Престоница независне Србије (1878-1918)
-
Upload
kreativni-centar -
Category
Documents
-
view
230 -
download
4
description
Transcript of Престоница независне Србије (1878-1918)
![Page 1: Престоница независне Србије (1878-1918)](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052511/568c0dad1a28ab955a8da3e3/html5/thumbnails/1.jpg)
![Page 2: Престоница независне Србије (1878-1918)](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052511/568c0dad1a28ab955a8da3e3/html5/thumbnails/2.jpg)
Biblioteka
OVAKO SE @IVELONovi vek
PRESTONICA NEZAVISNE SRBIJE(1878–1918)
Autor
mr Radina Vu~eti}
Ilustrator
Vladimir Bursa}
Urednik edicije
dr Vesna Biki}
Saradnik istra`iva~
Milena Trutin
Grafi~ki dizajn
Danijela ParackiDu{an Pavli}
Lektori
Ivana Igwatovi}Marija Ne{i}
Grafi~ka priprema
D_sign, Beograd
[tampa
Publikum, Beograd
Tira`
3.000
Izdaje
KREATIVNI CENTARGradi{tanska 8, Beogradtel.: 011/ 38 20 483, 38 20 464, 24 40 659www.kreativnicentar.rse-mail: [email protected]
Za izdava~a
mr Qiqana Marinkovi}, direktor
S A D R @ A J
Na prekretnici2
Dobri susedi3
U centru grada4
Fijakeri i tramvaji8
Dvor, ku}a i stan10
Qubav pod nadzorom12
@enska stvarnost14
Nova doma}a kuhiwa16
Dnevni i ve~erwi izlasci18
Po evropskoj modi20
Sportski klubovi22
Male i velike {kole23
Doba realizma24
Dinar za lekarski pregled26
Zakoni i kazne28
U ratnim godinama30
Indeks32
Hronolo{ka tablica
OVAKO SE @IVELO NOVI VEK
CIP – Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, Beograd
930.85 (497.11) "1878/1918" (02.053.2.025.2)316.728 (497.11) "1878/1918" (02.053.2.025.2)
Vu~eti}, RadinaPrestonica nezavisne Srbije : (1878–1918) / Radina Vu~eti} ; [ilustratorVladimir Bursa}]. – Beograd : Kreativni centar, 2008 (Beograd : Publikum).– [34] str. : ilustr. ; 24 cm. – (Biblioteka Ovako se `ivelo. Novi vek)
Tira` 3.000. – Hronolo{ka tablica: str. [34]. – Registar.
ISBN 978-86-7781-655-1a) Svakodnevni `ivot – Beograd – 1878–1918b) Beograd – Kulturna istorija – 1878–1918COBISS.SR-ID 151150860
![Page 3: Престоница независне Србије (1878-1918)](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052511/568c0dad1a28ab955a8da3e3/html5/thumbnails/3.jpg)
PRESTONICANEZAVISNE SRBIJE
(1878–1918)
NOVI VEK
OVAKO SE @IVELO
Radina Vu~eti}
![Page 4: Престоница независне Србије (1878-1918)](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052511/568c0dad1a28ab955a8da3e3/html5/thumbnails/4.jpg)
Na Berlinskom kongresu
1878. godine Srbija je dobila
nezavisnost i teritorijalno pro{irewe, a 1882. progla{ena je kraqevinom.
Beograd, wen glavni grad, bio je mala varo{, mawa i od najmawih londonskih,
pariskih ili berlinskih centralnih kvartova. Odbacuju}i nasle|e Orijenta
i okre}u}i se Evropi u svim sferama `ivota, Beograd je tada napravio najkrupnije
iskorake u svojoj savremenoj istoriji. Za samo nekoliko decenija krajem XIX
i po~etkom XX veka on je, mewaju}i i izgled i duh, postao moderna prestonica,
sa ogromnim potencijalima za daqi razvoj.
Na prekretnici
Beogradska varo{ jo{ je bila sku~ena i zahvatala je samo uzak polukrug oko tvr|ave – {anac koji se protezao du` dana{weg Kosan~i}evog, Topli~inog i Obili}evog venca i Skadarske ulice.Iako su i ranije, posebno nakon iseqavawa osmanskog stanovni{tva, postojali ozbiqni poku{ajida se gradsko jezgro preuredi i pove`e s Terazijama, ve} tada glavnom raskrsnicom kolskihputeva, tek od 1880. godine varo{ po~iwe zaista da mewa izgled – izlazi iz okvira {anca i pro{iruje se prema dana{wem Trgu Slaviji.
[est godina kasnije u rejon varo{i ukqu~uje se i naseqe Englezovac na Vra~aru, nazvano poFransisu Makenziju, [kotu, veoma imu}nom i uticajnom predstavniku Britanskog biblijskog
dru{tva, koji je u Beogradu boravio od 1876. do 1895. godine.
2
Zemqi{te na Vra~aru
Fransis Makenzi kupio je
za 7.500 dukata od sina
Stojana Simi}a, tada{weg
predsednika vlade. Deo tog
velikog imawa kasnije je
prilo`io za izgradwu
hrama Svetog Save.
Na se qe En gle zo vac, Ma ken zi je va uli ca
![Page 5: Престоница независне Србије (1878-1918)](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052511/568c0dad1a28ab955a8da3e3/html5/thumbnails/5.jpg)
Pred kraj XIX veka, posle masovnog
odlaska Turaka, Beograd postepeno
postaje grad naseqen uglavnom srpskim stanovni{tvom. Ipak, petinu stanovni{tva
~ine Beogra|ani razli~itog etni~kog porekla. Najvi{e je bilo Nemaca i Jevreja,
a zatim Ma|ara, ^eha, Grka, Cincara, Roma… Svi oni dali su poseban pe~at gradu.
Broj stanovnika u gradu brzo se uve}avao – uo~i Prvog svetskog rata u Beogradu
je `ivelo oko 90.000 qudi.
Dobri susedi
3
U gradu je postojala verskaraznovrsnost, a Beogra|ani su se, kao gostoprimqivi i dobridoma}ini, dru`ili prilikom svihverskih praznika. Posete tokombo`i}nih i uskr{wih slavqa (i pravoslavnih i katoli~kih)
bile su prilika da se doma}inima uka`e posebno po{tovawe. Na Dor}olu, gde je bilo dosta Jevreja,Beogra|ani svih narodnosti redovno su pratili jevrejska subotwa slavqa, purimske sve~anosti ili proslavu Ro{ ha{ane, jevrejske Nove godine.
godina
1842
1866
1892
1910
broj stanovnika
14.371
24.768
65.598
90.000
Nemci su se naj~e{}e bavili zanatima i uvoznom trgovinom, a bili su idobri pedagozi. Oni su najvi{e doprineli tome da moda, ishrana, name{taj,na~in `ivota i vaspitawa u Beogradu poprime evropski duh. U decenijamana prelazu iz XIX u XX vek u Beogradu je `ivelo oko 4.000 Jevreja (danas ih je gotovo upola mawe, oko 2.200). Nakon odlaska Turaka Jevreji iz mahale na Dor}olu po~iwu da se {ire kupuju}i turske ku}e u susedstvu, a pojediniprelaze u varo{ i na Terazije, gde otvaraju moderne radwe.
Sinagoga u ulici Cara Uro{aU toku purimskih sve~anosti
deca su se okupqala u Jevrejskoj
ulici, gde je prire|ivan va{ar
na kojem su se prodavale
~egrtaqke, pi{taqke, drombuqe,
papirne maske i slatki{i.
Plan grada iz 1907. godine
![Page 6: Престоница независне Србије (1878-1918)](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052511/568c0dad1a28ab955a8da3e3/html5/thumbnails/6.jpg)
U glavnim gradskim ~etvrtima
po~iwu da se grade vi{e i lep{e
zgrade, po planovima i pod nadzorom stru~waka. Do kraja veka u Beogradu je
podignuto dvadesetak izuzetnih gra|evina, poput Narodne banke, Starog dvora,
Kapetan Mi{inog zdawa, @elezni~ke stanice i nekada{weg Ministarstva pravde.
Grad koji je po~etkom XIX veka imao tek poneki fewer u{ao je u XX vek sa
elektri~nim osvetqewem, regulisanim vodovodom i tramvajskim saobra}ajem.
U centru grada
Zgrade iz tog vremena pripadaju razli~itimarhitektonskim stilovima – romantizmu, nacionalnom
i novovizantijskom stilu, akademizmu i secesiji – i svedo~e o sredinama u kojima su {kolovane i uzorima
po kojima su stvarale arhitekte Aleksandar Bugarski,Jovan Ilki}, Konstantin Jovanovi}…
Hotel Moskva, jedna od zna~ajnijih zgrada ra|enih u stilu secesije, nastao je kao rezultat saradwe
Jovana Ilki}a i nekoliko petrogradskih arhitekata.
Zgrada Klasne lutrije, na uglu ulicaVasine i Knegiwe Qubice, sagra|enaje prema planovima Milo{a Sav~i}a i Milana Kapetanovi}a.
Zgrada Narodne banke podignuta je 1889. godine prema projektu Konstantina Jovanovi}a.
4
Oko raskrsnice Knez Mihailove ulice i stare~ar{ije (danas ulice Kraqa Petra) podi`u se ku}enajuglednijih beogradskih porodica, ali i poslovno--stambene zgrade. One imaju istu arhitektonskuvrednost kao zgrade u evropskim metropolama. Pe~at centru grada davali su Kapetan Mi{ino zdawe,Pan~i}ev park, Velika pijaca, moderni hoteli.
Palata Marka Stojanovi}a, viceguvernera Narodne banke, zavr{ena je oko 1889. godine. Danas se u toj zgradi u Knez Mihailovoj ulicinalazi Akademija likovnih umetnosti.
![Page 7: Престоница независне Србије (1878-1918)](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052511/568c0dad1a28ab955a8da3e3/html5/thumbnails/7.jpg)
Kao centralni trg izdvajao se Pozori{ni trg, na kojem su senalazili Narodno pozori{te, Uprava fondova (dana{wi
Narodni muzej), spomenik knezu Mihailu, Kolar~evapivnica i glavna po{ta. Trg je bio blatwav i pun rupa, s ru{evinama Stambol-kapije (poru{ene 1867), nekada
najva`nijeg ulaza u grad.
„KOD KOWA“
Prvi javni spomenik podignut je 1848. u slavu poginulih u borbi protiv Turaka. Me|utim, kao prvi javni spomenikprestonice naj~e{}e se pomiwe spomenik knezu Mihailu
Obrenovi}u, podignut 1882. godine na Pozori{nom trgu.Spomenik je delo ~uvenog italijanskog vajara Enrika
Pacija. Pri~alo se da neki Beogra|ani nisu mogli da mu oproste {to je kneza ostavio gologlavog.
Otkrivawe spomenika knezu Mihailu
Godina 1867. i imena gradova
ispisani na postoqu spomenika
knezu Mihailu podse}aju nas
na jedan od najzna~ajnijih
doga|aja u srpskoj istoriji
– predaju gradova srpskoj vojsci,
odnosno oslobo|ewe Beograda
od turske vlasti.
PREDAJA KQU^EVA
5
Natpisi s postoqa spomenika knezu Mihailu
Na odlasku iz prestonice Enriko Paci
poru~io je Beogra|anima: „Ganutog srca
polazim iz ove mile varo{i, iz ovog krasnog
sedi{ta mlade ali vite{ke kraqevine…
Italijan sam du{om i ose}ajem – a srcem
i odu{evqewem sam Srbin.“
![Page 8: Престоница независне Србије (1878-1918)](https://reader033.fdocument.pub/reader033/viewer/2022052511/568c0dad1a28ab955a8da3e3/html5/thumbnails/8.jpg)