Post on 20-Oct-2015
description
1. UVOD
Kopaonik je najvisi masiv centralne Srbije, koji raspolaze izuzetnim
potencijalima za razvoj turizma. Zahvaljujuci povoljnom goegrafskom
poloazju, dobro saobracajnom povezanoscu, prijatnoj klimi, izvornim
pejzazima, bogatom I raznovrsnom biljnom I zivotinjskom svetu,
interesantim oblicima reljefa, rekama I klisurama, kao I izvorima tople
mineralne vode u podnozju mogucnosti za razvoj turizma su mnogobrojne.
Ipak, Kopaonik je najpoznatiji po zimsko-sportsko turizmu, predstavlja
najveci skijaski centar u Srbiji. Drzava je zastitila kopaonik kao prirodno
dobro od nacionalnog znacaja 1981.godine. Vecina smestajnih kapaciteta od
kojih su mnogi sagradjeni pre proglasenja nacionalnog parka, skoncentrisani
su u predelu Ravnog Kopaonika, u centralnom lokalitetu Suvo Rudiste, na
nadmorskoj visini od 1800m. Iako se radi o najkvalitetnijem delu planine gde
se nalaze najbolji smucarski tereni, u pitanju je ekoloski najosetljiviji deo
planine. Do sada gotovo nista nije ucinjeno da se njegovi prirodni resursi I
lepota sacuvaju i da se potkopaonicka sela ozbiljnije unaprede.
Visok stepen urbanizacije I nekontrolisani razvoj masovnog turizma
prouzrokovali su veliku degradaciju prostora NP Kopaonik. Najizrazeniji su
problemi u vezi sa vodosnabdevanjem, odvodjenjem otpadnih voda itd.
Dalji razvoj Kopaonika treba usmeravati na predele u podnozju NP Kopaonik
kao sto su Brzece, Blazevo, Josanicka I Lukovska Banja.
1.1. TURISTICKO GEOGRAFSKI POLOZAJ
Kopaonik se nalazi u centralnom delu Srbije, a njegov planinski masiv je
najveci u srbiji. Pruza se pravcem severozapad-jugoistok. Duzina mu je
82km, a sirina 60km. Prirodne granice cine tokovi Ibra, Josanice, Rasine,
Toplice, Laba I Kosovksa kotlina. U sirem okruzenju nalaze se mnogobrojne
crkve, manastiri I tvrdjave, od kojih su Studenica I Sopocani upisani u listu
svetske kultrune Bastine. Tu su takodje I manastiri Zica, Djurdjevi Stupovi i
Ljubostinja. Sto se tice termomineralnih izvora to su Josanicka banja, a po
obodu Lukovska, Kursumlijska, Mataruska, Vrnjacka i Prolom banja.
Sistemom internih I regionalnih komunikacija, Kopaonik je spojen sa
putevima u dolinama Juzne i Zapadne Morave. Na zapadnoj strani
kopaonika, dolinom Ibra vodi znacajna drumsko-zeleznicka saobracajnica
koja povezuje Kraljevo sa Kosovom i Metohijom i juznije Skoplje.
Na jugositocnoj strani kopaonika vodi drumsko-zeleznicka saobracajnica koja
povezuje Nis i Toplocku kotlinu sa Pristinom. Na severoistocnoj i istoncoj
strani Kopaonika vodi drumska saobracajnica koja povezuje Krusevac i Nis sa
Jadranskom magistralom, prolazeci preko Kopanika, Raske i Novog Pazara.
Za turisticki polozaj Kopaonika vazna je I blizina aerodroma. Najbolizi
aerodrom nalazi se u Nisu na oko 120km.
1.2. PRIRODNE ODLIKE-GEOMORFOLOSKE TURiSTICKE VREDNOSTI
Geomorfoloske turisticke vrednosti Kopaonika su veoma brojne I raznovrsne,
tako da privlace paznju turista.
Kopaonik po danasnjim geografskim shvatanjima pripada Dinaridima, a
njegovi krajnji istocni delovi cine deo Srpsko-makednoske mase. Oblast
Kopaonika je slozene gradje: sastoji se od sedimentnih, magmatskih I
metamorfnih stena koje su formirane i pod raznim uticajima menjane u
proteklim razdobljima.
Kopaonik je u geoloskoj proslosti bio izlagan raznovrsnim procesima:
nabiranju, izdizanju, snaznom rasedanju, vulkanskim izlivima i veoma zivom
seizmizmu. Na tlu Srbije nema planine koja je bila izlozena tolikim
endogenim procesima. Tako su se u morfoloskoj slici uoblicavale dve
osnovne crte.Strme ivicne padine, zasecena dubokim dolinama i prostrana
zaravan sa koje se izdizu zaobljeni vrhovi neznatne relativne visine. Stoga
Kopaonik lici na kucu ravnog krova.
Na najvisem relativno zaravnjenom delu sa prosecnom nadmorskom visinom
od 1700m nalazi se NP Kopaonik. Najznacajniji deo je Suvo Rudiste sa
Pancicevim vrhom visine 2017m i nosi ime Ravni Kopaonik. Najniza tacka ima
nadmorsku visinu od 640m. Sto se tice vrhova tu su jos i Karaman-1934m,
Gobelja-1934m, Kukavica-1726m, Vucak-1718m i Ostro Koplje-1789m. Reljef
Kopaonika je ispresecan dolinama recnih tokova Ibra i Josanice.
Ravni Kopaonik je najznacajnija turisticka zona za formiranje smucarskih
staza jer se radi o travnjacima pod klekom i borovnicom bez izrazitih
preloma.
1.3. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE
Kopaonik pripada kontinentalnoj klimatskoj oblasti koja je pod jakim
uticajem srednjoevrposke i kontinetalne klima. Najvisi vrhovi Kopaonika
imaju planinsku klimu, dolina Ibra je pod uticajem mediteranske klima, a
sredisnji deo je pod uticajem kontinetalne i planinske klime. Najvaznija
klimatska karakteristika Kopaonika sa turistckog aspekta je obilje snega i
sunca. Snezni pokrivac visinom i duzinom trajanja vazan je faktor za zimsku
sezonu. Najizrazitiji meseci po bogatstvu snega su januar, februar, mart, april
i decembar. Druga vazna klimatska karaktersitika je osuncanost. Godisnje
vrednosti insolacije na severnim i istocnim padinama iznose 1900h, a na
juznim 2150h. Zimske temperature na Kopaoniku nisu mnogo niske. Prolece
na Kopaoniku je veoma kratko, svega 2 meseca, mart i april. Leto traje 3
meseca, jun, jul i avgust. A jesen 2 meseca, septembar i oktobar.
Klima Kopaonika stimulativno deluje na ljudski organizam, pa ga mnogi
nazivaju vazdusnom banjom pogodnom za odmor, oporavak, relaksaciju i
jacanju ljudskog organizma.
1.4. HIDROGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
Kopaonik nije izvorisno podrucje velikih reka ali je bogat izvorima, manjim
recnom tokovima i izdanima. Reke su izrazito planinske, brze, sa uskim dnom
i strmim klisurastim stranama. Najveci recni tok na ravnom Kopaoniku je
Samokovka
Kada su u pitanju termomineralni izvori najznacajnije banje su Josanicka,
Lukovska i Kursumlijska.
Josancika banja- Naziva se zelenim vrtom Kopaonika i nalazi se na 10km puta
koji se od ibarske magistrale odvaja i vodi prema ravnom Kopaoniku.
Smestena je na uscu reke Samokovke u Josanici na nadmorskoj visini od
550m. Termomineralne vode ove banje su temperature 62,2 do 80 stepeni
sto ih srvrstava u red najtoplijih u nasoj zemlji. Voda je sumporovodonicna i
sadrzi radioaktivne elemente-radon, uran i radijum. Mogu se koristiti za
lecenje reumatskih oboljenja.
Lukovska banja- Nalazi se na severoistocnim padinama Kopaonika na
nadmorskoj visini od 700m. Smestena je na obali Lukovske reke. Vode ove
banje temperature su od 20 do 65,3 stepeni i sadrze: kalijum, litijum,
stroncijum, kobalt i fosfor. Korsite se za lecenje svih oblika reumatizma i
neuroza.
Kursumlijska banja- Nalazi se na 10km od Kursumlije na 440m nadmorske
visine. Iz vise izvora izbija termomineralna voda temperature 62 stepena.
Vode ove banje sadrze natrijum-karbonat, ugljen-dioksid i sumpor-vodonik.
Lekovitost ove vode, pored temperature i navedenih supstanci zasniva se i na
prisustvu kalijuma, litijuma, stroncijuma,kobalta i fosfora. Koristi se za
lecenje reumatizma, povrede kostiju i misica i bolesti bubrega.
1.5. BIOGENE KARAKTERISTIKE
Biljni svet- Sumski ekosistemi karakterisu se izuzetnom zonalnoscu i
smenjuju se od submediteranskih, preko mesovitih hrastovih suma u
podnozju, zatim vukovih suma, a iznad 1500m do 1750m pojasom smrcevih
suma iznad kojih pocinje subalpska zbunasta vegetacija sa klekom,
borovnicom i vrlo prostranim pojasom smrcevih suma. U subalpskom pojasu
dominiraju prostrani prirodni pasnjaci i livade. Bogatstvo vrstama i biljnim
zajednicama cini vegetacioni pokrivac kopaonika veoma interesantnim.
Mnoge biljne vrste su reliktne i endemicne: Srpska pancicija, Pancicev vijuk,
Kopaonicka cuvarkuca, Planinski javor, runolsit itd.
Zivotinjski svet- Fond divljaci na kopaoniku je veoma siromasan. Lovnu divljac
predstavljaju srna, zec, jazavac, divlja svinja, vuk, lisica, vecerica, divlja
macka, tvor, lasica, grlica fazan, jarebica, prepelica itd. Nekada su na
Kopaoniku ziveli mrki medved, divokoza, ris i vidra ali su danas gotovo
nestale sa ovog podrucja.
Planinske reke bogate su ribom i to saranom, somom, pastrmkom itd.
2.MATERIJALNA OSNOVA NACIONALNOG PARKA
KOPAONIK
Materijalnu bazu za razvoj turizma cine ugostiteljski kapaciteti (hotelski i
restoranski), zatim kapaciteti saobracaja, trgovine, zanatstva i drugih
delatnosti u kojima se ostvaruje turisticka potrosnja. Prvi ugostiteljski i
smestajni objekti od znacaja za pocetak razvoja turizma na Kopaoniku i
njegovoj neposrednoj okolini vezane su za banje ali i druga bliza naselja, kao
sto su Brus, Aleksandrovac, Raska i Kursumlija.
Pre tridesetak godina, geneks, skupstina opstine Brus i skupstina opstine
Raska, zajednicki su osnovali Kopaonik, Radnu organizaciju za rekreativne,
turisticke i smucarske usluge. Time je zapocela izgradnja danasnjeg
turistickog centra Kopaonik.
2.1. TURISTICNI KAPACITETI KOPAONIKA
Prema prostornom planu NP, smestajni objekti mogu da imaju kapacitet od
13 750 lezaja. Njihova lokacija treba da bude vezana za Suvo Rudiste,
Srebrenac i Jaram. Do sada je izgradjeno 10 500 lezaja od toga 10 00 lezaja
na Suvom Rudistu, od predvidjenih 8 000 lezaja.
2.1.1. HOTEL GRAND
Hotel Grand je smesten u sredistu Geneksovog turistickog centra u
neposrednoj blizi ski-liftova. Luksuzno je opremljen i nudi visok nivo usluga
svojim gostima kao i brojne sadrzaje koji omogucavaju aktivan odmor i
rekreaciju.
Hotel ima 171 sobu sa 414 kreveta i punim komforom. Svaka soba je sa
kupatilom, telefonom, televizorom i internetom. Gostima su na raspologanju
i sportsko-rekreativni sadrzaji u hotelu: Sportska hala sa terenom za tenis,
odbojku i kosarku, fitnes sala, teretana, saune, veliki bazen i 2 djakuzi bazena
za podvodnu masazu.
U hotelu se nalazii lekarska ordinacija, maser kao i skijasnica i ski rental
servis. Hotel Grand je danas privatizovan i posluje u sastavu MK gurpe.
Renoviran je.
2.1.2. HOTEL KLUB A
Smesten je u samom centru turistickog kompleksa na Kopaoniku, na 1700m
nadmorske visine i stotinak metara udaljen od najblizih ski-liftova. Veoma
luksuzno je opremljen sa komfornim sobama, restoranima, zatvorenim
bazenom, mini sportskom salom i skijasnicom.
2.1.3. HOTEL PUTNIK
Hotel Putnik lociran je u Suncanoj dolini, 200m od prve zicare. Hotel sadrzi
pored komfornih soba restorane, konferencijske sale, prodavnice i mini
sportske terene na otvorenom.
2.1.4. HOTEL OLGA DEDIJER
Moderan hotel izgradjen u planinskom stilu poceo je sa radom 1948. godine
kao planinarski dom nalazi se u sredistu turistickog kompleksa na
nadmorskoj visi od 1701m. Hotel ima 300 kreveta sa komfornim sobama i
pratecim sadrzajima.
2.1.5. HOTEL RED STAR
Poceo je sa radom 1983.godine. Ovaj hotel B kategorije lociran je u podnozju
zicara Gobelja, Relej i Gobelja greben na nadmorskoj visini 1770m.
Prvenstveno je namenjen mladim, porodicama i takmicarima. Sagradjen je u
planinskom stilu i ima 63 sobe sa 268 lezaja.
2.1.6. HOTEL DIJAMANT
Lociran oko 500m od centra neposredno uz zicaru br.3 Malo jezero na
1730m nadmorske visine. Kompleks cine 37 apartmana kapaciteta 160
lezaja, a renoviran je za sezonu 2005. Svi apartmani su potpuno opremljeni
malom kuhinjom, priborom za spremanje hrane i posudjem. U objekstu se
nalazi velika i izuzetno opremljena kongresna sala, resotran i skijasnica.
2.1.7. HOTEL JUGOBANKA
Hotel raspolaze sa 140 lezaja u komforno opremljenim sobama i pratecim
sadrzajima. Lociran je uzmedju Konaka i Hotela Grand.
2.1.8. HOTEL AS
Novoizgradjeni hotel AS je tipican planinski objekat apartmanskog tipa.
Nalazi se u vikend naselju Treska na 1511m nadmorske visine nedaleko od
bivseg hotela Baciste.
2.2. APARTMANI HOTELI
2.2.1. KONACI SUNCEVI VRHOVI
Geneksovi smestajni i sportski objekti u Turistickom centru Kopaonik
predstavljaju okosnicu uspesnog razvoja zimskog i letnjeg turizma na ovoj
planini. U samom sredistu turistickog centra nalaze se moderan Geneksov
hotel Grand i apartmansko naselje Konaci Suncani vrhovi, a najveci
smestajni kapaciteti Kopaonika, koji zajedno sa Geneksovim i drugim
pratecim ugostiteljskim, sportskim, zabavnim, trgovinskim, komunalnim,
zdravstvenim i drugim sadrzajima odrzavaju visok nivo usluga celokpnog
turstickog centra na Kopaoniku i savremenog planinskog turizma.
Apartmansko naselje sa mnostvom raznovrsnih lokala i pokrivenom
pesackom stazom, arhitektonski okruzuje atraktivno uredjen trg koji je
centralno mesto svih zbivanja i manifestacija na Kopaoniku.
U sklopu svoje raznovrsne ponude Geneksov Turisticki centar Kopaonik
preko cele godine ima idealne uslove i za kongresni turizam. U vrlo
atraktivnoj kuli Konaka nalazi se velika kongreska sala kapaciteta 450 mesta i
vise manjih sala moderno opremljenih za organizovanje svih tipova kongresa
i seminara.
2.2.2. JAT APARTMANI
Nalaze se na nadmorskoj visini od 1780m na 100m od konaka, neposredno
iznad nalazi se hotel klub Wing, a ispod Geneks Konaci. Najblize zicare
Pancicev vrh i Malo jezero udaljene su samo 80m. Izgradjen je u
planinskom stilu i ima 134 apartmana koji su savremeno opremljeni.
2.2.3. APARTMANSKO NASELJE NEBESKE STOLICE
Apartmansko naselje Nebeske stolice sastoji se od 2 hotelska kompleksa
koji su fizicki razdvojeni. Objekti se nalaze na samoj stazi Masinac-Pajino
preslo, a ista zica je idealna za pocetnike. Nebeska stolica 1 u svom sastavu
ima 36 savremeno opremljenih apartmana, a Nebeska stoliza 2,41. Enterijer
je uradjen u hrastovom masivu, a restorani u etno stilu sa vrhunskom
ponudom.
Smestajni kapaciteti Kopaonika predstavljaju i mnogobrojne planinske kuce,
manji hoteli, pansioni i vile kao sto su: Planinska kuca Kopaonik, Srbija
Sume, Kolo Kolo, Nikola, Kostic i drugi.
2.3. SPORTSKO REKREATIVNI KAPACITETI
2.3.1. SKIJASKI TERENI
Skijaski tereni nalaze se na nadmorskoj visini od 1650-2017m i svrstavaju se
u terene prve kategorije. Turisticki centar raspoloaze mrezom od 23 zicare
povezane u jedinstveni sistem, 4 decija lifta i opremljen je za sve kategorije
skijasa. Ukupna duzina zicara iznosi 17 222m, dok je duzina ski staze za
alpsko skijanje 44km. Kapacitet sistem je 28 600 skijasa na sat. Gostima je na
raspolaganju 20km staza za nordijska skijanje, a na lokaciji Crvene Bare
uredjene i markirane su staze od 3,5km i 10km. Najduza staza je trasirana u
lepom predelu tako da sam polozaj staze pruza dodatnu mogucnost
dozivljavanja trkanja na skijama. Alpske staze mogu se podeliti u 4 grupe:
lake, srednje, teske i komnbinovane i povezani su jedinstvenim sistemom
zicara i ski liftova.
2.3.2. PESACKE STAZE
Kopaonik pruza uslove za razvoj alpinizma. Alpinizam kao planinski sport
postaje sve masovniji. Masovnost ovog opasnog ali pre svega uzbudljivog
sporta moze se objasniti covekovom zeljom za upoznavanjem prirode.
U NP Kopaonik postoje vise pesackih staza razlicite duzine i tezine: Hajducica,
Ostri Krs, Semetesko jezero, Jankova Bara, Treska, Duboka, Markove stene i
Nebeske Stolice.
2.3.3. IZLETISTA
Kopaonik je interesantna destinacija i za izletnike. Jedno od najposecenijih
izletista jeste Vidikovac Kadijevac koje tradicionalno svake godine 7. Jula
okuplja vise hiljada ljudi.
3.OBLICI TURIZMA U NP KOPAONIK
Na Kopaoniku, postoje najbolje predispozicije za razvojem sledecih vidova
turizma:
1. Stacionarni
a)planinski
b)banjski
v)turizam na selu
2. Turizam sa kratkim zadrzavanjem posetioca
a)vikend turizam
b)izletnicko-ekskurzioni
v)manifestacija
g)tranzitni
d)kongresni
3.1.STACIONARNI TURIZAM
a) Planinski tuizam je najtipicniji i najmasovniji oblik turizma na Kopaoniku.
Javlja se u 2 vida kao zimski i letnji turizam. Za razliku od drugih planinskih
centara, na Kopaoniku je broj dolazaka i nocena najveci u zimskom periodu.
Usled poboljasanja turisticke ponude u letnjem periodu znatno se povecao
broj posetioca. U toku zimske turisticke sezone moze se izdvojiti zimsko-
sportksi turizam (alpske i nordijske discipline) i zimsko rekreativni turizam
(rekreativne aktivnosti na snegu, aerobik na snekgu, trke sankama).
Tokom letnje sezone turisticka ponuda je sve bogatija i raznovrsnija:
organizuju se skole stranih jezika, tenisa, jahanja i slicno. U lenjem periodu
posebno je atraktivan alpinizam koji se upraznjava na poznatim pesackim
stazama.
b) Banjski tuizam razvijen je u NP Kopaonik. Osnovu za to cine izvor Krcmar
sa radioaktivnom vodom pod Pancicevim vrhom i Marine vode nad
Karamanom. Krcmar voda je najradioaktivnija izvorska voda u nasoj zemljii
njena radioaktivnost iznosi 74mj. Ovakva voda hladna radioaktivna i na
velikoj nadmorskoj visini je izuzetno retka. Takodje Josanicka banja koja se
nalazi u zastitnoj zoni NP Kopaonik poznata je po visokim temperaturama
vode. Marine vode, Krcmar voda i Josanicka banja predstavljaju osnovu za
razvoj lecilisnog, kupalisnog, ribolovnog i zdravstvenog turizma.
c) Seoski turizam ima osnovu u cinjenici da se ovde nalazi 268 seoskih naselja
sa oko 18 000 stanovnika. Privrednu osnovu seoske sredine cine pasnjaci na
vecim visinama, vocarstvo, planinske ratarske kulture. Pored mogucnsoti za
boravak turista u seoskoj sredini, seoska sredina moze biti snabdevac zravom
i svezom hranom i snabdevac drugih ugostiteljskih objekata.
3.2. TURIZAM SA KRAKTIM ZADRZAVANJEM POSETIOCA
a) Vikend turizam- Poseban vid turizma vezan je za boravak u vikend
naseljima. Ona su najvise izgradjena u blizini hotela i polaznih stanica
uzpinjaca. Podrazumeva kratko zadrzavanje gostiju.
b) Izletnicko-ekskurzijoni turizam- Brojna industrijska i gradksa naselja koja
gravitiraju prema Kopaoniku izvori su znacajne turisticke traznje. Ekskurzije
imaju pretezno tematski i namenski karakter. Ekskurzije su odvijaju van
glavnih sezona na Kopaoniku i Suvom Rudistu na prolece i jesen, te se time
umnogome produzavaju sezone i povecava ispunjenost smestajnih
kapaciteta.
v) Manifestacioni turizam se zasniva na obelezavanju odnosno pracenju
narodne tradicije vezane za svakidasnjicu ili izuzetne dogadjaje u zivotu
stanovnistva. Tako manifestacije mogu ukljuciti sadrzaje kao sto su vasari,
sajmovi, slave. Setve, kosidbe itd.
g) Tranzitni turizam- Ima veliki znacaj na ovom prostoru. Korisnici su veliki
broj stranih i domacih turista na onom delu Ibarske magistrale koja je u
kontaktu sa zapadnim obroncima Kopaonika. Ibarska magistrala cini sponu
izmedju severnih ekonomsko razvijenih i relativno gustih predela sa jugom
zemlje, a takodje i obiluje turistickim kulturnim spomenicima i prirodnim
vrednostima.
d) Kongresni turizam- Kongreski turizam je danas vrlo privlacan, sve
zastupljeniji i unosniji vid turizma. Pocetkom devedesetih godina poceo se
afirmisati na suvom rudistu urporedo sa zavrsetkom poslovnog centra i
kongresne dvorane u nise objekata. Ova vrsta turizma donosi znacajna
finansiska sredstva zbog visokih plateznih mogucnosti klijentele, a svoj
doprinost daje i popunjavanju smestajnih kapaciteta jer se obicno skupovi
ove vrste organizuju van glavne turisticke sezone.
3.3. POSECENOST KOPAONIKA
Masovniji razvoj turizma na Kopaoniku pocinje 1960.godine, kada je
ostvareno 16 988 nocenja. Izgradnjom smestajnih kapaciteta, skijaskih staza i
potrebnih infrastrukturnih objekata kao i poboljsanjem izbora ponude iznos
nocenja se povecava. Godine 1975. iznosi 43 166, 1980.-74 393, 1983. cak
187 237. Kopaonik je 2005. godine posetilo 85 200, a ostvareno je 375 700
nocenja*. Tokom protekle 2010.godine Kopaonik je posetilo 57 990 turista i
ostvareno 233 912 nocenja. Najveca posecenost Kopaonika i dalje je tokom
zimskih meseci: decembar, januar i februar.
4. ZAKLJUCAK
Kopaonik ima izuzetno dobre priordne potencijale za razvoj turizma. Ponudu
upotpunjuju i brijne banje u okruzenju, kao i seoska naselja u planinskoj zoni.
Takodje, ima odlican tursticko-geografski polozaj i dobru saobracajnu
povezanost, kao i infrastrukturnu izgradjenost. U svetu je tesko naci regiju
relativno malog prostornog obuhvata ali sa tako bogatom turistickom
ponudom kao sto je to slucaj sa Kopaonikom.
Orjentacija u turizmu usmerena je na ekskluzivni i visoko potrosni zimsko-
sportski turizam. Takodje ima mogucnosti za ekoloski, etnoloski, zdravstveni,
kulturno-istorijski, seoski, lovni, ribolovni, kongresni, manifestacioni,
sportsko-rekreativni turizam.
Ovakva razvojna orjentacija uslovila je masovnu izgradnju smestajnih
kapaciteta visokog komfora od kojih su mnogi sagradjeni pre proglasenja
Nacionalnog parka. Skoncentrisani su u predelu Ravnog Kopaonika u
centralnom lokalitetu Suvo Rudiste na najkvalitetnijem delu planine, gde se
nalaze najbolji smucarski tereni i ekoloski najosetljiviji predeli.
Dalji razvoj Kopaonika treba usmeravati na lokalitete u podnozju planine kao
sto su Brzece, Blazevo, Josanicka i Lukovska banja. Ovi lokaliteti su mnogo
povoljniji za koriscenje u letnjem periodui njihovom afirmacijom rasteretice
se pritisak na Ravni Kopaonik i omoguciti ravnomerniji prostorni razvoj ove
atraktivne planine.
Takodje, dalji razvoj turistickog centra treba da bude u skladu sa ekoloskim
kapacitetom planine Kopaonik i ocuvanjem nejnih prirodnih vrednosti i
lepota.
SADRZAJ
1. UVOD
1.1. Turisticko gerografski polozaj
1.2. Prirodne odlike-Geomorfolske turisticke vrednosti
1.3. Klimatkse karakteristike
1.4. Hidrogeografske karakteristike
1.5. Biogene karakteristike
2. MATERIJALNA OSNOVA NACIONALNOG PARKA KOPAONIK
2.1. TURISTICKI KAPACITETI KOPAONIKA
2.1.1. Hotel Grand
2.1.2. Hotel Klub A
2.1.3. Hotel Putnik
2.1.4. Hotel Olga Dedijer
2.1.5. Hotel Red Star
2.1.6. Hotel Dijamant
2.1.7. Hotel Jugobanka
2.1.8. Hotel AS
2.2. APARTMANI-HOTELI
2.2.1. Konaci Suncevi Vrhovi
2.2.2. JAT apartmani
2.2.3. Apartmansko naselje Nebeske Stolice
2.3. SPORTSKO REKREATVINI KAPACITETI
2.3.1. Skijaski tereni
2.3.2. Pesacke staze
2.3.3. Izletista
3. OBLICI TURIZMA U NP KOPAONIK
3.1. Stacionarni turizam
3.2. Turizam sa kratkim zadrzavanjem posetioca
3.3. Posecenost Kopaonika
4. ZAKLJUCAK
KARTKA TURISTICKOG PODRUCJA KOPAONIKA
LITERATURA
1. Prostorni plan NP Kopaonik
2. Statisticki godisnjak (1990-2006), Zavod za statistuku Republike Srbije,
Beograd.
3. Jovicic Z. Priroda Kopaonika- Zastita i koriscenje, Institut za turizam PMF-a.
4. Ilic s. Mogucnosti i perspektive razvoja turizma, GiroSlovo- Kraljevo
1984.
5. Bozovic B., Djokic N., Nedovic V. S planinom u novi vek, Drustvo prijatelja
Kopaonika, Kopaonik 2002.
6. Jovicic D., Turisticke regije, PMF, Beograd.
7. Jovicic D., Turisticko uredjenje prostora, PMF, Nis.
8. Djordjevic B., Prostorni plan razvoja turizma u NP Kopaonik, turisticka
stampa.
WEB adrese koriscene za prikupljanje podataka:
-1. www.infokop.net
-2. www.tckopaonik.com
-3. www.kopaonik-genex.com
-4. www.kopaonik.net
-5. www.turizam.com
-6. www.hoteli-srbije.co.rs
-7. www.raska.org.rs