Dr.sc. Ariana ŠtulhoferKako napisati seminarski rad

2010.

Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet

Diplomski studij

Klasifikacija pisanih djela:

Znanstvena djela − rezultat znanstvenoistraživačkog rada:

znanstvena monografija, znanstvena knjiga, znanstveni članak, doktorska disertacija, magistarski rad, patent...

Stručna djela:stručna knjiga, pregledni stručni rad, program, referat, seminarski rad, diplomski rad, kritički prikaz, studija,elaborat, projekt, katalog, leksikon…

Književna djela:umjetnička knjiga, školska knjiga, knjiga pjesama, putopis, biografija, vodič...

Znan./str. djelo ↔ Arh. projekt

radni naslov, natuknice, radni sažetak, sinopsiskoncept rukopisaprva verzija rukopisakonačni tekstpregled ilustracija, provjeravanje bilješki, ujednačenost naslova, lektura, sažetak…

idejni program

idejni projektglavni projektizvedbeni projektdetaljni nacrti

Znanstvena djela

Temeljna obilježja znanosti:

1. Objektivnost

2. Sustavnost

3. Kreativnost

"Znanje je moć"[Frances Bacon]

Znanost karakteriziraju:

jasne i precizne tvrdnje

obrazloženi i logički povezani znanstveni sudovi

praktična provjerljivost znanstvenih misli

Znanstveno djelo

Prvi prikaz rezultata istraživanjaSadrži dostatno obavijesti da bi kolege mogle:

procijeniti tijek razmišljanja autoraprocijeniti autorove rezultate ponoviti autorove eksperimente

”Nikad se ništa nije dogodilo što ne bi netko prvi uradio.”

[John Stuart Mill]

Znanstveni članci − Kategorizacija

Izvorni znanstveni članak(Original scientific paper)

Prethodno priopćenje(Preliminary communication)

Pregledni znanstveni članak(Subject review)

Izlaganje sa znanstvenog skupa(Conference paper)

Vrste časopisa

Opća klasifikacija:Znanstveni časopisi [”Prostor”, ”Građevinar”]Znanstveno-stručni časopisi [”Arhitektura”]Stručni časopisi [”ČIP”, ”Drvo”]Popularni časopisi [”Naš dom”, ”Dekor”]Umjetnički-stručni časopisi [”Oris”]

Posebna klasifikacija:Primarni časopisi: objavljuju autorske člankeSekundarni časopisi: objavljuju baze podataka o člancima [bibliografije, reference, indekse]

http://virtual.arhitekt.hr/prostor/default.aspx

Primarni izvori: arhivi, instituti, knjižnice, originalni nacrti…

Sekundarni izvori: knjige, časopisi, enciklopedije…

Tercijarni izvori: “bibliografije bibliografija” (baze podataka)

Izvori informacija

12

Hrvatska nacionalna bibliografija

Proizlazi iz zakonske obveze i jedinstvene uloge NSK u trajnom prikupljanju, čuvanju, zaštiti, obradi i dostupnosti fonda.Osnovu nacionalnih bibliografija čini obvezni primjerakKnjižnični katalog NSK: http://katalog.nsk.hr/

http://hrcak.srce.hr/prostor

Stručna djela

Stručni radovi

• Obrađuju već poznato i opisano

• Težište je na primjeni poznatog, širenju znanja, a ne na otkrivanju novih spoznaja

• Nema znanstvenog doprinosa iako se primjenjuju znanstvene metode istraživanja.

Stručna djela na dodiplomskomi diplomskom studiju:

programreferatseminarski radkritički prikazdiplomski rad

Programi

Konkretni zadaci iz nastavnog programa

Studenti ih, na temelju vlastitog teorijskog i praktičnog znanja te uz korištenje aktualne literature, samostalno rješavaju.

Referati

Najniža kategorija pismenog studentskog radaSvrha: šire i dublje upoznavanje s određenom tematikom nastavnog programaPostupan uvod u stručni rad

Sadržajni elementi:Naslov, uvod, izlaganje tematike, zaključak, pozivne bilješke (fusnote), popis literature, prilozi

Kritički prikazi (’ogledi’)

Pismeni rad kojim se prosuđuje i vrednuje tuđe djelo (knjiga, rasprava, članak, studija)Objektivna ocjena kvalitete tuđeg djela

Treba poznavati tematiku koju djelo obrađuje

Elementi kritičkog prikaza:sintetizirani prikaz djelakritička ocjena djelaZaključak prikaza

Sadrži elemente recenzijeGlavna razlika: recenzija se piše prije, a kritički prikaz nakon objave djelaRecenzija je na višoj razini jer odlučuje hoće li se rukopis objaviti

Diplomski rad

Samostalno stručno djelo u kojem student, pod vodstvom mentora, obrađuje određenu aktualnu stručnu temu

Student dokazuje sposobnost primjene teorijskog i praktičnog znanja stečenog tijekom studija

Seminarski rad

Samostalna stručna pismena obrada određene temeTemu izabire sâm student ili mu je sugerira predmetni nastavnikSvrha: šire i dublje upoznavanje s određenom tematikom nastavnog programaStjecanje prvih iskustava u pisanju stručnih i znanstvenih djelaPrimjena teorijskog i praktičnog znanjaSamostalno služenje stranom i domaćom literaturom

Sadržaj seminarskog rada:

NaslovPredgovor Kratki sažetakSadržajUvod

Obrazloženje teme (Zašto?)Metodologija rada (Kako?)

Razrada, raspravaZaključak – rezultati i doprinos istraživanjaLiteratura, izvori, prilozi

Naslov

Tema u najužem smislu.Opisuje sadržaj sa što manje riječi.

Najčitaniji dioReferira se u bazama podatakaTemeljna obavijest o sadržaju člankaObično sadrži ključne riječiIznimno: prelomljeni naslov: primarni (glavni) i sekundarni (pomoćni naslov, podnaslov)

Kratak, jasan, određen, precizan, privlačan, informativan, inventivan, kreativan, nedvosmislenNe: predugačak, pretenciozan, nespretan, dvosmislen, otrcanNe koristiti kratice!

Predgovor (proslov)

Uvodna autorova riječ

Piše ga autor, recenzent ili netko drugi prema izboru autoraMotiv i razlozi za odabir temeZnačenje i osnovna namjena djelaKratka struktura radaČesto sadrži i zahvalu za stručnu i tehničku pomoć

Sadržaj

sa stajališta autora:orijentacijski plan istraživanjaautorov kompas

sa stajališta čitatelja:numeričko-tekstualni pregled dijelova određenog djela čitateljev putokaz

Uvod

Navesti samo bitne spoznaje, ne početi pregled ukupnih dosadašnjih istraživanja “s Adamom i Evom”Prikaz autorovih zamisli, postupaka i rezultataNarav i značenje područja istraživanjaDefiniranje problema istraživanjaSvrha, predmet, plan, metode i cilj istraživanjaKompozicija ili struktura radaNa kraju ukratko zaključak istraživanjaKratak i jasan (do 2 stranice)

Opisuje se problem koji se istražuje i ukratko rješenje problema.

Razrada

Središnji, najopsežniji, najinventivniji i najvažniji dio znanstvenog djela u kojem autor razvija, objašnjava i dokazuje postavljenu hipotezu.

Istraživačka i analitička razrada temeMetode, značenje rezultata, diskusijaLogičan slijed navođenja podatakaPodjela u naslovljena poglavlja i potpoglavljaHijerarhija naslova

NE: kronološko nizanje činjenica

Izlaganje cjelokupne tematike

Povijesno-teorijski dio:koncizna povijest, dosadašnja teorijska obrada i naznaka važnosti, aktualnosti i korisnosti istraživanog problema

Analitičko-eksperimentalni dio:znanstvene činjenice, spoznaje, stavovi, podaci, informacije, teorije i zakoni kojima se dokazuje ispravnost i istinitost postavljenih hipoteza

Perspektivni dio:prijedlog konkretnih rješenja, mjera i akcija za primjenu u praksi

Pisanje teksta:

Konzultirati i proučiti svu aktualnu literaturuNapisati inicijalni sinopsis koji izražava glavnu "priču" vašeg djelaNa početku pisati ono što se najbolje poznaje ili je najjednostavnijeUvod i zaključak se pišu na kraju

”Pišem kad sam nadahnut, a nastojim biti nadahnut svako jutro u devet sati.”

[Peter de Vries]

Što ne treba raditi:

počinjati izlaganje suviše izdaleka

unositi podatke koji nisu u izravnoj vezi s temom

opterećivati djelo beznačajnim pojedinostima

ponavljati ono što je već rečeno

razlagati i detaljno objašnjavati podatke, informacije, znanstvene činjenice i pojave koje su same po sebi dovoljno razumljive

Razumljivost stila

Bilješke

Referencijske bilješkeizvori korištenih citataCilj: čitatelj treba što lakše naći citirani navod (provjerljivost i ponovljivost istraživanja!)

Diskusijske bilješke: manje važni podaci i komentari koji bi opterećivali glavni tekstdodatno priopćenje kojim autor ne želi opterećivati glavni tekst – komentari, digresije...

”Nekoć sam bio neodlučan, ali sada više nisam tako siguran”

[Boscoe Pertwee]

Referencijske (pozivne) bilješke:Oznaka djela iz kojeg se preuzima dio teksta (citat)

ili neki podatak:1. unutar teksta:

harvardski sustav [Prezime, godina: stranica]navođenje broja iz literature u tekstu [9], a u popisu literature autori djela se navode abecednim slijedomcitiranje po redoslijedu pojavljivanja u tekstu [2], a u popisu literature autori su poredani prema brojevima, a ne abecedno

2. na dnu svake stranice: fusnote3. na kraju poglavlja ili cijelog teksta: krajnje bilješke

(endnotes) – u svakom poglavlju počinju od 1

citirajte i priznajte to, ne plagirajteako je citat već preuzet, treba dodati ”citirano prema: …”

”Kad je nešto rečeno, i kad je dobro rečeno, ne oklijevajte. Uzmite i prepišite to.”

[Anatole France]

Harvardski sustav:

Sustav navođenja literature u kojem se ime autora i godina izdanja navode u glavnom tekstu na mjestu na kojem se na njih upućuje [Dunleavy, 2005: 109], a može ih se potražiti u jedinstvenoj bibliografiji na kraju djela

Samo dva elementa: unutartekstualnauputa i jedinstvena, integrirana bibliografija na kraju djela

Zaključak

Rezultati i doprinos istraživanja

Sinteza svih relevantnih spoznaja, informacija, stavova, znanstvenih činjenica, teorija i zakona iznesenih u analitičkom dijelu djela izložena na sustavan, koncizan i jezgrovit način Kratke i jasne informacije na temelju činjenicaBez ilustracija, bilježaka, fusnota i citata

Što je istraživanjem ostvareno?Koliko je rad unaprijedio stručnu raspravu?Smjernice mogućih pravaca budućih istraživanja

Literatura

Jedinstvena bibliografija uređena abecednim slijedom najbolja je za svu tekstualnu građu

princip ”sve na jednom mjestu”

Ako se ipak dijeli u podgrupe (knjige, članci, studije…) – svaka se skupina bibliografskih jedinica sistematizira abecednim slijedom prezimena autora u jednu cjelinu

Literatura

samo citirana literaturacitirana i korištena literaturacitirana i korištena literatura te ona za koju autor zna da postoji, iako je nije koristio (posebno označiti!)

• Primjer navođenja literature u časopisu "Prostor":članak iz časopisa: Prezime autora, Ime ili samo inicijal imena (godina izdanja), Puni naslov članka, “naziv časopisa”, godište (broj sveska u godištu): stranice od-do, mjesto izdavanjaknjiga: Prezime autora, Ime ili samo inicijal imena (godina objavljivanja), Puni naslov knjige, izdavač (urednik), mjesto izdavanja

Ilustracije

slike (crteži, nacrti, skice, fotografije, karte, sheme)tablicegrafikoni, dijagrami

Svaka ilustracija sa svojim potpisom treba biti razumljiva i bez čitanja glavnog tekstaOriginalan autorov doprinos, a ne samo preuzimanje već poznatih materijala (karata, nacrta…)Kvalitetna grafička obrada, čitak tekst, mjerilo…

Prilozi

Popis literaturePopis arhivskih izvoraPopis dokumentacijskih izvoraPopis internetskih izvoraPopis ilustracijaPopis tablicaPopis grafikona

Anketni upitniciPopis izvora ilustracijaPopis kraticaKatalogPredmetno kazaloSažetci na stranim jezicimaZahvalaBiografija autora…

Kratice

Koristiti ih što manje zbog jasnoće tekstaKad se kratica spominje prvi put, treba ispisati cijeli izraz i nju navesti u zagradiKraticu ne navoditi u naslovu niti u ključnim riječimaIzbjegavati ih u sažetku i zaključku

Standardne mjerne jedinice (m, kg, 0C i dr.) su izuzetak

Sažetak

Jezgrovit prikaz djela

Osnovna svrha i cilj istraživanja, načela primijenjene metodologije, glavni rezultati i zaključciSummary / Abstract = informativan sažetak, sažet prikaz članka, razumljiv i bez čitanja cijelog članka pa se može objaviti i neovisno o njemuSinopsis = opsežan sažetak, skraćeni oblik članka s prikazom zaključaka (Extended abstract)Prevodi se na 1 ili više svjetskih jezika

Dovršavanje seminarskog rada

Pri kraju gotovo svakog istraživanja ili pisanog djela postoji vrijeme u kojem čimbenik „straha i gnušanja” može nadvladati entuzijazam i izvornu motivaciju. To je nepogrešiv znak da je radna verzija gotova i da je došlo vrijeme za fazu dovršavanja. Razdoblje tijekom kojeg treba reorganizirati postojeće elemente kako bi stvorili mnogo snažniji i integriraniji konačni tekst.

”Veliko pravilo glasi: uložiti mnogotruda da se proizvedu stvari za koje se čini da ne koštaju ništa”

[Michelangelo Buonarroti]

„Manje je više”

Svaki se tekst može prilično bezbolno skratiti za 10-20%, što gotovo uvijek poboljšava njegov opći izgled i doprinosi porastu kvalitete.

Provjeriti kvalitetu ilustracija, njihove opise i izvore.

Upućivanja na literaturu i bibliografija moraju biti točna i potpuna.

Paginacija cijelog rukopisa jedinstvenim sustavom od početka do kraja.

„Najbolji način” da se nešto kaže

ne postoji

Ne postoji nikakav savršen platonovski oblik koji čeka da ga neki osobito oštrouman autor osvijetli.

Pisanje je čin predanosti.

Dobri istraživači i loši pisci (i obratno)

Dobri istraživači mogu biti loši pisci, ali glavno načelo istraživanja ipak je u pretpostavci da, ako je ono dobro provedeno, dio koji se odnosi na pisanje nekako će prirodno doći na svoje mjesto.

Neinspirativni istraživači ipak mogu biti dobri pisci, interpreti i prenositelji znanja.

Elementi seminarskog rada:

1. Korice / omot / vanjske naslovne stranice2. Unutarnja naslovna stranica3. Sadržaj (struktura rada)4. Uvod 5. Izlaganje tematike (4-5 poglavlja)6. Zaključak7. Popis literature8. Prilozi

Vanjska omotna stranica – primjerSveučilište u ZagrebuArhitektonski fakultetZagreb

Petar PetrovićStambene zgrade arhitekta Drage Galića

Seminarski rad

Zagreb, svibanj 2010.

Unutarnja stranica – primjerSveučilište u ZagrebuArhitektonski fakultetZagreb

Stambene zgrade arhitekta Drage GalićaSeminarski rad

Kolegij:Suvremeno stanovanjeMentorica: prof. dr.sc. Alenka DelićStudent: Petar Petrović (MB 10101)

Zagreb, svibanj 2010.

Makrostruktura (kompozicija) djela

Organizacija, raspored i uzajamna povezanost svih bitnih elemenata pisanoga djela

Uvodna građa: jedno ili dva poglavljaJezgra rada: četiri do pet poglavlja (∼ 5/8 ukupnog broja riječi)Zaključna građa: jedno ili dva poglavlja

Ukupno osam poglavlja najčešće je dobar format!

Nizanje građe:

1. Model fokusiranja

2. Model otvaranja

3. Kompromisni model

Model fokusiranja

Kompromisni model

Mikrostruktura djela

organiziranje poglavlja

odjeljci približno jednake veličine

svako poglavlje treba imati kratak, nenaslovljen uvodni tekst na početku i kratak zaključni tekst na kraju

“Ništa nije posebno teško ako ga podijelite u male dijelove.”

[Henry Ford]

Struktura poglavlja

3. Naslov poglavlja

Uvodni tekst poglavlja (bez naslova) 20 do 100 riječi

3.1. Prvi glavni odjeljak 200 do 250 riječi

3.2. Drugi glavni odjeljak 200 do 250 riječi

3.3. Treći glavni odjeljak 200 do 250 riječi

3.4. Četvrti glavni odjeljak 200 do 250 riječi

Zaključak poglavlja (bez naslova) 20 do 100 riječi

Sustav numeriranja naslova

3. Naslov 1. reda

3.1. Prvi naslov 2. reda3.1.1. Prvi naslov 3. reda3.1.2. Drugi naslov 3. reda

3.2. Drugi naslov 2. reda3.2.1. Prvi naslov 3. reda3.2.2. Drugi naslov 3. reda

Struktura poglavlja

3.3.

UvodUvod 3.1.3.1. 3.2.3.2.

3.1.1.3.1.1.

3.1.2.3.1.2.

3.2.1.3.2.1.

3.2.2.3.2.2.

3.3.3.3. ZaključakZaključak

3.3.1.3.3.1.

3.3.2.3.3.2.

Točke pozornosti

Ilustracije (nacrti, fotografije, karte), grafikoni, dijagramiTočke pozornosti su vizualne, tekst je linearan.Pojačavaju tekst.

Živimo u grafičkom dobu.

“Učinkoviti grafički prikazi i prezentacija podataka zahtijevaju pomnu pozornost i nultu toleranciju prema nedostacima”

[UK National Audit Office]

Točke pozornosti

Ključni elementi koji izazivaju pozornost Uz naslove, čitatelji ih najbrže identificiraju kad prvi put pregledavaju neki tekst.

dobro izrađeni, čitljivi i vizualno atraktivnilegende, grafičke oznake, rasteri/boje

informativni naslovi i potpisinumeriranje: Sl. 1, Tabl. 1, Graf. 1

numerička progresija podataka u tablicama i grafikonima

iznimke: 1. podaci iz različitih razdoblja daju se kronološki2. niz tablica koje se daju u fiksnom poretku

Tablice – loš i dobar primjer

Dijagram – primjer

Gra

fiko

ni –

prim

jeri

Gra

fiko

ni –

prim

jeri

Preporučena literatura

Silobrčić, Vlatko (2003.): "Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo", Medicinska naklada, Zagreb

Zelenika, Ratko (2000.): "Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela", Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

Želim Vam mnogo uspjeha u dovršavanju studija.

Hvala na pažnji