Post on 20-Jan-2016
description
Turski jezik 1Abeceda, gramatička struktura, lične zamenice, lični sufiksi
Upoznavanje sa jezikom
Turski jezik spada u grupu uralo-altajskih jezika. Postoje neke jezičke sličnosti sa finskim, mađarskim, estonskim, korejskim, mongolskim, japanskim i uzbekistanskim jezikom. ABECEDA - Türk alfabesiU turskom jeziku postoji 29 slova, 21 suglasnik i 8 samoglasnika. A B C Ç D E F G Ğ H I İ J K L M N O Ö P R S Ş T U Ü V Y Z Svako slovo predstavlja jedan glas pa u turskom jeziku važi isto pravilo kao u srpskom:Piši kako govoriš, čitaj kako je napisano.Razlika postoji samo u nekoliko slova i kada to naučite možete bez problema da čitate turski.
U turskom jeziku ne postoji glas C.Tursko slovo C nekada zvuči kao naše Ð a nekada kao umekšano DŽ.Tursko slovo J je naše Ž a tursko Y je naše J.
jeton - žeton
Maya - MajaTanya - TanjaAko se zovete Maja,Tanja, napisaćete - Maya, Tanya, inače će Turci vaše ime pročitati Maža,Tanža.
Ova dva slova su ista kao u srpskom, jedina razlika je položaj crtice.U turskom se piše sa donje strane slova.U turskom ne postoji slovo - glas Č. Evo nekih turskih reči koje postoje u srpskom jeziku, umesto slova ç je slovo č.çorba çoban çizme çeşme çay çorap çekiç çarşaf
Turska slova koja ne postoje u srpskom jeziku Ğmeko G, ovo slovo se praktično ne čuje ali menja izgovor reči u kojima se nalazi.Primeri:u reči değil ovo slovo se čuje kao slabo y.Ako se ğ nalazi iza samoglasnika onda taj samoglasnik dobija na dužini.dağ (planina), izgovara se kao daa.oğul (sin), izgovara se kao ooul. IOvo slovo je i bez tačke.Izgovara se kao neodređen član a u engleskom (a boy, a book).kapı - vrataNe čita se kapi jer na kraju nije slovo i već je slovo ı.( i veliko i malo slovo se pišu bez tačke, slovo i ima tačku i kad je veliko slovo) I ı İ i U srpskom jeziku je svejedno da li ćemo slovo i pisati sa tačkom ili bez nje ali u turskom je to veoma važno jer su u pitanju dva različita slova-glasa. Ö ÜIzgovaraju se slično kao u nemačkom jeziku.........................................
harf - slovoünsüz harf - suglasnikünlü harf - samoglasnik...................................................................................
Pravila vezana za suglasnikeP Ç K Tkada se na reč koja se završava ovim suglasnicima dodaje sufiks koji počinje samoglasnikom, slova p ç k t prelaze u druga slova.p --> bmektup - pismo, benim mektubum - moje pismo ç --> c ağaç - drvo, ağacın tepesi - krošnja drvetak --> ğçocuk - dete, ben çocuğum - ja sam dete t --> d dört - četiri, dördüncü - četvrtiIzuzetakhayat - život, benim hayatım - moj život
Ovo pravilo ne važi za kratke reči (jednosložne reči)saç - kosa, benim saçım - moja kosa
F P Ş Ç K H S T posle ovih slova d --> t c --> çOva slova ćete lakše zapamtiti koristeći rečenicu:Fe PaŞa ÇoK HaSTa.Fe paša je mnogo bolestan.(sigurno ne postoji ime Fe, ali, rečenica pomaže da se zapamte ovi suglasnici)koşmak - trčatiBen koştum - Trčao sam (primer iz lekcije 5)..............................................................................................................
Gramatička struktura
Gramatička struktura je potpuno drugačija od indo-evropskih jezika.Turska gramatika postaje jednostavna kada se naviknete na njen stil.Sve je precizno određeno, postoje jasna pravila koja treba naučiti. Osnovne specifičnosti po kojima se turski razlikuje od evropskih jezika su: red reči u rečenici, sufiksi, harmonija samoglasnika, nema roda. Red reči u rečeniciTipična turska rečenica ima sledeći redosled: subjekat - objekat - glagol
Arkadaşım araba aldı.Moj drug kola kupio je.
arkadaş - drugarkadaşım - moj drug (prisvojni sufiksi, lekcija 2)araba - kolaalmak - kupitialdı - kupio je (prošlo vreme, lekcija 5)
Sufiksi (nastavci)Turski jezik spada u aglutinativne jezike.To znači da se na koren reči dodaju različiti sufiksičime se dobijaju reči različitog značenja. Lične zamenice, prisvojne zamenice, predlozi, vremena... sve se gradi dodavanjem sufiksa na koren reči.Neki pojmovi koji se u većini jezika iskazuju sa nekoliko reči, pa i celom rečenicom, u turskom jeziku se iskažu jednom rečju na čiji koren je "zalepljeno" nekoliko sufiksa.Primeri:
Evimden - Iz moje kuće Ev - im - denkuća-moja-iz
Kalbimdesin - Ti si u mom srcuKalb – im - de - sinsrce - moje - u - ti sikalp-srce (ispred samoglasnika p prelazi u b)
Kalp je reč stranog porekla pa predstavlja izuzetak kada je dodavanje sufiksa u pitanju.Po vokalnoj harmoniji trebalo bi da bude kalbımdasın, ali nije tako.Posetilac bloga Senzen je ovo objasnila u komentarima ispod lekcije, 15.02.2013.
Harmonija samoglasnika - vokalna harmonijaSamoglasnici su podeljeni u grupe.
1. Velika harmonija, samoglasnici su podeljeni u dve grupe. (eng: major vowel harmony) A I O U E İ Ö Ü
2. Mala harmonija, samoglasnici su podeljeni u četiri grupe: (eng: minor vowel harmony)
A I E İ O U Ö Ü
Koji samoglasnik će biti u prvom sufiksu zavisi od poslednjeg samoglasnika u reči na koju se dodaje sufiks.
araba - kolaarabada - u kolimada - sufiks za lokaciju
ev - kućaevde - u kućide - sufiks za lokaciju
evim - moja kućaim - prisvojni sufiksevimde - u mojoj kućiev - im - dekuća moja u
Samoglasnik iz prvog sufiksa nije uvek isti kao poslednji samoglasnik u reči na koju se dodaje sufiks, ali mora da bude iz iste grupe.
arabada - ovde imamo isti samoglasnikevimde - ovde imamo različite samoglasnike, e i (u istoj su grupi).
U vokalnoj harmoniji postoje jasna pravila upotrebe samoglasnika u sufiksima, nema nagađanja. U svakoj lekciji ću napisati ta pravila.
Jednina i množinaNastavci za množinu su lar i ler.
aıou eiöü - poslednji samoglasnik u reči na koju dodajemo sufiks lar ler kitap - knjigakitaplar - knjigeçocuk - deteçocuklar - decaköpek - pasköpekler - psikedi - mačkakediler - mačke
Kada se u množini navodi broj onda se ne dodaju nastavci lar ler.
yaprak - listyapraklar- lišćeüç yaprak - tri lista
Izuzetaksaat - satsaatler - satiReč saat je reč stranog porekla pa dolazi do odstupanja u vokalnoj harmoniji. Množina bi trebala da bude saatlar ali nije tako, množina je saatler.
Nema rodaU turskom jeziku nema roda u ličnim zamenicama.on, ona, ono = oOn dolazi.Ona dolazi. O geliyor.Ono dolazi............................................................................................................................
GRAMATIKA
Lične zamenice - Şahıs zamirlerieng: Personal pronounsşahıs - lice, osobazamir - zamenica
Lični sufiksi - Şahıs eklerek - sufiksekler - sufiksi
olmak - bitisadašnje vreme: sam, si, je, smo, ste, su
Tabela ličnih sufiksa
aı ei ou öü - poslednji samoglasnik u reči na koju dodajemo sufikse iz tabele(u govornom jeziku treće lice jednine nema sufiks, ipak, pogledajte lekciju 7)
Primeri za sve četire kolone: avukat - advokat, öğretmen - učitelj/nastavnik, doktor, kötü - loš
Ben avukatım Ja sam advokatAvukatım Advokat sam Sen öğretmensin Ti si učiteljÖğretmensin Učitelj si Siz doktorsunuz Vi ste doktori (Vi ste doktor, persiranje)
Ako se reč završava samoglasnikom, kao u kötü, tada se ispred sufiksa koji počinje samoglasnikom dodaje slovo y.Dva samoglasnika ne mogu da budu jedan do drugoga. Zato je ben kötüyüm, biz kötüyüz. Još jedan primer:anne (majka)Ben anneyim Ja sam majkaBiz anneyiz Mi smo majke
NegacijaZa negaciju se koristi reč değil. Na nju se lepe lični sufiksi.Uvek se koriste sufiksi iz kolone ei zbog poslednjeg samoglasnika u reči değil.
imenica, pridev ..... değil + lični sufiksi (ei kolona)
Ben doktor değilim Ja nisam doktorSen doktor değilsin Ti nisi doktorO doktor değil On,ona nije doktorBiz doktor değiliz Mi nismo doktoriSiz doktor değilsiniz Vi niste doktori (Vi niste doktor, persiranje)Onlar doktor değiller Oni nisu doktori
Nema potrebe da se naglašava Ben,Sen... i u srpskom je dovoljno reći- Nisam doktor.Dakle, može samo da se kaže: Doktor değilim.
Na imenicu, pridev se ne stavlja nastavak za množinu lar, ler.Ne može da se kaže: Biz doktorlar değiliz.
Upitni oblik
imenica, pridev ..... mı mi mu mü + lični sufiksi aı ei ou öü
mı mi mu mü = da li
Ben doktor muyum? Da li sam ja doktor?Sen doktor musun? Da li si ti doktor?O doktor mu? Da li je on doktor?Biz doktor muyuz? Da li smo mi doktori?Siz doktor musunuz? Da li ste vi doktori? (Da li ste Vi doktor, persiranje)Onlar doktorlar mı? Da li su oni doktori?
Onlar: nastavci, lar, ler, idu uz imenicu, pridev.......................................................................................................................................
REČI
PozdraviSelam - zdravo, pozdravMerhaba - zdravo
Günaydın - dobro jutroİyi günler - dobar dan (pogledajte napomenu)İyi akşamlar - dobro večeİyi geceler - laku noć
Hoş geldiniz - Dobrodošli (množina i persiranje)Hoş geldin - Dobro došaoHoş bulduk - Bolje vas našao, Bolje te našao
Hoşçakalın - Doviđenja, kaže onaj koji odlaziGüle güle - Doviđenja, kaže onaj koji ostajeGörüşürüz, Görüşmek üzere -Vidimo se Napomena:iyi günler može da se kaže i na rastanku, tada nema značenje Dobar dan, već- Želim ti lep dan. Have a nice day.
ZahvaljivanjeTeşekkür ederim - Hvala VamTeşekkürler - HvalaÇok teşekkürler - Puno hvala (thanks a lot)Sağ ol - Hvala (prisnije, za prıjatelje) Rica ederim - Nema na čemuBir şey değil - Nema na čemu
Sağ ol bukvalno znači budi zdrav (be healthy)sağ - healthyol,olmak – biti (to be)
İyi günler. İyi günler. Nasılsınız? İyiyim, teşekkür ederim. Siz nasılsınız? Ben de iyiyim, teşekkürler.
nasıl - kakonasılsın - kako sinasılsınız - kako steiyi - dobroiyiyim - dobro samben de - i ja, i meni, takođeiyi -y-im, dva samoglasnika ne mogu da budu jedan do drugog pa se između ubacuje y.
Dobrodošli - Hoş geldiniz
Turski jezik 2Nove reči, gramatika: prisvojne zameniceMerhaba :)
evet - dahayır - nevar - imayok - nemaYok se može koristiti i kao ne. I kod nas ne i nemam mogu biti odgovori na pitanje:Imaš li tu knjigu?Ne/Nemam
Ne? Šta?Neden? Zašto? doğru - tačno, ispravno
yanlış - netačno, pogrešno...............................................................................................................
Dani
gün - dangünler - dani Hafta - nedelja, sedmicapazartesi - ponedeljaksalı - utorakçarşamba - sredaperşembe - četvrtakcuma - petakcumartesi - subotapazar - nedelja
Mrzim ponedeljak Mrzim ponedeljak Mrzim ponedeljak Ali danas je utorak?!
bugün - danasdün - jučeyarın - sutraevvelki gün, evvelsi gün - prekjučeöbür gün - prekosutra
Bugün gün ne?Koji je danas dan?İki gün önce.Pre dva dana.
gün - dan (24 sata)günduz - dan, dok ima svetlagece - noć
sabah - jutroöğle - podneöğleden sonra - posle podneakşam - večegece - noćgece yarısı - ponoć
dün akşam - juče uvečeyarın sabah - sutra ujutru
hafta içi – radna nedeljahafta sonu – vikendgeçen hafta – prošla nedeljagelecek hafta – sledeća nedelja tarih - datumbugünün tarihi - današnji datum (today’s date)Bugünün tarihi ne?Koji je danas datum?
............................................................................................................
Godišnja doba i meseci
mevsim - godišnje dobamevsimler - godišnja dobaay - mesecaylar - meseciyıl, sene - godina (arap. sene)asır, yüzyıl - vek
Proleće i jesen, može i ovako da se kaže: ilkabahar - bahar sonbahar - güz
Bu ay hangi ay?Koji je ovo mesec?
beş ay önce - pre pet meseciyarım sene - pola godinegeçen yıl - prošle godine
...........................................................................................................
Porodica i familija Aile ve akraba
çocuk - detekız se koristi i za: devojčica, devojkatorun - unuk, unuka
..........................................................................................................................
GRAMATIKA
Prisvojne zamenice - İyelik zamirlerieng: Personal possessive pronouns
Bez poznavanja prisvojnih zamenica nemoguće je sastaviti i prostu rečenicu:Kako se zoveš?U turskom se to pitanje postavlja kao u engleskom:What is your name ( Koje je tvoje ime)Da bi mogli da započnemo razgovor- upoznavanje, moramo da naučimo prisvojne zamenice. Naravno, i prisvojne zamenice su u formi sufiksa. Nije teško, videćete.
Prisvojni sufiksi - İyelik ekler
a) reč na koju dodajemo sufiks se završava suglasnikom
a ı e i o u ö ü - poslednji samoglasnik u reči na koju dodajemo prisvojni sufiks
Primeri za prvu kolonu iz tabele ( a ı )arkadaş - drugBenim arkadaşım Moj drugSenin arkadaşın Tvoj drugOnun arkadaşı Njegov/njen drugBizim arkadaşımız Naš drugSizin arkadaşınız Vaš drugOnların arkadaşları Njihov drug
arkadaşlar- drugoviBenim arkadaşlarım Moji drugoviSenin arkadaşların Tvoji drugoviOnun arkadaşları Njegovi/njeni drugoviBizim arkadaşlarımız Naši drugoviSizin arkadaşlarınız Vaši drugoviOnların arkadaşları Njihovi drugovi
Njihov drug, njihovi drugovi- isto se kaže, Onların arkadaşları.Ne može da se kaže arkadaşlarları.
ad - imeBenim adım Onur. Moje ime je Onur.Senin adın Kerem. Tvoje ime je Kerem.Onun adı Deniz. Njeno ime je Deniz.
Za persiranje se koristi sizin, množina, kao u srpskom.Sizin adınız Nadida.Vaše ime je Nadida.........................................
b) reč na koju dodajemo sufiks se završava samoglasnikom
Primer za drugu kolonu iz tabele ( e i )anne - majkaBenim annem Moja majkaSenin annen Tvoja majkaOnun annesi Njegova, njena majkaBizim annemiz Naša majkaSizin anneniz Vaša majkaOnların anneleri Njihova majka
NegacijaNa kraju rečenice se doda reč değil na koju su zalepljeni lični sufiksi (ei kolona).
Ben senin arkadaşın değilim. Ja nisam tvoj drug. Sen benim arkadaşım değilsin. Ti nisi moj drug.O benim arkadaşım değil. On nije moj drug.Biz sizin arkadaşlarınız değiliz. Mi nismo vaši drugovi.Siz bizim arkadaşlarımız değilsiniz. Vi niste naši drugovi.Onlar bizim arkadaşlarımız değiller. Oni nisu naši drugovi.
Upitni oblikZavisno od poslednjeg samoglasnika u prethodnoj reči na kraju rečenice se dodaju:
mı mi mu mü + lični sufiksi
mı mi mu mü = da liaı ei ou öü
Sen benim arkadaşım mısın? Da li si ti moj drug?Ben senin arkadaşın mıyım? Da li sam ja tvoj drug?Değilsin! Nisi!O senin arkadaşın mı? Da li je on tvoj drug?
teyze - tetkaSen benim teyzem misin? Da li si ti moja tetka?
Senin annen öğretmen mi? Da li je tvoja majka učitelj?Sen doktor musun? Da li si ti doktor?
.....................................................................................
Da vidimo kako izgleda to tursko skraćivanje rečenica korišćenjem sufiksa:
Benim arkadaşım. Moj drug.Sen benim arkadaşımsın. Ti si moj drug.Arkadaşımsın.
Arkadaşımsın drug moj si
Benim annem. Moja majkaSen benim annemsin. Ti si moja majka.Annemsin.
Annemsinmajka moja si..............................................................................................
Vežbanje
Upoznavanje
İyi günler. Benim adım Onur. Sizin adınız ne?Benim adım Sedef.Memnun oldum.Ben de memnun oldum.Sizin adınız çok güzel.Teşekkürler.
Dobar dan. Moje ime je Onur. Kako se Vi zovete?Moje ime je Sedef.Drago mi je.I meni je drago.Vaše ime je veoma lepo.Hvala.
Prevedite rečenice:Ti si moja majka.Ti nisi moja majka.Da li si ti moja majka?Moja majka je advokat.Tvoja majka nije advokat.Da li je njegova majka advokat?Ne. Njegova majka nije advokat.Njegova majka je doktor.
Zamenice
tur: zamirler Lične i prisvojne zamenice su obrađene na samom početku, u prvoj i drugoj lekciji.U ovoj lekciji ću obraditi ostale zamenice:-pokazne-povratne-opšte, neodređene, odrične-upitne......................................................................
Pokazne zameniceeng: Demonstrative pronouns
Bu Şu O Bu - ovaj, ova, ovo (nešto što je blizu, može da se dodirne)Şu - taj, ta, to (nešto što je malo dalje)O - onaj, ona, ono (nešto što je daleko)
Bu kitap Ova knjiga Bu kitaplar Ove knjigeŞu kitap Ta knjiga Şu kitaplar Te knjigeO kitap Ona knjiga O kitaplar One knjige
Bu bir kitap Ovo je jedna knjiga Bunlar kitaplar Ovo su knjigeŞu bir kitap To je jedna knjiga Şunlar kitaplar To su knjigeO bir kitap Ono je jedna knjiga Onlar kitaplar Ono su knjige
Obratite pažnju na množinu!U našem jeziku nije potrebno naglašavati da je to jedna knjiga, ali, u turskom se menja značenje ako nema reči bir.
Bu, Şu, O ne?Za stvari i životinjeBu ne? Šta je ovo?Şu ne? Šta je to?O ne? Šta je ono?
Bu ne? Bu bir kitap.Šta je ovo? Ovo je jedna knjiga.
Bu, Şu, O kim?Za ljudeBu kim? Ko je ovo?Şu kim? Ko je to?O kim? Ko je ono?
Bu kim? Bu bir yazar.Ko je ovo? Ovo je jedan pisac.
Bu ev kimin? Bu ev benim.Čija je ovo kuća? Ovo je moja kuća.
Ah, şu kadınlar...Ah, te žene....
burası - ovdeşurası - tamoorası - onde
Pokazne zamenice se menjaju po padežima.Napravila sam tabelu sa svim kombinacijama.
bu - ovaj, ova, ovobunun - od ovog, od ovebuna - ovom, ovojbunu - ovog, ovubunda - kod ovog, kod ovebununla - sa ovim, sa ovombundan - od ovog, od ove...................................
Povratne zamenice eng: Reflexive pronouns
Kendi - lično self,own
Na reč kendi se dodaju prisvojni sufiksi, iza njih mogu biti sufiksi za padeže.
Kendim - ja lično myself Kendin - ti lično yourself Kendi(si) - on lično himself/herself/itselfKendimiz - mi lično ourselvesKendiniz - vi lično yourselvesKendileri - oni lično themselves
Kendime - mene, me, meni, sebi Kendimden - od mene lično Kendimle - sa mnom, sa sobom
Primer: pričati sam sa sobom, koriste se sufiksi za dativ i instrumental. Mi koristimo instrumental, Turci češće koriste oblik sa dativom.
Kendi kendime konuşuyorum. (dativ)
Kendi kendimle konuşuyorum. (instrumental)
Pričam sam sa sobom.
Kendi kendine konuşuyorsun. (kendin-e)Pričaš sam sa sobom.
Kendi kendine konuşuyor. (kendi-ne) Priča sam sa sobom. U govornom jeziku u trećem licu jednine se izostavlja sufiks si.
Kendine iyi bak.Pazi se, čuvaj se.bakmak - gledati, paziti, brinuti se o...
Kendime bakacağım.Paziću na sebe.
Kendim/kendime, primer da shvatite razliku:
Bu elbise kendim diktim.Ovu haljinu sam sama sašila.
Kendime bir elbise diktim. Sašila sam sebi jednu haljinu.dikmek - šiti.............................
Opšte, neodređene, odričneeng: Indefinite pronouns her - svaki, svaka, svako, svakog, svake every,eachşey - stvar thingher şey - sve everythingbir - jedan a,onebirisi - neko someone,somebodybir şey - nešto something
herkes - svako, svi everyone,everybodyherhangi birisi - bilo ko anyone,anybodyherhangi bir şey - bilo šta, išta anythinghiç kimse - niko no one,nobodyhiçbir şey - ništa nothingbütün - svi allbazı - neki some
Her şey güzel olacak.Sve će biti lepo. Her şey yolunda. (yol -put...u stilu, sve ide putem)Sve je u redu. Birisi geldi.Neko je došao. Ben böyle bir şey görmedim.Ovako nešto nisam video. Herkes burada mı?Da li su svi ovde? Herhangi bir şey değişti mi? Da li se bilo šta promenilo? Evde hiç kimse yok.Nema nikoga u kući. Hiçbir şey umrumda değil.Ništa me ne zanima......Umrumda değil...Ne zanima me, ne interesuje me, baš me briga I don't care
Napomena:i u turskom postoje jezičke nedoumice oko pisanja:hiçbir şey +hiçbirşey -hiç bir şey -hiç birşey -.....................................
Upitne zameniceeng: Interrogative pronouns
Kim? Ko? Who?Ne? Šta? What?
U kombinaciji sa padežima
kim-ko, kimin-čiji, kime-kome, kimi-koga, kimde-kod koga, kimle-sa kim, kimden-od koga
Kim temizledi bu odayı?Ko je očistio ovu sobu?
Kimi bekliyorsun?Koga čekaš?.............................
Yarın ne yapacaksın?Yarın Ankara'ya gidiyorum.Kimle gidiyorsun?Babamla.Ankara'da ne kadar kalacaksın?
Beş gün.
ne kadar - koliko..........
Padeži
tur: İsmin halleri eng: noun statesisim - imenica, hal - stanje
U turskom jeziku postoji 5 padeža i ne zovu se kao naši padeži (na kraju lekcije sam postavila sliku sa nazivima turskih padeža).Međutim, osim ovih pet, ima još slučajeva kada se na imenicu dodaju nastavci.Da bi bilo jednostavnije za razumevanje, padeže ću objasniti koristeći našu podelu.Padeži u srpskom jeziku su: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental, lokativ.Ovoj listi ćemo dodati jedan turski padež - ablativ........................................................................................ Iza imena osoba, gradova i država stavlja se apostrof pre sufiksa.
1. NominativKo? Šta? eng: what, whoKim? Ne? Nominativ nema sufikse (nastavke).
Bu bir ev.Ovo je jedna kuća.ev - kuća
U srpskom jeziku ne naglašavamo da je to jedna kuća, ali, u turskom se menja značenje ako se izbaci reč bir.Bu ev.Ova kuća.........................................................................
2. GenitivPadež koji označava pripadnost. eng: whoseOd koga? Čiji? Od čega? Kimin?
aı ei ou öü - poslednji samoglasnik u reči na koju se dodaje sufiksın in un ünnın nin nun nün
U prvom redu su nastavci koji se dodaju na reč koja se završava suglasnikom (Tarkan).U drugom redu su nastavci koji se dodaju na reč koja se završava samoglasnikom. (Marko)
Tarkan'ın en güzel şarkısı.Tarkanova najlepša pesma.şarkı - pesmaşarkısı - njegova pesma (sı-prisvojni sufiks) güzel - lepaen güzel - najlepša
Marko'nun evi.Markova kuća.
Fatmagül'ün suçu ne?Šta je Fatmagulina krivica? What is Fatmagül's fault?Kod nas je prevedeno: Šta je skrivila Fatmagul?
suç - krivica, greškabenim suçum - moja krivicasenin suçun - tvoja krivicaonun suçu - njegova, njena krivicane - šta
Rahmi KetenciFatmagül'ün abisi, Mukaddes'in kocası
Mukaddes KetenciFatmagül'ün yengesi, Rahmi'nin karısı
abi - stariji bratyenge - snajakoca - muž, suprugkarı - žena, supruga
Umesto koca i karı može da se kaže i eş (muž, žena)Rahmi'nin eşi, Mukaddes'in eşi (Rahmijeva žena, Mukadesin muž)
Genitivne veze je sjajno objasnio neko ko se potpisao sa S.Pogledajte u komentarima ispod lekcije, 28 nov 2013.
........................................................................................
3. DativOznačava kretanje ka nečemu. engl: to, towardsKome? Ka čemu?(Gde)Kime? Nereye?
a ı o u e i ö ü - poslednji samoglasnik u reči na koju se dodaje sufiksa ya na e ye ne
gitmek - ićiYarın İstanbul'a gidiyorum.Sutra idem u Istanbul. Eve gidiyorum.Idem kući. Evime gidiyorum. (ev-im-e... im - prisvojni sufiks)Idem mojoj kući. Sufiksi ya ye se koriste iza reči koje se završavaju samoglasnikom. Türkiye'ye gidiyorum.Idem u Tursku.
Ne može da se kaže gitiyorum.gitmek, u sadašnjem vremenu (şimdiki zaman) kada je iza t neki samoglasnik tprelazi u d.To nije uvek slučaj, npr kapatmak – zatvoritiBen kapatiyorum – ja zatvaram.
Sufiksi na ne se dodaju iza prisvojnih sufiksa koji se završavaju samoglasnikom. (treće lice jednine i množine).
araba - auto, kolaarabama ka mom autuarabana ka tvom autuarabasına ka njegovom autu arabamıza ka našem autuarabanıza ka vašem autuarabalarına ka njihovom autu......................................................
4. Akuzativ
Koga? Šta?Kimi? Ne?kimi- za ljude i životinje, ne-za stvari, objekte... aı ei ou öü ı i u ü
Dva primera sa glagolom görmek - videti. Akuzativ koristite kada ste videli nešto konkretno, nešto određeno... Ne/kimi gördün? Šta/koga si videla? Evi gördüm. I saw the house. Videla sam kuću. (određenu kuću, ne bilo koju)
Bir ev gördüm. I saw a house.Videla sam jednu kuću. (neku, bilo koju) Kediyi gördüm.Videla sam mačku. (određenu mačku, ne bilo koju)
Bir kedi gördüm.Videla sam jednu mačku. (neku, bilo koju)
kedi-mačkakedi-y-i ubacuje se y jer dva samoglasnika ne mogu da budu jedan do drugoga............................
Kada sufiks za padež dodajemo iza prisvojnih sufiksa koji se završavaju samoglasnikom (treće lice jednine i množine) pre sufiksa za padež ubacuje se slovon. Evlerini gördüm.Video sam njihovu kuću.ev-leri-ni...................................................................
5. LokativPadež za lokaciju, gde se neko, nešto nalazi.Gde? Gde je? Kod koga?Nere? Nerede? Kimde?
a ı o u e i ö ü da ta nda de te nde
Kitap masada.Knjiga je na stolu.kitap - knjigamasa - sto
Anne nerede? Anne evde.Gde je majka? Majka je u kući.
Hasan okulda değil.Hasan nije u školi.okul - škola
Nastavci ta te kada se reč završava slovima f p ş ç k s t.(Fe PaŞa ÇoK HaSTa)
Sınıfta oturuyorum.Sedim u učionici.sınıf - učionica........................................
Nastavci nda nde, ako postoje dve imenice onda se drugoj imenici dodaje nastavak.
Dil kursunda.Na kursu jezika.
Çocuk parkında.U dečjem parku.....................................
Ben neredeyim? Gde sam ja?Sen neredesin? Gde si ti?O nerede? Gde je on?Biz neredeyiz? Gde smo mi?Siz neredesiniz? Gde ste vi?Onlar neredeler? Gde su oni?
Ben okuldayim.Ja sam u školi..............................................
6. VokativDozivanje, pozivanje, uzvik, obraćanje nekome. Ne postoji u turskom. Kada se nekome obraćamo, kada nekoga zovemo, kažemo:Milan gel - Milane dođi Hasan gel - Hasane dođiAbla gel - Sestro dođi ............................................
7. InstrumentalS kim? S čim?Kimle? eng: with, by, and a ı o u e i ö ü la yla le yle
Hasan Ayşe'yle konuşuyor.Hasan razgovara sa Ajše.Ayşe, završava se samoglasnikom pa se ubacuje y ispred sufiksa.
Arabalarıyla gidiyoruz.Idemo sa njihovim kolima.araba-ları-yla Umesto sufiksa može da se upotrebi reč ile - sa.Hasan ile Ayşe tv seyrediyor.Hasan gleda tv sa Ajše...............................................
8. AblativOd koga? Odakle? Od kada, iz, kroz eng: where from, by, since, throughKimden? Nereden?(u govornom jeziku nereden =nerden)
a ı o u e i ö ü dan tan ndan den ten nden
evden - iz kućeevimden - iz moje kuće
Nastavci ndan nden se dodaju iza prisvojnih sufiksa koji se završavaju samoglasnikom (treće lice jednine i množine).
evlerinden - iz njihove kućeev-leri-nden.........................
dan, den, tan, ten + beri = od (since)
Sabahtan beri yağmur yağıyor.Od jutros pada kiša.
Još nekoliko primera: Hasan Türkiye'den geliyor.Hasan dolazi iz Turske.gelmek-doći
Ayşe tatilden döndü.Ajše se vratila sa odmora.tatil - odmordönmek - vratiti se Tren tünelden geçiyor.Voz prolazi kroz tunel............................................
Lične zamenice se menjaju po padežima.
ins: može da se kaže na oba načina
ben - jabenim - mojbana - menibeni - menebende - kod menebenimle - sa mnombenden - od mene
Beni seviyor musun?Da li me voliš? Gel benimle.Pođi sa mnom.
E sad, zašto je ovo ovako, ne znam, ali sufiksi za ablativ se koriste i u ovim rečenicama:
Senden nefret ediyorum.Mrzim te.Ne može da se kaže: Seni nefret ediyorum. Benden neden nefret ediyorsun?Zašto me mrziš?Senden nefret etmiyorum.Ne mrzim te.
Pazartesi'den nefret ediyorum.Mrzim ponedeljak.........................................
Vežbanje
Dodavanje sufiksa u skladu sa vokalnom harmonijom.Koja rečenica je tačna? 1. Sutra idem u Bodrum.a) Yarın Bodrum'ta gidiyorum.b) Yarın Bodrum'e gidiyorum.c) Yarın Bodrum'ya gidiyorum.d) Yarın Bodrum'a gidiyorum. 2. On živi u Ankari.a) O Ankara'ya yaşıyor.b) O Ankara'da yaşıyor.c) O Ankara'dan yaşıyor.d) O Ankara'de yaşıyor. 3. Dolazim iz Izmira.a) İzmir'de geliyorum.b) İzmir'dan geliyorum.c) İzmir'e geliyorum.d) İzmir'den geliyorum..............................
İsmin halleriDa ste učenik u Turskoj, padeže bi učili po nazivima na donjoj slici.
U ovoj lekciji ćemo učiti brojeve i pojmove vezane za brojeve: koliko je
sati, u koliko sati...
Brojevi
sayı - brojsayılar - brojevisaymak - brojati rakam - cifra
0 sıfır1001 binbir2000 iki bin10.000 on bin1.000.000 bir milyon1.000.000.000 bir milyar
buçuk - polovina, polavirgül - zarez1,3 - bir virgül üç1,5- bir buçuk0,5 - sıfır virgül beş( ovo je izuzetak )
buçuk se koristi i za vreme, tada označava polovinu sata, 30 min.
yarım - polovina, pola, koristi se kao pridev, ne koristi se sa brojevima.
yarım saat - pola sata
yarım ekmek al - kupi pola hleba
........................................................................
Redni brojevi - Sıra sayı
broj - nc - samoglasnik po vokalnoj harmoniji
Ako se broj završava suglasnikom dodaje se odgovarajući samoglasnik ispred
nc
birinci - prvi
ikinci - drugi
üçüncü - treći
dördüncü - četvrti dört, t prelazi u d jer je ispred samoglasnika
beşinci - peti
altıncı - šesti
yedinci - sedmi
sekizinci - osmi
dokuzuncu - deveti
onuncu - deseti
yirmi beşinci - dvadeset peti
ellinci - pedeseti
sonuncu - poslednji (son - kraj).........................................................................
Zbirni brojevi na broj se dodaju prisvojni sufiksi (tabele u lekciji 2), obratite pažnju na vokalnu harmoniju.bir-imiz üç-ümüz
birimiz - jedan od nas ikimiz - nas dvojeüçümüz - nas trojedördümüz - nas četvorobeşimiz - nas petoroaltımız - nas šestoro
biriniz - jedan od vasikiniz - vas dvojeüçünüz - vas trojedördünüz - vas četvorobeşiniz - vas petoroaltınız - vas šestoro
birleri - jedan od njihikileri -. njih dvojeüçleri - njih trojedörtleri - njih četvorobeşleri - njih petoroaltıları - njih šestoro
Sadece ikimiz.Samo nas dvoje
U kombinaciji sa padežima (lekcija 4)
nominativ: ikimiz üçümüz genitiv: ikimizin üçümüzün dativ: ikimize üçümüze akuzativ: ikimizi üçümüzülokativ: ikimizde üçümüzdeinstrum: ikimizle üçümüzleablativ: ikimizden üçümüzden
İkimize biletleri aldım.Kupio sam karte za nas dvoje.almak - kupiti
Beşinizi seviyorum, ama onu sevmiyorum.Vas petoro volim ali njega/nju ne volim.
Ikimizden biri - jedan (neko) od nas dvoje hepimiz - mi svihepiniz - vi svihepinize selam - pozdrav svima vamabiri, birisi, birileri - neko ............................................................................................................................................
Saat kaç? Koliko je sati
saat - satdakika -minutsaniye – sekundaçeyrek - 15 minuta buçuk - 30 minuta
Kada se govori vreme reč saat može da se izostavi.
07:00 - saat yedi07:05 - yediyi beş geçiyor07:15 - yediyi çeyrek geçiyor07:20 - yediyi yirmi geçiyor07:30 - yedi buçuk07:40 - sekize yirmi var (do osam dvadeset ima)07:45 - sekize çeyrek var07:55 - sekize beş var08:00 - sekiz08:05 - sekizi beş geçiyor08:15 - sekizi çeyrek geçiyor
08:20 - sekizi yirmi geçiyor08:30 - sekiz buçuk08:40 - dokuza yirmi var08:45 - dokuza çeyrek var08:55 - dokuza beş var09:00 - dokuz
Za okrugle sate i pola sata nema nastavaka, u ostalim slučajevima ima.
Kada se broj završava samoglasnikom, ubacuje se slovo y pre nastavaka.
Do tridesetog minuta na sat se lepe sufiksi za akuzativ.
sat + ı, i, u, ü ... minut geçiyor
a ı ei ou öü - poslednji samoglasnik u broju
ı i u ü
Od tridesetog minuta na sat se lepe nastavci za dativ.
sat + a, e ... minut var
a ı o u e i ö ü - poslednji samoglasnik u broju
a e
...........................................................................................................................
Saat kaçta? U koliko sati?
Konser saat kaçta? Yarın akşam sekiz buçukta.U koliko sati je koncert?Sutra uveče u 20:30.
a ı o u e i ö ü - poslednji samoglasnik u broju da ta de te
Nastavci ta te se stavljaju kada se reč/broj završava nekim od slova: f p ş ç k h s t (Fe Paşa ÇoK HaSTa)
birde ikide üçte dörtte beşte altıda yedide sekizde dokuzda onde on birde on ikideçeyrekte buçukta
08:00 - sekizde (u 8 sati) 08:05 - sekizi beş geçe, sekiz beşte (u ovoj varijanti sat nema sufiks već minut) 08:15 - sekizi çeyrek geçe, sekiz çeyrekte, sekiz on beşte 08:20 - sekizi yirmi geçe, sekiz yirmide 08:30 - sekiz buçukta08:40 - dokuza yirmi kala, sekiz kırkta08:45 - dokuza çeyrek kala08:55 - dokuza beş kala 09:00 - dokuzda (u 9 sati)
Do tridesetog minuta:sat + ı i u ü ... minut geçe
Od tridesetog minutasat + a, e ... minut kala
Može da se kaže:08:30 - sabah sekiz buçukta20:30 - akşam sekiz buçukta
Napomena:Nekada vreme govore i ovako:18:20 - on sekiz yirmi
.................................................................................................................................... Mnogima je ovo komplikovano.Kada sam bila u Turskoj, nisam koristila sve sufikse i reči geçiyor, var, geçe, kala. U uho su mi lako ušle kombinacije sa da de ta te, a ostalo pobrkam, spetljam se... Govorila sam brojeve, za jutro dodam sabah, za veče akşam i kraj priče.08:40 sabah sekiz kırk
Ipak, možda će nekada nekome od vas ovo zatrebati, pa eto...nek' se nađe....................................................................
Igrica, vraćanje kusura.da zatvorite početni prozor i pokrenete igricu, kliknite na plavu strelicu dole desno gde piše kapat. Kliknete na novčić ili papirnatu novčanicu i mišem prevucite na dlan, na kraju kliknite na zeleno dugme (kontrol et -proveri) da vidite da li ste dobro vratili kusur. Ako jeste, pisaće kutlarım (čestitam). Jedna lira ima 100 kuruša.Igrica.................................................................................
Vežbanje: 27 - yirmi yedi 51 - elli bir 87 - seksen yedi 104 - yüz dört138 - yüz otuz sekiz 229 - iki yüz yirmi dokuz 300 - üç yüz 1765 - bin yedi yüz altmış beş25.000 - yirmi beş bin3.000.000 - üç milyon 8,52 - sekiz virgül elli iki14,8 - on dört virgül sekiz48,012 - kırk sekiz virgül sıfır on iki104,25 - yüz dört virgül yirmi beş
DünyaMavi gezegen
Reč dünya ima dva značenja:dünya - svet worldDünya - Planeta Zemlja Planet EarthMavi gezegen - plava planeta
Büyük patlama - veliki prasak big bang
uzay - kosmos, svemirUzay ne kadar büyük?Koliki je velik svemir?
Güneş sistemi ve gezegenlerSunčev sistem i planeteMerkür, Venüs, Dünya, Mars, Jüpiter, Satürn, Uranüs, Neptün (Pluton se više ne ubraja u planete)
güneş - suncekamer, ay - mesecyıldız - zvezdayıldızlar - zvezdegök - nebo..............................................................................................................................................
Dünya haritasıharita - mapa
Kıtalar ve okyanuslar kıta - kontinentokyanus - okean
kıtalar: Avrupa, Asya, Amerika, Afrika, Avustralya, Antarktika
okyanuslar: Büyük okyanus, Pasifik - Tihi okean, Pacifik Atlas okyanusu, Atlantik - Atlantski okeanHint okyanusu -Indijski okean
Kuzey buz okyanusu, Arktik okyanusu - Severni ledeni okean, Arktički okean Güney okyanusu - Južni okean (severni i južni okean se po nekim podelama ne smatraju zasebnim okeanima)
kuzey kutbu - severni polgüney kutbu - južni polkutup - pol
ada - ostrvo deniz - morenehir - rekagöl - jezerodağ - planinaçöl - pustinja
Dünya'nın en büyük adası - GrönlandNajveće svetsko ostrvo - Grenland
Dünya'nın en uzun nehirleri - Nil ve Amazon Najduže reke na svetu - Nil i Amazon
Dünya'nın en büyük gölü - Hazar gölü, Hazar deniziNajveće svetsko jezero - Kaspijsko jezero-more
Dünya'nın en derin gölü - Baykal gölü Najdublje jezero na svetu - Bajkalsko jezeroEn büyük derinlik - 1637m
(najveća dubina)
Dünya'nın en yüksek dağı - Everest Dağı, 8848mNajviša planina na svetu - Mont Everest
Dünya'nın en büyük çölü - Sahra çölü, Büyük SahraNajveća pustinja sveta - Sahara..............................................................................................................................................
Komparacija prideva
pozitiv komparativ superlativgüzel daha güzel en güzelbüyük daha büyük en büyük
Kada se nešto poredi (komparativ) dodaje se dan, den.Lepši, veći...od koga, čega...
Sedef Leyla'dan daha güzel.Sedef je lepša od Lejle.
Sedef en güzel kız.Sedef je najlepša devojka.
Dünya'nın en güzel plajları. Najlepše plaže sveta...............................................................................................................................................
Video snimci, emisije na turskom: Sahara, Severni pol, okeani (BBC), na mom twitter profilu Twitter locikus..............................................................................................................................................
doğa - priroda insan, insanlar - čovek, ljudibitki, bitkiler - biljka, biljkehayvan, hayvanlar - životinja, životinje
O ljudima, biljkama i životinjama u narednim lekcijama.
Nereli Nerede Yer edatları Odakle Gde Prilozi za mesto Nereliodakle where from Nerelisin?Odakle si?
imenica + lı li lu lü + lični sufiksi
Ben nereliyim? Odakle samSen nerelisin? Odakle siO nereli? Odakle jeBiz nereliyiz? Odakle smoSiz nerelisiniz? Odakle steOnlar nereliler? Odakle su
TürkiyeBen Türkiyeliyim Ja sam iz TurskeSen Türkiyelisin Ti si iz TurskeO Türkiyeli On je iz TurskeBiz Türkiyeliyiz Mi smo iz TurskeSiz Türkiyelisiniz Vi ste iz TurskeOnlar Türkiyeliler Oni su iz Turske
Ben Türkiyeliyim. Sen nerelisin?Ben İngiltereliyim.Ja sam iz Turske. Odakle si ti?Ja sam iz Engleske.
Ben Belgratlıyım.Ja sam iz Beograda.
Kada pitamo nekoga odakle je, može da se koristi i reč nereden.
Neredenodakle where from
Neredensin (nerdensin)?Odakle si?
Ben Türkiye'denim. Ja sam iz Turske. Ben İngiltere'denim. Ja sam iz Engleske.Ben Amerika'danım.Ja sam iz Amerike.......................................................
Neredegde where
Ben neredeyim? Gde sam ja?
Sen neredesin? Gde si ti?O nerede? Gde je on?Biz neredeyiz? Gde smo mi?Siz neredesiniz? Gde ste vi?Onlar neredeler? Gde su oni?
Razgovor preko mobilnog: Selam, neredesin?Evdeyim. Ne yapıyorsun?Hiç, oturuyorum. Sen?Ben de evde oturuyorum.
Zdravo, gde si?U kući sam. Šta radiš?Ništa, sedim. Ti?I ja sedim u kući.
ben de - i ja, i meni, i meni takođe
Glagoli oturmak i yaşamakoturmak - sedeti, stanovati negdeyaşamak - živeti, živeti negde
İzmir'de yaşıyorum.Živim u Izmiru.İzmir'de oturuyorum.Stanujem u Izmiru.
Znači, kada je značenje - stanovati, svejedno je koji će se od ova dva glagola upotrebiti.
Sedef nerede yaşıyor?Sedef İstanbul'da yaşıyor.Gde živi Sedef?Sedef živi u Istanbulu...............................................................................................................
Yer edatları Prilozi za mesto
Prepositions of place (in, on, between, in front of...)edat - prilog
edatlar - prilozi.......................üstünde - naaltında - ispodüzerinde - iznad, nayanında - poredarkasında - izaönünde - ispredyakın, yakınında - blizuarasında - izmeđuortasında - u sredini nečega (npr. u sredini prostorije)karşısında - naspramköşesinde - u ćošku (köşe - ćošak)içinde - u , unutradışında - napolju, izvan
napomena: kada je nešto na nečemu, u govoru ne prave razliku između üstünde i üzerinde...............................
imenica + ın in un ün ..... lokacija + lični sufiksi nın nin nun nün
aı ei ou öüın nın in nin un nun ün nün
masa - stoPored stola. Masanın yanında.
Ti si pored stola.Sen masanın yanındasın.
ağaç - drvo Ispod drveta.Ağacın altında. (kada je ispred samoglasnika ç --> c)
Ti si ispod drveta.Sen ağacın altındasın. sinema - bioskopIspred bioskopa.Sinemanın önünde.
Mi smo ispred bioskopa.Biz sinemanın önündeyiz.önünde-y-iz
ev - kućaPas je ispred kuće.Köpek evin önünde. ..............................................
Knjiga je na stolu.Može da se kaže na tri načina:Kitap masada. Kitap masanın üstünde. Kitap masanın üzerinde.
yıldız - zvezdayıldızlar - zvezde Ispod zvezda. Yıldızların altında...................................
Vežba
Povežite rečenice sa slikama.avize - lustertop - loptakutu - kutija
1) Kitap masanın üstünde A2) Avize masanın üzerinde.3) Top kutunun içinde.4) Top iki masanın arasında.5) Kutu masanın yanında.6) Kutu masanın önünde.7) Top masanın altında.8) Kutu masanın arkasında.
VAR YOK
U turskom jeziku reči var i yok se koriste za označavanje pripadnosti i postojanja.var - ima, postoji eng: to have, it exists, there is, there areyok - nema, ne postoji eng: not to have, it doesn't exist, there isn't, there aren't
PripadnostU turskom jeziku ne postoje glagoli imati i nemati. Mi kažemo: ja imam kuću, ti imaš kuću...U turskom se pripadnost izražava na drugačiji način, koriste se prisvojni sufiksi i reči var i yok (izuzetak je buduće vreme).
Sadašnje vreme
Benim evim var Imam kuću (moja kuća ima, postoji)Senin evin var Imaš kućuOnun evi var Ima kućuBizim evimiz var Imamo kućuSizin eviniz var Imate kućuOnların evleri var Imaju kuću
Benim evim yok Nemam kuću (moja kuća nema, ne postoji)Senin evin yok Nemaš kuću
Onun evi yok Nema kućuBizim evimiz yok Nemamo kućuSizin eviniz yok Nemate kućuOnların evleri yok Nemaju kuću
Postavljanje pitanjaZa postavljanje pitanja koriste se: mı mi mu mü.U ovom slučaju, zbog vokalne harmonije, koriste se samo mı mu.aı ei ou öümı mi mu mü
Senin evin var mı? Da li imaš kuću?Senin evin yok mu? Ti nemaš kuću?
U našem jeziku upitni oblik je isti kao i negacija, razlika je u intonaciji.Benim, senin, onun... mogu da se izostave jer se po sufiksu koji je zalepljen na reč ev vidi o kojem licu se radi.
Prošlo vremeNa var i yok se dodaju sufiksi za prošlo vreme, lekcija 5vardıyoktu
Senin evin vardı. Imao si kuću.Senin evın yoktu. Nisi imao kuću.
Postavljanje pitanja Senin evin var mıydı? Da li si imao kuću?Senin evin yok muydu? Nisi imao kuću?
Ne može da se kaže yokdu zato što se slovo d pretvara u slovo t kada se nalazi posle fpşçkhst.Fe PaŞa ÇoK HaSTaFe paša je mnogo bolestan.Već sam ranije napisala da ova rečenica baš i nije neka, svakako ne postoji neko ko se zove Fe, ali, rečenica je sjajna da se zapamte slova - suglasnici za koje važi ovo pravilo.
Buduće vremeZa iskazivanje pripadnosti u budućem vremenu ne koriste se reči var i yok već se koristi reč olacak (buduće vreme od glagola olmak - biti). Buduće vreme, lekcija 6 olacak - biće, postojaćeolmayacak - neće biti, neće postojati
Senin evin olacak. Imaćeš kuću.Senin evin olmayacak. Nećeš imati kuću.
Postavljanje pitanja Senin evin olacak mı? Da li ćeš imati kuću?Senin evin olmayacak mı? Nećeš imati kuću?......................
Da sumiram na jednom mestu:
PostojanjeSokakta ne var? Sokakta arabalar var.
Evde kaç oda var?Evde üç oda var.
Bahçede köpek var.
Izražavanje potrebe i moranja
eng: have to, need, need to, must
lazım - treba, potrebnoBana kitap lazım. Treba mi knjiga. (Meni je potrebna knjiga)Bana kitap lazım değil. Ne treba mi knjiga. (Meni nije potrebna knjiga)Bana kitap lazım mı? Da li mi treba knjiga? (Da li je meni potrebna knjiga?)
Sana para lazım. Treba ti novac.Sana para lazım değil. Ne treba ti novac.Sana para lazım mı? Da li ti treba novac?
Za glagolekoren glagola + ma me + prisvojni sufiksi … lazım
gitmek - ićigitmem lazım treba da idemgitmen lazım treba da idešgitmesi lazım treba da idegitmemiz lazım treba da idemogitmeniz lazım treba da idetegitmeleri lazım treba da idu
Eve gitmem lazım. Treba da idem kući.Eve gitmem lazım değil. Ne treba da idem kući.Eve gitmem mi lazım? Da li treba da idem kući? (mı, mi, ide ispred lazım)
.........................................
GerekUmesto reči lazım može da se koristi reč gerek/gerekiyor.Eve gitmem gerekiyor. Treba da idem kući.Eve gitmem gerekmiyor. Ne treba da idem kući.Eve gitmem gerekiyor mu? Da li treba da idem kući?
Okula gitmen gerek/gerekiyor. Treba da ideš u školu.
gerek yok - nema potrebegerekirse - ako je potrebno..................................................
İhtiyaç - potrebaBenim ihtiyacım moja potrebaSenin ihtiyacın tvoja potrebaOnun ihtiyacı njegova potrebaBizim ihtiyacımız naša potrebaSizin ihtiyacınız vaša potrebaOnların ihtiyaçları njihova potreba ç-->c (pravila za suglasnike, Turski 1) Benim bir kaleme ihtiyacım var. Potrebna mi je olovka. Kaleme ihtiyacım yok. Nije mi potrebna olovka.
Arabaya ihtiyacım var. Potrebna su mi kola.Kaleme değil, bir telefona ihtiyacım var. Ne treba mi olovka, treba mi telefon.
Na nešto što nam treba/ne treba, lepe se sufiksi za dativ.kalem- kalemearaba- arabayayardım- yardıma
yardım etmek - pomoćiyardım - pomoć
Yardıma ihtiyacım var. Potrebna mi je pomoć.Yardımına ihtiyacım var. Potrebna mi je tvoja pomoć. (yardımın - tvoja pomoć) Yardımınıza ihtiyacım var. Potrebna mi je vaša pomoć.
Yardıma ihtiyacın var mı? Da li ti je potrebna pomoć? Yardıma ihtiyacınız var mı? Da li vam je potrebna pomoć?
Yardımın için teşekkürler. Hvala ti na pomoći. Yardımınız için teşekkürler. Hvala vam na pomoći........................................................
Sufiksi: malı, meli - trebati, morati
koren glagola + malı meli + lični sufiksi
gitmek - ići Eve gitmeliyim. Treba da idem kući.Eve gitmemeliyim. Ne treba da idem kući.Eve gitmeli miyim? Da li treba da idem kući?
çalışmak - raditiçaliş-malı-y-ımÇalışmalıyım - Moram da radim.
Slovo y se ubacuje ispred ličnih sufiksa koji počinju samoglasnikom (prvo lice jednine i množine)
koren glagola + meli malı + dı di + lični sufiksi za prošlo vreme
Gitmeliydim. Trebao sam da idem/ Trebalo je da odemGitmemeliydim. Nisam trebao da idem.Gitmeli miydim? Da li sam trebao da idem?.................................................
zorunda, mecburzorunda olmak, mecbur olmakbiti primoran na nešto, morati uraditi nešto, osećati obavezu da se nešto uradi.
zorundaSadašnje vreme glagol (infinitiv) .... zorunda + lični sufiksi
Gitmek zorundayım. Moram da idem. Gitmek zorunda değilim. Ne moram da idem.Gitmek zorunda mıyım? Da li moram da idem?
Prošlo vremeglagol (infinitiv) .... zorunda + y + dı + lični sufiksiSufiks za prošlo vreme je uvek dı zbog slova a na kraju reči zorunda, ostali sufiksi za prošlo vreme (di du dü) se ne koriste. Eve gitmek zorundaydım. Morao sam da idem kući.
Buduće vremeglagol (infinitiv) .... zorunda ...olacak + lični sufiks
olmak - bitiEve gitmek zorunda olacağım. k -->ğMoraću da idem kući.Eve gitmek zorunda olmayacağım.Neću morati da idem kući.
mecburkoren glagola + maya meye..... mecbur + lični sufiksi
Eve gitmeye mecburum. Moram da idem kući.
Hiçbir şeyi yapmaya mecbur değilsin.Nisi prinuđen ni na šta / ništa nisi u obavezi da uradiš. yapmak - raditi, uraditihiçbir şey - ništa................................
zorunda kalmak, mecbur kalmakuradili ste nešto nevoljno, niste imali nijednu drugu mogućnost, bili ste
primorani na neštoZašto si to uradio? Zašto si otišao?Odgovor na ovakva pitanja: Mecbur kaldım - Morao samZorunda kaldım - Morao sam
Kada nije u kombinaciji sa rečima zorunda i mecbur, glagol kalmak ima drugačije značenje.kalmak - ostati, biti negde, boraviti negde
Fiiller - glagoli
fiil - glagol
U turskom jeziku glagoli se završavaju sa mak i mek.Deo ispred mak i mek je koren glagola. Na koren se dodaju različiti sufiksi.
a ı o u e i ö ü - poslednji samoglasnik u korenu glagola mak mek
Ako u korenu glagola postoji samo jedan samoglasnik, on se uzima kao polazna tačka za dodavanje sufiksa.
Lista glagolasa leve strane su glagoli koji se završavaju sa mak, sa desne glagoli koji se završavaju sa mek, postavila sam primere za svaki samoglasnik (crveno obojeno)
Glagolske imeniceJednostavno se formiraju, samo se izostavi slovo k na kraju glagola.yazma - pisanjeöğrenme - učenjeokuma - čitanje.....................................................................................................................
Şimdiki zaman
Sadašnje vreme
eng: Present continuous tenseşimdi - sada
Şimdiki zaman se gradi tako što se na koren glagola dodaju određeni sufiksi na koje se zalepe lični sufiksi. Sufiksi za şimdiki zaman su: yor, ıyor, iyor, uyor, üyor
Razlikujemo dva slučaja: kada se koren glagola završava suglasnikom i kada se koren glagola završava samoglasnikom.
1.Koren glagola se završava suglasnikom
glagol + ıyor iyor uyor üyor + lični sufiksi
Vokalna harmonija - pravilo
aı ei ou öü ıyor iyor uyor üyor
aı ei ou öü - poslednji samoglasnik u glagolu na koji dodajemo sufikse.
Lični sufiksi su uvek iz treće kolone (o u) jer je poslednji vokal o u nastavku yor.
sevmek - voletisev - iyor -um
Ben seviyorum Ja volimSen seviyorsun Ti volisO seviyor On,ona,ono voliBiz seviyoruz Mi volimoSiz seviyorsunuz Vi voliteOnlar seviyorlar Oni vole
Seni seviyorum.Volim te.
gelmek -doćiBen geliyorum.Ja dolazim.
koşmak - trčatiBen koşuyorum.Ja trčim.
2.Koren glagola se završava samoglasnikom
glagol + yor + lični sufiksi
yürümek - hodatiyürü - yor -um
Ben yürüyorum Ja hodamSen yürüyorsun Ti hodašO yürüyor On hodaBiz yürüyoruz Mi hodamoSiz yürüyorsunuz Vi hodateOnlar yürüyorlar Oni hodaju
2* Kada se koren završava samoglasnicima a, e
slova a,e se izbace iz korena i ispred yor se ubaci samoglasnik u skladu sa
vokalnom harmonijom. Slova a,e ne mogu biti ispred y.
başlamak - početi
Ben başlıyorum Ja počinjem
Sen başlıyorsun Ti počinješ
Ne može da se kaže: Ben başlayorum.
..............................
Negacija
ispred yor se dodaju mı mi mu mü
aı ei ou öü
mı mi mu mü
Ben gelmiyorum Ja ne dolazim
Sen koşmuyorsun Ti ne trčiš
O sevmiyor On ne voli
...............................
Upitni oblik
glagol + ( ı i u ü) yor ... mu + lični sufiksi
Uvek je mu zbog o u yor.
Izuzetak je treće lice množine (lični sufiks ostaje uz glagol).
bilmek - znati
Ben biliyor muyum? Da li ja znam?
Sen biliyor musun? Da li ti znaš?
O biliyor mu? Da li on zna?
Onlar biliyorlar mı? Da li oni znaju?
Türkçe biliyor musun?
Da li znaš turski?
Evet, biliyorum.
Da, znam.
Hayır, bilmiyorum.
Ne, ne znam.
..................................
Ako pitanje ne počinje sa da li već sa šta ...
Ne yapıyorsun?
Šta radiš?
Kitap okuyorum.
Čitam knjigu.
..............................................
Kada u rečenici postoje dva glagola, prvi je u infinitivu a drugi u
određenom obliku
(vreme, lice)
Ben öğrenmek istiyorum.
Ja učiti želim
Geniş zaman Sadašnje vreme
eng: Present simple tense(ako znate engleski razlika između geniş i şimdiki zamana će vam biti lako razumljiva, pogledajte kraj lekcije)
geniş - širokovo sadašnje vreme se koristi za radnje koje se ponavljaju: svakog dana - her gün, svake nedelje - her hafta, svakog jutra, meseca, godine...Ide uz reči: uvek - her zaman često - sık sıkponekad - bazennikad - aslauglavnom - genellikle
Her gün süt içerim.Svakog dana pijem mleko.
içmek - piti
Genellikle işe otobüsle giderim ama bazen yürürüm.Uglavnom idem autobusom na posao ali ponekad hodam (idem peške).yürümek - hodati
Geniş zaman može da se koristi i za događaje koji će se desiti u budućnosti ( i u srpskom imamo tu varijantu).Na kraju razgovora, kada se pozdravljaju Turci kažu: Görüşürüz. Vidimo se.görüşmek - videti se, sastati, se, naći seI mi se nekada tako pozdravljamo, ne kažemo videćemo se, već kažemo, vidimo se.
Evo još jednog primera gde se sadašnje vreme koristi za nešto što će se desiti u budućnosti:Sınav yarın 10'da başlar.Ispit počinje sutra u 10............................................................................
U ovom sadašnjem vremenu postoje četiri grupe glagola:
1) Jednosložni glagoli čiji se koren završava samoglasnikom. glagol + r + lični sufiksi
okumak - čitati oku -r-um Ben okurum Ja čitam (I read) Sen okursun Ti čitaš O okur On čita Biz okuruz Mi čitamo Siz okursunuz Vi čitate Onlar okurlar Oni,one čitaju
2) Jednosložni glagoli čiji se koren završava suglasnikom. glagol + ar, er + lični sufiksi
ar er a ı o u e i ö ü
bakmak - gledati bak-ar-ım Ben bakarım Ja gledam Sen bakarsın Ti gledaš O bakar On gleda Biz bakarız Mi gledamo Siz bakarsınız Vi gledate Onlar bakarlar Oni gledaju
koşmak - trčati Biz her sabah koşarız. Mi trčimo svako jutro. yapmak - raditi (eng: to do) Ne yaparsın? Ne yapıyorsun? (şim.zam) Šta radiš? Šta sada radiš? Şoför ne yapar? Şoför araba sürer. Šta radi vozač? Vozač vozi kola. sürmek- voziti
Za očekivati je da će glagol görmek - videti imati ovakav oblik: Ben görerim Ali, nije tako! Idemo na treću grupu glagola :)
3) Jednosložni glagoli čiji se koren završava slovima l, r, n. glagol + ır ir ur ür + lični sufiksi
ır ir ur ür a ı e i o u ö ü
Ovo ne važi za sve glagole čiji se koren završava slovima l, r, n.
Ima ukupno 13 ovakvih glagola:
almak - kupovati bilmek - znati bulmak - naći gelmek - doći kalmak - ostati olmak - biti ölmek - umreti durmak - stati görmek - videti varmak - stići (negde) vermek - dati vurmak - kucati, lupati, pucati sanmak-misliti almak- kupovati al-ır -ım Ben alırım Ja kupujem Sen alırsın Ti kupuješ O alır On kupuje Biz alırız Mi kupujemo Siz alırsınız Vi kupujete Onlar alırlar Oni kupuju
görmek - videti, gledati gör-ür-üm Ben görürüm Ja vidim Sen görürsün Ti vidiš O görür On vidi Biz görürüz Mi vidimo Siz görürsünüz Vi vidite Onlar görürler Oni vide
Sık sık rüya görürüm. Često sanjam. rüya görmek - sanjati (videti san) sık sık - često
4) Višesložni glagoli Ako se koren glagola završava samoglasnikom: r + lični sufiksi Ako se koren glagola završava suglasnikom: ır ir ur ür + lični sufiksi yaşamak - živeti yaşa-r-ım Ben yaşarım Ja živim Sen yaşarsın Ti živis O yaşar On živi Biz yaşarız Mi živimo Siz yaşarsınız Vi živite Onlar yaşarlar Oni žive
Nerede yaşarsın? Belgrat'ta yaşarım. Gde živiš? Živim u Beogradu.
horlamak - hrkati horla-r-ım Ben horlarım Ja hrčem
çalışmak - raditi (eng: to work) çalış-ır-ım Ben çalışırım Ja radim Sen çalışırsın Ti radiš O çalışır On radi Biz çalışırız Mi radimo Siz çalışırsınız Vi radite Onlar çalışırlar Oni rade
göndermek - slati, poslati gönder-ir-im Ben gönderirim Ja šaljem .......................................................................
Negacija
glagol + ma, maz, me, mez + lični sufiksi (kolone aı ei)
Ben nema sufiks im već je sufiks samo slovo m.Ben, Biz - ma, meSen, O, Siz, Onlar - maz, mez
ma maz me mez a ı o u e i ö ü
gitmek-ićigit-me-mBen gitmem Ja ne idem (I don't go)Sen gitmezsin Ti ne idešO gitmez On ne ideBiz gitmeyiz Mi ne idemoSiz gitmezsiniz Vi ne ideteOnlar gitmezler Oni ne idu
O bira içmez.On ne pije pivo.içmek - piti
Primećujete da vam je ova negacija nekako poznata...to je zato što liči na negaciju od moći. Razlika je samo u jednom slovu i na osnovu toga postoji razlika u rečenicama.Primer:Ben ingilizce konuşamam - Ja ne mogu da pričam engleski (abilir ebilir)Ben ingilizce konuşmam - Ja ne pričam engleski (geniş zaman)........................................................................
Upitni oblik
glagol + r, ar, er, ır, ir, ur, ür ..... mı mi mu mü + lični sufiksi
okumak - čitatioku-r mu-y-um Ben okur muyum? Da li ja čitam?Sen okur musun? Da li ti čitaš?O okur mu? Da li on čita?
Biz okur muyuz? Da li mi čitamo?Siz okur musunuz? Da li vi čitate?Onlar okurlar mı? Da li oni čitaju
Onlar, lični sufiks ide uz glagol.Još jednom da napomenem, nema potrebe da se govori ben, sen,o, biz, siz onlar, zato što je iz sufiksa jasno o kojem licu se govori. I u srpskom ne mora da se kaže ja, ti...
.........................................................................................................................
Gazete okur musun?Evet, her gün okurum. Sen?Hayır, gazete okumam.
Da li čitaš novine?Da, svakog dana čitam. Ti?Ne, ne čitam novine.
Gramatički bi bilo ispravnije reći gazete'yi... ali, u govoru nekada nema sufiksa za padež.( u ovom slučaju akuzativ -koga,šta).
Turci nekada koriste şidiki zaman i kada bi po gramatici trebalo koristiti geniş zaman, pa tako uz reči her gün, her hafta... može da stoji glagol u şimdiki zamanu.Gore napisan dijalog može da se odvija i korišćenjem şimdiki zamana.Gazete okuyor musun?........................................
Za one koji znaju engleski jezik, evo razlike između ova dva sadašnja vremena:
Present simple tense (Geniş zaman)I doI read, I do not read, Do I read?
Present continuos tense ( Şimdiki zaman)I am doingI am reading, I am not reading, Am I reading?
Geçmiş zaman - di Prošlo vreme
eng: Past simple tensegeçmek - proći
I prošlo vreme se gradi dodavanjem nastavaka na koren glagola.
Nastavci za prošlo vreme su dı di du dü.
glagol + dı di du dü + lični nastavci
Lični nastavci za prošlo vreme nisu isti kao lični nastavci iz prve lekcije:
Ben - m
Sen -n
O - /
Biz - k
Siz - nız niz nuz nüz
Onlar - lar ler
Vokalna harmonija
aı ei ou öü - poslednji samoglasnik u glagolu
dı di du dü
aıou eiou
lar ler
Kada su poslednja slova u korenu glagola: f p ş ç k h s t nastavci su tı ti
tu tü.
.............................................................................................................................
.
anlamak - razumeti
anla-dı-m
Ben anladım Razumeo sam
Sen anladın Razumeo si
O anladı Razumeo je
Biz anladık Razumeli smo
Siz anladınız Razumeli ste
Onlar anladılar Razumeli su
sevmek - voleti
Ben sevdim Voleo sam
Sen sevdin Voleo si
O sevdi Voleo je
Biz sevdik Voleli smo
Siz sevdiniz Voleli ste
Onlar sevdiler Voleli su
gelmek -doći
Ben geldim Došao sam
Sen geldin Došao si
O geldi Došao je
Biz geldik Došli smo
Siz geldiniz Došli ste
Onlar geldiler Došli su
koşmak - trčati
Ben koştum Trčao sam
Sen koştun Trčao si
O koştu Trčao je
Biz koştuk Trčali smo
Siz koştunuz Trčali ste
Onlar koştular Trčali su
çalışmak - raditiBen çalıştım Radio samSen çalıştın O çalıştı
Biz çalıştıkSiz çalıştınızOnlar çalıştınlar .................................................................................
Negacija
glagol + ma me + dı di + nastavci m n / k nız niz lar ler
Nastavci za negaciju su ma me. Po vokalnoj harmoniji iza ma me slede nastavci za prošlo vreme dı di.Znači, u negaciji nemamo nastavke du dü, zato u drugom licu možine (siz-vi) nema nastavaka nuz i nüz.
Vokalna harmonijaa ı ou e i ö ü - poslednji samoglasnik u glagolu ma me
Primeri:anlamakBen anlamadım Nisam razumeoSen anlamadın Nisi razumeoO anlamadı Nije razumeoBiz anlamadık Nismo razumeliSiz anlamadınız Niste razumeliOnlar anlamadılar Nisu razumeli
sevmek Sevmedim Nisam voleoSevmedin Nisi voleoSevmedi Nije voleoSevmedik Nismo voleliSevmediniz Niste voleliSevmediler Nisu voleli
napomena: nema potrebe da se koriste ben,sen,o,biz,siz,onlar zato što se po nastavku vidi o kojem licu se radi, sevdim, sevmedim, zbog slova m na kraju jasno je da je u pitanju prvo lice jednine. Isto je i u srpskom, ne moramo da kažemo ja nisam voleo, dovoljno je reći nisam voleo.......................
Upitni oblik
Gradi se veoma jednostavno. Posle pozitivnog oblika dodaju se reči mı mi mu mü (da li)
Ben anladım mı? Da li sam razumeo?Ben sevdim mi? Da li sam voleo?Ben koştum mu? Da li sam trčao?Ben gördüm mü? Da li sam video?
görmek - videti............................................................................. Tabela ličnih sufiksa za prošlo vremeolmak - biti
zengin - bogatZengin oldum - Bio sam bogat Može i ovako da se kaže: Ben zengindim
Nije potrebno govoriti ben,sen...jer se po sufiksu vidi o kojem licu se radi.
Zengin değildim. Nisam bio bogat.Zengin miydim? Da li sam bio bogat?
......................
Evdeydik. Bili smo u kućiEvde değildik. Nismo bili u kućiEvde miydik? Da li smo bili u kući?.....................
genç - mlad, mlada
Gençtım. Bio sam mlad, bila sam mladaGenç değildim. Nisam bio mladGenç miydim? Da li sam bio mlad?
FPŞÇKHSTposle ovih slova, slovo d prelazi u t pa su lični sufiksi: tım tim tum tüm itd...
Rečenica koja može da vam pomogne da zapamtite ova slova:fe paša je mnogo bolestan FePaŞaÇoKHaSTa...........................................
Ovo prošlo vreme se dosta koristi ali malkice je nezgodno za objašnjavanje pa sam ga zato ostavila za kraj lekcija o vremenima. Kao i prethodno prošlo vreme (obično prošlo vreme, lekcija 5) i ovo se zove Geçmiş zaman.Najjednostavniji način da se napravi razlika je ako se iza naziva vremena doda -di ili-miş.Ovo prošlo vreme Turci uglavnom zovu Miş'li Geçmiş zaman a obično prošlo vreme zovu Di'li Geçmiş zaman. Znači, razlika u nazivu se pravi naglašavanjem sufiksa koji su tipični za ova dva prošla vremena (miş, di).
Geçmiş zaman - miş
Prošlo vreme
eng: story past tense
Ovo je poslednje vreme od pet glavnih vremena koja postoje u turskom jeziku.
Ovaj oblik prošlog vremena lako ćete prepoznati u govoru jer ima specifičan nastavak miş.E sad, kada se koristi ovo "pripovedačko" vreme... Koristi se kada se priča o nečemu što nismo videli ili čuli lično pa prenosimo šta smo čuli od drugih, ili šta smo pročitali u novinama, videli na televiziji. Koristi se i kada pričamo o nečemu ali nismo sasvim sigurni da li je tako bilo. Znači, pretpostavlja se da je nešto bilo, da je neko nešto rekao, uradio...ali, može da postoji dilema, sumnja...
glagol + mış miş muş müş + lični sufiksi
gitmek - ići, otićiBen gitmişim Otišao sam, valjda, verovatno Sen gitmişsin Otišao si, valjda, verovatnoO gitmiş Otišao je, otišla je, valjda, verovatnoBiz gitmişizSiz gitmişsinizOnlar gitmişler
U prvom licu ovo deluje malo apsurdno jer valjda znamo šta smo radili, uradili, ali, ovaj oblik se koristi u slučaju kad nismo sasvim sigurni da smo to nešto uradili. Kada nas neko podseti da smo to nešto uradili, onda to kažemo u običnom prošlom vremenu.To bi bilo nešto u ovom stilu: Da li si u ponedeljak otišao kod Marka posle škole?Otišao sam. (gitmişim, nisi sasvim siguran, prisećaš se)Marko mi je rekao da si bio kod njega.Aha, otišao sam. (gittim, setio si se da si bio kod Marka)
Nadam se da će vam sledeći primeri pomoći da shvatite ovo miš vreme.
Kazim: Merhaba. Nasilsin?Sedef: Iyiyim, sen?Kazim: Ben de iyiyim sağol.Sedef: Ali neden gelmedi?Kazim: Onu aradım, annesiyle konuştum. Okula gitmiş.Sedef: Ama bugün cumartesi?!Kazim: Çarşamba gunü okulda yangın çıktı ve ders yoktu.
Sedef: Vay, inanamıyorum! Yangın neden çıktı?Kazim: Yangın elektrik kontağından çıkmış.
Beş dakika sonra...
Sedef: Bugün hava çok soğuk.Kazim: Ali'nin ablası hastaymış.Sedef: Nerden biliyorsun?Kazim: Nurcan teyze dedi.
yangın - požarçıkmak - izaćiyangın çıkmak - izbijanje požaravay - oh! (eng: wow!) inanmak - verovatiinanmıyorum - ne verujeminanamıyorum - ne mogu da verujemhastaymış - bolesna je (rečeno je u prošlom vremenu a odnosi se na sadašnje)Nurcan teyze - Ali'nin annesidemek - reći
Kazim je pričao sa Alijevom majkom, to je činjenica, on je pričao i zato je to izrečenou običnom prošlom vremenu koje ima sufikse - dı di du dü - konuştumpodsećanje, lekcija 5kada su poslednja slova u korenu glagola f p ş ç k h s t, nastavci su tı ti tu tü. Verovatnoća je velika da je Ali otišao u školu, ali, ko zna, možda i nije...možda je njegovamajka slagala, možda je Ali slagao majku... zato nije rečeno gitti već gitmiş.U Alijevoj školi je u sredu izbio požar, to je činjenica, yangın çıktı.Kažu da je požar izbio zbog električnih instalacija, da li baš zato? Zato je yangın çıkmış.......................
Evo još jednog primera sa glagolom çıkmak:
Kerem evden çıktı mı? Da li je Kerem izašao iz kuće?Evet, çıktı.Izašao je. (lično si video da je izašao iz kuće)Evet çıkmış.Izašao je. (nisi video momenat kada je Kerem izašao ali pretpostavljaš da je izašao jer ga nema u kući)...............................
Zeynep Ali’den ayrılmış.Zejnep je raskinula sa Alijem (razišla se od Alija).
ayrılmak - razići se, razdvojiti se, rastati se,Priča se da su se razišli, ali, da li je stvarno tako ili je ogovaranje u pitanju..............................
Negacija
glagol + ma me + mış miş + lični sufiksi
okumak - čitatiBen okumamışım Nisam čitaoSen okumamışsın Nisi čitaoO okumamış Nije čitao
Upitni oblik
glagol + mış miş muş müş .... mı mi mu mü + lični sufiksi
okumak Ben okumuş muyum? Da li sam čitao?Sen okumuş musun? Da li si čitao? O okumuş mu? Da li je čitao?
.....................................
Lepa pesma u kojoj postoji Geçmiş zaman -miş-
Ferhat Göçer - Unutmuş çoktan
Tek yönüm sendin izini kaybettimBir iz bir yön olmadan düştüm yollaraBir sağa çarptım, bir sola çarptımSavruldukça savruldum hep çıkmazlara
Çınladıkça adın kulağımı kapattımBir son veremedim içimdeki tiz çığlıklaraHep sendeydi aklım, bedeni aldattımSavruldukça savruldum koldan kollara
Bakmadı gitti dönmedi bile arkasınaEğdim boynumu çaresizce galip gelen gururuma of
Duydum ellere yarmışyerini yeller almış çoktanBense kendimi salmışyüreğini yaralar sarmış yoktanBir kızı bir oğlu varmışkendi hayatına dalmışEn acısı da beni hatırlamamış unutmuş çoktan.............................
hatırlamak - sećati seO hatırlamamış - Ne seća se (ne može se garantovati da se ne seća, možda se i seća)
unutmak - zaboravitiunut-muş-um Ben unutmuşum - Zaboravio sam, verovatno eng: I must have forgottenSen unutmuşsun - Zaboravio siO unutmuş - Zaboravio je, zaboravila je, verovatno
Beni unutmuş - Zaboravila me jeOn tako misli, tako je čuo, ali to možda nije tačno.
Emre´nin otomobiliEmreov automobil
U ovom videu se pojavljuje prošlo vreme Şimdiki zamanın hikayesi.eng: Past continuous tenseDa bi razumeli ovo prošlo vreme potrebno je da znate Şimdiki zaman i Geçmiş zaman di (lekcije 3, 5)Razlika između ovog i običnog prošlog vremena se vidi iz sledećeg primera:Ali mektup yazdı. Ali mektup yazıyordu.Ali je napisao pismo. Ali je pisao pismo.
Tabela, primer glagol gelmek, pozitivan oblik, negacija, upitni oblik.
Reči:çalışmak - raditibirikmek - ušteditisatın almak - kupitisevmek - voletikırmızı -crvenrenk - bojaüstü açık - kabrioletyıkamak - pratikirlenmek - isprljatikirli - prljavüzülmek - biti tužanbinmek - ući, ukrcati sebinmeden once - pre ulaskaayakkabı - cipelasilmek - brisati
çamur - blatoçamurlu yollar - blatnjavi putevigiderken - dok je išaosufiks ken - dok eng: while
Sabah okula giderken gördüm seni.Video sam te jutros dok si išao/la u školu.
yavaş - polako, sporosürmek - voziti
bağırmak - vikatiReč koja se često čuje u serijama: Bağırma! Ne viči!
aydın - svetloaydınlık - osvetljenrahat etmek - opustiti sebazen - ponekadkalkmak - ustatiyataktan kalkıp - ustati iz krevetauyumak - spavatifazla - višeönemli değil - nije bitnoisim, ad - imetakma isimler - nadimcikonuşmak – razgovarati
Gelecek zaman Buduće vreme
Buduće vreme se gradi tako što se na koren glagola dodaju nastavci acak, ecek i na njih se zalepe lični sufiksi.
glagol + acak, ecek + lični sufiksi (lični sufiksi, lekcija turski 1)
Vokalna harmonija a ı o u e i ö ü acak ecek.......................................................................................
Kada se koren glagola završava suglasnikomk - ğkada lični sufiks počinje samoglasnikom, slovo k u acak ecek se pretvara u ğ.
kapatmak - zatvoritikapat - acağ - ım
Ben kapatacağım Ja ću zatvoriti
Sen kapatacaksın Ti ćeš zatvoriti
O kapatacak On će zatvoriti
Biz kapatacağız Mi ćemo zatvoriti
Siz kapatacaksınız Vi ćete zatvoriti
Onlar kapatacaklar Oni će zatvoriti
gelmek - doći
gel - eceğ - im
Ben geleceğim Doći ću
Sen geleceksin Doći ćeš
O gelecek Doći će
Biz geleceğiz Doći ćemo
Siz geleceksiniz Doći ćete
Onlar gelecekler Doći će
t - d
u glagolu gitmek, ako je iza t samoglasnik, t prelazi u d.
gitmek - ići, otići
gid - eceğ - im
Ben gideceğim Otići ću
Sen gideceksin Otići ćeš
O gidecek Otići će
Biz gideceğiz Otići ćemo
Siz gideceksiniz Otići ćete
Onlar gidecekler Otići će
U govornom jeziku kaže se:
Ben gidicem
Biz gidicez
Kada se koren glagola završava samoglasnikom
Dva samoglasnika ne mogu da budu jedan do drugoga pa se ubacuje
slovo yizmeđu.
aramak - tražiti
ara-y-acağ-ım
Ben arayacağım Ja ću tražiti
Sen arayacaksın Ti ćeš tražiti
O arayacak On će tražiti
Biz arayacağız Mi ćemo tražiti
Siz arayacaksınız Vi ćete tražiti
Onlar arayacaklar Oni će tražiti
söylemek - pričati
söyle-y-eceğ-im
Ben söyleyeceğim Ja ću pričati
....................................................................................
Negacija
glagol + ma me + acak, ecek + lični sufiksi
a ı o u e i ö ü
ma me
Pošto su sufiksi za negaciju ma me, uvek se ispred acak, ecek ubacuje slovo
y.
gelmek
gel-me-y-eceğ-im
Ben gelmeyeceğim Ja neću doći
Sen gelmeyeceksin Ti nećeš doći
O gelmeyecek On neće doći
Biz gelmeyeceğiz Mi nećemo doći
Siz gelmeyeceksiniz Vi nećete doći
Onlar gelmeyecekler Oni neće doći
unutmak - zaboraviti
unut-ma-y-acağ-ım
Ben unutmayacağım Ja neću zaboraviti
Sen unutmayacaksın Ti nećeš zaboraviti
O unutmayacak On neće zaboraviti
Biz unutmayacağız Mi nećemo zaboraviti
Siz unutmayacaksınız Vi nećete zaboraviti
Onlar unutmayacaklar Oni neće zaboraviti
Seni unutmayacağım - Neću te zaboraviti
....................................................................................
Upitni oblik
glagol + acak, ecek ...... mı mi + lični sufiksi
gelmekBen gelecek miyim? Da li ću doći?Sen gelecek misin? Da li ćeš doći?
O gelecek mi? Da li će doći?Biz gelecek miyiz? Da li ćemo doći?Siz gelecek misiniz? Da li ćete doći?Onlar gelecekler mi? Da li će doći?.........................................................................................................
zengin - bogatolmak - biti
Zengin olacağım. Biću bogat.ol - acağ - ım
Zengin olmayacağım. Neću biti bogat.ol-ma-y-acağ-ım
Zengin olacak mıyım? Da li ću biti bogat?
Zapovedni način (imperativ)
kaže se zapovedni način, ali, to nije uvek forma naređivanja, to može da bude i savet, preporuka, molba. Evo tabele i par primera.
a ı e i o u ö ü - poslednji samoglasnik u glagolu
Ben, Biz - ne postoji imperativ za prvo lice jednine i množine
Sen - nema sufiks, samo se koristi koren glagola (deo ispred mak i mek).O - ima sufiks koji je inače sufiks za sen - ti. Ovo može malo da vas zbuni.Siz - kraći sufiksi se koriste u svakodnevnom govoru, duži sufiksi se koriste u nekom formalnom obraćanju, npr: Molimo vas vežite pojaseve.
kapatmak - zatvoritiKapat ZatvoriKapatsın Neka zatvoriKapatın ZatvoriteKapatsınlar Neka zatvore
gelmek - doćiGel DođiGelsin Neka dođeGelin Dođite (množina i jednina, persiranje)Gelsinler Neka dođu
gitmek - otićiGit Idi,OdlaziGitsin Neka ide, Neka odeGidin Idite, OdlaziteGitsinler Neka idu, Neka odu
Bana bir kahve getir.Donesi mi kafu.Lepše zvuči ako se doda i reč molim - lütfen.getirmek - doneti, poneti
Beni dinle.Slušaj me.dinlemek - slušati
Negacija
koren glagola + ma me + nastavci iz tabele (kolone a ı ei)
Pošto se ma i me završavaju sa a i e, u negaciji se ne koriste sufiksi iz kolona ou öü.
Gelme Ne dolaziGelmesin Neka ne dođeGelmeyin Ne dolaziteGelmesinler Neka ne dolaze Kapatma!Ne zatvaraj!Gitme!Ne idi!
Siz, sufiks počinje samoglasnikom pa se između ubacuje slovo y.kapatmayın - ne zatvarajtegitmeyin - ne iditegelmeyin - ne dolazite......................................... Gelme! Gitme!Liči na glagolske imenice, iz konteksta rečenice se vidi da li je gl.imenica ili imperativ u pitanju. Napomena: u imperativu ne postoji upitni oblik.
ABİLİR - EBİLİR Moći
Kada nešto možemo, znamo da radimo, uradimo, napravimo...eng: can, be able, be capable, to know how
glagol + abilir, ebilir + lični sufiksi (kolona ei)
a ı o u e i ö ü - poslednji samoglasnik u korenu glagola na koju dodajemo abilir, ebilir abilir ebilir
Lični sufiksi su iz ei kolone zato što je slovo i poslednji samoglasnik u rečima abilir, ebilir. ....................................................................
konuşmak - pričatikonuş-abilir-im Ben konuşabilirim Ja mogu da pričamSen konuşabilirsin Ti možeš da pričaš
O konuşabilir On može da pričaBiz konuşabiliriz Mi možemo da pričamoSiz konuşabilirsiniz Vi možete da pričateOnlar konuşabilirler Oni, one mogu da pričaju
İngilizce konuşabilirim. Ja mogu da pričam engleski. (I can speak english)
gitmek - ići (kada je iza slova t neki samoglasnik, t prelazi u d )gid-ebilir-im Ben gidebilirim Ja mogu da idemSen gidebilirsin Ti možeš da idešO gidebilir On može da ideBiz gidebiliriz Mi možemo da idemoSiz gidebilirsiniz Vi možete da ideteOnlar gidebilirler Oni, one mogu da idu
Kada se koren glagola završava samoglasnikom, onda se slovo y ubacuje ispred abilir, ebilir (poznat razlog, dva samoglasnika ne mogu da budu jedan do drugoga).
havlamak - lajatihavla-y-abilir-lerKöpekler havlayabilirler.Psi mogu da laju. ............................
Negacija
glagol + ama, amaz, eme, emez + lični sufiksi (kolone aı ei)
U negaciji nema reči abilir, ebilir. Ben nema sufiks im već je sufiks samo slovo m.Ben, Biz - ama, emeSen, O, Siz, Onlar - amaz, emez
a ı o u e i ö ü ama, amaz eme, emez
konuşmak konuş-ama-m Ben konuşamam Ja ne mogu da pričamSen konuşamazsın Ti ne možeš da pričaš
O konuşamaz On ne može da pričaBiz konuşamayız Mi ne možemo da pričamoSiz konuşamazsınız Vi ne možete da pričateOnlar konuşamazlar Oni, one ne mogu da pričaju
Hayvanlar konuşamazlar.Životinje ne mogu da pričaju.
gitmek - ićigid-eme-mBen gidemem Ja ne mogu da idemSen gidemezsin Ti ne možeš da idešO gidemez On ne može da ideBiz gidemeyiz Mi ne možemo da idemoSiz gidemezsiniz Vi ne možete da ideteOnlar gidemezler Oni,one ne mogu da idu
Kada se koren glagola završava samoglasnikom, onda se slovo y ubacuje ispred ama, amaz, eme, emez.
yalan söylemek - lagatisöyle-y-eme-mBen yalan söyleyemem Ja ne mogu da lažemSen yalan söyleyemezsin Ti ne možeš da lažešO yalan söyleyemez On ne može da lažeBiz yalan söyleyemeyiz Mi ne možemo da lažemoSiz yalan söyleyemezsiniz Vi ne možete da lažeteOnlar yalan söyleyemezler Oni, one ne mogu da lažu.........................
Upitni oblik
glagol + abilir, ebilir ... mi + lični sufiksi ( ei kolona)
mı mi mu mü - da liU upitnom obliku se koristi samo mi jer je poslednji samoglasnik u abilir i ebilir slovoi.
gitmekBen gidebilir miyim? Da li mogu da idem?Sen gidebilir misin? Da li možeš da ideš?O gidebilir mi? Da li može da ide?Biz gidebilir miyiz? Da li možemo da idemo?
Siz gidebilirmisiniz? Da li možete da idete?Onlar gidebilirler mi? Da li mogu da idu?
Satranç oynayabilir misin?Umeš li da igraš šah? (Can you play chess?) oynamak - igrati
Abilir, ebilir se koriste i kada se traži dozvola, dopuštenje da se nešto uradi.Primer, kucate na vrata ordinacije lekara. Ben girebilir miyim? Da li mogu da uđem? girmek - ući
Vi možete da uđete, dovoljno je da napravite korak... nije stvar u tome da li možete fizički da uđete, vi tražite dopuštenje da uđete. eng: to be allowed to do something ......................................................................................................................................
uçmak - letetikuş - ptica
Kuşlar uçabilirler.Kartal uçabilir. Her kuş uçabilir mi? Hayır.
Hangi kuşlar uçamazlar? Deve kuşu uçamaz. Penguenler uçamazlar.
Ptice mogu da lete.Orao može da leti.Da li svaka ptica može da leti?Ne.Koje ptice ne mogu da lete?Noj ne može da leti.Pingvini ne mogu da lete..........................................................................................................
Promena po vremenima
gelmek - doći
Sadašnje vreme, Geniş zamanBen gelebilirim. Ja mogu da dođem.Ben gelemem. Ja ne mogu da dođem.Ben gelebilir miyim? Da li mogu da dođem?
Sadašnje vreme - Şimdiki zamanIzbaci se ir iz abilir, ebilir, značenje je isto kao u geniş zaman.gel-ebil-iyor-um Ben gelebiliyorum. Ben gelemiyorum. (ne može da se kaže gelemeyorum, ovo je objašnjeno u lekciji 3)
Ben gelebiliyor muyum?
Prošlo vreme, Geçmiş zaman - diBen gelebilirdim. Mogao sam da dođem.Ben gelemedim. Nisam mogao da dođem.Ben gelebilir miydim? Da li sam mogao da dođem?
Prošlo vreme, Şimdiki zamanın hikayesigel-ebil-iyor-dum Ben gelebiliyordum. Ben gelemiyordum.Ben gelebiliyor muydum?
Buduće vreme, Gelecek zamanBen gelebileceğim. Moći ću da dođem.Ben gelemeyeceğim. Neću moći da dođem.Ben gelebilecek miyim? Da li ću moći da dođem?....................................................................
Podsećanje, da uočite razliku između negativnih oblika.geldim - došao samgelmedim - nisam došaogelemedim - nisam mogao da dođem
geleceğim - doći ćugelmeyeceğim - neću doćigelemeyeceğim - neću moći da dođem.....................................................................
Ben kendime gelemiyorum! Sen bana bunu nasıl yapabilirsin?Ne mogu da dođem k sebi! Kako možeš ovo da mi radiš?
yapmak - raditi, uraditi, napraviti nešto.......................................................................................................................................
Kivi uçmak istediKivi je želeo da leti
Kondicionaleng: Conditional (if) Ovo je poslednja stvar koju sam učila iz turskog. Kažem učila, jer ga još nisam naučila. Težak je i za učenje i za objašnjavanje. U jednoj diskusiji o kondicionalu (među nama amaterima, ne među filolozima), gde su nakon svakog objašnjenja sledila pitanja u kojima je traženo da se to objašnjenje objasni, jedan Turčin je napisao: ''Ni meni sada ništa nije jasno. Ne znam zašto je to tako, ali, tako je.''Kada gledam serije na turskom, prepoznam kondicional pa mogu da razumem smisao izgovorenih rečenica što mi svakako stvara kompletniju sliku situacije koju gledam. Onoliko koliko sam ga ja naučila, eto toliko ću vama preneti ovde jer je ipak
važan za konverzaciju. Pa da krenemo. Kondicional, to su rečenice ovog tipa:Ako budem učio, položiću ispit.Da sam učio, položio bih ispit.
U turskom jeziku kondicional se formira korišćenjem sufiksa sa se koji se kombinuju sasufiksima za vreme i ličnim sufiksima.Lični sufiksi su isti kao u prošlom vremenu Geçmiş zaman -di.
Ben - mSen - nO - / Biz - kSiz - nız niz nuz nüz (zbog vokalne harmonije nuz i nüz se ne koriste)Onlar - lar ler
a ı o u e i ö ü sa se
Pre nego što krenemo na glagole, evo primera sa var i yok.varsa - ako ima, ako postojiyoksa - ako nema, ako ne postoji
Param varsa Türkiye'ye gidebilirim.Da imam novac mogla bih da odem u Tursku.............................
Osnova kondicionala
koren glagola + sa se + lični sufiks gelmek - doćigel-se-m gelsem ako dođem, ako bih došaogelsen ako dođeš, ako bi došaogelse ako dođegelsek ako dođemogelseniz ako dođete
gelseler ako dođu
gelmesem ako ne dođemgelmesen ako ne dođešgelmese ako ne dođegelmesek ako ne dođemogelmeseniz ako ne dođetegelmeseler ako ne dođu
U istim rečenicama moguće je videti glagol u osnovnom kondicionalu ili glagol u Geniş zaman kondicionalu.
PrimeriBiraz erken gelsen iyi olur.Biraz erken gelirsen iyi olur.Bilo bi dobro ako dođeš (ako bi došao) malo ranije.
biraz - maloerken - rano
Bana sorsan, cevap vereceğim.Bana sorarsan, cevap vereceğim.Ako me pitaš, odgovoriću ti.
sormak - pitaticevap vermek - odgovoriti
Geniş zaman kondicionalkoren glagola + sufiks za vreme + sa se + lični sufiksi gelmek - doćigel-ir-se-mgelirsem ako dođemgelirsen ako dođešgelirse ako dođegelirsek ako dođemogelirseniz ako dođetegelirseler ako dođu
gel-me-se-mgelmesem ako ne dođemgelmezsen ako ne dođešgelmezse ako ne dođegelmesek ako ne dođemogelmezseniz ako ne dođetegelmezseler ako ne dođu (može da se kaže i gelmezlerse)
O gelirse, ben gideceğim.Ako on dođe, ja ću otići.
görmek - videtigör-ür-se-m Seni görürsem - Ako te vidimSeni görmesem - Ako te ne vidim
Uz Geniş zaman kondicional obično ide reč eğer. Izgovara se eer. Ova reč je na samom početku rečenice čime se jasno stavlja do znanja da će ta rečenica biti u kondicionalu. Sama reč eğer nema neko značenje, iako ćete naći da je njen prevod ako. Reč ako su sufiksi sa se, oni su ti koji formiraju kondicional a ne reč eğer.Dakle, rečenica će imati isto značenje i prevod će biti isti, bez obzira da li postoji ili ne postoji reč eğer. U govoru se često koristi. Eğer çok çalışmazsan, Türkçe oğrenemeyeceksin.Ako ne radiš puno, nećeš naučiti turski. Eğer o buraya gelmezse, ben oraya gitmeyeceğim.Ako on ne dođe ovde, ja neću ići tamo. Napomena: eğer se ne koristi u rečenicama u kojima je glagol u osnovnom kondicionalu.
Şimdiki zaman kondicionalkoren glagola + sufiks za vreme + sa se + lični sufiksi Iz serije Karadayi, razgovaraju Bahar i Feride, Bahar je na Mahirovoj strani:soylemek - govoriti
Ya Mahir doğru soyluyorsa?A šta ako Mahir govori istinu?ya - šta ako, a šta ako... what if...
Napomena: ne može da se kaže soyleyorsa, lekcija 3, slova a,e ne mogu biti ispred y.
PesmaYalın - Keyfi yolunda, aşkı sonunda
Eve senle dönüyorsamEvden senle çıkıyorsamAko se sa tobom vraćam kućiAko sa tobom izlazim iz kuće
dönmek - vratiti sedön-üyor-sa-m dönüyorsam - ako se vraćam dön-mü-yor-sa-mdönmüyorsam - ako se ne vraćam
Geçmiş zaman- di kondicionalAko...može da se kaže na dva načina:koren glagola + sufiks za vreme + y + sa se + lični sufiksikoren glagola + sufiks za vreme + lični sufiksi + sa se görmek - videti gör-dü-y-se-m gör-dü-m-se
Ako sam videoGördüysemGördümse
Ako nisam videoGörmediysem gör-me-di-y-se-m
Görmedimse gör-me-di-m-se Da...koren glagola + sa se + y + sufiks za vreme + lični sufiks Da sam došao Gelseydimgel-se-y-di-m
Da nisam došao Gelmeseydimgel-me-se-y-di-m
Keşke gelseydin.Eh, kamo sreće da si došao / voleo bih da si došao Keşke gelmeseydin.Kamo sreće da nisi došao/ voleo bih da nisi došao/ bolje da nisi došao
Gelecek zaman kondicionalkoren glagola + sufiks za vreme + sa se + lični sufiksi
Geleceksem - Ako budem došao (Ako ću doći)Gelmeyeceksem - Ako neću doći
Eğer beni dinlemeyeceksen, eve gideceğim.Ako nećeš da me slušaš, otići ću kući.dinlemek - slušati...............................
Kondicional u kombinaciji sa moći (abilir,ebilir)Eğer çok çalışırsam, sınavı geçebilirim.Ako puno radim, moći ću da položim ispit.
Kondicional u kombinaciji sa trebati, morati Gitmeliysem - Ako treba da idem
GENITIVNA VEZA
1. Sutra idem u Bodrum. c) Yarın Bodrum'ya gidiyorum.
2. On živi u Ankari.b) O Ankara'da yaşıyor.
3. Dolazim iz Izmira.d) İzmir'den geliyorum.
(pošto si ti malo o genitivu objasnila) GENITIVNE VEZE: /Isim TamlamasıPostoje tri genitivne veze a to su:-Prva genitivna veza-> Belirtili ad tamlaması ,Prvom genitivnom vezom naziva se imenička fraza čiji je prvi određujući član u genitivu,a upravni član s prisvojnim sufiksom za 3lice jednine .Nastavci su: NIN + SI = nin,nın,nun,nün. S-to je pomoćno ,s, ako riječ završava na vokal onda se upotrebljava,a ako ne onda se ne upotrebljava. = si,sı,su,sü ili znači i,ı,u,ü. npr. ev-kuća ,kapı-vrata,= Evin kapısı-Vrata kuće. npr pencere-prozor, Evin penceresi. -Prozor kuće.Prva genitivna veza općenito služi za izražavanje prisvojnosti,a njen drugi član je imenički atribut npr. Ajšine dvije kćerke-Ayşe'nin iki kızı.Prvom genitivnom vezom izražava se:-obično ili materijalno pripadanje.npr.knjiga mog prijatelja-arkadaşımın kıtabı,kuća mog prijatelja-Arkadaşımın evi..-geografsku,biološku,fizičku,socijalnu idr. pripadnost npr. sin mog amidže-Amcamın oğulu,radnici ove fabrike-Bu fabrıkanın işçileri..-svojstvo nekoga ili nečega npr. bijelina snijega-karın beyazığın,ljepota njenog lica-yüzünün güzelliği,augustovska vrućina-ağustosun sıcaklığı,...-odnos funkcionalne zavisnosti. npr. direktor škole-okulun müdürü,čuvar muzeja-Müzenin bekçisi-označava i prostorne i vremenske odnose. npr širina sobe-odanın genişliği,sredina mjeseca-ayın ortası, kralj kraljeva-kırallarrın kıralı .Toliko o prvoj genitivnoj vezi :D ,sad druga.Druga genitivna veza-> Belirtisiz ad tamlamasıPrvi član druge genitivne veze stoji u apsolutnom padežu (nominativu),a drugi član ima prisvojni sufiks za 3 lice jed.znači postoji samo nastavak SI-i,ı,u,ü. (pomoćno s) npr.Okul bahçesi.-Dvorište kućeErkek çantası-Muška torbaOkul çantası-Školska torba...-Treća genitivna veza je višečlana genitivna veza->Zincirleme ad tamlamasıI prva i druga genitivna veza spadaju u ovu. Evo primjer:Yazı masa-sı-nın çekmece-si. -Ladica pisaćeg stola.Babam-ın arkadaş-ı-nın oğul-u. -Sin prijatelja mog oca.