Post on 26-Sep-2015
description
Prof. dr Zoran . AVRAMOVI, dipl.in.elek.
zoran.avramovic@unvi.edu.ba
+381 63 245-605
SADRAJ
Pojam i vrste projekata. Koncept upravljanja projektom. Organizacija za upravljanje projektima. Upravljanje ljudskim resursima u projektu. Upravljanje ugovaranjem. Upravljanje kvalitetom projekta. Upravljanje rizikom projekta. Upravljanje komunikacijama u projektu.SADRAJ - nastavak
Upravljanje promenama u projektu. Planiranje realizacije projekta. Praenje i kontrola realizacije projekta. Sistem izvetavanja o realizaciji projekta. Standardni raunarski programi za upravljanje projektom.Upravljanje pomou projekata.Projektno orijentisana organizacija.UVOD
Ciklus razvoja softvera sastoji se iz vie faza, pri emu se neki od njih ponavljaju sve dok se sistem ne zavri a naruilac i korisnik budu zadovoljni. Meutim, pre nego to se potvrde sredstva za realizaciju razvoja ili odravanja softvera, korisnik obino eli da proceni koliko e projekat da kota i traje. U ovom predmetu pratimo aktivnosti koje su neophodne za planiranje razvoja softverskog projekta i upravljanje njime, a to su:praenje napretka projekta,
osoblje i organizaciju projekta,
uloeni rad i rokovi,
upravljanje rizikom i
modelovanje procesa i planiranje projekata.
Definisanje projekta
Projekat je privremen i jedinstven poduhvat, to znai da se preduzima privremeno, da ostvari jedinstven proizvod ili uslugu. Privremenost oznaava da svaki projekat ima definisan poetak i kraj, ali to ne znai da ima kratko vreme trajanja jer mnogi projekti traju i po nekoliko godina. Jedinstvenost oznaava da je projekat neto neponovljivo i da se razlikuje od svih slinih proizvoda ili usluga. Kraj projekta oznaava realizaciju projektnih zadataka.Projekat je poduhvat sa definisanom takom poetka i definisanim ciljem, na osnovu koga je odreena realizacija.Karakteristike projekta
Ne postoje dva ista projekta pa e ak i ponovljeni projekat imati razlike sa komercijalnog, administrativnog ili nekog drugog stanovita. Projekat ukljuuje sledee karakteristike:ivotni ciklus,
startni i zavrni termini,
budet (finansijska sredstva),
aktivnosti,
korienje resursa,
jedinstvenu odgovornost i
timske uloge i odnose koji su subjekti promena i koje treba definisati i odrediti, a kasnije njima i upravljati.
Projektni ciljevi
Cilj je ono to se eli postii. Da bi bili dobri, ciljevi moraju biti:specificirani dobro definisani, da budu jasni onima koji rade na realizaciji projekta,
merljivi da bi se znalo koliko je jo ostalo do realizacije cilja,
usklaeni mora biti tano definisan dogovor izmeu naruioca i projektog tima,
realni da postoji realna osnova za ostvarenje ciljeva sa dostupnim resursima, znanjem i vremenom,
vremenski podesni - da po realizaciji ne izgube svoju svrhu.
Praenje napretka softvera
Softver je koristan samo ako realizuje eljenu funkciju ili prua traenu uslugu. Prema tome, tipian projekat zapoinje kada nam se obrati naruilac radi razmatranja uoene potrebe. Obino naruilac ima pitanja na koje treba dati odgovor:- da li razumete moj problem i moje potrebe?
da li moete da projektujete sistem koji bi reio moj problem ili zadovoljio moje potrebe?
koliko e vam vremena biti potrebno da razvijete takav sistem?
- koliko e kotati razvoj tog sistema?
dokumenti,
demonstracija funkcije,
demonstracija podsistema,
demonstracija tanosti,
demonstracija pouzdanosti, bezbednosti ili performansi.
Posle toga utvrujemo koje aktivnosti moraju da se sprovedu u cilju realizacije definisanih elemenata isporuke. Pri tome, moemo koristiti neku od tehnika za modelovanje procesa, izlaui tano ta se mora dogoditi i koje aktivnosti zavise od drugih aktivnosti, proizvoda odnosno resursa.Struktura poslova i grafovi aktivnosti
Analiza ove vrste nekada se opisuje kao proces generisanja strukture poslova u okviru projekta, budui da opisuje projekat kao skup diskretnih poslova. Treba imati u vidu da aktivnosti i putokazi predstavljaju elemente koje naruilac i razvojni tim mogu da koriste za praenje razvoja ili odravanja. Naruilac e moda hteti da vidi napredak u bilo kojoj taki projekta. Kao uesnici u razvoju, moemo da ukaemo na aktivnost, da bismo predstavili poslove koji su u toku i putokaze, sa ciljem prezentacije stepena gotovosti posla.Procena gotovosti
Graf aktivnosti moemo uiniti jo korisnijim dodavanjem informacija o proceni vremena koja je potrebna za zavretak svake aktivnosti. Sledea tabela sadri procene za svaku aktivnost:Tabela1. Aktivnosti i potrebno vremeAktivnostPotrebno vreme (u danima)Korak1. Priprema zemljitaAktivnost 1.1: Premer zemljita3Aktivnost 1.2: Traenje dozvola15Aktivnost 1.3: Kopanje temelja10Aktivnost 1.4: Kupovina materijala10Vreme kanjenja = raspoloivo vreme stvarno potrebno vreme
Alati za praenje napretka
Postoje mnogi alati koji se koriste za praenje napretka projekta. Neki alati su runi, drugi predstavljaju jednostavne aplikacije za rad sa tabelama, a postoje i sofisticirani alati sa kompleksnim grafikim predstavama. Da bismo videli koje vrste alata mogu da budu korisni pri projektovanju, razmotriemo strukturu posla vezanu za izgradnju komunikacionog softvera, gde je rukovodilac predstavio rad na projektu u 5 koraka: planiranje sistema, projektovanje, kodovanje, testiranje i isporuku.Mnogi softverski sistemi za upravljanje projektima crtaju strukturu posla i pomau rukovodiocu projekta u praenju napretka po svakom koraku i aktivnosti. Dijagrami i grafikoni mogu takoe da prue infomacije o resursima.Osoblje na projektu
Postoje odreene aktivnosti koje su neophodne u svakom softverskom projektu. U kljune aktivnosti spadaju:analiza zahteva,
projektovanje sistema,
projektovanje programa,
implementacija programa,
testiranje,
obuka,
odravanje i
osiguranje kvaliteta.
sposobnost izvravanja posla,
interesovanje za posao,
obuenost,
rukovodilake sposobnosti...
U svakom razvojnom projektu lanovi razvojnog tima komuniciraju meusobno, sa korisnicima kao i sa naruiocem. Na napredovanje projekta ne utie samo stepen komunikacije ve i sposobnost pojedinca da saopti svoje ideje.Stilovi rada
Razliiti ljudi imaju razliite stilove za interakciju sa saradnicima radi razumevanja problema koji u toku rada iskrsnu. Omiljeni stil rada moemo da posmatramo u funkciji dva parametra: nain na koji se razmenjuju misli i raaju ideje i uticaja emocija na donoenje odluka. Jung (1959) prve naziva ekstrovertima, a druge introvertima. Slino tome, intuitivne osobe zasnivaju svoje odluke na oseaju i emotivnoj reakciji na probleme dok druge osobe su racionalne i donose odluke, pre svega, ispitujui injenice i paljivo razmatrajui sve mogunosti.INTUITIVAN
RACIONALAN
EKSTROVERT
INTROVERT
INTUITIVAN
INTROVERT
Pita druge
Priznaje oseanja
INTUITIVAN
EKSTROVERT
Saoptava drugima
Priznaje oseanja
RACIONALAN
INTROVERT
Pita druge
Odluuje logino
RACIONALAN
EKSTROVERT
Saoptava drugima
Odliuje logino
Slika 1. Stilovi rada
Organizacija projekta
Projektni timovi za razvoj i odravanje softvera se sastoje od lanova tima koji su organizovani na nain koji doprinosi brzoj izradi kvalitetnih proizvoda. Izbor odgovarajue strukture projekta zavisi od nekoliko inilaca, a to su:biografije i stilovi rada lanova tima,
broj ljudi u timu,
stilovi rukovoenja koje primenjuju naruilac i razvojni tim.
Dobri rukovodioci projekta su svesni tih pitanja i trae lanove tima koji su dovoljno fleksibilni za interakciju sa svim uesnicima, bez obzira na stil rada.Potreban rad
Jedno od prelomnih gledita planiranja u upravljanju projektom je shvatanje koliko e projekat priblino da kota. Prekoraenje trokova moe dovesti do odustajanja od projekta.Zato je dobro izvriti procenu trokova jo u ranoj fazi ivotnog ciklusa projekta i tako pomoi rukovodiocu da utvrdi broj ljudi neophodnih za razvoj i da odgovarajue osobe budu raspoloive kada je to neophodno. Iz budeta projekta pokriva se vie vrsta trokova: sredstva, osoblje, metodi i alati. Trokovi sredstava obuhvataju: hardver, prostor, nametaj, telefone, modeme, grejanje, kanalizaciju, kablove, diskove, papir... Drugi projektni trokovi obuhvataju kupovinu softvera i alata za podrku aktivnostima razvoja. Uloeni rad predstavlja trokovnu komponentu sa najveim stepenom neizvesnosti.Algoritamske metode
Istraivai su napravili modele koji izraavaju odnos izmeu potrebnog rada i faktora koji na njega utiu. Ti modeli se obino opisuju pomou jednaina u kojima je napor funkcija, a vie inilaca (iskustvo, veliina i tip aplikacije) nezavisne promenljive. Veina tih modela potvruje da je veliina projekta najuticajniji faktor u jednainama gde se rad izraava na sledei nain:E = (a + bSc) m (X)
gde je S procenjena veliina sistema, a, b , c su konstante. X je vektor faktora trokova, xq do xn, a m je korekcioni faktor koji od njih zavisi. Drugim reima, rad se meri uglavnom na osnovu veliine predloenog sistema, uz korektivni uticaj vie drugih karakteristika projekta, procesa, proizvoda ili korienih resursa.
Metodi mainskog uenja
Ima istraivaa koji se bave mainskim uenjem npr. oslanjajui se na neuralne mree mogue je predstaviti vei broj povezanih i zavisnih jedinica. U neuralnim mreama, svaka jedinica (neuron, predstavljen mrenim vorom) predstavlja jednu aktivnost. Svaka aktivnost ima svoje ulaze i izlaze. Svakoj jedinici mree pridruuje se softver koji proraunava svoj ulaz, izraunavajui ponderisanu sumu. Ako suma premauje vrednost zadatog praga, jedinica proizvodi izlaz. Taj izlaz postaje ulaz za druge povezane jedinice u mrei, sve dok mrea ne proizvede konanu vrednost. Neuralna mrea je proirenje grafa aktivnosti.Upravljanje rizicima
Rukovodioci projekta moraju da uestvuju u upravljanju rizicima da bi razumeli rizike i njima upravljali u svojim projektima. Rizik razlikujemo od drugih dogaaja u projektu na osnovu 3 pokazatelja:gubitak po dogaaju,
izvesnost pojave dogaaja i
stepen do kog je mogue promeniti ishod.
opti rizici i
rizici koji su specifini za razmatrani projekat.
Opti rizici su rizici koji su zajedniki za sve softverske projekte, a rizici specifini za projekat su pretnje koje su posledica slabih taaka konkretnog projekta.Aktivnosti upravljanja rizicima
Upravlajnje rizicima obuhvata vie koraka prikazanih na slici 2. Najpre procenjujemo rizik datog projekta i to procenjivanje se sastoji od 3 aktivnosti: identifikovanje rizika, analize rizika i dodeljivanje prioriteta svakom od njih. Za identifikaciju rizika koristimo vie razliitih tehnika.Slika 2. Koraci u upravljanju rizicima
- izbegavanje rizika,
- prenoenje rizika i
- podrazumevanje rizika.
Pod pojmom sprega rizika podrazumevamo kolinik razlike iloenosti riziku pre i posle umanjenja rizika i troka koje to umanjenje nosi. Drugim reima, sprega umanjenja rizika je:(izloenost riziku pre umanjenja izloenost riziku posle umanjenja) / troak umanjenja rizika
Plan projekta
Da bismo naruiocima preneli rezultate analize rizika i predloili upravljanje njime obino pravimo plan projekta. Plan u pisanom obliku sadri korisnikove potrebe i nae namere vezane za zadovoljenje tih potreba. Plan moe biti osnova za potvrdu uinjenih pretpostavki, posebno onih vezanih za trokove i rokove.Dobar plan projekta mora da ima sledee elemente:- obim projekta,
- rokove projekta,
- organizaciju projektnog tima,
- tehniki opis predloenog sistema,
- standarde koji se koriste u projektu, postupke, tehnike i alate,
- plan osiguranja kvaliteta,
- plan upravljanja konfiguracijom,
- plan dokumentovanja,
- plan upravljanja podacima,
- plan upravljanja resursima,
- plan testiranja,
- plan obuke,
- plan bezbednosti,
- plan upravljanja rizicima i
plan odravanja.
Obim definie granice sistema, odnosno ta e biti obuhvaeno sistemom, a ta nee. On garantuje naruiocu da smo razumeli ta se od projekta zahteva. Rokovi se mogu izraziti preko strukture posla, miljokaza i vremenskih rokova, da bi se prikazalo ta se dogaa u svakoj taki tokom ivotnog ciklusa softvera.Modeli procesa i upravljanje projektom
Najuspeniji rukovodioci projektima, koji realizuju kvalitetne proizvode na vreme i u okviru zadatog budeta, jesu oni koji tehnike rukovoenja projektom prilagoavaju posebnim karakteristikama neophodnih resursa, odabranom procesu i dodeljenim ljudima. U ovom delu razmotriemo nekoliko optepoznatih projekta iz bliske prolosti i/ili iz sopstvenog iskustva nastavnika. Takoe emo da se osvrnemo na objedinjavanje upravljanja procesima i projektom.vrsto vezivanje za
sidrine putokaze
ciljevi ivotnog ciklusa,
arhitektura ivotnog ciklusa,
inicijalna operativnost sistema.
Svrha putokaza ciljeva ivotnog ciklusa je da potvrdi da su se svi zainteresovani subjekti saglasili sa ciljevima posmatranog sistema. U sklopu arhitekture ivotnog ciklusa jeste da se definiu arhitekture sistema i softvera. Kljuni elementi koji odreuju inicijalnu operativnost sistema su spremnost samog softvera, spremnost lokacije na kojoj e se sistem koristiti kao i izbor i obuka tima koji e da koristi sistem.ZAKLJUAK
U ovom delu emo ponoviti najznaajnije rezultate koji su prezentovani kroz materijal i podstai diskusiju. Pitanja i odgovoriDiskusijaIskustva slualaca