 3,00

Zadarska županija dolasci 99 247 6 219 93 028 30,00 noćenja 672 775 31 200 641 575 29,00

Šibensko-kninska županija dolasci 75 718 6 116 69 602 23,00 noćenja 521 545 33 252 488 293 23,00

Split.-dalmatinska županija dolasci 110 103 8 634 101 469 33,00 noćenja 774 641 49 199 725 442 33,00

Istarska županija dolasci 21 478 759 20 719 6,00 noćenja 150 056 145 448 4 608 7,00

Dubro.-neretvans. županija dolasci 14 889 1 406 13 483 5,00 noćenja 107 275 8 358 98 917 5,00

Izvor: HTZ, Zagreb Prema podacima Hrvatske turističke zajednice u razdoblju od siječnja do listopada

2012. godine u nautičkom turizma ostvareno je oko 331 tisuća dolazaka domaćih i

stranih turista koji su realizirali ukupno 2,28 milijuna noćenja, što je porast od 4% u

dolascima i noćenjima. Od toga je bilo 24 tisuće domaćih i 307 tisuća stranih turista u

nautičkom turizmu, od čega su domaći turisti realizirali 132 tisuća noćenja, a strani oko

2,15 milijuna noćenja. Na području Splitsko – dalmatinske županije zabilježeno je

ukupno 110 tisuća dolazaka turista i 775 tisuća registriranih noćenja domaćih i stranih

turista, što je apsolutni porast od 6% u dolascima turista i porast od 6% u registriranim

noćenjima turista. Ujedno, na području Srednje Dalmacije bilježi se najveći broj turista u

nautičkom turizmu. Nautički turizam iz godine u godinu pokazuje sve bolje rezultate, a

Hrvatska je sve omiljenija destinacija čarteraša-nautičara iz raznih zemalja, posebice

iz Austrije, Slovenije, Njemačke, Poljske, Češke, Mađarske te domaćih gostiju.

3.4. KRUŽNA PUTOVANJA STRANIH BRODOVA

U razdoblju od siječnja do rujna 2012. ostvarena su 643 kružna putovanja stranih

brodova u Republici Hrvatskoj. Na tim brodovima bilo je 919 867 putnika, koji su u

Republici Hrvatskoj boravili ukupno 1 183 dana, što je u prosjeku dva dana. U strukturi

kružnih putovanja stranih brodova najviše stranih brodova na kružnim putovanjima svoj

prvi ulazak u teritorijalno more Republike Hrvatske evidentiralo je u Dubrovačko-

27

neretvanskoj (70,9%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (19,1%), što je ukupno 90%. U

odnosu na isto razdoblje 2011. godine, broj putovanja manji je za 3%, dok je broj

putnika koji su na taj način ušli u Hrvatsku veći za 2,1%. Ukupan broj dana boravka tih

putnika u istom razdoblju manji je za 12,3%.

KRUŽNA PUTOVANJA STRANIH BRODOVA

I.-IX. 2011. I.-IX. 2012. Index 12/11 Putovanja 663 643 97,0 Dani boravka broda 1 349 1 183 87,7 Putnici na brodu 900 859 919 867 102,1 Izvor: DZS Zagreb

Na području Županije

najposjećenija je luka Split,

koja je u prvih deset mjeseci

zabilježila oko 236 tisuća

putnika što je za 36% više u

odnosu na isto razdoblje 2011.

godine.

Intenzivna promidžba Luke Split u

pisanim i elektronskim

medijima, prisustvo na specijaliziranim sajmovima i članstvo u međunarodnim

udrugama, doprinjeli su da luka Split postane atraktivna destinacija brodova na

kružnim putovanjima. Broj brodova koji na kružnim putovanjima pristaju u splitskoj luci u

stalnom je porastu. Prema planu posjeta splitske Lučke uprave za 2013. godinu,

najavljeno je 157 ticanja kruzera i između 150 i 170 tisuća putnika. Splitski turizam, sve

se više promovira i kao kruzing destinacija, jedinstvena po blizini same luke i

Dioklecijanove palače na koju se naslanja. Prema statistikama Lučke uprave i turističke

zajednice moguće je odrediti osnove parametre na temelju kojih se dolazi do

financijskih učinaka kruzing turizma. Kad je u pitanju splitsko plovno područje, kruzeri

se u luci zadržavaju prosječno desetak sati, najmanje polovica putnika siđe s broda i

ode u obilazak grada, pri čemu potroše 50 do 70 eura dnevno (vrijeme prije recesije)

ili od 30 do 40 eura, što je izračun za zadnje dvije godine. Promijenila se i struktura

putnika na plovećim hotelima pa goste starije životne dobi sve više potiskuje mlađa

populacija. Splitska trajektna luka, u kojoj će se ubrzo pokrenuti veliki investicijski

ciklus jačanja lučke infrastrukture, ne može primati brodove čiji gabariti premašuju

dužinu od 180 metara i sedam metara gaza. Za projekt gradnje vanjskih vezova za

kruzere do 300 metara dužine, kao i podizanje dviju rampa za brodove u

28

međunarodnoj plovidbi već je pokrenuta procedura, a procjena je da bi taj pothvat

mogao koštati oko 100 milijuna kuna.

3.5. PRIJEVOZ PUTNIKA PREMA VRSTAMA PRIJEVOZA

Granični promet putnika na cestovnim graničnim prijelazima u rujnu 2012. u odnosu na

rujan prethodne godine bilježi pad za 8,3% u ulazu putnika u Hrvatsku. Ulaz putnika u

Hrvatsku u rujnu 2012. u padu je za 7,3% u odnosu na rujan 2011. godine. U odnosu na

rujan prethodne godine podaci za rujan 2012. pokazuju da je porastao ulaz putnika na

prijelazima na unutarnjim vodenim putovima i zračnim graničnim prijelazima. Manje

putnika ušlo je na cestovnim, željezničkim i pomorskim graničnim prijelazima. Ulaz

osobnih vozila bilježi pad od 5,3%, dok ulaz autobusa bilježi pad od 2,2% u odnosu na

prethodnu godinu.

PUTNICI,tisuće

GRANIČNI PROMET PUTNIKA IX 2011 IX 2012 Index 12/11 % 2012

CESTOVNI GRANIČNI PROMET Ukupno putnici 6 283 5 759 91,7 100,00 Domaći 1 736 1 632 94,0 28,34 Strani 4 547 4 127 90,8 71,66 ŽELJEZNIČKI GRANIČNI PROMET Ukupno putnici 59 51 86,2 100,00 Domaći 20 18 90,3 35,29 Strani 38 32 84,1 64,71 RIJEČNI GRANIČNI PROMET Ukupno putnici 3 4 113,7 100,00 Domaći 0 0 25,0 - Strani 3 4 113,8 100,00 POMORSKI GRANIČNI PROMET Ukupno putnici 225 216 95,9 100,00 Domaći 3 3 90,1 1,39 Strani 222 213 95,9 98,61 ZRAČNI GRANIČNI PROMET Ukupno putnici 289 330 114,2 100,00 Domaći 35 30 86,7 90,91 Strani 254 300 118,0 9,09 UKUPAN GRANIČNI PROMET Ukupno putnici 6 858 6 359 92,7 100,00 Domaći 1 794 1 683 93,8 26,47 Strani 5 064 4 676 92,3 73,53

Izvor: DZS GRANIČNI PROMET PUTNIKA – struktura 2012

29

Gledajući strukturu dolazaka putnika prema graničnom prometu, najveći dolazak se

ostvaruje cestovnim prometom i to sa domaninatnih 91%, što potvrđuje da je Hrvatska

pretežito autodestinacija za turiste. Istovremeno, udio putnika koji dolaze zračnim

graničnim prometom iznosi 5%, a onih pomorskim prometom 3%. 3.5.1. POMORSKI I OBALNI PRIJEVOZ

U pomorskom i obalnom prijevozu važno mjesto na nacionalnoj razini, a posebice za

područje Srednje Dalmacije zauzima luka Split. Smještena na izuzetnoj geografskoj

poziciji na Mediteranu, jedna je od najvažnijih središta za lokalni i međunarodni

pomorski promet. Sa godišnjim prometom od 3,6 milijuna putnika i 650 000 vozila,

splitska luka treća je luka na Mediteranu.

UKUPNI PUTNIČKI PROMET SPLITSKE LUKE za I-X 2012 godinu Vrsta prijevoza I-X 2012 I-X 2011 Indeks Putnici vozila putnici vozila putnici vozila Trajektne veze sa otocima 2 583 058 545 580 2 578 209 552 488 100 99 Promet hidroglisera Promet katamarana 674 391 559 048 121 Promet malih linijskih brodica 83 496 68 620 122 Promet izletničkih brodica 61 436 53 336 115 LOKALNI PROMET 3 402 381 545 580 3 259 213 552 488 104 99 UZDUŽOBALNI PROMET 10 620 1 775 12 850 1 893 83 94 UKUPNO DOMAĆI PROMET 3 413 001 547 355 3 272 063 554 381 104 99 Međunarodni trajektni promet 219 928 32 268 244 882 35 141 90 92 Međ. katamaranski promet 40 787 5 867 48 093 7 483 85 78 Kružna putovanja 236 917 174 232 136 MEĐUNARODNI PROMET 497 632 38 135 467 207 42 624 107 89 SVEUKUPNI PROMET 3 910 633 585 490 3 739 270 597 005 105 98

Izvor: Lučka uprava Split Kroz luku je u prvih deset mjeseci prošlo ukupno nešto više od 3,9 milijuna putnika, što

je porast od 5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno je prevezeno

oko 585 tisuća vozila što je pad od 2% u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. Porast

prometa bilježi se u segmentu domaćeg prometa od 4%, dok u međunarodnom

prometu taj porast iznosi 7% u broju prevezenih putnika. Istovremeno je u segmentu i

domaćeg i međunarodnog prometa zabilježen pad broja prevezenih vozila. Uzimajući

u obzir trajektne i brzobrodske linije ukupno je prevezeno oko 3,26 milijuna putnika što

30

je za 4% više u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Pri tome je u trajektnom

prometu prevezeno oko 2,58 milijuna putnika što je istovjetno prošlogodišnjim

rezultatima, dok je u prometu brzobrodskih linija prevezeno oko 674 tisuće putnika što

je za 21% više u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. Ujedno je u trajektnom prijevozu

na svim linijama prevezeno oko 545 tisuća vozila što je za 1% manje u odnosu na

prethodnu godinu.

Splitska trajektna luka dočekala je ovogodišnju turističku sezonu, posebice glavni dio

sezone u znaku pojačanog putničkog prometa na svim brodskim linijama od Splita

prema srednjodalmatinskim otocima. Unatoč pojačanom prometu i kolonama

automobila, nije bilo velikih gužvi niti duljeg čekanja na ukrcaj putnika i vozila. Pojačan

je promet bio i na brodskim linijama prema najbližim otocima Braču i Šolti, uz pojačane

trajektne linije prema Visu, Šolti, Starom Gradu na Hvaru i Lastovu. Unatoč velikom

protoku putnika i vozila, izostale su velike gužve i dugotrajno čekanje na ukrcaj. To nije

posljedica nekih poremećaja u putničkom prometu nego dobre organizacije i ljetnog

plovidbenog reda prema otocima srednjodalmatinskog arhipelaga. U svemu tome se

ističe i važnost autoceste, bez koje ni najbolja lučka infrastruktura ne bi pridonijela

smanjenju velikih gužvi, koje su do prije nekoliko godina bile uobičajeni dekor jedne od

najvećih putničkih luka na Mediteranu. Splitska i Županijska lučka uprava sa svojim

podružnicama u najfrekvetnijim otočkim trajektnim lukama i organizacijom prometa,

omogućili su da se promet u tim lukama odvija na profesionalan način. Djelatnici luka i

jedinica Prometne policije uz pružanje informacija gostima, uspostavljali su red i

održavali regulaciju prometa u lukama i prilazima luka, regulaciju vozila na

parkiralištima, te ukrcaja i iskrcaja vozila.

3.5.2. ZRAČNI PRIJEVOZ

Prema podacima nadležnog ministarstva broj prevezenih putnika u zračnom prijevozu

na svim aerodromima u Hrvatskoj iznosio je u razdoblju od I – X mjeseca približno 5,5

milijuna što je za 6% više u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. Navedeni podaci ne

uključuju tranzitne putnike, što pretpostavlja da je broj ukupno prevezenih putnika nešto

veći. U istom razdoblju ukupno se bilježi oko 87 tisuća operacija zrakoplova, što je za

4% manje u usporedbi s 2011. godinom.

ZRAČNI PROMET NA AERODROMIMA U RH, razdoblje siječanj – listopad 2012.

OPERACIJE ZRAKOPLOVA PREVEZENO PUTNIKA AERODROMI

2012

2011

2012

2011 Index 12/11

ZL Zagreb 33 128 36 726 2 005 937 2 017 194 99 ZL Split 16 451 16 436 1 322 380 1 220 064 108 ZL Dubrovnik 15 489 15 324 1 413 920 1 287 991 110 ZL Pula 6 818 6 470 360 140 340 273 106 ZL Zadar 7 470 6 451 342 247 259 952 132

31

ZL Osijek 1 333 1 375 2 102 21 987 - ZL Rijeka 2 101 2 633 72 497 78 754 92 Aerodrom Brač 1 413 1 511 12 551 12 503 100 Z.p. Mali Lošinj 3 059 3 643 4 408 5 916 75 UKUPNO 87 262 90 569 5 536 182 5 244 634 106

Izvor: MMPI (Uprava zračnog prometa), * bez tranzitnih putnika

DESET ZEMALJA S NAJVEĆIM OSTVARENIM PROMETOM PUTNIKA S HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA, RUJAN 2012. DRŽAVE Promet putnika Indeksi 12/11

Njemačka 179 495 115,1 Ujedinjena Kraljevina 116 103 118,8 Francuska 63 074 102,8 Rusija 52 049 118,1 Austrija 38 987 99,5 Švedska 33 180 131,9 Norveška 27 758 132,1 Španjolska 25 721 99,7 Švicarska 18 468 127,6 Italija 17 029 103,6

Izvor: DZS, Zagreb

U dosadašnjem razdoblju porast broja putnika zabilježile su zračne luke Splita,

Dubrovnika, Pule i Zadra, pri čemu je Zračna luka Split zabilježila porast broja

prevezenih putnika od 8%, a aerodrom Brač jednaki broj prevezenih putnika kao i

prethodne godine. Porast broja prevezenih putnika jednim se dijelom može i zhavaliti

mjerama udruženih aktivnosti kojima se pruža financijska potpora avio prijevoznicima.

Svjesni problema s kojima se zračna industrija suočila u vrijeme financijske krize,

Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica, u suradnji s privatnim partnerima, i

ove su godine posebnu pažnju odlučili posvetiti tzv. avio-odredištima. Sezonski red

letenja na većini zračnih luka započeo je krajem ožujka, a sve su predsezonu započele

uvođenjem direktnih letova prema nekim novim destinacijama i potpisivanjem ugovora s

novim zrakoplovnim kompanijama. Riječ je o čak 20 novih linija, od kojih je većina iz

zračnih luka na obali prema europskim gradovima s kojima do sada nisu bili povezani

redovnom avio linijom. Nove direktne linije su jedan od način pojačavanja predsezone i

posezone, pa se u tom period očekivao daleko veći broj gostiju nego prošle godine, to

se u konačnici i potvrdilo temeljem rezultata turističkog prometa.

U okviru što bolje pripreme za turističku sezonu, završena su i neka od najvažnijih

ulaganja u poboljšanje zračnog prometa. Završenim radovima na novoj stajanci,

vrijednim 90 milijuna kuna bez PDV-a, koje je Zračna luka Split financirala vlastitim

novcem, postojeća stajanka proširena je za 34.805 četvornih metara površine, što

znači da je udvostručena. Veći dio prostora ispod stajanke namijenjen je proširenju

putničkog terminala na dva milijuna putnika. Vrijednost investicije procjenjuje se na 50

milijuna eura, a projekt je u fazi izrade prostornoplanske dokumentacije. Izgradnjom

nove stajanke dobila se mogućnost kvalitetnijeg i sigurnijeg opsluživanja zrakoplova, te

32

prihvat većeg broja zrakoplova u vršnim opterećenjima tijekom turističke sezone,

posebice srpnja i kolovoza, kad kroz luku prođe 500.000 putnika.

1. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. UK 2008 28 629 25 897 40 817 57 584 126 203 165 669 211 030 236 466 169 848 79 112 31 740 30 793 1 203786 2009 28 401 25 629 30 530 57 277 112 185 152 224 202 233 218 751 151 504 77 497 29 910 28 956 1 115099 2010 24 250 21 799 29 585 48 344 116 748 158 029 250 755 251 618 174 280 88 328 27 178 28 827 1 219741 2011 24 579 22 809 29 471 65 652 113 879 172 119 274 063 259 664 185 546 95 679 28 905 28 099 1 300 381 2012 25 182 20 956 28 782 63 887 126 037 206 988 293 021 290 069 224 681 87 638 1 367 241

GODINA BROJ PUTNIKA INDEKS

Izvor:Zračna luka Split

2007. 1 190 551 108,6

2008. 1 203 786 101,1

2009. 1 115 099 92,6

2010. 1 219 741 109,4

2011. 1 300 381 106,6

2012. 1 367 241 10/12

Poznate europske i svjetske aviokompanije uvele su u sezoni 2012. godine nove izravne

putničke linije kojima su i prije sezone željele još bolje povezati sjever i jug Europe s

najvažnijim hrvatskim turističkim destinacijama. Očekivalo se da će nove linije izravno

utjecati na povećanje broja gostiju, posebice onih koji su na odmor planirali stići iz

skandinavskih zemalja i Velike Britanije.

Zračna luka “Split” planom poslovanja za 2012. godinu predvidjela je povećanje

prometa putnika za pet posto, što znači da se očekivalo 1.360.000 putnika, a prema

podacima za prvih deset mjeseci taj plan je već premešen za oko 7 tisuća putnika. Plan

je temeljen na prošlogodišnjim rezultatima kad je, unatoč krizi, ostvaren rekordan

promet od 1.300.381 putnika, što je rezultat rasta od sedam posto u odnosu na 2010.

godinu. Plan, međutim, nije predviđa samo povećanje prometa, već i dolazak novih

prijevoznika koji će povezivati Split sa brojnim europskim destinacijama. Tako je za

sezonu 2012. godine bilo najavljeno osam novih zrakoplovnih prijevoznika: Air Nostrum

(reginalni prijevoznik IBERIE), Alitalia, Germania, Helvetic, Holidays Czech Airlines, Sky

Work, TUI Nederland i Vueling. Uz to su bile najavljene i nove destinacije: Barcelona,

Madrid, Varšava, Bazel, Bern i Lugano. Tijekom sezone očekivalo se povećanje od 35

novih linija tjedno. Ujedno u turističkoj sezoni 2012. Zračna luka je bila povezana sa 76

odredišta, a najvažnija tržišta predstavljaju Njemačka, Velika Britanija, Skandinavija,

Francuska i Rusija. 3.5.3. CESTOVNI PRIJEVOZ Autocestama na području Hrvatske u devet mjeseci ove godine prometovalo je 51,8

milijuna vozila, što je za 1,24 posto manje vozila nego u istom lanjskom razdoblju, ali su

33

prihodi od naplate cestarina porasli za 3,14 posto, na 1,7 milijardi kuna (bez PDV-a),

pokazuju podaci koje je objavila Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s

naplatom cestarine (HUKA). U devet mjeseci 2012. godine HAC bilježi promet od

ukupno 25,27 milijuna vozila, što je 3,3 posto manje nego u razdoblju siječanj – rujan

prošle godine. Prihod HAC-a od cestarina istovremeno je porastao za 2,02 posto, na

nešto više od milijardu kuna. Najveći promet vozila i prihod od cestarine u osam mjeseci

HAC je pritom zabilježio na autocesti A1 Zagreb-Split-Vrgorac, dok je po mjesecima

najveći promet i prihod ostvaren u kolovozu. U tom je mjesecu na autocestama HAC-a

bilo 4,56 milijuna vozila, dok je od cestarine naplaćeno 215,5 milijuna kuna (bez PDV-

a),

Promet na hrvatskim autocestama bio je intenzivan tijekom cijele turističke sezone, a

koncesionari su i u turističkoj posezoni ostvarivali dobre prihode od cestarina.

Izgradnjom modernog sustava autocesta, vožnja po Hrvatskoj postala je mnogo

ugodnija i kraća. Upravo dolazak autoceste prema Splitu i daljnje širenje prema

Dubrovniku, pridonijelo je rastu turističkog prometa i sve većem udjelu individualnih

turista. I tijekom ovogodišnje turističke sezone zabilježen je značajan promet

autocestom prema svim odredištima Srednje Dalmacije, posebice području Makarske

rivijere, pri čemu su gužve i zastoji na cestama bili znatno manji nego prijašnjih godina.

Na dalmatinskom dijelu autoceste najveći promet u glavnom dijelu sezone odvija se na

dionicama Prgomet – Vučevica i Vučevica – Dugopolje.

3.6. POTROŠNJA U DESTINACIJI

Prema rezultatima istraživanja o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj koje provodi

Institut za turizam pod nazivom „Tomas ljeto 2010“, prosječna potrošnja po turistu i

danu iznosila je 58 eura na razini države i za 5% je veća od one ostvarene prije tri

godine, dok je na području Županije iznosila 55 eura.

Najveći dio prosječnih dnevnih izdataka u destinaciji, 43 eura (74%), odnosi se na

izdatke za ugostiteljstvo: uslugu smještaja (49%), prehrane u okviru usluge smještaja

(9%) te ostale usluge hrane i pića izvan usluge smještaja (16%). Izdaci za sve ostale

usluge iznose oko 15 eura (26% prosječnih dnevnih izdataka u destinaciji). Prosječni

dnevni izdaci gostiju u 2010. godini za 5% su povećani u odnosu na 2007. godinu

kada su iznosili 55 eura. To povećanje rezultat je povećanja izdataka za usluge

ugostiteljstva od 13% dok su svi ostali izdaci u destinaciji smanjeni.

34

Izvor: Institut za turizam, Tomas ljeto 2010 Izdaci za kupnju smanjeni su za 17%, a za sve ostale usluge poput sporta, rekreacije,

kulture i zabave za 11%). Udio izdataka za usluge ugostiteljstva povećan je sa 68% u

2007. na 74% u 2010. godini, dok se istodobno, za po tri postotna boda, smanjio udio

izdataka za kupnju i izdataka za ostale usluge. Struktura prosječne dnevne potrošnje

pokazuje da raste udio potrošnje na ugostiteljske usluge, a smanjuje se udio potrošnje

na izvanugostiteljske usluge. Izvor: Institut za turizam, Zagreb Među turistima, na razini Hrvatske najviše troše Britanci (126 eura), Rusi (118 eura) i

Francuzi (107 eura), pri čemu su svi oni zabilježili porast prosječne dnevne potrošnje u

odnosu na istraživanje iz 2007. godine.

Britanci najviše troše i na području Splitsko – dalmatinske županije (131 eur), što je nešto

više od državnog prosjeka, a nakon njih također slijede Rusi (89 eur) i Francuzi (80 eur).

U različitim tipovima smještaja različita je i prosječna dnevna potrošnja, te na području

Splitsko – dalmatinske županije iznosi 91 eura za hotele, 68 eura za turistička naselja,

43 eura za privatni smještaj i 38 eura za kampove. Ispitivanjima je zaključeno kako se

posebno nautički turizam pozicionira kao poseban i visokovrijedan dio ukupne turističke

potražnje. Nautičari, naime, u najvećem broju pripadaju radno najaktivnijoj,

najobrazovanijoj i ekonomski najstabilnijoj društvenoj skupini čiji su zahtjevi, očekivanja,

ali i sklonost potrošnji veći od ostalog dijela turističke potražnje. Za vrijeme boravka u

destinaciji, gosti izvan smještajnog objekta troše na izlaske u restorane, kafiće,

slastičarnice i druge ugostiteljske objekte, zatim na kupovinu različitih artikala za

osobne potrebe u trgovinama, na kupovinu ulaznica za muzeje i kulturna događanja, te

na zabavu, izlete i slično. Takvi troškovi iznose prosječno 15 eura po osobi dnevno.

Prema rezultatima istraživanja dobri potrošači u destinaciji su gosti iz Velike Britanije

(oko 30 eura), Francuzi (29 eura) te Rusi (26 eura).

35

Prosječna dnevna potrošnja različita je i po županijama, pri čemu je najveća u

Dubrovačko – neretvanskoj i znosi 90 eura, dok je na području Splitsko – dalmatinske

županije smanjena u odnosu na istraživanje iz 2007. godine, sa 59 na 55 eura. TZ

Splitsko-dalmatinska naručila je poseban izvještaj istraživanja TOMAS Ljeto 2010.

osiguravajući uvjete za povećanje uzorka prema zahtjevima reprezentativnosti rezultata

na nižoj razini. Zahvaljujući tim izvještajima postoje podaci o prosječnoj dnevnoj

potrošnji po osobi za neka mjesta Županije. Na grafičkom prikazu vide se odstupanja

prosječnih dnevnih troškova po osobi izračunatih za mjesto od prosječne vrijednosti

izračunate za županiju. Prosječna dnevna potrošnja u mjestu odraz je strukture turističke

potražnje prema vrsti smještajnih kapaciteta i prema zemljama porijekla gostiju. Iz

priloženog grafikona vidljivo je da je najveća prosječna dnevna potrošnja na području

Županije u gradu Splitu i to u iznosu od 121 eur.

Prosječna dnevna potrošnja turista u nekim mjestima SDŽ u ljetnim mjesecima 2010. (u eurima)

Izvor: Institut za turizam 2011, Stavovi i potrošnja turista u ljeto 2010.

Prosječna dnevna potrošnja nautičara tijekom plovidbe/putovanja (ne uključujući

izdatke za prijevoz do i od polazne luke) iznosi 100 eura; prosječna dnevna potrošnja

nautičara na individualnim putovanjima iznosi 78 eura (ne uključujući fiksne troškove

plovila), a nautičara u čarteru 171 euro. Prosječna dnevna potrošnja posjetitelja kulturnih

atrakcija i događanja na višednevnim putovanjima iznosi 45 eura u prosjeku. U dijelu

koji se tiče izvanpansionske potrošnje, pravo stanje će se vidjeti kada HNB objavi svoje

podatke, ali jasno je da se privatni sektor i sektor usluga maksimalno prilagodio činjenici da je sezona vrijeme za zaradu, pa je tako već normalno da su trgovine i ugostiteljski objekti radili do kasno noću, a to će valjda dati i odgovarajuće rezultate.

PR D OD TU A, IHO RIZMMILIJARDE €

1999 2,351 2000 3,011 2001 3,749 2002 3,960 2003 5,572

2004 5,505 2005 5,998 2006 6,293 2007 6,752 2008 7,459

36

3.7. PRIHODI OD TURIZMA

Turizam je u 2011. godini u prihodima zabilježio bolje

rezultat u odnosu na prethodnu godinu, a cilj za

2012. godinu bilo je da ukupni inozemni primici od turizma budu tri do pet posto veći

nego 2011. godine, tj. oko 7 milijardi eura. Naime, tijekom 2011. ostvareno je oko 6,6

milijardi eura prihoda od turizma, odnosno oko 49 milijardi kuna, što dovoljno svjedoči

o ulozi tog dijela prihoda. Ipak, analitičari nisu bili preoptimistični u pogledu

ovogodišnje sezone jer najava krize u eurozoni te stanje gospodarstva u konkurentskim

zemljama na Sredozemlju, sugeriralo je žestoku konkurenciju hrvatskom Jadranu.

Prednost Hrvatske predstavljala je politička stabilnost u kontekstu nestabilne situacije u

Sjevernoj Africi i Grčkoj. Analitičari su očekivali da bi u tekućoj godini pozitivni utjecaji

na gospodarstvo mogli doći od izvoza usluga, gdje su upravo dominantni prihodi od

usluga putovanja koji se ostvaruju u vrijeme ljetne turističke sezone, a i prvi pokazatelji o

turističkom prometu ukazivali su na porast dolazaka i noćenja te mogućnost dostizanja

iznosa od 7mlrd eura prihoda.

2009 6,450 2010 6,200 2011 6,600

Izvor: HNB, Zagreb

Po fizičkim pokazateljima, 2012. godina će u turističkom smislu biti sigurno jedna od

najuspješnijih u povijesti Hrvatske, ali hoće li generalno biti uspješna, pokazat će kraj

godine, poslovni rezultati turističkih i ugostiteljskih tvrtki, zaposlenost, plaće i investicije u

tom sektoru, kao i drugi povezani sektori, poput prometa, trgovine i itd. Prema

podacima Instituta za turizam, u prvom tromjesečju 2012. godine neto prihod koji se

vodi na stavci “Putovanja – turizam”u platnoj bilanci – robe i usluge, iznosio je 173

milijuna eura što je 20% više nego u prvom tromjesečju 2011. godine. Rast prihoda od

usluga pruženih stranim putnicima i turistima u odnosu na prvo tromjesečje 2011. iznosio

je 19%. Prema podacima Porezne uprave, ukupni financijski prihodi u djelatnostima

pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agencija i

organizatora putovanja, u prvih devet mjeseci 2012. iznosili su 19,1 milijardu kuna, što je

oko 600 milijuna kuna ili 3,25 posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Gledajući po kategorijama, najveći prihod ostvaren je u hotelima i sličnim objektima za

smještaj, u kojima je zabilježeno 8,7 milijarde kuna ili 6,8 posto više prihoda nego

prošle godine. U istom su razdoblju turoperatori ostvarili 15,5 posto više prihoda,

kampovi i prostori za kampiranje 10,7 posto više prihoda, odmarališta i slični objekti za

kraći odmor 2,9 posto više prihoda, a restorani i objekti za pripremu i usluživanje hrane

2,8 posto više prihoda u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. U istom je razdoblju u

ostalim djelatnostima pripreme i usluživanja hrane zabilježeno čak 19,1 posto više

prihoda, u usporedbi s prošlom godinom. Činjenica je da je ovogodišnja turistička

sezona izuzetno uspješna, a prateće brojke upućuju na to da će prihodi biti bolji u

usporedbi s prošlogodišnjima. Ove godine turistima se nudi više sadržaja nego ranije,

što uz nešto bolju smještajnu strukturu s više kvalitetnih hotela i drugih objekata na razini

četiri i pet zvjezdica, podupire očekivanja da bi ukupno turistička potrošnja mogla biti

veća. Fizički pokazatelji za predsezonu, glavni dio sezone i posezonu bili su pozitivni,

uz obečavajuće trendove za jesen i do kraja godine, posebno u segmentu turističkih

organiziranih dolazaka grupa te kongresa i drugih poslovnih skupova.Većina podataka

govore da će turistički sektor u cijelosti imati vrlo uspješnu godinu, pri čemu se i kod

37

većine hotelijera na Jadranu, prema dosadašnjim saznanjima, očekuje znatan,

uglavnom dvoznamenkasti rast prihoda u odnosu na prošlu godinu. Objašnjenje za

takve rezultate su i u tome što se u sezonu 2012., odnosno predsezonu ušlo spremno,

stabilizirala se i tržišna situacija, a pomogle su i pravodobne te kvalitetne mjere javnog i

privatnog sektora, koje su dale dobre rezultate, posebno u segmentu organiziranog

turističkog prometa gdje je bio i usmjeren veći dio mjera. Povećanje aktivnosti u turizmu

dovelo je do pozitivnog doprinosa ukupnog izvoza kretanju domaćeg proizvoda u

drugom tromjesečju. Rast prometa u trgovini na malo ponajviše se zahvaljuje jačanju

turističke potrošnje.

Bolji financijski rezultati postići će se značajnijim investicijama, odnosno podizanjem

razine kvalitete te produljenjem sezone. Za to su potrebni veća investicijska aktivnost,

intezivnije kreiranje novih proizvoda kao motiva dolaska te bolja povezanost. Bez toga

je Hrvatska i dalje izrazito sezonska destinacija, što pokazuje koncentracija

turoperatora na visoku sezonu i avioprijevoznika koji hrvatska odredišta povezuju sa

svijetom uglavnom u špici sezone.

IV OBILJEŽJA TURISTIČKE SEZONE

Sudeći prema dosadašnjem tijeku i rezultatima turističke godine, sezona 2012. biti će

što se dolazaka i noćenja tiče najuspješnija u povijesti Hrvatske. Taj je uspjeh rezultat

niza aktivnosti koje su realizirane na, prije svega, inozemnim turističkim tržištima. Uspjeh

je i posljedica dugotrajnog rada niza turističkih djelatnika koji uporno slažu mozaik

turističke atraktivnosti zemlje pretvarajući je u zaista poželjnu turističku destinaciju.

Očekivalo se da će sezona biti izazovna, ali i složena zbog još uvijek nestabilne

gospodarske situacije u Europi, snažnije konkurentske utakmice mediteranskih zemalja,

dva velika sportska događaja, nepovoljnog rasporeda školskih i vjerskih praznika.

Stoga je bilo od velike važnosti kvalitetno se pripremiti s partnerima iz privatnog i

javnog turističkog sektora te kvalitetno obraditi aktivnosti i ciljeve koji su bili zacrtani.

Ostvareni rezultati turističkog prometa u 2012. godini potvrda su da se Hrvatska

pozicionirala kao snažno turističko odredište koje je i ove godine iza sebe ostavilo

mnoge europske turističke velesile. Početak godine kao i prvo tromjesečje bili su

uobičajeno razdoblje najintenzivnijih aktivnosti na inozemnim tržištima, pa su tako u

suradnji s predstavništvima HTZ-a u inozemstvu održane brojne prezentacije hrvatske

turističke ponude, od sajmova preko poslovnih radionica i ostalih aktivnosti. Interes za

hrvatskim destinacijama bio je u uzlaznoj putanji, što je turističkim djelatnicima dalo

ohrabrujući poticaj. Istodobno cijene usluga nisu se mijenjale, iako su cijene inputa

povećane, kao što su hrana, gorivo, energenti, troškovi rada. S većine važnijih tržišta

buking je bio povećan u odnosu na prošlu godinu, a i svi drugi pokazatelji pružali su

optimizam za dobru sezonu. Obzirom je buking za turističku sezonu, posebice za

posezonu, bio dobar i bolji nego prethodne godine na većini inozemnih tržišta, ocjena

turističkih djelatnika bila je da se može očekivati dobra sezona. Pri tome su hotelijeri i

38

vlasnici kampova najavljivali bolju sezonu od prošlogodišnje, ali i napominjali da

nema novih investicija i ulaganja.

U cijeloj toj, optimističnoj priči koja je nagovještavala solidnu poslovnu sezonu,

Dalmacija je imala specifične prednosti, ali i probleme s kojima se moralo računati

prilikom sagledavanja ishoda ovogodišnje sezone. Naime, dok sjevernije hrvatske

regije Istra i Kvarner ponajviše igraju na adut blizine kao najbližih regija toploga mora,

dalmatinske regije, koje se u velikoj mjeri oslanjaju na individualan promet i turiste koji

dolaze osobnim automobilima, nažalost taj adut ne ide u prilog, već prvenstveno igraju

na kartu prekrasnih plaža, čistoga mora i bogate kulturne baštine. Dalmacija je

prometno dalja, pa samim time i skuplja, osobito u svijetlu novih i učestalih poskupljenja

goriva. Posebna atraktivnost na koju su dalmatinske regije računale i u tekućoj sezoni

bilo je veliki broj postelja u obiteljskom smještaju zajedno s atraktivnim malim i

obiteljskim hotelima. Uoči dolaska prvih većih skupina gostiju, u turističkom sektoru nije

nedostajalo optimizma; hotelijeri su bili spremni, očekivao se stabilan turistički promet s

većim prihodom od turizma, mjesec svibanj je bio dobro popunjen, dok je mjesec lipanj

predstavljao izazov za veliki broj turističkih djelatnika, obzirom na velike sportske

manifestacije i raspored blagdana. Pojačani interes prevladava je i prema privatnom

smještaju, osobito u srednjoj Dalmaciji. U srcu predsezone i pred početkom glavne

sezone, moglo se konstatirati da sve ide po planu i u skladu s očekivanjima, a prema

optimističnim najavama o stanju rezervacija na vodećim emitivnim tržištima, očekivala

se pozitivna i glavna sezona i posezona. Rezultati turističkog prometa ostvareni u

predsezoni, tijekom glavne sezone i u postsezoni rezultat su ozbiljnog rada tijekom

pripreme ovogodišnje sezone, intenzivnih tržišnih aktivnosti privatnog i javnog sektora i

promjena u komunikaciji s tržištima te pokazatelj atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog

turizma. Rezultat je to niza pripremnih promidžbenih aktivnosti svih uključenih u sektor

turizma, od gospodarskih subjekata, resornog ministarstva, sustava turističkih zajednica

te pojedinaca koji u sve većoj mjeri sudjeluju u kreiranju jedinstvene ponude svojih

destinacija.

Upravo je suradnja svih čimbenika u turizmu te međusobno usklađivanje i

nadopunjavanje privatnog i javnog sektora kroz njihove aktivnosti ključ daljnjeg razvoja

te jačanja pozicije Hrvatske kao nove svjetske turističke zvijezde. Unatoč gospodarskoj

krizi koja je smanjila turističke posjete s nekih važnih emitivnih tržišta (npr. Italija i

Mađarska), opći trend je pozitivan pa se s optimizmom može gledati na kraj godine i

konačne rezultate sezone.

Mjesec lipanj u turističkom smislu pokazao se pozitivnim, te su zabilježeni porasti broja

gostiju. Pri tome su sve hrvatske regije imale pozitivnu statistiku, a Splitsko – dalmatinska

županija je u prvom polugodištu brojila 8 posto više posjetitelja u usporedbi s prošlom

godinom. U ljetne, turistički najintenzivnije mjesece srpanj i kolovoz, u kojima najviše

turista dolazi cestovnim pravcima, hrvatski turizam je ušao spreman i s porastima

turističkih dolazaka. Iako je sezona krenula bolje od očekivanja, potvrda dobrih

pokazatelja očekivala se u srpnju i kolovozu, tijekom dva daleko najvažnija turistička

mjeseca u godini, koji su se u konačnici pokazali izarazito uspješnima, iako je

prošlogodišnji srpanj bio odličan, i nije se očekivao veliki prostor za pomak. U

39

destinacije srednje Dalmacije u prvih sedam mjeseci doputovalo je 40 tisuća turista više

u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a u samom srpnju na narazini države je bilo

preko 500 tisuća dolazaka, što je bilo za 2 posto više u odnosu na isti mjesec prošle

godine. Odlični rezultati nastavljeni su i tijekom kolovoza, pri čemu su ukupnom

porastu prometa najviše pridonijeli strani turisti, dok je pravi „turistički bum“

predstavljao mjesec rujan. Prema podacima Svjetske turističke organizacije, Hrvatska

je bilježila jedan od najsnažnijih trendova turističkog rasta na Mediteranu s rastom

turističkog prometa u prvih osam mjeseci za 4,2 posto, što je bio veći rast od ijedne

turističke zemlje na području Sredozemlja. U svim segmentima turističkog smještaja

rujan je bio pravi dobitak u kojemu je popunjenost bila odlična. Dok je Hrvatska u rujnu i

u prvih devet mjeseci bilježila turističke poraste iznad očekivanja, na području Splitsko –

dalmatinske županije ostvareno je čak 16 posto više dolazaka i 13 posto više noćenja

nego u istom lanjskom razdoblju. Po broju dolazaka i noćenjima u rastu su bile sve

jadranske županije, a i sva najvažnija emitivna tržišta zabilježila su pozitivne

pokazatelje rasta prometa.

U konačnici se može potvrditi da je uz rekordan rujan i kvalitetan i dobar listopad,

turistička sezona 2012. godine bila jedna od najuspješnijih turističkih sezona dosada,

što će zasigurno potvrditi i financijski pokazatelji koji bi također trebali biti veći u odnosu

na prošlu godinu. Dobra prometna povezanost, blizina glavnih tržišta, konkurentne

cijene i kvalitetno odrađena promidžba, smatrani su kao glavni razlozi zbog kojih bi

Hrvatska i ove godine mogla biti poželjna među stranim gostima. Zajedničke mjere za

pripremu i realizaciju ovogodišnje sezone posebno su pridonijele boljoj promociji po

tržištima te pozitivnijem stanju organiziranog turističkog prometa. U takvim se

okolnostima ponajprije isticalo da su hrvatska turistička odredišta sigurne destinacije

čistog mora i očuvane prirode. I na kraju, a što je najvažnije, Hrvatska ima milijune

vjernih gostiju koji se na ista odredišta vraćaju godinama, fenomenalnu geostratešku

poziciju kojoj gravitira gotovo 500 milijuna mobilnih Europljana, pri čemu su dolasku

velikog broja gostiju svakako pridonijele i suvremene ceste.

Dalmacija, koja svoj gospodarski uspon gradi na turističkom sektoru, uz dolazak

autoceste nalazi se u krugu od oko 800 kilometara koje turisti iz najznačajnijih emitivnih

tržišta mogu prevaliti u jedan dan. Kad se tome pridoda i atraktivnost samog odredišta

te oko 120.000 kreveta u privatnom smještaju za kojima je vladala velika potražnja,

dalmatinski turistički djelatnici, unatoč neizvjesnosti kao pratećoj pojavi svakog potresa

na svjetskom tržištu, vjerovali su da u konačnici turistička sezona neće podbaciti.

Dalmacija je destinacija koju Europljani još uvijek otkrivaju, i to ponajviše zahvaljujući

sve većoj dostupnosti brojnih turističkih odredišta Srednje Dalmacije. U konačnici se i

ove godine pokazalo da je turizam jedna od rijetkih grana gospodarstva koja daje

pozitivne rezultate i postaje vodeća hrvatska gospodarska grana. Glavna je sezona

prošla u skladu s očekivanjima, uz odličnu posjećenost turista sa raznih stranih emitivnih

tržišta, te mogućnost da se do kraja godine ostvare rekorni pokazatelji turističkog

prometa.

40

Sumirajući sve što se događalo tijekom ovogodišnje turističke sezone, može se

konstatirati da je na ostvareni turistički promet utjecalo niz obilježja među kojima ćemo

spomenuti sljedeća:

Recesija= nepovoljno turističko okruženje

Opće je poznato da je turistička potražnja izuzetno osjetljiva na globalna gospodarska

kretanja, koja su se i tijekom 2012. godine pokazala izrazito promjenjivima.

Gospodarstvo eurozone palo je na kraju 2011. godine i pod teretom dužničke krize

našlo se na rubu recesije. Ponovno je došlo do turbulencija na svjetskim financijskim

tržištima i neizvjesnosti koja je dovela do opreza u predviđanjima ekonomskih trendova,

što se nastavilo i u kasnijim mjesecima te dovelo do zaustavljanja pozitivnog kretanja

indeksa gospodarske i potrošačke klime i ponovnog rasta nezaposlenosti. Glavni razlog

je svakako kriza koja pogađa Euro te njegovo slabljenje na međunarodnom

monetarnom tržištu. Pritom su osnovni pokretač rasta i dalje bile Francuska i Njemačka.

No, prognoze Europske komisije za tekuću godinu su bile loše, pri čemu se naglašavalo

da će gospodarstva 17 zemalja članica eurozone zabilježiti u 2012. godini pad od 0,3

posto, a sve sve zemlje članice Unije očekuje stagnacija, uz pojedine naznake

stabilizacije. Gospodarski pad bilježe zemlje u krizi – Grčka, Portugal, Španjolska i

Italija. Među velikim članicama eurozone, jedino je još Njemačka bilježila rast od 0,6

posto, što je znatno niže od 3 posto rasta u 2011. godini, dok najveći gospodarski rast u

EU bilježi Poljska i to od 2,5 posto. Eskalacija financijske i gospodarske krize u Grčkoj i

njeno širenje na još neke članice euro zone, poput Italije, Španjolske i Irske, rezultirala je

najavama povratka recesije, pa čak i dugogodišnje krize u eurozoni. Istovremeno, sličnu

situaciju prolazi i SAD, gdje mjere dodatnog zaduženja države saniraju gospodarsku

neizvjesnost na kratke staze, ali ne ulijevaju sigurnost u dugoročni oporavak zemlje.

Iako su razmjeri negativnih posljedica aktualne krize teško predvidljivi, bilo je sigurno da

će građani većeg broja zemalja Europske unije koja za Hrvatsku predstavlja

najizdašnije emitivno tržište, tijekom godine osjetiti udar na osobni standard, a to znači i

na osobnu potrošnju.

Takva kretanja sigurno će se odraziti i na određenu kontrakciju turističke potražnje, ali je

teško projicirati potencijalne turističke rezultate. Fiskalni problemi Europe, na kojem su

se oštro počela rezati i socijalna prava stanovništva, ne zabrinjavaju samo analitičare,

već i čitavo svjetsko gospodarstvo. Turistički sektor unatoč svojoj otpornosti ne može

ignorirati i zanemariti negativne utjecaje globalne ekonomske krize i pada potrošnje.

Nedostatak investicija u turizmu

Kao jedna od glavnih turističkih mjera za zadržavanje položaja na tržištu je potreba za

iznalaženjem novih rješenja koja će potaknuti investicije u turizmu koje su ozbiljno

usporene posljednjih godina. Gospodarska recesija koja obilježava svjetsko

gospodarstvo u posljednje dvije godine odražava se izrazito negativno i na investicijsku

potražnju, a time i na dinamiku investicijske aktivnosti u zemlji. Opadanje investicijske

41

aktivnosti u velikoj mjeri karakteristično je i za sektor turizma, koji je vodeći izvozni sektor

Hrvatske. Istodobno, bez novih ulaganja u restruktuiranje i/ili podizanje kvalitete

smještajne ponude, ni hrvatski turizam, niti Hrvatska kao turistička destinacija neće biti u

stanju uspješno konkurirati na sve zahtjevnijem tržištu slobodnog vremena. Investicije su

znatno smanjene u posljednje dvije godine zbog krize i nedostatka financija na tržištu

kapitala, ali i zbog njegove cijene. Smanjenje investicija rezultat je pomanjkanja

sredstava na tržištu kapitala, ali i bitno drukčije investicijske klime u zemlji.

Produženje sezone = bolji rezultati predsezone i posezone

Svjesni izazova i sve oštrije konkurencije na međunarodnoj turističkoj sceni intenzivno su

se provodile razne mjere kako bi se produžila turistička sezone i povećao promet u

razdoblju predsezone i posezone, što se u konačnici i pokazalo uspješnim. S većine

tradicionalnih turističkih tržišta očekivao se sličan broj turista kao i prethodne godine, uz

moguća povećanja u pred i posezoni, što se u konačnici i potvrdilo. Odličan turistički

promet u travnju i svibnju, te rekordi koji su postignuti u rujnu i listopadu, razlog su zbog

kojega sezona 2012. ima ukupno rast turističkih dolazaka i noćenja, u čemu su svoj

veliki doprinos dali i individualni i organizirani gosti. Dvoznamenkasti rast organiziranih

dolazaka gostiju najbolji je pokazatelj uspješnosti tržišnog nastupa i dobro oblikovanog

odnosa cijene i kvalitete. Temeljem ankete koja je provedena među 38 najvećih

turističkih tvrtki u svim primorskim županijama, a koje u svom sastavu imaju hotele,

turistička naselja i kampove, od travnja do lipnja očekivali su se pozitivni rezultati

turističkog prometa i sukladno tome dobra predsezona. U spomenutom razdoblju

predsezone anketirane tvrtke predviđale su oko 6% više dolazaka turista, koji bi trebali

ostvariti oko 4,5% više noćenja u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Na području

Splitsko – dalmatinske županije ostvareni su u mjesecu travnju, a posebice svibnju

izuzetni rezultati turističkog prometa, te je u svibnju povećan broj turističkih dolazaka za

12% i noćenja za 13%, a sve je to dovelo prvih pet mjeseci u turistički plus sa

zabilježenih 8% više dolazaka turista. Pozitivni pokazatelji su se nastavili te se u prvih

šest mjeseci bilježilo također 8% više turista u odnosu na proteklu godinu. U hrvatskom

turizmu i u razdoblju posezone nastavili su se pozitivni trendovi kao i u razdoblju

posezone. Cijeli mjesec rujan protekao je u suncu i s punim plažama, a dobra

popunjenost hotela, privatnog smještaja, pa čak i mnogih kampova, protegla se i

tijekom listopada. Popunjenost hotela na Jadranu i stanje rezervacija za prve jesenske

mjesece ni po čemu nije dalo naslutiti da završava glavni dio turističke sezone. Pri tome

je najveća “navala” bila na Dubrovnik, Split i hotele u Istri, a u nekim destinacijama je

broj noćenja u predsezoni i posezoni povećan za 50 posto. Također su potpore za

oglašavanja bile usmjerene samo na razdoblje pred i posezone, što je sudeći po

rezultatima prepoznato na tržištima. Činjenica je da je odlične fizičke pokazatelje

pratilo i više od 10 posto rasta prihoda od putovanja u prvoj polovici godine, a što je uz

rast noćenja i dolazaka, dokazalo snagu i važnost hrvatskog turizma u gospodarstvu

Hrvatske. Sve jadranske županije ostvarili su rast turističkog prometa, pri čemu je

najveći broj turista zabilježen u Istri, Kvarner i i odredištima Srednje Dalmacije.

42

u, a na

odručju Splitsko – dalmatinske županije taj je porast iznosio od 4 do 6 posto.

ijuna noćenja ili 2% više, dok je 12,1 milijun noćenja u

rivatni smještaj bilo je 2,7 milijuna ili 1,4% više, a u kampovima 2 milijuna ili 4,7% više.

jemačkoga tržišta za 11%, rast broja noćenja Nizozemaca za 15% te Danaca

za 12%.

Hrvatski turizam u ljetne turističke najintenzivnije mjesece srpanj i kolovoz, u kojima

najviše turista dolazi cestovnim pravcima, ušao je spreman i s porastima turističkih

dolazaka u prvoj polovici godine. To je ulijevalo optimizam da će glavni ljetni dio

sezone biti dobar. Srpanj i kolovoz nastavili su predsezonske trendove, te su ta dva

ključna mjeseca turističke godine bila izdašna po svim mjerilima i bolja u usporedbi s

prošlom godinom. Gotovo sve zračne luke, trajektne luke i autobusni kolodvori u

turističkim mjestima vrvjeli su od brojnih turista koji su svoj odmor odlučili provesti u

hrvatskim turističkim odredištima. Kolovoz je, uz predsezonu, bio najuspješniji mjesec sa

23% noćenja, što je 5% ili 1,12 milijuna turista više nego lanjskog kolovoza, pri čemu su

glavninu prometa odradili strani turisti. U kolovozu je sa 3,1 milijuna dolazaka i 23

milijuna noćenja za 4 odnosno 5% nadmašen lanjski kolovoz koji je također bio odličan.

Sve su jadranske županije zabilježile poraste u osam mjeseci i u kolovoz

„Špica turističke sezone“ = bolji rezultati u odnosu na prošlogodišnje

p

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u osam mjeseci 2012. godine, od

ukupnih 53 milijuna turističkih noćenja najviše je, ili gotovo 37% ostvareno u privatnim

smještajnim kapacitetima, dok su na drugom mjestu kampovi s udjelom od 26,4%, a na

trećem hoteli u kojima je bilo 23% od ukupnih noćenja. Sve tri, glavne vrste smještaja u

hrvatskom turizmu, u osam su mjeseci zabilježile i poraste noćenja u odnosu na prošlu

godinu, a najveći, od 7%, zabilježen je u kampovima sa 14 milijuna noćenja. U

kućanstvima je bilo 19,4 mil

Hoteli, kampovi, privatni smještaj = zadovoljni sezonom

hotelima porast od 2 posto.

Ipak, u hotele je došlo najviše turista, 34,5% od ukupnih 9,5 milijuna dolazaka u osam

mjeseci, odnosno 3,3 milijuna, što je za hotele porast od 2,4%. Dolazaka turista u

p

Prema podacima Kamping udruženja Hrvatske, najave za ovogodišnju kamping sezonu

bile su jako dobre. Promatrano po tržištima, iz svih su zemalja naznake bile pozitivne, a

i veliki broj agencija koje pokrivaju kampove registrirale su porast rezervacija. Prema

dosadašnjim rezultatima, turistička sezona u hrvatskim kampovima bit će uspješnija od

prošle. No, s obzirom na to da nije bilo značajnijih ulaganja i podizanja cijena, ne

može se očekivati puno veći prihod od kampinga nego prethodne godine. Hrvatska

kamping industrija ostvarila je 16 milijuna noćenja, što je porast od 7% u odnosu na

2011., a za visoku stopu rasta (1% više od prosjeka tipičnog za turizam) najzaslužniji su

porasti s n

43

Na tragu dobrih prošlogodišnjih rezultata, hotelijeri su s optimizmom očekivali

ovogodišnju turističku sezonu. Većina hotelijera je smatrala da će im tekuća godina

donijeti više noćenja i ostvarenje većih prihoda. Kao najčešći razlozi optimizma navodili

su se najavljeni veći broj noćenja te jačanje prodajnih i marketinških aktivnosti. Pri tome

nije bilo većih promjena cijena hotelskih usluga, budući je većina hotelijera najavljivala

da će im cijene biti na razini prošle godine. Hotelijeri su bili zadovoljni startom sezone i

očekivali su stabilan i kvalitetan godišnji rezultat, uz napomenu da je godina poslovno

prilično zahtjevna zbog povećanja troškova uslijed porasta stope PDV-a, cijena goriva,

hrane, energije i drugog. Povoljne meteorološke prilike znatno su produljile turističku

sezonu, što se očituje i u financijskim izvješćima hotelijerskih tvrtki. Prema dosad

objavljenim podacima, svim su tvrtkama više ili manje značajno porasli prihodi, a

nekima je i znatno skočila dobit. S obzirom na vrlo kvalitetnu predsezonu i posezonu,

hotelijeri će u 2012. godini zabilježiti i pomak u zauzeću kapaciteta. Dvjestotinjak

malih i obiteljskih hotela također je zadovoljno godinom koju su dobro odradili i

zabilježili rast prometa i prihoda oko 5 posto u odnosu na prošlu godinu. Gotovo svi

mali hotelijeri ostvarili su više od očekivanja s obzirom na promet, inozemne dolaske i

prihode, ali taj porast nije proporcionalan njihovoj dobiti, obzirom su dodatno rasli

inputi. U globalu hotelski sektor je zadovoljan pokazateljima turističkog prometa koji su

bolji u usporedbi s prošlom godinom, ali je stajalište hotelijera da to nije dovoljno za

razvoj i ukupne prihode te da su hotelijerstvu i turizmu potrebne nove investicije i lakši

uvjeti poslovanja kako bi se održala konkurentnost na europskom tržištu.

U privatnom/obiteljskom smještaju u hrvatskom turizmu do kraja ove godine očekuje se

premašivanje lanjskih 21 milijun turističkih noćenja, kao i poboljšanje uvjeta poslovanja

koji bi utjecali na pokretanje novog investicijskog ciklusa u tom smještaju u narednim

godinama. U privatnom smještaju postoji najveći i najfleksibilniji raspon cijena u kojemu

svaki gost može pronaći prikladnu ponudu, a činjenica je i da se cijene nisu bitnije

tipa ponude u

mijenjale zadnjih deset godina te više nego u drugim oblicima smještaja ovise o

potražnji i kvaliteti.

Ipak, dok druge vrste smještaja (hoteli, kampovi) pretežito streme višoj razini ponude sa

znatno višim cijenama, u obiteljskom smještaju još uvijek ima dovoljno ekonomičnog i

cjenovno nižeg prostora, što se drži i ključnim razlogom povećane potražnje svih vrsta

obiteljskog smještaja, posebno u vrijeme krize koja je 'potresla' gotovo sva emitivna

tržišta. Znatno povećanje prometa u privatnom smještaju ove godine zasluga je boljeg

prijavljivanja, ali i zakonskih okvira koji su ove godine omogućili bolje poslovanje.

Pritom hrvatski turistički aduti ostaju blizina glavnih tržišta s kojih dolazi glavnina turista,

zatim dobra mreža autocesta, ali i nesigurnost glavnih turističkih konkurenata. Prosječno

je obiteljski smještaj popunjen nešto više od 40 dana godišnje, a oni koji se ozbiljnije

bave tim poslom puni su i 90 dana. Privatnom smještaju najviše su skloni Slovenci,

Talijani i Nijemci, posebice u obiteljskim kućama. U privatnom smještaju vlasnici su se

puno lakše prilagodili tržišnim okolnostima i djelomičnim snižavanjem cijena u

predsezoni i postsezoni te popustima na ranije rezervacije osigurali dobru popunjenost

kapaciteta tijekom cijele sezone. S obzirom na veliko učešće ovog

44

ukupnoj str

krize i recesije ona su se pokazala

na tim tržištima mogu donijeti konkretne efekte. Blizina tih tržišta,

adicija, gostoprimstvo, prirodni resursi koji privlače turiste uz osjećaj sigurnosti koju

tu ris kim odredištima, a uz sve uređenije prometnice,

va

ukturi smještajnih kapaciteta na području Srednje Dalmacije težnja je ka

oboljšanju usluge u privatnom smještaju kako bi se produžila sezona. p

Turistička sezona 2012. godine još jednom je potvrdila da su Hrvatskoj i Splitsko –

dalmatinskoj županiji ostali vjerni turisti s tradicionalnih primarnih emitivnih tržišta,

kojima se može zahvaliti što će turistička sezona u konačnici biti rekordna po fizičkim

ostvarenjima turističkog prometa. Na području Županije u desetomjesečnom razdoblju

zabilježen je porast broja turista i noćenja s tržišta Češke, Njemačke, Poljske, Slovačke,

Austrije, Skandinavije i drugih, pri čemu se posebno ističe značajan skok i porast

njemačkog tržišta. Prepoznata je važnost tog tržišta i njegovih potencijala, a Nijemci su

unatoč krizi i dalje svjetski prvaci u broju turističkih putovanja, što potvrđuju i veliki

porasti prometa (13% više dolazaka, 15% više noćenja). Njemačko tržište će u 2012.

godini ostati ključno za uspjeh ovogodišnje turističke sezone. Veličina tržišta,

razgranatost prodajne mreže i važnost koju putovanja imaju u njemačkom društvu čine

Njemačku važnom za svako receptivno europsko tržište. S obzirom na trenutačne

pokazatelje, sezona 2012. će kada je riječ o Njemačkoj, biti rekordna. Nijemci, kao

izrazito cjenovno osjetljivi klijenti, pomno odabiru destinaciju koja nudi odgovarajuću

vrijednost za novac, a hrvatski turistički proizvod prepoznat je kao kvalitetan i cjenovno

prihvatljivim. Atraktivnost destinacije sve više dobiva na važnosti, a jačanje ugleda

poželjne turističke destinacije odredit će tijek sezone koja će, u skladu s trenutačnim

pokazateljima fizičkog prometa, pozitivno pridonijetiukupnom rezultatu. Tradicionalna

tržišta treba i nadalje motivirati i očuvati jer najvećim dijelom ostvaruju obujam stranog

turističkog prometa, te iako se na njih više ne može potpuno osloniti, obzirom na

prisutan trend stagnacije pojedinih tržišta, u vrijeme

Rast prometa sa tradicionalnih tržišta s posebnim naglaskom na njemačko tržište

najvjernijima. Jedna od aktivnosti svakako je dodatno ulaganje u promidžbu svih

sudionika u privređivanju i pri tome se posebno usmjeriti na emitivna tržišta s kojih u proteklih nekoliko godina dolazi najviše gostiju. Bez obzira na to što je recesija zahvatila i te zemlje, realno je očekivati da uložena

sredstva i trud upravo

tr

risti imaju za vrijeme boravka u tu

kako ide u prilog.

tič

s

Dok je kod stranih turista posebno izražen i porast broja dolazaka i noćenja, domaći

turisti i ove godine bilježe pad i to gotovo tijekom cijele sezone. Hrvatska kao domaće

tržište ostvaruje treći po redu broj dolazaka te sa udjelom manjim od 10 posto zauzima

peto mjesto po ukupnim ostvarenjima noćenja na području Županije. Zadnjih godina

bilježi negativne predznake, što je isključivo posljedica gospodarske krize i broj

domaćih gostiju ovisi o standardu koji imamo. Ekonomska kriza dovela je do golemog

Veliki pad broja domaćih turista

45

smanjenja potrošnje u nizu djelatnosti pa tako i u turizmu. Na žalost, ovogodišnje

brojke pokazuju veliki pad broja domaćih gostiju i očekuje se da će do konca godine

trend domaćih putovanja biti zadržan na negativnoj razini. Kriza i siva ekonomija su

očito učinile svoje, pa su domaći turisti u tom segmentu znatno podbacili – za prvih

deset mjeseci bilježi se pad od 5% u dolascima i 6% u noćenjima. Sve je to posljedica

znatnog pada standarda prouzročenog višim PDV-om, skupljom strujom, plinom,

vodom i ostalim komunalijama te stalnim rastom cijena. U uvjetima rapidnog urušavanja

životnog standarda, stečajeva i nezaposlenosti, domaći turisti odlučili su se odmarati

kod kuće ili rodbine i prijatelja. Na taj zaključak upućuje i statistika koja pokazuje

otovo tijekom svih mjeseci negativne predznake. Jedino su u kolovozu te posezoni

zabil e se nastavlja crni niz pada prometa domaćih turista

oji o turi ičke sezone.

sezone, popratile rast turističkih rezultata na razini čitave destinacije. Jači

je i većina turističkih tvrtki u svojim

vještajima za prva tri kvartala, no tek krajem godine bit će jasnije kolika je konačna

OSTALI ASPEKTI TURISTIČKE SEZONE

g

ježene pozitivne brojke. Tim

bilježava sve krizne hrvatskek st

Jednako kao u 2011. i za 2012. godinu očekuje se rast prihoda od turizma. Ostvariti 3

do 5 posto bolje financijske rezultate nego prošle godine veliki je ovogodišnji izazov

hrvatskog turizma s obzirom na još uvijek nestabilnu gospodarsku situaciju u svijetu i na

glavnim emitivnim tržištima za hrvatski turizam, ali obzirom na rast fizičkih pokazatelja,

odnosno broja dolazaka i noćenja stranih turista te trenutačne financijske pokazatelje,

očekuje se da bi prihodi od turizma za ovu godinu mogli iznositi oko 7 milijardi eura, što

bi bilo oko 5% više nego prethodne godine, što je u usporedbi s rekordnom 2008.

godinom, i dalje osjetno manje. Po svim službenim pokazateljima, prihodi hotelijera,

domaćinstava, kampova i pratećih djelatnosti rastu brže od fizičkog rasta gostiju. Pri

tome su i Istra i Dalmacija povećale prihode turizma. Turističke tvrtke svojim su

rezultatima za devet mjeseci ove godine, u razdoblju u kojem ujedno završava i vrhunac

turističke

Porast prihoda od turizma

prihod od lanjskog, ali i rast dobiti izbrojala

iz

zarada.

V � uređenje turističkih odredišta �

Uz ulaganja u poboljšanje smještajne i krupne infrastrukture, veliku važnost imaju

ulaganja u izgled samih turističkih odredišta, jer upravo prirodne i kulturne ljepote su

jedan od vodećih razloga dolaska turista. Uređenost gradova i mjesta znatno utječe na

konačni dojam koji će turisti odnijeti sa sobom. Akcija «Plavi cvijet» koju sustav turističkih

zajednica organizira desetu godinu i «Sunčani cvijet» koju TZ Splitsko – dalmatinska

organizira sedmu godinu, usmjerene su upravo prema podizanju svijesti o potrebi

uređivanja turističkih mjesta i odredišta, pri čemu rezultati vrednuju dostignuća i trud

ljudi. Odredišta Splitsko – dalmatinske županije osvojila su u 2012. godini rekordan broj

nagrada, pri čemu je grad Split ove godine proglašen šampionom turizma. Ujedno i

46

druga odredišta Splitsko – dalmatinske županije poput Brela, Bola, Hvara, Šolte, Baške

Vode i dr. osvajala su ove i proteklih godina priznanja u kategorijama najuređenijih

pćina i gradova. Ovakva priznanja nagrađuju trud ljudi i cjelokupne zajednice na

došlice za brojne turiste te služe kao poticaj da se aktivnosti na

ređenju turističkih odredišta i nadalje nastave.

jela

prometa na svim važnijim državnim cestama

igurna turistička sezona“, u sklopu kojeg o sigurnosti u

rojnim odredištima brine i niz stranih policajaca. Tako je ove godine, od 1. srpnja do 3.

raničnim prijelazima o sigurnosti turista brinulo 60

stranih policijskih službenika.

o

stvaranje klime dobro

u

� sigurnost turista �

Sigurnost u hotelu i destinaciji u novije je vrijeme sve bitnija kada gost odlučuje o tome

gdje će provesti svoj odmor. Sve češći razlog zbog kojeg turisti uz atraktivnost, cijenu,

komunikacijsku povezanost i kvalitetu usluge odabiru određenu destinaciju, u zadnje

vrijeme je i pitanje sigurnosti same destinacije. Onaj tko gostu može zajamčiti sigurnost,

zasigurno je da će za moderne goste biti prvi odabir. Područje Srednje Dalmacije,

predstavlja jednu od najsigurnijih turističkih destinacija, pri čemu veliku ulogu uz

Ministarstvo unutrašnjih poslova imaju i druge institucije i cjelokupno stanovništvo koje

svojim djelovanjem osigurava sigurnost turista. Kao i svake godine zbog dolaska na

ljetovanje velikog broja stranih i domaćih gostiju, MUP surađuje tijekom turističke sezone

sa ostalim državnim tijelima, a kako bi boravak turista bio što ugodniji i sigurniji.

Uzimajući u obzir povećani broj dolaska, boravka i kretanja turista te na temelju

statističkih pokazatelja iz prethodnih godina, policijske uprave na moru pojačano su,

preventivno i represivno provodile aktivnosti s ciljem smanjenja svih vrsta kaznenih d

i prekršaja. S posebnom pažnjom pristupilo se zaštiti cjelokupnog morskog prostora, s

naglaskom na zaštitu državne granice na moru, morsko ribarstvo, sigurnost plovidbe,

zaštitu podmorskih arheoloških lokaliteta, te suzbijanja nezakonitog izlova prstaca.

Ostvarena je i suradnja s ostalim nadležnim službama na graničnim prijelazima kako bi

se pri provođenju mjera i radnji koje se poduzimaju na graničnim prijelazima osigurala

što brža protočnost prometa. S ciljem osiguranja maksimalne protočnosti i sigurnosti

cestovnog prometa, u vrijeme pojačanog

koje od graničnih prijelaza vode prema turističkim odredištima, policijske uprave su

osigurale veći broj auto i moto ophodnji koje su pojačanim mjerama i aktivnostima

osigurale nesmetano odvijanje prometa.

Posebno su bile pojačane aktivnosti na auto-cestama, kako bi se održavala opća

sigurnost korisnika auto-cesta. Posebna pozornost bila je posvećena mjestima na

kojima se očekivala otežana protočnost prometa: naplatne kućice autocesta, tuneli,

prilazni pravci većim gradovima, trajektna pristaništa, luke, zrakoplovne luke, granični

prijelazi i si. Za pripremu sezone poduzet je niz pravovremenih mjera za povećanje

razine sigurnosti turista u turističkim odredištima. Tijekom turističke sezone u organizaciji

MUP-a provodi se projekt „S

b

rujna, u hrvatskim odredištima i na g

� rad turizmu pratećih djelatnosti �

47

Nedostatak parkirališnih mjesta u gotovo svim turističkim odredištima regije te

komunalna infrastruktura, posebno odlaganje krupnog otpada i odvodnja otpadnih

voda te nedostatak plažnog prostora, sve više će utjecati na kvalitetu boravka turista i

tržišnu konkurentnost turističke destinacije. Ovaj dio turizmu pratećih djelatnosti sve više

gubi dah za rastućem brojem turista koji posjećuju turističke destinacije, ali i

standardima koji se postavljaju pred turističku ponudu. Usprkos što se trgovina sve bolje

prilagođava potrebama turista, još uvijek postoji dovoljno mogućnosti za plasman

različitog asortimana roba turistima i stvaranja dodatnih gospodarskih učinaka od

turizma. Turizam je poseban poligon za plasma proizvoda poljoprivredno

prehrambenog kompleksa. Nažalost, te mogućnosti su minimalno iskorištene i upravo u

tom dijelu turističke ponude, još uvijek dominira uvozna supstanca proizvoda

poljoprivredno prehrambenog kompleksa. Mada su turistički rezultati u razdoblju

posezone u mnogim turističkim odredištima bili rekordni, nije bilo događanja, a i u

mnogim odredištima su započeli građevinski radovi na cestama koji su narušavali

turistički ugođaj.

VI OSNOVNE SMJERNICE ZA PRIPREMU TURISTIČKE SEZONE

2013. GODINE

S obzirom na stvoreni imidž na tržištu, izvozni potencijal, mogući stupanj integracije

eiskorištene imovine, nema nikakve

ojbe da je turizam jedna od najvažnijih hrvatskih strateških grana.

ostalih sektora, sačuvani prostor i veliku količinu n

dv

6.1. OČEKIVANJA OD TURIZMA U 2013. GODINI Pred hrvatskim turizmom je godina koja će biti puna novih izazova, godina neizvjesnosti

zbog posljedica novog vala dužničke krize u Europi i spašavanja eura, za koje se još ne

nazire rasplet, ali i nastavak rješavanja nagomilanih problema u hrvatskom

gospodarstvu. Turizam je suočen s izazovom zadržavanja pozitivnog trenda u

izazovnom okruženju mnogih globalnih gospodarskih poteškoća te i nadalje prisutnih

48

političkih napetosti u pojedinim relevantnim receptivnim mediteranskim turističkim

destinacijama. Iduće godine, 2013. i 2014., trebale bi donijeti „buđenje� turističkih

tijekova u svim svjetskim regijama, no dugoročne prognoze, u kontekstu europske i

svjetske krize, uistinu ne mogu biti precizne. Hrvatska u 2013. godinu ulazi kao buduća

punopravna članica EU, ali i s novim prilikama u turizmu, koje mora iskoristiti otvaranjem

prostora u podizanju konkurentnosti nacionalnog turističkog proizvoda. Budući je

turizam među najznačajnijim gospodarskim granama u Hrvatskoj i najjači adut

prepoznavanja u svijetu, ulazak u EU jedinstvena je prigoda za prezentaciju,

pozicioniranje, ali i podizanje svijesti o kvaliteti turističke destinacije. Jer dok se u Europi

traže rješenja za spašavanje europske valute, oko koje se vode teške političke bitke, a

stanovništvu najugroženijih članica uvode rigorozne mjere štednje, aktualni problemi

eurozone sve se više šire na financijski stabilne zemlje i mijenjaju navike potrošača. Pod

kvim pritiscima, sa sve većim dugovanjima i sve tanjim prihodima, sve starijom

e WTO-a tako i na nacionalnoj i regionalnoj razini, govore

a, unatoč krizi, turisti ne odustaju od putovanja. Međutim, dubinu i trajanje recesije

nja. Na strani turističke ponude,

2013. svakako treba očekivati dalje zaoštravanje konkurentske utakmice na

ta

životnom dobi stanovništva i uvjetima sve zaoštrenije konkurencije, pred hrvatskim

turizmom su postavljeni brojni izazovi.

Godina 2013. je i godina u kojoj će zemlje EU upravo zbog financijskih problema i

ekonomskih uvjeta recesije poticati domicilno stanovništvo da odmor provodi u vlastitoj

zemlji, a dohodak raspoloživ za turizam i slobodno vrijeme prvi dolazi na udar štednje.

U takvim uvjetima, blizina Hrvatske, kao i Srednje Dalmacije tradicionalnim turističkim

emitivnim tržištima svakako ide na ruku u uvjetima restriktivne potrošnje, obzirom su

putni troškovi niži, a samim time i ukupni troškovi odmora. S druge strane, struktura

ukupnih smještajnih kapaciteta, s prevladavajućim udjelom privatnog smještaja, u

ekonomski nestabilnim uvjetima dobro puni relativno jeftine kapacitete tijekom sezone.

Predviđanja, kako od stran

d

teško je predvidjeti, pri čemu svi bitni trendovi i pokazatelji ovise o razvoju ekonomske

situacije u Europi i SAD-u.

Iako su razmjeri negativnih posljedica aktualne krize teško predvidljivi, sigurno je da će

građani većeg broja zemalja Europske unije koja za Hrvatsku, pa tako i Srednju

Dalmaciju predstavlja najizdašnije emitivno tržište, tijekom naredne godine osjetiti udar

na osobni standard, a to znači i na osobnu potrošnju. Takva kretanja sigurno će se

odraziti i na određenu kontrakciju turističke potražnje, ali je u ovom trenutku teško

projicirati potencijalne turističke rezultate. Većina institucija i turističkih djelatnika

procjenjuju da bi produbljenje recesije dijela važnih emitivnih zemalja mogao u 2013.

predstavljati ključni element opstrukcije industrije putova

u

međunarodnom turističkom tržištu. Navedeno se posebno odnosi na ponudu

mediteranskih zemalja koja se kontinuirano povećava.

U strateškom i operativnom pristupu realizaciji planiranih programskih aktivnosti

turistička zajednica će se rukovoditi postavkama novog Operativnog marketing plana

hrvatskog turizma za 2013. godinu, potrebama i zahtjevima hrvatskog turističkog

49

gospodarstva, aktualnim trendovima u turističkom marketingu, kao i odrednicama GP

razvoja turizma Županije. To, između ostalog, podrazumijeva očuvanje glavnih aduta,

među kojima je i eko predznak kojeg Hrvatska, kao turističko odredište, nosi, a koji ju

izdvaja od mnogih konkurenata. Situacija na međunarodnom turističkom tržištu

kontinuirano se mijenja i jedino je uz brzu reakciju i kvalitetnu prilagodbu moguće

konkurirati na tržištu. Nastavak valorizacije naslijeđa i tradicije, kreiranje dodatnih

proizvoda, jači razvoj selektivnih oblika turizma, ciljana promocija prema zasebnim

interesnim skupinama i edukacije djelatnika sustava turističkih zajednica, jedni su od

planova djelovanja TZ Splitsko - dalmatinske u budućem razdoblju. Oko 70 posto

površine Županije čini prostor ruralne dalmatinske Zagore, a upravo na tom prostoru

leže veliki potencijali za razvoj specifične ponude potrebne za produljenje sezone. Oni

oblici koji se već neko vrijeme razvijaju su tematski putevi i eko etno sela, za čiji razvoj je

Županija i dobila značajna sredstva iz strukturnih i EU fondova. Dio sredstava biti će

usmjeren i za razne edukacije, kako djelatnika sustava turističkih zajednica, tako i

lokalnog stanovništva i svih zaposlenih u turizmu, kako bi se svi akteri u turizmu upoznali

sa cjelokupnom turističkom ponudom regije. Turistički djelatnici moraju biti upoznati s

novim trendovima rada u turizmu, zbog čega se planiraju organizirati edukacije, a riječ

je o seminarima o novim marketinškim i Internet alatima, EU fondovima te destinacijskom

menadžmentu i ekologiji. Riječ o najvažnijim smjernicama kojima sustav TZ treba dobro

ovladati, obzirom u današnjim turističkim kretanjima, atraktivan proizvod se mora dobro

upakirati, promovirati i prodati na tržištu. Promocija turizma Srednje Dalmacije

posljednjih se godina određuje ciljano, što je cilj djelovanja i u predstojećem razdoblju.

Naime, promotivne aktivnosti biti će ciljano usmjerene prema zasebnim interesnim

skupinama i to posebnim kanalima – društvenim stranicama, različitim portalima i

relevantnim web stranicama, a cilj je i stvoriti što veću povezanost s DMC agencijama,

kao partnerima koji će prodovati već osmišljene proizvode i programe. Nastavit će se

,uz opće oglašavanje i nadalje će se provoditi oglašavanje u

romotivnim kampanjama i/ili promotivno/prodajnim kanalima organizatora

praksa iz prijašnjih godina te će se i nadalje kontinuirano surađivati s lokalnim i

primorskim županijskim turističkim zajednicama, poglavito u pogledu zajedničkih

nastupa na inozemnim sajmovima i tržištima.

Predviđa se pojačana afirmacija na području on-line komunikacijske strategije, s

naglaskom na unapređenje Internet stranica, optimizaciju sadržaja, on-line

oglašavanje, pojačane aktivnosti na društvenim servisima, prilagodba sadržaja prikazu

na mobilnim uređajima i GPS uređajima i drugo. U segmentu sajamskih nastupa zadržat

će se koncepcija sudjelovanja na ciljanim specijaliziranim i selektiranim općim

sajmovima, s naglaskom na zajedničkim nastupima s poslovnim subjektima i regijama. U

svrhu poticanja organiziranih turističkih dolazaka, posebice onih u razdoblju izvan

nama glavne sezone

p

putovanja, gdje TZ Splitsko – dalmatinske po pojedinim modelima oglašavanja planira

intezivirati aktivnosti.

Na kraju, valja napomenuti da je suradnja na svim razinama jedan od preduvjeta

uspjeha Hrvatske kao turističke destinacije, bilo u segmentu kreiranja i unapređenja

turističkih proizvoda, bilo u domeni marketinških napora usmjerenih prema tržištima.

50

Optimizacija djelovanja sustava turističkih zajednica, kroz zadaće definirane Zakonom

inergijsko djelovanje te

druživanje financijskih sredstava i zajednički nastupi na tržištima predstavlja imperativ.

o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i s

u

6.2. PROJEKCIJA STANJA NA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA U 2013.

Nakon svake rekordne turističke sezone koja je Hrvatsku smjestila u sam vrh

najuspješnijih destinacija Mediterana, kao izazov se postavlja očuvanje postignutog

rezultata, ali i postizanje novih poslovnih iskoraka. Turizam iz godine u godinu pokazuje

otpornost na negativne čimbenike, potvrđujući svoju poziciju nezaobilaznog elementa

životne svakodnevice modernog čovjeka. Turist današnjice zahtjevniji je nego ikada

prije, nastoji maksimizirati vrijednost koju dobiva za svoj novac, a odluku o odabiru

“odmora iz snova” donosi na temelju mnoštva brzo i jednostavno dostupnih informacija.

Nakon pozitivnih pokazatelja turističkog prometa na svjetskoj razini, turizam je i dalje

suočen s izazovom zadržavanja pozitivnog trenda u izazovnom okruženju mnogih

globalnih gospodarskih poteškoća te i nadalje prisutnih političkih napetosti u pojedinim

relevantnim receptivnim mediteranskim turističkim destinacijama. Europski turizam je,

unatoč izazovima globalnih gospodarskih i financijskih problema, ipak vrlo otporan na

negativne tendencije. Mnoge su destinacije potkraj 2011. godine izrazile zabrinutost

vezanu za mogućnost nastavka rasta turističkog prometa, no 2012. godina upućuje na

relativno dobre perspektive. Na međunarodnom tržištu Hrvatska će se i u 2013. godini

pozicionirati kao kvalitetno odredište životnog stila s posebnim naglaskom na ekološkoj

očuvanosti, kao jedna od vodećih turističkih zemalja na Sredozemlju, ali i kao buduća

članica EU. Prve naznake i projekcije inozemnih predstavništava Hrvatske turističke

zajednice, rađene za potrebe Glavnog ureda HTZ-a, odaju u kojem bi se smjeru

mogla kretati sljedeća godina, što bi mogle biti prednosti a što ograničavajući faktori

anje

rističkog prometa te da će Hrvatska i nadalje biti u krugu tri najomiljenije destinacije

Srednje Dalmacije. Poboljšanje gospodarskog i financijskog stanja u Češkoj povećalo bi

za privlačenje gostiju. U ovom trenutku, očito je da će stanje nekoliko europskih

ekonomija, iznimno važnih i za hrvatski turizam, bitno utjecati na broj putovanja unutar

Starog kontinenta.

Austrijsko gospodarstvo jedno je od krizom najmanje pogođenih europskih

gospodarstava, pa stoga i pored najavljenih mjera štednje ne bi trebalo doživjeti veće

poremećaje. Bez obzira na državne mjere štednje, očekuje se da će Austrija zadržati

nisku stopu nezaposlenosti, tj. vrlo visok standard, što će omogućiti daljnje poveć

tu

za provođenje odmora. Očekuje se dobra zastupljenost u programima organizatora

putovanja, no pozitivni pomaci ovise o stavljanju u funkciju novih hotelskih kreveta.

Gospodarska kriza neće pogodovati povećanju broja Čeha koji će putovati u

inozemstvo tijekom 2013. godine S obzirom na globalnu povezanost financijskih tržišta,

dolazi do posrednog negativnog utjecaja na češko financijsko tržište i realno

gospodarstvo. Ipak, moguć je blagi rast zanimanja za putovanja. Preliminarna procjena

redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2013. godini ostaje kao i do sada uz naznaku da

će Hrvatska i dalje biti najomiljenija destinacija za češke turiste, a posebice područje

51

potražnju za zrakoplovne destinacije i za destinacije kojima teže individualci. Hrvatska,

kao najvažnija destinacija na češkom tržištu, stalno je dobro zastupljena u programima

rganizatora putovanja, što znači da se ne očekuju veće promjene tijekom 2013.

tova

ebalo bi pojačati konkurentnost destinacije, ali bitna zapreka za razvitak

atska turistička odredišta još vide kao ekonomski povoljna i

bi mogao biti važan čimbenik u kriznoj godini, jer će turisti jako paziti kako će i koliko

ude organizatora putovanja. Kako postoji velika neizvjesnost u vezi s

ći broj putovanja na godišnje odmore u inozemstvo. No,

zimajući u obzir sadašnja gospodarska kretanja i stanje u svijetu i Europi, teško je

rvatske u

uropsku uniju 1. srpnja 2013. godine. Sve bi to moglo utjecati na daljnje povećanje

broja dolazaka i noćenja iz Nizozemske, unatoč recesiji i gospodarskoj krizi.

o

godine.

Hrvatska za Francuze ostaje „skupa” destinacija i ne uklapa se uvijek u kategoriju

dobrog odnosa kvalitete i cijene. Jedan od razloga su cijene zrakoplovnog prijevoza.

Kriza se snažno osjeća u Francuskoj, iako je dosegnula manje razmjere nego u nekim

drugim europskim zemljama. No, ova situacija neće bitnije pogoditi tržište putovanja u

2013. Naime, unatoč krizi, Francuzi nastavljaju putovati, iako najčešće smanjuju

proračun za odmor, skraćuju boravak ili ostaju na odmoru u Francuskoj. Zbog jačanja

tržišta i pronalaženja novih kapaciteta, očekuje se širenje programa na cijelu obalu i

postupno na kontinentalnu Hrvatsku. Otvaranje nekoliko novih niskocjenovnih le

tr

individualnog prometa i dalje je nedostatak redovitih letova iz francuskih gradova.

Godina 2012. je za talijansko gospodarstvo ujedno i najteža u posljednjih nekoliko

desetljeća. Postojeća se kriza produbljuje, uvode se stroge mjere štednje, raste

nezaposlenost i PDV, te se znatno povećavaju životni troškovi. Talijansko je tržište

specifično po tome što se odluke o ljetovanju donose u posljednji trenutak, čak i nekoliko

dana prije putovanja. Zbog tih dvaju čimbenika, turoperatori jako teško daju prognoze

rezultata. Talijanski turisti hrv

to

novca potrošiti na odmoru.

Mađarska još nije izašla iz recesije te će oporavak vrlo vjerojatno biti dugotrajan. S

obzirom na trenutačno gospodarsko stanje teško se može očekivati veći porast broja

putovanja. Odluke će se donositi u posljednji trenutak, čemu doprinose i brojne last

minute pon

gospodarskim kretanjima u 2012., o 2013. godini u turističkom svijetu nitko još ne

razmišlja.

No, očekuje se da će Hrvatska ostati najtraženija inozemna destinacija za mađarske

građane, a najveću konkurenciju će imati u domaćem turizmu. Prema najavama

predstavnika mađarske vlade te opreznim predviđanjima ekonomskih stručnjaka,

2013.godina mogla bi donijeti oporavak mađarskog gospodarstva, što bi se u svakom

slučaju moglo odraziti i na ve

u

donositi preciznije procjene.

Zbog gospodarske krize, ali i mogućih novih kriznih žarišta u svijetu, Nizozemci će više

putovati u europske i bliže zemlje. Hrvatska će biti atraktivna alternativa Francuskoj,

Italiji i Španjolskoj. Boljem ugledu zemlje svakako će pridonijeti i ulazak H

E

52

Unatoč svim recesijskim scenarijima, Nijemci će zadržati status „svjetskih prvaka u

putovanjima”. Trenutačni optimizam je u skladu s visokim povjerenjem potrošača i

potražnjom za odmorima, za koju se vjeruje da će se nastaviti i tijekom 2013. godine.

Odmor zauzima visoko mjesto u potrošnji Nijemaca. Pozitivna sinergija vezana za

turistički proizvod Hrvatske, u 2013. može biti čimbenik koji će zajedno s u Europsku

uniju potaknuti dodatni turistički promet iz Njemačke. Jedan od ključnih elemenata

ostaje cijena usluga koje, ako ostanu konkurentne, u kombinaciji s kvalitetnom

komunikacijom komparativnih prednosti destinacije obećavaju uspješan turistički rezultat

u 2013. godini.

u dviju zemalja te o poslovnoj

ainteresiranosti i hrvatskih i poljskih turističkih subjekata.

a Hrvatske u EU i može biti važan element koji će utjecati na rezultat

013. godine.

arketinških instrumenata mogli ostvariti

odatni rast, osobito u predsezoni i posezoni.

i

Prateći makroekonomske pokazatelje, u posljednjih nekoliko godina može se ocijeniti

da je Poljska uspješno odoljela utjecaju globalne gospodarske i financijske krize koja je

zahvatila svijet. Zbog prijeteće krize u eurozoni i najave novog recesijskog ciklusa u

svijetu, procjene poljskoga rasta za 2012. godinu nešto su promijenjene, ali još

optimistične. Institut za turizam Republike Poljske objavio je prognozu kretanja

putovanja poljskih turista do 2013. godine u kojem se navodi da će svi oblici putovanja

biti u porastu. Procjena je temeljena na očekivanim stopama gospodarskog rasta

Poljske, daljnjem povećanju životnog standarda prosječnoga građana, koji će za

putovanja, odmor i rekreaciju odvajati sve više novca. I u idućim godinama može se

očekivati povećanje, ponajprije individualnog turističkog prometa i sve veće zanimanje

za nautički proizvod, a organizirani promet prema Hrvatskoj ovisit će o objektivnim

mogućnostima povećanja broja zrakoplovnih linija izmeđ

z

Sve analize nedvojbeno pokazuju da će 2013. godini Rusiji donijeti dobre gospodarske

pokazatelje i nastavak rasta životnog standarda, pa bi mogao porasti i broj putovanja u

inozemstvo. Treba uzeti u obzir problematiku viznog režima, koja se aktualizira u

kontekstu ulask

2

Hrvatska je posljednjih nekoliko godina ostvarila znatan rast u broju dolazaka i noćenja

na skandinavskom tržištu, ali je još važnije da je rast praćen i vrlo dobrim ocjenama te je

ugled Hrvatske u skandinavskim zemljama na vrlo visokoj razini. Rezultat toga je

stabilnost potražnje za hrvatskim destinacijama, gdje bi se daljnjim nastavkom

poticajnih mjera i pravilnom aktivacijom m

d

Do pojave svjetske gospodarske krize, Slovačka se smatrala jednom od zemalja s

najdinamičnijim rastom gospodarstva u srednjoj Europi. Prema mišljenju dijela

ekonomskih stručnjaka, utjecaj gospodarske i ekonomske krize u 2013. godini trebao bi

oslabjeti. Slovačko tržište je stabilizirano, a većina odmorišnih destinacija ima svoje

tradicionalne posjetitelje. I dalje se očekuje da će Hrvatska zadržati dominantno mjesto

53

na ljestvici omiljenih odmorišnih destinacija. Snažna konkurencija i ograničeni emitivni

potencijal tržišta ne omogućujuveći rast prometa iz Slovačke, no zadržavanje vodećeg

žišnog mjesta i dalje je izgledno.

s liderima na tržištu, može se očekivati

aljnje stabiliziranje tržišta i pozitivan trend.

.3. MJERE I PLANOVI TURISTIČKE POLITIKE ZA 2013. GODINU

ojem smjeru se želi ići. Pri

tr

Uz pozitivne gospodarske okolnosti, dobru zračnu povezanost te kvalitetnu „vrijednost

za novac“ ponudu u Hrvatskoj, realno je očekivati daljnji postupni rast dolazaka iz

Velike Britanije. S obzirom na uspješne ovogodišnje rezultate, ostvarene u teškim

tržišnim prilikama, ako se ne dogode veće globalne poteškoće, realno je očekivati

stabilan rezultat s britanskog tržišta. S obzirom na brojnost letova niskotarifnih

zrakoplovnih kompanija, očekuje se nastavak povećanog broja individualnih dolazaka.

Ako ne bude novih, većih podizanja cijena smještaja, ako se ponuda dodatno obogati

te uz nastavak mjera strateškog partnerstva

d

6 Hrvatski turizam u 2013. godini sve će svoje marketinške aktivnosti usmjeriti u najvećem

dijelu prema povećanju prometa izvan glavne turističke sezone i povećanju prometa u

kontinentalnom dijelu zemlje, čemu će biti prilagođene sve aktivnosti na promociji za

koju će u idućoj godini biti utrošeno na nacionalnoj razini 32,7 milijuna eura. Naime,

povećanje broja dolazaka turista izvan glavne sezone, te povećanje broja turističkih

dolazaka na kontinent, dva su glavna cilja Operativnog marketinškog plana HTZ-a za

2013. godinu te će zasigurno doprinijeti jačanju konkurentnosti hrvatskog turizma u

odnosu na druge zemlje. Iako svjetska ekonomska situacija teško dopušta planiranje,

hrvatski i srednjodalmatinski turistički proizvod proteklih godina je pokazao veliki

potencijal za razvoj, stoga je pred turističkim djelatnicima u 2013. godini složen

zadatak – maksimalnim naporima i uspješnom suradnjom sa svim sudionicima turističke

ponude postići pozitivne turističke rezultate. Planovi i ciljevi za 2013. godinu ponajviše

su usmjerni na produženje turističke sezone, pri čemu je neophodno na lokacijama s

velikim potencijalom sustavno razvijati proizvode i usluge koji su kvalitativno,

kvantitativno i cjenovno konkurentniji od onih koji se nude na globalnom tržištu. I u 2013.

godinu ulazi se s velikim oprezom, ali i s jasnom vizijom u k

tome se kvalitetnom pripremom mogu ostvariti zadani ciljevi.

Ako je suditi po višemjesečnim pripremama i najavama, iduća bi godina mogla biti

godina investicijskog buma za hrvatski turizam, u kojoj će privatni i javni sektor u

rekonstrukciju postojećih ili gradnju novih objekata uloţiti oko tri milijarde kuna,

dvostruko više nego 2012. godine. Poticanje investicija u turističkom sektoru jedan je od

prioritetnih ciljeva za jačanje ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma. Ministarstvo

turizma nizom poduzetih mjera i aktivnosti nastoji potencijalnim ulagačima u hrvatski

turizam pojednostaviti poslovanje u Hrvatskoj. Stoga, u suradnji s ostalim ministarstvima

radi se na izmjeni zakonske regulative, kojoj je cilj investitorima osigurati uvjete za

kvalitetnije poslovanje u Hrvatskoj. Kako bi dodatno potaknulo investitore, resorno

ministarstvo je dogovorilo s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) nove uvjete

kreditiranja za turizam, kako bi se olakšao pristup izvorima financiranja. Tako su

54

dogovorene niže kamatne stope od 1, 3 i 5 posto, ovisno o kategorijama, koje su

izuzetno atraktivne kako za potencijalne ulagače u primorski, tako i u kontinentalni dio

Hrvatske. HBOR je odobrio kredite ukupne vrijednosti od 450 milijuna, a zahtjevi za još

950 milijuna kuna nalaze se u sustavu obrade. Osnovana je i Agencija za investicije i

konkurentnost koja će dati potrebnu podršku investicijskim projektima neovisno radi li se

o domaćim ili stranim investicijama, a u tijeku je i priprema Zakona o poticanju

investicija. Ujedno, pripremljen je katalog investicija koji sadrži informacije o tvrtkama u

većinskom državnom vlasništvu, a koje su spremne za privatizaciju. Osim toga, državna

turistička administracija intenzivno radi i na zakonskim rješenjima koja bi olakšala

vestiranje i potaknula ga.

enja turističkih proizvoda, ili pak marketinških napora

irano raditi na prilagođavanju

poboljšanju ponude sve rastućim zahtjevima potražnje.

.4. POBOLJŠANJE UKUPNE TURISTIČKE PONUDE

ujući čimbenik postizanja planiranih ciljeva,

aktivnosti se trebaju odvijati u dva smjera:

in

Kako najveći dio turista dolazi iz zemalja EU, članstvo Hrvatske u toj integraciji pomoći

će daljnjem razvoju turističkog sektora. Prije svega ukidanje carina, a koju godinu

kasnije i graničnih kontrola te uvođenje eura, u kombinaciji s dobrom prometnom

povezanošću i raznovrsnim turističkim sadržajima, dovesti će do daljnjeg rasta broja

turista, a time i daljnjeg rasta prihoda od turizma. Bez novih ulaganja u nove smještajne

kapacitete ne možemo očekivati novi porast turističkog prometa u sljedećim godinama,

barem što se glavnog dijela sezone tiče. Turizam s udjelom od oko 15 posto u BDP-u

Hrvatske važan je čimbenik za gospodarstvo. Hrvatskoj su potrebne nova ulaganja, ne

samo u turizam, nego u svaki gospodarski sektor. Početkom godine stupa na snagu

odluka o smanjenju PDV-a u turizmu, što će, uz ostale strateške mjere, pridonijeti

jačanju konkurentnosti hrvatskog turizma na međunarodnom turističkom tržištu, jer će se

diferencirana stopa PDV-a po prvi put primjenjivati na usluge iz područja turizma i

ugostiteljstva, a po uzoru na ostale konkurentne turističke zemlje u Europi. Svjesni

konkurencije, treba poduzimati jake promotivne i tržišne aktivnosti kako bi se zadržala

stečena pozicija, ali uz daljnje prilagođavanje ukupne turističke ponude, poboljšanje

kvalitete turističkog proizvoda, iznalaženje izvornih vrijednosti i prepoznatljivosti

turističke destinacije, a sve s ciljem stabilnijeg i boljeg statusa na svjetskom turističkom

tržištu. Na kraju, valja napomenuti da je suradnja na svim razinama jedan od

preduvjeta uspjeha Hrvatske i Srednje Dalmacije kao turističke destinacije, bilo u

domeni kreiranja i unapređ

usmjerenih prema tržištima.

Da bi se dugoročno osigurala konkurentskog hrvatskog i srednjedalmatinskog turizma

na međunarodnom turističkom tržištu, potrebno je kontinu

i

6

Pozitivni rezultati ovogodišnje turističke sezone ukazuju na još veće obveze i poboljšanje

rada svih sudionika turističkog prometa u prilagođavanju ponude i povećanju kvalitete

turističkog proizvoda s ciljem rasta turističkog prometa i financijskih učinaka od turizma

na prostoru Splitsko-dalmatinske županije. Kako će poboljšanje cjelokupne turističke

ponude (kvalitetno i po vrstama) biti odluč

55

na unapređenje postojeće ponude tako da dostigne međunarodno prihvaćene

standarde;

na stvaranje što veće raznovrsnosti ponude, obogačivajući za sada prevladavajuću

ponudu «sunca i mora» novim proizvodima, sadržajima i iskustvima.

Današnje turističko tržište obilježava nestalnost i nepredvidljivost. Željeni razvoj

zahtjeva stalne strukturalne promjene koje su odgovor na nove rastuće potrebe turista.

Sadašnji trenutak i položaj hrvatskog turizma na svjetskom tržištu traži da se započne s

novim kvalitativnim promjenama u ponudi koje će stvoriti dugoročne i strateške

prednosti na turističkom tržištu, a i zbog slijedećih razloga:

- mnogi konkurenti postaju u svojim promotivnim naporima sve jači,

- ne pita se više kakav se proizvod nudi, već da li je on dobar, jeftiniji i

moderan,

- pojam kvalitete dobiva sve više na značenju,

- planiranje i upravljanje razvojem proizvoda i turističke destinacije sve više

dobiva na važnosti.

Sve to stvara dodatne obaveze i povećane napore od svih sudionika na turističkom

tržištu.

6.5. ZAŠTITA OKOLIŠA I TURISTIČKOG PROSTORA

Čisti prirodni okoliš i more glavni su motivi dolaska turista u Hrvatsku, a time i Splitsko-

dalmatinsku županiju. Ljepota prirode, čisti okoliš i more najvrijedniji su prirodni i

turistički potencijali Hrvatske. U tim elementima hrvatski turizam ima najveće prednosti u

odnosu na konkurenciju. Upravo u očuvanju tih elemenata turističke ponude nalaze se

glavni preduvjeti za daljnji rast turističkog prmeta Hrvatske i Splitsko-dalmatinske

županije. Stalni rast turističkog prometa ima za posljedicu povećanje pomorskog i

cestovnog prometa, povećani pritisak na komunalnu infrastrukturu (otpadne vode,

krupni otpad) i opterećenost plažnog prostora. Sve je to preduvjet pogoršanja stanja u

prirodnom okolišu i narušavanje sklada između čovjeka – tursta i njegovog turističkog

ambijenat i konfora. U cilju zaštite prostora i uređenje okoliša potrebno je:

- pojačati nadzor zbog održanja usklađenosti u prostoru i turističkom ambijentu,

- poticati razvoj dopuštenih turističkih, rekreacijskih i drugih aktivnosti u posebno

vrijednim i zaštićenim dijelovima prirode i ekološki značajnim područjima,

- zbrinjavanje otpada uz sve turističke prometnice i na turističkim područjima te u

zaštićenim područjim (parkovi prirode).

Navedeno ukazuje na važnost u promišljanju vizije razvoja turističke destinacije koja se

isključivo temelji na načelima održivog razvoja. U protivnom razvoj turizma može

izazvati neogledive posljedice na cjelokupni prostor i njegovo stanovništvo.

6.6. SIGURNOST TURISTA

Sigurnost turista na turističkom odredištu jedan je od najvažnijih elemenata u donošenju

odluke turista u odabiru upravo tog turističkog odredišta za korištenje svojeg odmora.

Ugroženost turista na javnom mjestu u prometu, opasnost od kriminalnih napada,

56

opasnost od požara, trovanja hranom, zaraza i svi drugi slučajevi opasnosti, elementi

su koji utječu na konačni izbor turista u njegovom odabiru turističkog odredišta, duljinu

njegovog boravka, njegov ponovni dolazak u turističko odredište i preporuku turističkog

odredišta drugima. Svi koji ozbiljno računaju na turizam kao gospodarsku djelatnost

trebaju stvarati najbolje moguće uvjete za sigurnost turista i sve šta je vezano uz njih.

Bez obzira dali turisti dolaze individualno ili organizirano svaka im država mora jamčiti

potpunu sigurnost, mora predvidjeti moguće rizike, odrediti odgovornost organizatora,

posrednika i dobaljača te usvojiti sve sigurnosne standarde o zaštiti gostiju na svom

području.

6.7. RAD TURIZMU PRATEĆIH DJELATNOSTI

U sklopu aktivnosti u podizanju kvalitete turističke ponude, očituje se velika uloga

državnih tijela i službi, javnih poduzeća, banaka, trgovina i obrta, pošta i službe

telekomunikacija, pojedinih komunalnih službi i ostalih službi koje svojom funkcijom

kompletiraju cjelokupnu turističku uslugu i stvaraju dodatne ekonomske efekte od

turizma. Neprilagođeno radno vrijeme niza uslužnih djelatnosti te nedostatan asortiman

različitih proizvoda, nanosi veliku štetu i ugled turističkim destinacijama, te uvelike

otežava njihove aktivnosti. Stoga je ovaj oblik ponude potrebno stalno prilagođavati

potrebama turista jer osim općih uvjeta ovaj dio ponude jedan je od najznačajnijih

segmenata za povećanje ekonomskih učinaka od turizma. U tom smislu potrebno je:

o osigurati opskrbu turističkih područja i tvrtki poljoprivrednim, prehrambenim i dr.

proizvodima, u što većoj mjeri iz domaćih izvora,

o radno vrijeme svih pratećih uslužnih i dr. djelatnosti, posebno u javnim

poduzećima prilagoditi potrebama turizma (radno vrijeme pošta, banaka,

mjenjačnica, trgovina, benzinskih postaja i dr.), kao i brojnost i efikasnost

njihovih službi te asortimana proizvoda zbog obima usluga koje je potrebno

pružiti tijekom turističke sezone,

o izvršiti infrastrukturno i komunalno opremanje turističkog mjesta.

Ponašanje i sistematičan rad navedenih, ali i drugih pratećih službi i djelatnosti koje

poslovno slijede turizam, nužno je u kontinuitetu usavršavati da bi što bolje obavljali

svoju zadaću tijekom sezone.

VII ZAKLJUČAK

Turistička sezona 2012. godine pripremala se usporedno s kalkulacijama najjačih

svjetskih ekonomija o tome kada će svjetsko gospodarstvo izaći iz recesije i krize.

Problem je bio u tome što je hrvatski turizam ovisan baš o tim najjačim svjetskim

ekonomijama, a upravo iz tih zemalja, dolazi u hrvatska turistička odredišta najviše

gostiju. Kako se recesija u svijetu postupno počela smirivati, tako se ponovno probudila

globalna želja za putovanjima, te se u konačnici može zaključiti da je 2012. godina

57

58

turistički bila izrazito uspješna i po fizičkim ostvarenjima turističkog prometa, rekordna.

Hrvatski turistički sustav pokazao je svoju vitalnost, posloživši sve kockice u jedinstveni

mozaik u kojem su svi čimbenici bili usklađeni i predani istom cilju. Svi koji sudjeluju u

turističkom lancu, počevši od spremačica, kuhara i konobara, operativaca,

menadžmenta i lokalne zajednice, te države, mjerodavnog ministarstva i sustava

turističkih zajednica, odradili su svoje zadaće.