Autohtone vrste

Svaka je životinjska vrsta nastala evolucijom

na određenom području

Ako još uvijek tamo živi, zovemo ju

autohtonom

U sastavu jedne faune uglavnom bi trebale

dominirati autohtone vrste

Trajanje 1 sat

Alohtone vrste

Ako jedna životinjska vrsta živi na određenom

području, a paleontološki je moguće dokazati

da na njemu prije nije živjela, već da je

nastala na drugom području, onda ju zovemo

alohtonom vrstom

Paleontološki nam dokazi ne stoje uvijek na

raspolaganju, pa je za mnoge vrste teško

ispuniti definiciju

Endemi

Ako jedna životinjska vrsta živi samo na jednom, u većini slučajeva malom i dobro ograničenom području i nigdje drugdje, onda ju zovemo endemom određenoga područja

Kivikalci Apterix - endemi Novoga Zelanda

Endemi su uvijek najkarakterističniji elementi određenoga područja

stvaraju razliku između jedne i druge faune

U zoogeografiji su vrlo značajni

Endemična vrsta ujedno može biti i autohtona, ali to nije pravilo

Cjevozupci - Tubulodentini

nastali u Južnoj Europi

danas žive samo u Africi

Oni su endemi Afrike, ali s obzirom na podrijetlo nisu autohtoni

Endeme možemo dijeliti na

Paleoendeme

Neoendeme

Paleoendemi su one životinje koje su nekada imale široku rasprostranjenost

Danas su u procesu izumiranja i nalaze se na vrlo ograničenom području

Paleoendemi su jednootvorke Monotremata

Nekada široko rasprostranjene životinje

Danas žive samo u Australiji i na nekim susjednim otocima

Neoendemi su podvrste ili vrste koje su tek

nastale i još imaju ograničeni areal

Fauna guštera na jadranskim otocima

Poslije zadnje glacijacije na otocima je zbog

prepreke (more) nastupila evolucijska

diferencijacija

Danas na različitim otocima postoji vrlo velik broj

podvrsta

krške gušterice Lacerta (Podarcis) melisellensis

primorske gušterice Lacerta (Podarcis) sicula

Reliktne vrste

Reliktna je vrsta ona čiji je rod ili porodica nekada bio jako rasprostranjen (u punom cvatu akme), ali postupnim izumiranjem (parakme) ostala je na samo vrlo malom području

Nazivaju se živim fosilima living fossils, što nije uvijek točno

Reliktna vrsta je pilasti premosnik Sphenodon punctatus na Novom Zelandu

Svaka vrsta koja je jedina u tom rodu ili porodici, uvijek je potencijalno reliktna

Takav se rod zove monotipični ili monogenerični

Zavisno o podrijetlu kao i o geološkoj dobi, relikte možemo nazvati

Tercijalnim reliktima

Glacijalnim reliktima

Tercijalni relikti se obično nalaze na toplim staništima Reliktna voluharica Dolomys milleri na Balkanu

Glacijalni na hladnim Na visokim planinama su bijeli zec Lepus timidus i alpska

snježnica Lagopus mutus glacijalni relikti

Rasprostranjenost alpske snježnice Lagopus mutus

Ona je glacijalni relikt u Alpama

Rasprostranjenost reliktne voluharice Dolomys milleri.

Ona je tercijalni relikt na Balkanskom poluotoku

Rijetke vrste

U zoogeografiji spominju se i rijetke vrste

Riječ je o malobrojnim vrstama

Razlog može biti

proces izumiranja

ograničeno stanište

ograničene mogućnosti ishrane

mnogi neprijatelji

Rijetkost može biti privremena ili stalna

Primjer

Na Novom Zelandu obitavaju tri vrste primitivnih repatih žaba iz roda Leiopelma

Jedna vrsta živi samo na otoku Stephen na kamenitoj površini manjoj od jednoga hektara

To je vjerojatno najrjeđa vrsta žaba na svijetu

Različiti tipovi rasprostranjenosti

životinja

Rasprostranjenost pojedinih životinjskih vrsta

pokazuje određene oblike

Tako razlikujemo različite tipove

rasprostranjenosti

Jedna podjela

Potpuna

Djelomična rasprostranjenost

Potpuna rasprostranjenost

Potpunu rasprostranjenost imaju one životinjske vrste koje su rasprostranjene na cijeloj Zemlji

U stvarnosti takvih životinja nema

Ako jedna vrsta živi na pet kontinenata ili u svim oceanima, onda ju zovemo kozmopolitskom vrstom

Kozmopolit grčki građanin svijeta

Čisti zoogeografski pojam

Ubiquist, grč. svugdje, je ekološki pojam

Odnosi se na eurovalentne vrste koje se stvarno pojavljuju u svim mogućim staništima

Kozmopolit može biti ubiquist, ali to nije nužno

Kozmopolitske vrste

sivi sokol Falco peregrinus

kukuvija drijemavica Tyto alba

štakor selac Rattus norvegicus

Potpuna rasprostrnjenost: Rasprostranjenost

kukuvije drijemavice Tyto alba

Djelomična rasprostranjenost Životinja rasprostranjena samo na jednom dijelu Zemljine kugle

Djelomična rasprostranjenost može biti

Velika - regionalna rasprostranjenost

Mala - lokalna rasprostranjenost

Djelomična rasprostranjenost može biti kontinuirana, diskontinuirana i disjunktivna

Regionalnu rasprostranjenost ima

dugovrata žirafa Giraffa camelopardalis u Africi

riđa lisica Vulpes vulpes u Holoarktiku

smeđi medvjed Ursus arctos

Lokalnu rasprostranjenost imaju

afrički okapi Okapia johnstoni u Africi

pilasti premosnik Sphenodon punctatus na Novom Zelandu

čovječja ribica Proteus anguinus u Europi

Regionalna rasprostranjenost dugovrate žirafe

Giraffa camelopardalis u Africi

Lokalna rasprostranjenost afričkog okapija

Okapia johnstoni u Africi

Kontinuiranu rasprostranjenost ima

Bijeloprsi jež Erinaceus concolor

Šojka kreštalica Garrulus glandarius

Diskontinuiranu rasprostranjenost ima

Modra svraka Cyanopica cyana

Diskontinuirana rasprostranjenost modre svrake

Cyanopica cyana

Disjunktivna rasprostranjenost

kudravi pelikan Pelecanus crispus

Rastavljena rasprostranjenost je kada se

areal dijeli na dva podjednaka dijela

Aligator čiji se areali nalaze u Americi i u Istočnoj

Aziji

Ćukuša kukavica Glaucidium passerinum

Rastavljena rasprostranjenost ćukuše kukavice

Glaucidium passerinum

Odvojena rasprostranjenost

Kada je areal od glavnoga dijela areala

odvojen jednim ili više manjih dijelova areala.

šumska šljuka Scolopax rusticola

Odvojena rasprostranjenost šumske šljuke

Scolopax rusticola

Raspršena rasprostranjenost

Kada je areal razdvojen na niz malih područja

koja su daleko jedno od drugoga

Ružičasti nesit Pelicanus onocrotalus

Mrki sokol Falco elenore

Ražanj turkoč Plegadis falcinellus

Raspršena rasprostranjenost ražnja turkoča

Plegadis falcinellus

Ograničena rasprostranjenost

Kada je areal vrlo mali

U zoogeografiji za sada nije točno definirano koliko je to

Najčešće su to životinje koje žive samo u jednom jezeru

endemi Bajkalskoga ili Ohridskoga jezera

jednom otoku

Čovječja ribica Proteus anguinus ima ograničeno područje rasprostranjenosti u podzemnim

vodama krša sjeverozapadne Hrvatske, Slovenije i Sjeverne Italije

Rasprostranjenost čovječje ribice Proteus anguinus

u podzemnim vodama krša

Zonalna rasprostranjenost

To je posebno karakteristično za morske organizme kod kojih većina živi samo u zoni određene dubine

Izvan te zone rijetko se nađe ili se uopće ne pojavljuje

Takva rasprostranjenost postoji i u planinama

U Hrvatskoj takvu rasprostranjenost ima

obična divokoza Rupicapra rupicapra

drozd grivnjaš Turdus torquatus

Postoji podjela rasprostranjenosti životinja

prema geografskim širinama

Tako razlikujemo sljedeće glavne

rasprostranjenosti

Cirkumpolarna

Bipolarna

Cirkumtropska

Cirkumpolarna rasprotranjenost

Kada životinja živi oko jednoga od Zemljinih polova

Takve su:

polarna lisica Alopex lagopus

snježna sova Nyctea scandiaca

sjeverni žderonja Gulo gulo

sjeverni sob Rangifer tarandus

adelinov pingvin Pygoscelis adeliae

Cirkumpolarna rasprostranjenost sjevernoga soba

Rangifer tarandus

Binolarna rasprostranjenost

Takvu rasprostranjenost ima većina kitova

koji su stanovnici oba zemljina pola

Takvi su:

sjeverni kit Balaenoptera physalis

grelandski kit Balaenoptera borealis

sabljasta pliskavica Orcinus orca

veliki pomornik Stercorarius skua

Bipolarna rasprostranjenost velikoga pomornika

Stercorarius skua

Cirkumtropska rasprostranjenost

Imaju životinje koje su stanovnici svih tropskih

područja

Često koristimo izraz pantropska rasprostranjenost

Takve su:

pjegavi leopard Panthera pardus

udavke Boidae

porodica kornjače Chelaniidae

mnoge vrste morskih riba poput plavice ili lokarde

Pantropska rasprostranjenost riba plavica

Scomber japonicus

S obzirom na vode, rasprostranjenost

možemo podijeliti na:

Fluvialnu

Litoralnu

Insularnu

Fluvialna ili riječna rasprostranjenost

Imaju sve životinje koje su tijesno vezane uz

vode ili obale slatkih voda, prvenstveno rijeka

i potoka

Takvu rasprostranjenost imaju

slatkovodna vidra Lutra lutra

riječni rak Astacus astacus

slatkovodne ribe

Litoralna rasprostranjenost

Imaju sve životinje koje su vezane uz morsku

obalu

To su:

Tuljani

Morske kornjače

Galebovi

predstavnici cijele biocenoze plitkih mora i žalova

Litoralna rasprostranjenost vranca huholjca

Phalacrocorax aristotelis

Insularna ili otočna rasprostranjenost

Životinje koje zbog izolacije žive samo na

jednom ili više otoka

Takve su galapagoske kornjače i

Darwinove zebe Geospiza na otočju Galapagos

Kivikalci - Apterygiformes na Novom Zelandu

Tihooceanski zovoj Puffinus pacificus na

području Tihog oceana

Otočna rasprostranjenost tihooceanskog zovoja

Puffinus pacificus

Na kraju – o rasprostranjenosti

Još dva zoogeografska pojma

Vikarizam

Pseudovikarizam

Oba izraza su zoogeografski, ali često ih

koriste i ekolozi

Vikarizam

Filogenetski vrlo bliske vrste koje su jedna od druge razdvojene nekom preprekom, ali žive u geografski srodnom području ili u istoj ekološkoj niši

Kornjaši iz istoga roda na sjevernim i južnim padinama Kavkaza

Ako vrste žive odnosno zauzimaju istu ekološku nišu na različitim područjima, možemo govoriti o ekološkom vikarizmu

Pseudovikarizam

Kada dvije vrste nisu u srodstvu, ali žive na

sličnim područjima, zauzimaju iste ili vrlo

slične ekološke niše i prema tomu jedna

drugu zamjenjuju

Primjer rasprostranjenosti dikobraza

Histricidae i drvolasca Erithizontidae

Centri ili središta rasprostranjenosti

Centar rasprostranjenosti je mjesto na

kojemu je jedna životinjska skupina nastala

Obično u centru rasprostranjenosti od jedne

ishodišne nastaje više vrsta

šire svoj areal iz centra i popunjavaju velika

prostranstava

Primjer centra rasprostranjenosti jedne hipotetske

skupine životinja

Centar rasprostranjenosti i širenje

vrste Homo sapiens po svijetu

Smanjenje areala i izumiranje

Danas se procjenjuje da na Zemlji živi oko milijun i

tristotisuća vrsta životinja

Istovremeno se procjenjuje da od poznatih vrsta

danas živi svega 1%

znači 99% izumrlo

Prema teoriji i praksi svaka životinjska vrsta

nastaje

širi svoj areal raseljavanjem

egzistira

smanjuje svoj areal i izumire

Smanjenje areala i izumiranje bijele rode

Ciconia ciconia u Švedskoj

Smanjenje areala i izumiranje vrsta je

normalna pojava

Primjera ima bezbroj

Europski bizon Bison bonasus

Europski dabar Castor fiber

Vunasti nosorog Coelodonta antiquitatis

Ledenodobni mamut Mammonteus primigenius

Uzrok smanjenja areala i izumiranja je različit

Smanjenje areala i izumiranje može izazvati

Klima

Promjena staništa

Katastrofe

Kompetencija druge vrste i mnogi drugi prirodni

uzroci

Danas je česti uzrok izravna ili neizravna

čovjekova aktivnost

Izumiranje vrste, pa i cijele faune je zakon prirode

Prema tom zakonu tijekom evolucije jednu vrstu zamjenjuje druga, savršenija

jednu faunu zamjenjuje druga, također savršenija

jednu dominantnu skupinu druga, savršenija

Tako su poslije gmazova došli sisavci

Izumiranje vrste obično počinje smanjenjem areala, raspadanjem areala na manje dijelove

Populacija životinja se raspada na manje dijelove

Prestankom redovite cirkulacije gena manji fondovi

postaju genetski siromašni, manje otporni, slabi, te

svaki nepovoljni utjecaj na njih jako utječe

Javlja se neotpornost i na kraju dolazi do nestanka

Nekada se izumiranje može odvijati naglo, čak vrlo

brzo

Golub selac Ectopistes migratorius, koji je u Sjevernoj

Americi živio u vrlo velikom broju, nestao je “preko noći”