Post on 04-Feb-2021
Ars Studio ®
Ars Studio R d.o.o.
ARS STUDIO R d.o.o. Mostar K.M.V.Humskog 29, 88 000 Mostar tel./fax.036/349 231 e-mail:
ars.studior@tel.net.ba
STUDIJA IZVODLJIVOSTI I
EKONOMSKI UTJECAJ
UVOĐENJA NISKO TARIFNOG
AVIO PRIJEVOZNIKA
PRI MEĐUNARODNOJ ZRAČNOJ
LUCI - AERODROMU MOSTAR
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
1
STUDIJU ODOBRILI
Funkcija Ime i prezime/Potpis Datum
Direktor Međunarodne zračne
luke-aerodroma Mostar Marin Raspudić
STUDIJU IZRADILI
Naredna tablica sadrži podatke o osobama koje su sudjelovale u izradi dokumenta:
Funkcija Ime i prezime/Potpis Datum
ARS STUDIO R d.o.o
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2
IDENTIFIKACIJSKA STRANICA DOKUMENTA
Naziv dokumenta
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika
pri Međunarodnoj zračnoj luci - aerodromu Mostar
Autor dokumenta: ARS Studio
Namijenjen za: Zainteresirane strane:
Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar (MZLAM)
Niskotarifne aviokompanije
Grad Mostar
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije
Vlada Federacija BiH
Vlada Republike Srpske
Turističke zajednice
Turističke organizacije
Općine u regiji Hercegovina
Turistički klaster Hercegovina Tour operatori
Kratak opis
Studija izvodljivosti i ekonomskog utjecaja predstavlja kompleksnu studiju izvodljivosti koja detaljno i
sadržajno istražuje i evaluira mogućnost realizacije i provođenja specifičnog projekta – privlačenja
niskotarifne aviokompanije u Međunarodnu zračnu luku - aerodrom Mostar.
Kontakt osoba Kontakt telefon e.mail
Dino Bojčić 00 387 61 506 473 dino.bojcic@gmail.com
00 387 36 349 231 ars.studior@tel.net.ba
mailto:dino.bojcic@gmail.commailto:ars.studior@tel.net.ba
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
3
Sadržaj
1 SAŽETAK ..................................................................................................................................... 1
2 UVOD ............................................................................................................................................ 3
2.1 Ciljevi studije ................................................................................................................................. 3
3 PREGLED TURIZMA U HERCEGOVINI .................................................................................. 5
3.1 Osnovne informacije o turizmu ..................................................................................................... 5
3.2 Turistička potražnja u BiH ............................................................................................................. 7
3.3 Smještajni kapacitet u Hercegovini i sposobnost prilagođavanja povećanog broja turista ......... 12
4 INSTITUCIONALNO UREĐENJE MZLAM ............................................................................ 14
4.1 Vlasnička struktura ...................................................................................................................... 15
4.2 Regulatori .................................................................................................................................... 16
4.3 Pregled vlastite strategije aerodroma ........................................................................................... 17
5 FINANCIJSKO STANJE MZLAM ............................................................................................ 19
5.1 Financijska struktura .................................................................................................................... 19
5.2 Financijski izvještaj u zadnjih pet godina .................................................................................... 19
5.3 Analiza financijskog stanja MZLAM .......................................................................................... 23
5.4 Financijski izgled MZLAM ......................................................................................................... 24
5.5 Održivost likvidnosti MZLAM .................................................................................................... 25
5.5.1 Pokazatelji likvidnosti MZLAM .................................................................................... 26
5.5.2 Pokazatelji zaduženosti .................................................................................................. 27
6 TRENUTNI PROMET NA MZLAM.......................................................................................... 28
6.1 Broj letova i putnika .................................................................................................................... 28
6.2 Sezonska razdoblja postojećih dolazaka, uključujući maksimalna/minimalna razdoblja dolazaka31
7 INFRASTRUKTURA MZLAM ................................................................................................. 34
7.1 Trenutna infrastruktura ................................................................................................................ 35
7.1.1 Uzletno – sletna staza (USS) .......................................................................................... 35
7.1.2 Vozne staze .................................................................................................................... 35
7.1.3 Stajanka .......................................................................................................................... 37
7.1.4 Prilaz MZLAM ............................................................................................................... 38
7.1.5 Parking za motorna vozila .............................................................................................. 39
7.1.6 Terminalna zgrada .......................................................................................................... 39
7.2 Trenutni kapacitet ........................................................................................................................ 41
7.2.1 Manevarske površine ...................................................................................................... 44
7.2.2 Aerodromski software-a za registraciju putnika – DCS (Departure Control System – DCS) ........................................................................................................................................ 44
7.3 Potencijalno potrebna nova ulaganja po zahtjevima LCC-ova .................................................... 44
7.4 Trenutne naknade za slijetanje, cijene goriva i ostale pristojbe ................................................... 46
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
4
7.5 Konkurentnost naknada prema regionalnim konkurentima (Split, Dubrovnik, Sarajevo) .......... 48
8 POTENCIJALNI PROMET MZLAM ........................................................................................ 51
8.1 Prvi prioritetni pravac .................................................................................................................. 52
8.1.1 Irska ................................................................................................................................ 53
8.1.2 Poljska ............................................................................................................................ 53
8.2 Drugi prioritetni pravac ............................................................................................................... 55
9 KRITIČNI FAKTORI U PRIVLAČENJU LCC-ova .................................................................. 60
10 PROCJENA TROŠKOVA ZA LCC-OVE .................................................................................. 61
10.1 Potpora poslovnom modelu LCC-a ............................................................................................. 62
10.2 Vrste potpora ............................................................................................................................... 62
11 ANALIZA TROŠKOVA I DOBITI ............................................................................................ 63
11.1 Prihodi iz aeronautičkih usluga ................................................................................................... 63
11.2 Prihodi iz neaeronautičkih usluga ................................................................................................ 64
12 ANALIZA DRUŠTVENE KORISTI .......................................................................................... 66
13 POTENCIJALNI RIZIK .............................................................................................................. 71
14 ZAKLJUČAK .............................................................................................................................. 73
15 OZNAKE I SKRAĆENICE ........................................................................................................ 77
16 REFERENCE .............................................................................................................................. 78
17 INDEKS TABLICA I GRAFIKONA ......................................................................................... 80
17.1 INDEKS TABLICA .................................................................................................................... 80
17.2 INDEKS GRAFIKONA .............................................................................................................. 81
18 INDEKS SLIKA .......................................................................................................................... 82
19 PRILOZI ...................................................................................................................................... 83
19.1 Prilog 1 – Turizam ....................................................................................................................... 83
19.1.1 Osnovne karakteristike o turizmu ................................................................................... 83
19.1.2 Najvažnije destinacije u Hercegovini ............................................................................. 84
19.1.3 Statistički podaci o turizmu u Hercegovini .................................................................... 85
19.2 Prilog 2 – O Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar .................................................... 88
19.2.1 Statistički podaci o Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar ............................ 88
19.2.2 Financijski podaci o Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar .......................... 88
19.2.3 Promet u Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar ............................................ 91
19.2.4 Infrastruktura MZLAM .................................................................................................. 93
19.2.5 Prioritetni pravci ............................................................................................................. 94
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 1
1 SAŽETAK
Potreba za izradom ove studije nastala je zbog neiskorištenog, a naočigled ogromnog potencijala
Međunarodne zračne luke – aerodroma Mostar (MZLAM). Uvođenje nisko-tarifne aviokompanije (Low-
Cost carrier – LCC) u MZLAM proizvelo bi značajne benefite od potencijalnog povećanja broja turista za
cijelu regiju Hercegovina, te eventualno povećanje samog prihoda od iste. Samo povećanje broja turista i
van ljetnih mjeseci produžilo bi turističku sezonu, te bi to bilo osnova za daljnja unapređenja ekonomske
situacije u BiH. Studija jasno kronološki pokazuje pozitivne parametre uspostavljanja suradnje s LCC-om
kako u turističkoj industriji, tako i samoj poslovnoj politici MZLAM-a, dodatno pokazuje financijsku sliku
potencijalnog dovođenja LCC-a u MZLAM, te eventualne modele financiranja istog.
Sama regija Hercegovina ima velike potencijale što se turističke industrije tiče. Trenutno dostupni kapaciteti
su uglavnom djelomično popunjeni, ali i sama popunjenost zavisi od sezonaliteta industrije. Točan broj
turista koji dolaze u ciljana područja nije definitivno poznat, a realna slika je čak i za 50% veća nego
službeno prikazana. U Bosni i Hercegovini je službeno u 2014. godini prijavljeno cca. 850.000 turista, s
tendencijom rasta, te bi taj broj do 2025. mogao iznositi i do 2,2 milijuna, dok neslužbeni, ali jasno
procijenjeni podaci prikazuju čak i za 60% više turista.
MZLAM je savršeno pozicioniran između Mostara, Međugorja, Trebinja, te drugih, za turizam potencijalnih
destinacija. Broj operacija putnika je u očitom porastu posljednjih godina, dok je kao najuspješnija godina u
povijesti zabilježena 2012. sa 79.000 putnika. Trenutni pokazatelji su u blagom padu, s negativnom
financijskom bilancom za 2014. godinu, prvi put nakon 2010. godine, ali s konstantnom tendencijom rasta
kako prometa tako i zaposlenih. MZLAM trenutno zapošljava 47 osoba, te zabilježava cca. 1150 operacija
godišnje. MZLAM je također u većinskom državnom vlasništvu gdje 88,59% čini udjel Grada Mostara, dok
ostalih 11,41% čini udjel ZL Zagreb. Sva eventualna ulaganja i pomoći od strane ostalih organa vlasti u BiH
se zabilježavaju kao udjel Grada Mostara, te drugih dioničara nema.
Većina prometa zabilježenog posljednjih godina, a posebice je to izraženo posljednjih par godina, ostvareni
su charter letovima, odnosno trenutno MZLAM nema direktnu redovnu liniju ni sa jednom destinacijom.
Većina ostvarenog prometa se odnosi na Mistral Air, charter aviokompaniju koja dovodi hodočasnike iz
Italije prvenstveno u Međugorje, te je na tu aviokompaniju otpadalo čak 80% ukupnog prometa putnika u
MZLAM. Također je važno napomenuti da su operacije MZLAM-a, jednako kao i sama industrija u ovoj
regiji, sezonska, te traje od polovice ožujka do polovice listopada, s minimalnim brojem operacija u ostatku
godine. Sama infrastruktura MZLAM-a je više nego dovoljna da zadovolji potrebe većine zrakoplova sa
kojima LCC kompanije vrše svoje operacije, kako sama pista i popratne staze, tako i terminalna zgrada,
kontrolni toranj i sl. Trenutni kapacitet MZLAM jeste cca. 150.000 putnika godišnje, odnosno ta brojka ne
iziskuje značajnija materijalna ulaganja. U ovu brojku, odnosno cjelokupni kapacitet se savršeno uklapa i
potencijalno ostvariv broj novih putnika koju bi jedna direktna redovna avio-linija mogla ostvariti, tj. cca.
30.000 putnika godišnje. Međutim, da bi se prvenstveno i ostvarila sama suradnja s LCC-om, potrebna su
početna ulaganja koja se odnose na nabavku DCS (Departure Control sustav – sustav koji automatizira
proces check-in-a putnika, printanja karte, zabilježenja prtljage, te iste podatke prosljeđuje do krajnje
destinacije putnika - ovo je važno u slučaju da se MZLAM uveže sa nekim od velikih HUB-ova u Europi i
svijetu), te dijela opreme u minimalnom iznosu od 150.000€, dok je početna investicija sama vrijedna cca.
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 2
350.000€ koja pored navedenog uključuje i dodatnu opremu, ali nije od uvjetnog značaja za dovođenje
LCC-a u MZLAM.
Postoje dva potencijalna prioritetna pravca koja bi bila privlačna LCC kompanijama, odnosno za koje bi u
budućnosti postojao potencijal ostvarivanja direktne avionske linije, a to su Italija, Irska i Poljska kao prvi
prioritetni pravac, odnosno zemlje koje su jako privlačne za hodočasnički turizam. Na drugi prioritetni
pravac otpada više zemalja u Europi, dok se prednost daje zemljama s jako razvijenim HUB-ovima, poput
Kopenhagena, Dortmunda, Köln-a, Beča, Istanbula, Barcelone, i drugih. Ovdje je također vrlo važno istaći
da je MZLAM jako konkurentna ZL što se tiče naknada u usporedbi s drugim ZL u regiji, prvenstveno u
usporedbi s Međunarodnim aerodromom Sarajevo.
Kao što je prije i napomenuto, od jedne redovne avionske linije realno bi se mogao očekivati porast od
30.000 putnika u MZLAM, te su na bazi toga rađeni i proračuni za predstavljanje opće-društvene koristi
uvođenja LCC-a u MZLAM. Tako bi regija Hercegovine od 30.000 novih putnika ostvarila direktni prihod
od 10 milijuna KM. Dodatno bi 550 osoba, trenutno nezaposlenih, bilo uposleno s direktnim prihodom od
poreza i doprinosa u iznosu od skoro 2 milijuna KM, te ostvareno dodatnih milijun KM indirektnih poreza. 8
milijuna KM kapitalnih investicija bi se također moglo očekivati. U drugu ruku, LCC kompanije vrše
pritisak na više različitih oblika direktno na Zračne luke koje u takvim situacijama trebaju pomoć šire
društvene zajednice. Direktni gubitak same Zračne luke bi u tom slučaju bio 550.000 KM za koje je
potrebna direktna podrška, dok je direktna neto dobit samog javnog sektora 2.3 milijuna KM. Također je
važno napomenuti da iste potencijalno-ostvarive dobiti nisu bez rizika, dok većina rizika otpada na samu
MZLAM što se tiče kapitalnih investicija i rizika nelikvidnosti.
Ono što donosi zaključak ove studije jeste sami model financiranja dovođenja LCC-a u MZLAM, gdje je
predstavljen objektivan scenarij u kojem većina tereta podrške LCC-u otpada na javni sektor, s realnom
mogućnošću da se privatni sektor uključi u isti projekta, ali u manje značajnom obimu. Važno je napomenuti
da zaključak također definira da je LCC koristan za cjelokupnu regiju, ali potencijalno opasan za MZLAM,
te donosi činjenicu da je za samu MZLAM prvenstveno pozitivnije poslovati s trenutnim programom i
redom letenja, u slučaju da se jasne garancije ne definiraju u sustavu samog provođenja ideje dovođenja
LCC-a u MZLAM. Dodatno što donosi zaključak jeste i sami prijedlog da bi u trenutnoj situaciji pozitivnije
za samu MZLAM bilo uvođenje redovne linije sa jednim od HUB-ova, dok eventualna sredstva predviđena
kao podrška budu usmjerena ka investiciji u samu MZLAM.
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 3
2 UVOD
Potreba za izradom kvalitetne Studije izvodljivosti i ekonomskog utjecaja privlačenja niskotarifne
aviokompanije u Međunarodnu zračnu luku - aerodrom Mostar (MZLAM), nastala je kao potreba evaluacije
koristi od navedenog projekta, kako zbog specifičnog geografskog položaja MZLAM, te njenih nedovoljno
iskorištenih kapaciteta, tako i zbog sveopćeg koristi potencijalnoga povećanja broja turista, kako u Gradu
Mostaru tako i u regiji Hercegovine, te za cjelokupnu Bosnu i Hercegovinu.
Unaprjeđenje zračne povezanosti i uvođenje niskotarifne avio kompanije u MZLAM dovodi do značajnog
porasta broja turista i produljenja turističke sezone u Gradu Mostaru i regiji Hercegovina. MZLAM i
lokacija zračne luke su potencijalni izvor za daljnji razvoj sektora turizma u Hercegovini i cijeloj zemlji.
Uspostavljanje suradnje s niskotarifnom avio kompanijom unaprijedilo bi korištenje MZLAM kao resursa za
razvoj turizma.
Namjera ove studije je da bude pokretač procesa koji bi kroz suradnju javnog i privatnog sektora, a na
temelju stvorene dodatne vrijednosti za sve uključene strane, usuglasili potencijalni model suradnje koji bi
za rezultat imao sveobuhvatnu korist. Studija također može služiti i kao pokretač i drugih procesa koji bi
uključivali i druge zainteresirane strane, a koji nisu direktni činitelji turističke industrije. Dodatno, studija
može biti pokretač drugih vidova suradnje između javnog i privatnog sektora na teritoriji šireg geografskog
područja, odnosno izvan direktnog područja kojem pripada MZLAM, što u konačnici znači da bi od ove
studije korist mogla imati cjelokupni teritorij Bosne i Hercegovine.
2.1 Ciljevi studije
Izradom studije izvodljivosti i ekonomskog utjecaja privlačenja niskotarifne aviokompanije u MZLAM, žele
se predstaviti konkretni i strukturalni podaci i prognoze o potencijalnim prednostima uvođenja niskotarifne
avio kompanije u MZLAM.
Studija će sadržavati sljedeće:
Jasno će se utvrditi i predstaviti trenutno turističko podneblje Grada Mostara i regije Hercegovina,
grafički prikazati trendove u turizmu na navedenom području, te ukazati na nedostatke kako u
zakonodavnoj i regulatornoj vlasti, tako i u kapacitetima turističkih atrakcija i smještajnih objekata.
Uz turističku ponudu, MZLAM će biti jasno predstavljen i analiziran kroz institucionalno uređenje,
strukturu ljudskih resursa i financijsku situaciju, te infrastrukturu same zračne luke.
Studija će također, pored spomenute analize trenutnog stanja, predstaviti i potencijal MZLAM. Biti
će predstavljeni jasni podaci o potencijalnom zračnom prometu i rasporedu letova, te podaci o
potencijalnom povećanju broja putnika, kao i maksimalni broj letova i broj putnika, imajući u vidu
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 4
trenutne kapacitete MZLAM. Paralelno će biti predstavljene potencijalne investicije u MZLAM,
koje bi dodatno unaprijedile i kvalitetu i kvantitetu kako letova tako i broja putnika.
Svakako da će u Studiji biti predstavljena i financijska struktura potencijalne buduće situacije
MZLAM, potencijalni prihodi, rashodi, i dobit provođenja studije kao i potencijalni rizici i
društveno – ekonomsko - ekološki utjecaji kako na MZLAM, tako i na Grad Mostar i regiju
Hercegovina.
Studija će utvrditi najučinkovitiji način rada za olakšavanje suradnje niskotarifne aviokompanije i
MZLAM, te će ista biti polazna točka za aktivnosti prema relevantnim stakeholderima. Također
studija će predstaviti utjecaj uvođenja niskotarifne avio kompanije u MZLAM na sve uključene
strane bilo da se radi o pozitivnom ili negativnom utjecaju.
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 5
3 PREGLED TURIZMA U HERCEGOVINI
Pošto je cilj ove studije prezentirati izvodljivost i ekonomski utjecaj uvođenja niskotarifne avionske linije na
Međunarodnu zračnu luku - aerodrom Mostar, neizostavno pitanje u ovoj studiji jeste i sami pregled
trenutnoga stanja razvoja turizma u Gradu Mostaru, ali i cijeloj regiji Hercegovina koji će biti predstavljen
na narednim stranicama ovog rada, kako u tekstualnoj tako i u grafičkoj formi.
3.1 Osnovne informacije o turizmu
Cijela regija Hercegovina, a naročito Grad Mostar kao vjerojatno jedan od rijetkih gradova u Bosni i
Hercegovini, jeste destinacija koji zadovoljava sve kriterije istinske turističke destinacije sa svojom
mješovitom ponudom ekskurzijskog turizma baziranog na religijsko-kulturološkoj ponudi unutar šire
jadransko-mediteranske regije. Grad Mostar kao destinacija, pripada skupini gradova koja prati turističke
trendove, a atraktivnosti destinacije pridonose karakteristični prirodni, multikulturalni, multireligijski,
povijesni i demografski faktori, dok svemu tome posebnu čar pridonosi stara jezgra grada sa spomenikom
svjetske baštine i zaštićenim UNESCO-ovim spomenikom, Starim Mostom (Peštek & Nikolić, 2011).
Turizam kao industrijska grana posjeduje veliki potencijal i obično je kategorizirana kao jedna od najbrže
rastućih globalnih industrija odnosno, kako se navodi u izvještajima svjetske turističke organizacije
(UNWTO), turizam kao industrija u globalnim razmjerima je četvrta najveća industrija. Turizam kao
industrija je kontinuiranom rastu i ekspanziji kroz posljednjih šest desetljeća, te kao takva se pozicionirala
kao glavni pokretač socio-ekonomskog napretka kroz izvoz, nova radna mjesta, infrastrukturu, i nove
djelatnosti. Radi jasnijeg razumijevanja važno je napomenuti da je, pored manjih oscilacija, broj turista u
nesmetanom kontinuiranom rastu posljednjih šest desetljeća, a u prilog tome idu podaci da je u 1950. godini
broj turista iznosio 25 milijuna te je kao takav rastao do broja od 278 milijuna u 1980, 528 milijuna u 1995,
da bi se u 2013. godini zabilježen broj od 1.087 milijardi međunarodnih turista, dok su predviđanja da će ta
brojka 2030. biti 1.8 milijardi turista godišnje s kontinuiranim rastom od 3,3% na godišnjoj razini (UNWTO,
2014). Manje razvijene zemlje Europe i Azije do 2030. godine mogu očekivati dvostruko brži rast i razvoj u
odnosu na razvijene zemlje Europe i sjeverne Amerike. Europa također bilježi drugi najveći rast u broju
turista od 5%, odmah iza Azije.
Važno je napomenuti da nešto više od 50% turista na destinaciju pristiže putem avionskog prometa,
drumskim 40%, dok manje od 10% dolazi željezničkim, odnosno brodskim prometom. Dodatno je važno
napomenuti da je avionski promet u konstantnom porastu u odnosu na ostale vidove prijevoza. Polovica
svjetskih turista, odnosno njih 568 milijuna, na putovanje kreće zbog odmora, relaksacije i praznika, dok
27% ili 294 milijuna turista putuje radi zdravstvenog i religijskog turizma. Na ostatak otpada turizam radi
profesionalnih razloga.
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 6
Slika 1: Međunarodni turizam u 2013.
Izvor: UNWTO, 2014.
Turistička industrija svakodnevno ostvari 3.18 milijardi USD prihoda na globalnom nivou. Europa prednjači
i u ovom polju, s godišnjom zaradom od 489 milijardi USD, dok je najprofitabilnije područje jugoistočne
Europe i Mediterana s prihodom od 187 milijardi, odnosno 930 USD po pojedincu. Važno je napomenuti da
u 2013. godini turizam kao industrija direktno kreira 101 milijun radnih mjesta i indirektno dodatnih 160
milijuna radnih mjesta. Turistička industrija direktno čini 9.0% ukupnog svjetskog BDP-a i odgovorna je za
1 od 11 radnih mjesta u svijetu. Skoro trećina globalnog izvoza usluga otpada na turizam, odnosno 6%
ukupnog globalnog izvoza čini ova industrija (UNWTO, 2014).
Situacija u Bosni i Hercegovini nije daleko od globalnog prosjeka što se tiče turističkih pokazatelja i, ono što
je još značajnije, jeste da većina pokazatelja za 2014. godinu bilježe pozitivan trend rasta. Turizam kao
industrija je okarakteriziran kao glavna potencijalna industrija na kojoj bi se cjelokupna ekonomija BiH
trebala bazirati i fokusirati, međutim, to još uvijek nije slučaj. Ova industrija u Bosni i Hercegovini, osim za
vrijeme globalne recesije 2008.-2010., bilježi konstantan rast, s prosjekom od 6,04% na godišnjoj razini
posljednjih petnaest godina, što predstavlja viši postotak rasta u odnosu na globalno tržište, ali i u odnosu na
europski prosjek. Prema Agenciji za statistiku BiH (2014) u BiH u 2014. godini je zabilježeno 1.711.480
noćenja od strane 846.581 turista, odnosno 0,3 % više nego u istom razdoblju 2013. godine. Prihod ostvaren
od turizma u BiH u 2014. godini iznosi 686 milijuna KM, odnosno porast za 2.3%, a taj prihod čini 2,6%
ukupnog BDP-a BiH. Očekuje se da će direktni utjecaj turističke industrije na BPD do 2024. godine u BiH
iznositi 5,3%, te će ekonomiji doprinositi s 1.149 milijarde KM. Također je važno napomenuti da je ukupni
indirektni doprinos od turizma koji uključuje i efekte od investicija, potrošnje i sl. za 2014. godinu iznosio
2,545 milijarde KM, odnosno 9,5% BDP-a. Ova industrija u Bosni i Hercegovini direktno zapošljava 33.500
osoba, odnosno 3.1% od svih zaposlenih u BiH, a predviđanja su da će od ove industrije do 2024. godine
prema projekcijama biti zaposleno još 10.000 osoba u BiH. Trenutno turistička industrija u BiH indirektno
podržava dodatnih 118.500 zaposlenika, odnosno 10.9% svih zaposlenih, dok će do 2024. godine
zapošljavati skoro 150.000 osoba u BiH. Turizam je značajan činitelj i u izvozu jedne države, tako da na
turističku industriju otpada 10% ukupnog izvoza BiH, dok će do 2024. godini taj postotak porasti za
dodatnih 2%. Ova industrija je također u BiH privukla 267 milijuna KM u 2014. godini, dok će se ta brojka
do 2024. popeti na 474 milijuna KM također prema prognozama renomiranih svjetskih kuća. Turisti koji
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 7
posjete BiH velikom većinom dolaze radi odmora i drugih sličnih aktivnosti, tj. njih čak 80% (WTTC,
2014).
Područje Hercegovine, odnosno područje kojemu teritorijalno „pripada“ Međunarodna zračna luka –
aerodrom Mostar ima ogroman turistički potencijal. Dvije vjerovatno najznačajnije destinacije, i destinacije
sa najmasovnijim i najrazvijenijim turizmom su svakako Mostar i Međugorje. Jedna destinacija sa svjetski
priznatim i zaštićenim spomenikom kulture, a druga sa svjetskim čudom, i trenutno jedna od najznačajnijih i
najposjećenijih destinacija vjerskog turizma, barem što se katoličanstva tiče. Međutim ne smijemo izostaviti
ni druge destinacije u Hercegovini kao što su Blagaj, Počitelj, Stolac, Trebinje, Ljubuški i vodopad Kravice,
Čapljina s parkom prirode Hutovo blato, Park prirode Blidinje, Konjic s parkom prirode Prenj, Jablanica,
Neum kao jedini izlaz BiH na more, itd. (Više informacija o destinacijama u Hercegovini pod 19.1.2)
3.2 Turistička potražnja u BiH
Za procjene uspješnosti bosanskohercegovačkog turizma na narednim stranicama bit će predstavljeni
trenutni statistički podaci iz relevantnih oblasti sektora turizma poput broja i strukture gostiju prema
teritorijalnim uređenjima u BiH, ukupan broj posjetilaca, struktura dolazaka i sl., te na osnovu danih
podataka, te trenutnog trenda bit će projicirana potražnja u vidu predviđenog broja gostiju za narednih 10 i
više godina. Također je važno napomenuti da dostupni statistički podaci kojima raspolažu agencije za
statistiku na teritoriji Bosne i Hercegovine nisu u potpunosti pouzdani, odnosno da nisu sukladni
međunarodno definiranim standardima za ovaj sektor, te samim time ne pružaju realnu sliku stvarnog stanja
na terenu, te uspješnosti BiH turističke industrije. Prema tome, US AID kroz projekt FIRMA (2013), na
bazi svojih istraživanja konstatira da se broj statistički prikazanih dolazaka i noćenja razlikuje u odnosu na
stvarno stanje i za više od 50%. FIRMA projekt nije jedini međunarodni projekt koji je posljednjih godina
provođen i koji je analizirao i naglašavao turističke potencijale BiH, već su to radile i druge relevantne
međunarodne organizacije poput UNDP, TEMPUS, FIPA, itd.
Turistička industrija u BIH bilježi konstantan porast kako domaćih tako i inozemnih dolazaka u posljednjih
petnaest godina, ali nažalost posljednja ratna djelovanja u BiH su utjecala na to da i dvadeset godina nakon
završetka rata broj zabilježenih dolazaka u BiH nije približan onome iz 1990. godine, tj. broj dolazaka u
2014. i to njih 846.581 čini svega 57% dolazaka zabilježenih 1990. godine kada ih je bilo 1.478.355. Rasta
broja dolazaka u 2014.godinu gotovo da nije ni bilo, pogotovo u usporedbi s rastom od 13% u 2013. godini.
Srednji rast za posljednjih petnaest godina iznosi 6%, ali ono što posebno raduje jeste prosječni dugoročni
rast stranih turista posljednjih nekoliko godina gdje je konstantno, osim za 2014.godinu, zabilježen
dvoznamenkast broj postotka rasta, a u 2013.godinu i rekordnih 20,5%. Shodno tome, ukupan broj stranih
turista u BiH dosegao je brojku od 536.354 što u prijevodu znači da su dva od tri turista u BiH u 2014.godini
bili iz inozemstva. (Više informacija o statističkim podacima o turizmu u BiH pod 19.1.3)
Na osnovu dosadašnjih službenih statističkih podataka koje Agencija za statistiku BiH (2013) objavljuje
posljednje desetljeće, te službenog rasta turističkog sektora u BiH, stvorena je osnova za prognozu budućeg
rasta broja dolazaka za narednih petnaest godina, a koristeći matematičke metode izračunata je linija trenda
koja je vrlo precizna s R² = 0,9696 (max. R² = 1) i koja predviđa da će do 2030. godine BiH imati
zabilježenih 2,2 milijuna dolazaka godišnje. Prvi prag od milijun gostiju bi trebao biti ostvaren već s krajem
2016. godine.
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 8
Grafikon 1: Predikcija broja turističkih dolazaka u BiH za razdoblje 2000.-2030. godina.
Izvor: Autorov rad na bazi podataka Agencije za statistiku BiH, 2014.
Usporedno s rastom broja turista rastao je i broj ostvarenih noćenja. Također, trenutni broj noćenja ostvaren
u 2014., jednako kao i ukupan broj turista, nije još uvijek blizu ostvarenog broja 1990. godine, odnosno
iznos od 1.711.480 je svega 45% broja noćenja iz 1990. godine kada ih je zabilježeno 3.793.703. Iako je
zabilježen pozitivan rast od 4,5% za posljednju deceniju, u 2014. godini također je zabilježen negativan rast
broja noćenja u odnosu na prethodne godine koje su bilježile jako dobre rezultate i to tek treći negativan rast
posljednjih petnaest godina. Dodatno raduje činjenica da većina noćenja biva ostvarena od strane stranih
turista, odnosno cijelih 64% se odnosi na strane goste. U drugu ruku, ono što je razočaravajuće, jeste jako
kratko zadržavanje kako stranih, tako i domaćih gostiju u destinaciji, tako da je prosječni broj noćenja
domaćih turista 2,4 dana, odnosno stranih gostiju 2,3 dana, a ono što dodatno brine jeste negativan trend
zadržavanja, odnosno s godinama unazad dužina boravka stranih gostiju se smanjuje tako da je 2000. godine
prosječan broj noćenja iznosio 2,4; da bi 2014. godine taj broj iznosio 2,0 noćenja. (Više informacija o
statističkim podacima o turizmu u BiH pod 19.1.3)
Na bazi statističkih podataka dodatno je predstavljena predstavljen Grafikon 2 u kojem možemo vidjeti
prognozu rasta broja dolazaka za narednih petnaest godina, te se tako predviđa da će 2030. godine broj
noćenja iznositi nešto manje od 4 milijuna. Poražavajuća činjenica jeste to da će, prema projekcijama i
prema dosadašnjim trendovima, BiH biti potrebno skoro 40 godina da postigne rezultate koje je ostvarivala
1990. godine. Treba naglasiti još jednom da službeni statistički podaci o ukupnom broju dolazaka i noćenja
predstavljaju samo formalno zabilježene pokazatelje turističkog sektora na bazi redovnih mjesečnih
izvještaja te se sastavljaju na osnovu evidencija u knjigama gostiju društava koja pružaju smještajne usluge
turistima ili samo posreduju u pružanju tih usluga. Dodatno, pored službenih podataka postoji dosta
zastupljeno neformalno tržište koje, kao što je već i spomenuto, mijenja stvarnu sliku turističke industrije za
minimalno 30% do 50% (Firma, 2013).
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 9
Grafikon 2: Predikcija broja noćenja u BiH za razdoblje 2000.-2030. godina.
Izvor: Autorov rad na bazi podataka Agencije za statistiku BiH, 2014.
Mostar, za razliku od prosjeka BiH je u posljednjih par godina bilježio stagnaciju u broju turista, pogotovo u
razdoblju 2008.-2010., što bi se dalo pripisati utjecaju globalne ekonomske krize, dok u posljednje dvije
godine bilježi pomalo iznenađujuće negativan rezultat kako u broju turista tako i u broju zabilježenih
noćenja. Pozitivna činjenica jeste ipak da je broj stranih turista u Mostaru, kao i u ostatku BiH u porastu, s
prosječnim rastom posljednjih pet godina od 2,5%, dok je broj domaćih gostiju u značajnom opadanju,
posebno posljednje dvije godine za koju postoje podaci. Važno je također napomenuti i to da je, usprkos
nešto lošijim rezultatima u posljednje vrijeme, u Mostaru posljednjih deset godina zabilježen značajan rast
broja turista od 7,5%. Tako je u Gradu Mostaru u 2002. godini zabilježeno 15.000 turista, dok je taj broj u
2013. iznosio 29.000, a najuspješnija poslijeratna godina jeste svakako 2011. godina s 36.000 prijavljenih
turista. Posljednjih nekoliko godina zabilježen je konstantan priljev stranih turista, cca. 20.000 turista koji
godišnje posjete Grad Mostar. (Više informacija o statističkim podacima o turizmu u BiH pod 19.1.3)
Iako bilježi negativne rezultate posljednjih par godina, sveukupan pozitivni trend posljednjih deset godina,
uz minimalne varijacije, daje uvjerenje da potražnja turista za Gradom Mostarom ne može biti neuspješna,
odnosno predikcija je da će se narednih deset godina broj zabilježenih turista udvostručiti u odnosu na
trenutno stanje. Kao što je evidentno, radi većih fluktuacija u broju turista, projekcija je nešto manje
precizna u odnosu na prethodne, odnosno R² = 0,8518 što znači da su odstupanja vjerojatnija nego u
prethodnim slučajevima.
Grafikon 3: Predikcija broja turističkih dolazaka za razdoblje 2002-2024. godina. – Grad Mostar
Izvor: Autorov rad na bazi podataka Federalnog zavoda za statistiku, 2014.
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 10
Podaci o Gradu Mostaru, i što se tiče broja noćenja, su jednako neobećavajući pa tako je evidentan negativan
index za 2013. godinu u broju noćenja, s veoma značajnim smanjenjem domaćih registriranih posjetitelja za
čak 40%, dok je evidentan i nešto manji broj stranih gostiju od 13%. Usprkos negativnim rezultatima za
2013., prosječni trendovi posljednjih godina su dosta pozitivni tako da je evidentan ukupni porast u broju
noćenja od 8,2%, dok je značajan porast domaćih gostiju od 15% posljednjih pet godina, unatoč
spomenutom smanjenju u 2013. Nažalost, trend noćenja je -0,6% stranih gostiju u Gradu Mostaru, a ono što
još više zabrinjava jeste činjenica da se gosti uopćeno jako malo zadržavaju u Mostaru, odnosno prosječan
broj noćenja jeste 1,6; dok i on prati trend kao i u cijeloj BiH, odnosno s godinama se prosječan broj noćenja
smanjuje. Tako je u Gradu Mostaru u 2002. godini zabilježeno 25.000 noćenja, dok je taj broj u 2013.
iznosio 46.000, a najuspješnija poslijeratna godina također jeste 2012. godina s 52.000 prijavljenih noćenja.
(Više informacija o statističkim podacima o turizmu u BiH pod 19.1.3)
Na bazi dostupnih podataka o broju noćenja u Gradu Mostaru, urađena je procjena za razdoblje od narednih
deset godina, prema kojoj, a zbog jako niskog broja noćenja, brojka od 58.000 gostiju koji se mogu očekivati
2024. godine će ukupno napraviti 87.500 noćenja, odnosno 1,5 noćenja po dolaznom turisti.
Grafikon 4: Predikcija broja turističkih noćenja za razdoblje 2002.-2024. godina. – Grad Mostar
Izvor: Autorov rad na bazi podataka Federalnog zavoda za statistiku, 2014.
Što se tiče statističkih podataka za Hercegovačko-Neretvanski Kanton/Županiju podaci su nešto pozitivniji, s
tim što nažalost pružaju uvid u svega posljednjih par godina, koji također preslikavaju pozitivan trend rasta u
BiH. Međutim, iako je zabilježen negativan trend dolazaka u BiH, ali i u Gradu Mostaru, otvaranjem novih
sadržaja diljem HNK/Ž, negativna tendencija dolazaka se nije odrazila na ovo područje, dapače, zabilježen
je konstantno pozitivan trend dolazaka, i to posebno stranih, gdje je u 2013. godini zabilježen porast od
18%, pa tako se taj rast manifestira u podatku da je 2010. godine u HNK/Ž prijavljeno oko 95.000 turista,
dok je u 2013. godini taj broj narastao na 124.000. Ukupan broj noćenja je također u konstantnom porastu,
međutim i ovdje možemo primijetiti negativan trend u broju noćenja, odnosno s godinama unazad broj
noćenja po dolaznom gostu se smanjuje, i taj trend je jednak kao i u ostatku zemlje. Dodatno raduje i
činjenica o povećanom broju noćenja stranih turista u HNK/Ž.
Važno je istaći da je za precizne buduće procjene jako teško vršiti prognozu na malom uzorku, te s toga je
linija trenda skraćena, odnosno vrši se procjena samo za narednih pet godina, prema kojoj do 2018. godine
ukupan broj dolazaka u HNK/Ž bi trebao biti oko 200.000, dok bi ukupan broj noćenja na bazi
statističkih podataka trebao biti oko 425.000 noćenja. Kao što se može vidjeti sa grafikona, R² je vrlo
precizna, odnosno predstavljeni podaci su najrealniji kao ishod.
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 11
Grafikon 5: Predikcija broja dolazaka i noćenja za razdoblje 2010.-2018. godina. – HNK/Ž
Izvor: Autorov rad na bazi podataka Federalnog zavoda za statistiku, 2014.
Zanimljivo za ovu studiju, a dosta vezano za MZLAM jesu i trendovi dolazaka i noćenja u Trebinju u
posljednjih par godina gdje je zabilježen kako pozitivan trend rasta, tako i sve veći broj stranih turista što je
svakako obećavajuća činjenica. Prema statističkim podacima Republičkog zavoda za statistiku (2014) u
2013. godini zabilježen je porast broja turističkih dolazaka za čak 30%, odnosno skoro 21.000 turista, kao i
21% u porastu broja noćenja u istom razdoblju, odnosno skoro 30.000 noćenja. Dužina zadržavanja turista u
Trebinju je ispod prosjeka ostatka države i iznosi 1,4 noćenje po svakom dolaznom turistu ali, uzimajući u
obzir veličinu same Općine Trebinje, podaci su više nego zadovoljavajući kada se usporedi s prosjekom
ostatka BiH.
Važno je istaći da je za precizne buduće procjene jako teško vršiti prognozu, pošto su i podaci za Trebinje
skorijeg datuma, pa se procjena vrši za samo narednih pet godina, prema kojoj do 2018. godine ukupan broj
dolazaka u Trebinju bi trebao biti oko 45.000 turista, odnosno cca. 50,000 noćenja. Kao što se može vidjeti
s grafikona, R² za broj dolazaka je vrlo precizna, odnosno predstavljeni podaci predstavljaju očekivani realni
podatak. (Više informacija o statističkim podacima o turizmu u BiH pod 19.1.3)
Grafikon 6: Predikcija broja dolazaka i noćenja za razdoblje 2009. - 2018. godina. – Trebinje
Izvor: Autorov rad na bazi podataka Republičkog zavoda za statistiku, 2014.
FIRMA (2013) u svojoj publikaciji jasno daje izračun realnog broja turista u Bosni i Hercegovini, a samu
relevantnost tog dokumenta potvrđen je samim time što ga je Vanjskotrgovinska komora BiH (2011) uvrstila
kao dokaz u svojoj izvoznoj strategiji za sektor turizma, gdje se pozivaju na gore spomenuta istraživanja.
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 12
Prema tim projekcijama, jasno je ukazano na razliku između realnog i zabilježenog broja turista u BiH,
odnosno u statističkim podacima kojima raspolažu institucije u Bih izostavljene su tri vrlo važne skupine
turista u BiH i to (1) turisti iz dijaspore, (2) turisti izletnici kao kategorija koja je jako popularna pogotovo u
Mostaru, te (3) turisti koji ne koriste registrirani smještaj. Prema podacima kojima je raspolagala FIRMA
(2013), a na bazi stvarnih podataka prikupljenima od dva najveća receptivna tur-operatora u BiH – Fortuna
tours Mostar i Atlas tours iz Hrvatske, prostim matematičkim operacijama te grubim procjenama došlo se do
podatka da je u 2011. godini broj izletnika u BiH bio oko 498.000, odnosno daljnjom procjenom porasta
broja turista na osnovu podataka državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (2014) može se utvrditi
da se taj broj popeo na 540.000 izletnika godišnje, a svemu ide u prilog i podatak da samo Mostar godišnje
posjeti između 350.000 i 400.000 dnevnih izletnika. Dalje su rađene procjene dolazaka dijaspore, odnosno
procjena frekventnosti dolaska u ovisnosti od udaljenosti te države od BiH i, ako uzmemo u obzir da je u
2011. bilo nešto više od 1,3 milijuna državljana BiH u inozemstvu, broj dolazaka dijaspore u BiH u 2013. se
povećao na brojku od 550.000. Dodatno trebamo uzeti u obzir strane turiste u komercijalnom smještaju koji
jesu ali i iz nekog razloga nisu službenoo prijavljeni kao gosti. U 2011. godini, na osnovu procjene, došlo se
do brojke od 600.000 stranih gostiju koji su boravili u BiH. Modernizacijom i inovacijama, turistima je sve
jednostavnije doći do privatnih i drugih nekomercijalnih smještaja u stranim zemljama, tako da za 2013.
možemo uzeti jednaku pretpostavku da, i pored 18.600 prijavljenih ležajeva u BiH, još uvijek postoji veliki
broj neprijavljenih gostiju, s tim što, uz sve rigoroznije kontrole, taj broj se pokušava minimizirati. Tako da
se može reći da je za 2013., uz službeni porast broja stranih turista od 9,1%, taj broj iznosio 655.000.
Naravno, treba imati na umu da je u pitanju ipak izvedena procjena, ali procjena bazirana na osnovu drugih,
za turizam direktno nevezanih statističkih pokazatelja, te da službeni statistički podatak od 846.581 čini
svega 48% od stvarnog broja turista u BiH u 2013., tj. njih 1.745.000.
Tablica 1: Zbirna procjena dolazaka po kategorijama stranih turista za 2011. i 2013. godinu
Kategorija turista Strani turisti u
komercijalnom smještaju Jednodnevni turisti Dijaspora
Procijenjeni dolasci
2011 600.000 490.000 498.000
Procijenjeni dolasci
2013 655.000 540.000 550.000
Izvor: USAID Cluster Competitiveness activity, 2011.
3.3 Smještajni kapacitet u Hercegovini i sposobnost prilagođavanja povećanog broja turista
Sukladno rastu i razvoju turističke industrije u BiH, te sukladno konstantnom rastu broja dolazaka kako
stranih, tako i domaćih turista, evidentan je i konstantan rast broja smještajnih kapaciteta u BiH. Nažalost,
kao i u slučaju ukupnog broja dolazaka, službeni statistički podaci o ukupnom broju smještajnih kapaciteta
jako su siromašni podacima, te često nedorečeni i nerealni, što će biti bliže objašnjeno na narednim
stranicama ove studije.
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 13
Analizom statistički dostupnih informacija zabilježeno jeste da je u BiH registrirano 28.474 dostupnih
ležajeva u 2013. godini, a od toga u FBiH u 2013. zabilježeno je 18.639 dostupnih ležajeva, a u Republici
Srpskoj 9.835. Zabilježen je značajan porast u broju dostupnih ležajeva za čak 33% u odnosu na 2012.
godinu u FBiH, kao i 13% u Republici Srpskoj. Dodatno je zabilježeno da je 83% svih smještajnih objekata
u FBiH okategorizirano kao „hoteli i sličan smještaj“, odnosno 76% na razini BiH, a i u ovom aspektu jeste
zabilježen porast od 19% u FBiH, te dodatnih 16% u RS. Slična je situacija i u HNK/Ž gdje je u 2013. od
ukupnog broja gostiju čak njih 98% odsjelo u hotelu ili nekom drugom sličnom objektu. Važan je podatak
da je, unatoč ne baš povoljnoj ekonomskoj situaciji u BiH, posljednjih godina zabilježen konstantan rast
smještajnih kapaciteta što dalje znači da postoji stalni trend otvaranja novih objekata unatoč slabijem
pristupu financiranju i investicijskoj klimi. Ukupan godišni smještajni kapacitet prema službenim podacima
za 2013. iznosi cca. 10 milijuna gostiju u BiH te, kada se usporedi s ukupnim brojem prijavljenih noćenja u
BiH od 1.82 milijuna, dobije se podatak da je iskorištenost smještajnih kapaciteta u BiH na godišnjoj razini
svega 17,5%, što bi značilo da, prema vrlo niskom postotku iskorištenosti, smještajni kapaciteti u BiH ne bi
bili u mogućnosti pokriti ni osnovne operativne troškove poslovanja, što dalje implicira da stvarna
popunjenost zaista mora biti značajno veća, dok neke neslužbene statistike upućuju na prosječnu
iskorištenost od 60%, dok se također navodi da su smještajni kapaciteti u Sarajevu i Međugorju tijekom
godine popunjeni do čak 80% u prosjeku tijekom cijele godine (FIRMA, 2013).
Nažalost, opće je poznato da postoji i znatan broj drugih objekata u sivoj zoni ekonomije koji bi, u slučaju
da budu zabilježeni, značajno promijenili trenutno prezentirano stanje, a neslužbeni podaci upućuju da je
stvarni broj smještajnih kapaciteta u BiH između 45.000 i 50.000 (VTK, 2011). Većina smještajnih
kapaciteta jeste skoncentrirana u svega nekoliko destinacija u BiH, s najvećim brojem u Sarajevu (cca.
11.000 kreveta) i Neumu (6.000), dok je u Međugorju registrirano 1.200 kreveta, međutim neslužbeni podaci
pokazuju dodatnih 15.000 smještajnih kapaciteta. Od ostalih destinacija važno je spomenuti Banja Luku sa
cca. 1.500 kreveta, dvije najznačajnije banje, Reumal Fojnicu i banju Vrućicu kod Teslića koje skupa imaju
1.400 ležajeva, te naravno Mostar sa cca. 1.300 registriranih ležajeva (VTK, 2011).
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 14
4 INSTITUCIONALNO UREĐENJE MZLAM
MZLAM se nalazi u blizini naseljenog mjesta Ortiješ na udaljenosti 7,4 km južno od Mostara.
Slika 2: Lokacija MZLAM
Izvor: Google Earth
MZLAM je otvorena za civilni zračni promet 1965. god., isključivo za domaće letove. Godine 1984.,
MZLAM je proglašena alternativnom zračnom lukom za Međunarodnu zračnu luku Sarajevo tijekom
Olimpijskih igara time stječući status međunarodne zračne luke. Kasnije se ovaj novi status pozitivno
primijenio na rastući interes domaćih i međunarodnih prijevoznika za MZLAM, uzimajući u obzir činjenicu
da je Međugorje svjetski poznato svetište, smješteno samo 20 km zapadno od Mostara, a zračni put sigurno
najbrži i najučinkovitiji način dolaska. Rekordni broj od 86.000 putnika u predratnom razdoblju je bio 1990.
god. Bilo je opravdano očekivati da će 1991. god. donijeti povećani broj od 100.000 putnika, no nažalost
počeli su oružani sukobi i s tim je prekinut i civilni zračni promet sa zadnjim letom izvršenim u studenom
1991. ("O nama", http://www.mostar-airport.ba).
Nakon zaključivanja Daytonskog mirovnog sporazuma Međunarodna zračna luka - aerodrom d.o.o. Mostar
je ponovno otvorena za zračni promet 07. srpnja 1998. god. Spaljena i devastirana zgrada terminala s
kompletnom infrastrukturom je u potpunosti renovirana financiranjem Europske zajednice. Od 01.04.2004.
god. u potpunosti je preuzela sve funkcije aerodromskog operatora od snaga SFOR-a ("O nama",
http://www.mostar-airport.ba).
http://www.mostar-airport.ba/http://www.mostar-airport.ba/
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 15
4.1 Vlasnička struktura
MZLAM je osnovana kao Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o) 25.3.1994. god. s izmjenama upisa
18.6.1994., 22.5.1996. i 22.5.2005. god. (Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar). Sudskim
rješenjem iz 2004. god. utemeljen je kapital u iznosu od 8.469.160 KM i to Grad Mostar s 88,59% i Zračna
luka Zagreb d.o.o. s 11,41 % udjela. Sjedište je u Mostaru, Ortiješ b.b. (Izvješće o reviziji financijskih
izvješća JP Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar d.o.o. Mostar za 2011. god.). Osnovna djelatnost
MZLAM je prijevoz putnika i robe u unutarnjem zračnom prometu (linijski i čarter letovi, te ostale prateće
djelatnosti u zračnom prometu), prijevoz putnika u vanjskotrgovinskom prometu (vanjska trgovina (uvoz-
izvoz) proizvodima iz okvira djelatnosti u unutarnjem prometu, usluge međunarodnog otpremništva i
međunarodni prijevoz osoba i stvari u cestovnom prometu). (Izvješće o reviziji financijskih izvješća JP
Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar d.o.o. Mostar za 2011. god.). Sukladno sa člankom 3. Statuta,
Zračna Luka Mostar obavlja i pružanje usluga prodaje robe u slobodnim carinskim prodavaonicama, prodaja
strane robe s konsignacijskog skladišta, posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga, poduka i
osposobljavanje letačkog i zemaljskog osoblja te marketing.
Tijela Međunarodne zračne luke – aerodroma Mostar (Društva) su:
Skupština Društva
Nadzorni odbor
Uprava Društva (tijelo upravljanja)
Odbor za reviziju
Skupština Društva je najviše tijelo upravljanja koje sačinjavaju svi članovi Društva. Skupština Društva
podnosi godišnje izvješće Gradu Mostara o radu i poslovanju Društva. Nadzorni odbor nadzire vođenje
poslovanja Društva, a čine ga tri člana od kojih je jedan Predsjednik. Predsjednika i jednog člana Nadzornog
odbora ispred Grada Mostara predlaže Gradsko vijeće Grada Mostara, a jedan član Nadzornog odbora je
predstavnik Zračne luke Zagreb. Članove Nadzornog odbora bira Skupština Društva. Upravu Društva čine
dva člana - ravnatelj i izvršni ravnatelj koje imenuje i poziva Nadzorni odbor. Ravnatelj predsjedava
Upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja Društvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Odbor
za reviziju ima najmanje tri člana, a osnovni zadatak ovog tijela je imenovanje vanjskog revizora,
razmatranje godišnje studije rizika i plana revizije, kao i osiguranje pravilnog rada internih kontrola.
Organizacijska struktura Društva sa sistematizacijom radnih mjesta je koncipirana na način da može
podržati godišnji promet na razini 100.000-150.000 putnika (Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar).
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 16
Slika 3: Organizacijska struktura MZLAM
Izvor: Međunarodna zračna luka – aerodrom Mostar (MZLAM)
4.2 Regulatori
Zakon o zrakoplovstvu BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 39/09) u dijelu četvrtom – Aerodromi, daje
regulatorni okvir za vršenje poslova međunarodnog i domaćeg zračnog prometa u Bosni i Hercegovini. U
članku 36. (Aerodromi) propisano je da pravo i odgovornost za izgradnju i upravljanje aerodromima imaju
entitetske institucije u BiH, koje to pravo mogu prenijeti na bilo koju fizičku i pravnu osobu. Sukladno
navedenim, MZLAM se kao pravna osoba u svom poslovanju pridržava propisa Federacije BiH.
Za sva preostala regulatorna pitanja nadležna je Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BH DCA) koja po
navedenom Zakonu (članak 5., stavak 2.) obavlja funkcije regulatora i nadzora u civilnom zrakoplovstvu i
kontroli leta. U oblasti aerodroma BH DCA je između ostaloga nadležna za vođenje registra aerodroma i
izdavanje potvrda za aerodrom. BH DCA je u Službenom glasniku BiH objavila više podzakonskih propisa
vezanih za aerodrome koji su dostupni i na službenoj web stranici
(http://www.bhdca.gov.ba/index.php/hr/zracne-luke), a kojih su se aerodromi obvezni pridržavati u svom
radu.
Obzirom da je međunarodni i domaći zračni promet u BiH dozvoljen samo na aerodromima čiji operateri
posjeduju potvrdu za aerodrom izdanu od BHDCA, MZLAM je podnijela zahtjev i nakon uspješno
provedenog postupka dobila potvrdu aerodromskog operatora br. Е-7-А-002
(http://www.bhdca.gov.ba/index.php/hr/zracne-luke).
http://www.bhdca.gov.ba/index.php/hr/zracne-lukehttp://www.bhdca.gov.ba/index.php/hr/zracne-luke
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 17
4.3 Pregled vlastite strategije aerodroma
Europska komisija je financirala izradu dokumenta: "Provison of Gap Analysis for Mostar International
Airport" i "Provision of Business Plan for Mostar International Airport" na temelju Framework Contract
Beneficiaries 2009 EuropeAid /127054/C/SER/multi Lot N°2: Transport and Infrastructures Specific
Contract: 2012/295220, Za izradu GAP analize odabrana je tvrtka Planet S.S. koja je povjereni zadatak
izvršila u razdoblju 10. kolovoz - 12. listopad 2012. god. Za izradu Business Plan određena je tvrtka
ALANET Global- Worldwide Development Cooperation Technologies, a navedeni dokument je izrađen u
siječnju 2013. god. Glavni cilj navedenih dokumenata bio je utvrditi aktivnosti koje treba poduzeti da bi se
osigurali uvjeti za puno certificiranje zračne luke i predložiti poboljšanje infrastrukture zračne luke (objekte
i opremu) potrebne za sigurno izvođenje aerodromskih operacija u razdoblju od narednih 30 godina za
očekivani postupni porast prometa do 1.000.000 putnika na godišnjoj razini. Grad Mostar ima ograničene
mogućnosti izravne financijske podrške MZLAM i svjestan je činjenice da su troškovi nabavke objekata i
opreme, zapošljavanja i obuke osoblja u cilju osiguranja sigurnog odvijanja aerodromskih operacija izuzetno
visoki. Zbog toga je kao većinski vlasnik zainteresiran za pronalaženje strateškog partnera koji bi omogućio
planirane investicije i za to dobio udio u vlasničkoj strukturi zračne luke.
U Business Planu navedena je sljedeća projekcija porasta broja putnika (Više informacija o projekciji
porasta broja putnika pod 19.2.1)
Grafikon 7: Prognoza rasta prometa putnika na MZLAM u razdoblju do 2030. god.
Izvor: ALANET Global - Worldwide Development Cooperation Technologies
Tijek osnovne procjene u Prognozi rasta prometa putnika na MZLAM prikazuje očekivani rast prometa od
78.205 putnika u 2012. god. do cca 1.000.000 u 2030. god., s godišnjim rastom od 10.3 %. Rast prometa će
biti jači i intenzivniji u prvih 8 godina, te bi stoga promet mogao doseći 500.000 putnika u 2020. god.
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 18
Kritični aspekt procjene je velika koncentracija prometa u malom godišnjem razdoblju. Trenutno oko 29%
godišnjeg prometa je koncentrirano unutar razdoblja od 15 dana, koji su usko povezani s događanjima u
Međugorju (godišnjica ukazanja i ostali bitni datumi za hodočasnike). Da bi MZLAM postigla potencijalni
maksimum potrebno je da se uvjeti kao što su infrastruktura, osoblje i oprema zasnivaju na potrebama
spomenutih 15 dana u godini, na način da se u to vrijeme mogu opsluživati simultano minimalno dva
zrakoplova na platformi. Ovako postavljena prognoza je veoma teško ostvariva kada se govori o broju
putnika 2017.-2030. jer gravitacijsko područje MZLAM nije dovoljno veliko te bi putnici morali dolaziti i sa
šireg područja zašto se moraju stvoriti posebno povoljni uvjeti. (Više informacija o prometnoj prognozi dano
je u poglavlju 8. „Potencijalni promet mostarskog aerodroma“).
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 19
5 FINANCIJSKO STANJE MZLAM
5.1 Financijska struktura
Sukladno Zakonu o javnim poduzećima u Federaciji BiH, Javno poduzeće Međunarodna zračna luka
aerodrom d.o.o. Mostar utemeljena je kao pravna osoba, koja samostalno obavlja propisanu djelatnost od
općeg interesa koja se tiče pružanja usluga u zračnom prometu. S tim u svezi, MZLAM je samofinancirajuće
javno poduzeće koje se financira prihodima ostvarenim na temelju usluga pruženih u zračnom prometu.
Glavni izvor operativnih prihoda MZLAM odnosi se na sljedeće usluge u zračnom prometu:
Uporaba uzletno sletne staze odnosno upotreba rulnih staza i spojnica koje zrakoplovi koriste
između uzletno slijetne staze i stajanke;
Uporaba osvjetljenja na uzletno sletnoj stazi i manevarskim površinama;
Prihvat i otprema zrakoplova, putnika, prtljage, robe i pošte;
Uporaba pristanišne platforme-stajanke i drugih površina za boravak zrakoplova;
Posebne usluge putnicima i pošiljateljima roba odnosno Putnički servis koji uključuje upotrebu svih
nekomercijalnih sadržaja u Putničkoj zgradi
Treba spomenuti i prihode koje MZLAM ostvaruje na temelju svojih popratnih djelatnosti kao što su naplata
parkinga i najam prostora u komercijalne svrhe u zgradi MZLAM. U prethodnom razdoblju prihodi na
temelju popratnih djelatnosti činili su neznatan udio u ukupnim prihodima MZLAM. Navedena činjenica
predstavlja prostor za potencijalno unapređenje poslovanja čime bi se poboljšala ukupna slika financijskog
stanja MZLAM.
Grad kao većinski vlasnik je prethodnom razdoblju donosio mnoge odluke o potencijalnim grantovima za
Međunarodnu zračnu luku – aerodrom Mostar i uvrštavao ih godišnje budžete Grada Mostara međutim u
rijetkim slučajevima je došlo do realizacije istih prema MZLAM. Isti slučaj je bio i s grantovima od strane
Hercegovačko-Neretvanske županije dok je Vlada Federacije BiH u prethodnom razdoblju, a na temelju
Odluka o putničkoj taksi - naknadi za razvoj i unapređenje avio prometa u Federaciji BiH, vršila uplate u
iznosu od cca 430.000 KM na godišnjoj razini. Sukladno odredbama Odluke Vlade Federacije, navedena
sredstva su namjenjena za dokapitalizaciju MZLAM u korist Grada Mostara te nisu tretirana kao financijska
podrška poslovanju. Međutim treba istaći da bez navedenih sredstava MZLAM ne bi uspjela da održi
pozitivno poslovanje samo na temelju svojih osnovnih djelatnosti
5.2 Financijski izvještaj u zadnjih pet godina
Od 2010. god. kada je došlo do izrazitog povećanja prometa putnika odnosno operacija MZLAM bilježi
pozitivne poslovne rezultate što se vidi iz tablice ispod.
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 20
Tablica 2: Prihodi i rashodi Međunarodne zračne luke - aerodroma Mostar (KM)
P O Z I C I J A 2014 2013 2012 2011 2010
Poslovni prihodi 2.102.360 2.391.688 2.785.463 2.098.811 1.224.059
Poslovni rashodi 2.457.286 2.329.482 2.167.244 1.561.521 1.231.579
Indeks prihoda 0,88 0,86 1,33 1,71
indeks rashoda 1,05 1,07 1,39 1,27
Dobit od poslovnih aktivnosti - 62.206 618.219 537.290 -
Gubitak od poslovnih aktivnosti 354.926 - - - 7.520
Izvor: Financijski izvještaji MZLAM
Trend pozitivnog poslovanja prekinut je u 2014.godini što je posljedica manje ostvarenih prihoda nego što je
to predviđeno planom poslovanja za 2014.godinu. Kao što je vidljivo iz navedene tablice 2012.godina
predstavlja vrhunac uspješnog poslovanja MZLAM a odnosi se na ostvarene prihode i dobiti od poslovnih
aktivnosti. Od 2010.godine do 2012.godine MZLAM bilježi značajne financijske rezultate što je u bliskoj
korelaciji odnosno međusobnoj povezanosti između ostvarenja prihoda i ostvarenog broja putnika.
Primjetan je i pad prihoda MZL Mostar po putniku što se tumači reduciranjem aerodromskih taksi posebnim
ugovorima s avioprijevoznicima s ciljem povećanja prometa putnika.
Tablica 3: Odnos ostvarenog broja putnika i poslovnih prihoda na MZLAM 2011.-2014. (KM)
Godina 2014 2013 2012 2011 2010
Ostvareni broj putnika* 67.974 68.831 78.207 36.812 17.850
Indeks broja putnika 0,99 0,88 2,12 2,06
Poslovni prihodi (KM) 2.102.360 2.391.688 2.785.463 2.098.811 1.224.059
Indeks prihoda 0,88 0,86 1,33 1,71
Prihod po putniku (KM) 30,93 34,75 35,62 57,01 68,58
Izvor: Autorov rad na bazi podataka BHDCA
Navedeno povećanje troškova poslovanja je bilo i za očekivati jer povećanje kapaciteta i upravljanje s
procesima poslovanja u ekspanziju zahtjeva i dodatne troškove. Za razliku od prihoda kod kojih je nakon
2012. godine došlo do negativnog indeksa ostvarenja, troškovi poslovanja bilježe kontinuiran rast od 2010.
godine.
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 21
Tablica 4: Rashodi po najznačajnijim kategorijama (KM)
2014 2013 2012 2011 2010
POSLOVNI RASHODI 2.457.286 2.329.482 2.167.244 1.561.521 1.231.579
1. Materijalni troškovi 112.749 111.647 147.192 104.597 83.955
2. Troškovi plaća i ostalih osobnih primanja 1.341.249 1.313.206 1.110.692 790.177 680.819
Indeks ostvarenja 1,02 1,18 1,41 1,16
3. Troškovi proizvodnih usluga 226.915 119.143 213.838 121.533 38.884
Indeks ostvarenja 1,90 0,56 1,76 3,13
4. Amortizacija 559.358 558.706 529.491 468.404 367.765
5. Nematerijalni troškovi 217.015 226.780 166.031 76.810 60.156
Izvor: Financijski izvještaji MZLAM
Prethodna tablica prikazuje evoluciju troškova poslovanja MZLAM za razdoblje 2010.-2015.godine. Kao
što je vidljivo iz iste, glavni katalizatori koji su utjecali na povećanje troškova poslovanja za predmetno
razdoblje su Troškovi plaća i ostalih osobnih primanja i Troškovi proizvodnih usluga. Unatoč činjenici da je
pozitivnom poslovanju u 2010. i 2011. godini sasvim sigurno doprinijela i restriktivna politika
zapošljavanja, kompletno gledajući razdoblje 2010.-2015.godine troškovi plaća i ostalih osobnih primanja
porasli su za 97%.
Tablica 5: Prikaz evolucije prosjeka broja uposlenih
Godina 2014 2013 2012 2011 2010
Prosječan broj uposlenih 47 46 42 32 N/A
Izvor: Financijski izvještaji MZLAM
Nakon spomenute restriktivne politike zapošljavanja do 2011. godine, dolazi razdoblje ekspanzije odnosno
povećanja broja uposlenih kako bi se odgovorilo zahtjevima s kojim se Zračna luka suočavala nakon
značajnog porasta prometa, te anticipacije budućeg očekivanog prometa. Navedeni porast troškova
poslovanja je još više izražen kod troškova proizvodnih usluga koji su za isto razdoblje porasli i do 583,6%.
Kao što je i slučaj s troškovima plaća i ostalih osobnih primanja, očekuje se rasplet situacije uzimajući u
obzir potrebu za zadovoljavanjem trenda porasta prometa MZLAM.
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 22
Grafikon 8: Odnos ostvarenih prihoda i rashoda i ostvarenog broja putnika MZLAM
za razdoblje 2010.-2015. godine.
Prethodni prikaz jasno pokazuje očekivanu međusobnu povezanost između ostvarenog broja putnika i
prihoda Zračne luke Mostar. Linija trenda prihoda je gotovo identična liniji trenda ostvarenog broja putnika.
Ista međusobna povezanost odnosno očekivano izraženija direktna povezanost vidljiva je kod usporedbe
broja zrakoplovnih operacija i prihoda koja je prikazana u narednoj tablici.
Grafikon 9: Korelacija broja operacija s prihodima MZLAM
Tablica 6: Prikaz porasta broja operacija za razdoblje 2010. – 2014. godine
Izvor: Autori
Za razliku od povezanosti prihoda s brojem putnika i brojem zrakoplovnih operacija, isto se ne može reći za
liniju trenda koja prikazuje ostvarene rashode Međunarodne Zračne luke Mostar. Kao što je i ranije
Godina 2010 2011 2012 2013 2014
Broj zrakoplovnih operacija 541 632 1343 1239 1123
Indeks 1,17 2,13 0,92 0,91
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 23
spomenuto rashodi u razdoblju 2010.-2015.godine kontinuirano su u porastu. Dok su prihodi u direktnoj
korelaciji s ostvarenim brojem putnika i operacija, rashodi su u određenom dijelu neovisni od drugih faktora.
Naravno planiranje rashoda je povezano s planiranim prihodima odnosno planiranim prometom međutim,
ukoliko dođe do određenih oscilacija prihoda ili prometa, Zračna Luka Mostar nije u mogućnosti
amortizirati troškove poslovanja koji su u velikoj mjeri fiksni i ne vezani za efikasnost poslovanja.
Analizom ostvarenog prometa (broja putnika i operacija) vidljivo je da je poslije 2012. godine nadalje došlo
do pada prometa u odnosu na ostvareno u prethodnom razdoblju. Međutim kada se sagleda planirani promet
na temelju kojeg su pravljene financijske projekcije i planirano poslovanje, može se zaključiti da je došlo do
značajnog pada očekivanog prometa što je na kraju i rezultiralo padom prihoda odnosno dobiti od poslovnih
aktivnosti u 2013.godini i gubitku od poslovnih aktivnosti u iznosu od 354.926 KM u 2014. godini.
5.3 Analiza financijskog stanja MZLAM
Trenutno financijsko stanje MZLAM najbolje se može analizirati pregledom analize financijskih izvještaja
za 2014.godinu.
Tablica 7: Uporedni prikaz financijskih izvještaja za 2013. i 2014. godinu (KM)
P O Z I C I J A 2014 2013 Indeks 2/3
1 2 3 4
Poslovni prihodi 2.102.360 2.391.688 0,88
Poslovni rashodi 2.457.286 2.329.482 1.05
Izvor: Financijski izvještaji MZLAM
Ostvareni ukupni poslovni prihodi u obračunskom razdoblju za 2014. godini iznosili su 2.102.360 KM, što
je u odnosu na isti razdoblje prethodne godine, smanjenje za 289.328 KM ili 12,1 %.
Ostvareni ukupni poslovni rashodi u obračunskom razdoblju za 2014. godini iznose 2.457.286 KM, što je u
odnosu na isti razdoblje prethodne godine, povećanje za 127.804 KM ili 5,5 %
Grafikon 10: Prikaz strukture rashoda po veličini u obračunskom razdoblju
Izvor: Financijski izvještaji MZLAM
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 24
U 2014.godini MZLAM ostvarila je gubitak od poslovnih aktivnosu u iznosu od 354.928 KM što je manje u
odnosu na 2013.godinu za 417.132 KM. U 2013.godini MZLAM zaključila je fiskalnu godinu s dobitkom
od poslovnih aktivnosti u iznosu od 62.206 KM odnosno 37.506 KM neto dobiti. Iako je 2013. godina
završila s pozitivnim rezultatom, radilo se o značajnom padu dobiti od poslovanja koje je MZLAM ostvarila
u razdoblju od 2011. (537.290 KM ) do 2012.godine (618.219 KM).
Tablica 8: Pregled ostvarene dobiti (gubitka) 2013-2014. godine.
P O Z I C I J A 2014 2013
Dobit od poslovnih aktivnosti - 62.206
Gubitak od poslovnih aktivnosti 354.926 -
Izvor: Financijski izvještaji MZLAM
Kapital društva (vlastita sredstva) na dan 31.12.2011. godine iznosi: 9.560.950 KM što je, u odnosu na
stanje početkom godine, smanjenje za 81.548 KM ili 0,8 %.
Na dan 31.12.2014. godine, društvo je kapitalom (vlastitim sredstvima) financiralo 83,9% raspoložive aktive
što predstavlja stabilno financijsko stanje obzirom da je poželjno da ovaj pokazatelj nije manji od 50%.
Bilanca bi bila još bolja kada bi vrijednost vlastitog kapitala nadilazila vrijednost dugotrajne imovine, što
trenutno nije slučaj sa MZLAM, ali je dovoljno blizu da bi se smatralo stabilnim. Jer, što poduzeće rasplaže
s više vlastitog kapitala, to je financijski stabilnije, ima manji trošak kamata (na kredite za financiranje
poslovanja, kašnjenje plaćanja), ali i niže ulazne cijene (troškove) kroz diskonte, rabate i sl., radi avansnog,
bržeg odnosno pravovremenog plaćanja.
Najveća stavka u kapitalu društva čine Udjeli članova društva s ograničenom odgovornošću, u iznosu od
9.329.160 KM, što je 97,6% ukupnog kapitala. Treba istaći da u odnosu na stanje početkom godine, ova
pozicija ima povećanje, za 860.000 KM ili 10,2 % a radi se o povećanju temeljnog kapitala J.P.
Međunarodne Zračne luke - aerodroma Mostar u iznosu od 860.000,00 KM (430.000,00 KM uplata Vlade
FBiH, 430.000,00 KM uplata Zračne luke Zagreb).
5.4 Financijski izgled MZLAM
Financijski izgled MZLAM najbolje je prikazan kroz Financijski plan za 2015. i trogodišnji plan poslovanja
MZLAM. Planom poslovanja za 2015. godinu, koji je temeljen na parametrima iz prethodnog razdoblja, te
uvažavajući potencijal i najave rasta prometa, planirano je povećanje prihoda za 20-30 % dok su rashodi
predviđeni da rastu sporijom stopom rasta što bi, u konačnici, dovelo do pozitivnog poslovanja tijekom
2015. godine.
Prihodi su planirani u iznosu od 2.890.000 KM dok su rashodi planirani u iznosu od 2.751.500 KM što bi, u
konačnici, rezultiralo pozitivnim poslovanjem od 138.500,00 KM. Međutim, treba istaći da se planirani
prihodi, osim osnovnih djelatnosti MZLAM, temelje i na planiranim financijskim podrškama raznih nivoa
vlasti. Za sljedeću, 2015. godinu, planirana je podrška u sljedećim iznosima:
Vlada FBiH 430.000
Grad Mostar 80.000
HNŽ 60.000
Ukupno 570.000
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 25
Predmetne planirane subvencije predstavljaju značajan rizik poslovanja kada se uzme u obzir činjenica da su
prethodne najave raznih grantova, bar kada su u pitanju Grad Mostar i Vlada Hercegovačko-Neretvanske
županije, imale nizak nivo realizacije. Trenutni plan predviđa 20% prihoda na temelju subvencija od ukupno
predviđenih prihoda. Nerealizacija istih bi imala veliki utjecaj na konačno poslovanje MZLAM, što
predstavlja značajan rizik u poslovanju za 2015. godinu. Poželjno bi bilo da subvencije nemaju značajan
udio u ukupnim prihodima poduzeća te da se planirano pozitivno polovanje odnosi na uspješnost osnovnih
djelatnosti.
Osim navedenog rizika MZLAM, s aspekta financiranja i samoodrživosti, ima neupitan potencijal.
Navedeno se temelji na pozitivnim faktorima koji utječu na buduće poslovanje MZLAM od kojih treba
spomenuti neiskorištene kapacitete MZLAM, kao i činjenicu MZLAM trenutno nije opterećena značajnim
kratkoročnim niti dugoročnim financijskim obvezama.
Spomenuti neiskorišteni kapaciteti se odnose na kapacitete MZLAM, kao i kapacitete regije s aspekta
turističke destinacije. Naime, uz vrlo minimalna ulaganja u opremu i infrastrukturu MZLAM može primiti
do 150.000 putnika godišnje, što predstavlja nešto više od 100%-tno povećanje u odnosu na ostvareni broj
putnika u 2014.godini. Puni kapacitet bi se mogao postići kroz iskorištavanje potencijala pokrivanja većeg
dijela Italije s određenim brojem redovnih linija, kao i destinacija u Skandinavskim državama s kojima
Mostar ima prirodnu konekciju. Također, jedna od opcija za dostizanje kapaciteta jeste svakako mogućnost
privlačenja nisko tarifnog avio prijevoznika.
Dostizanju trenutnih kapaciteta ili pak proširenju trenutnih kapaciteta MZLAM ide u korist činjenica da
MZLAM nije kreditno opterećena, što značajno unapređuje izglede za budući razvoj, odnosno poslovanje.
5.5 Održivost likvidnosti MZLAM
Financijski pokazatelji su najčešći alati koji se koriste za analizu poslovanja odnosno financijskog položaja
kojim razmatramo poslovanje poduzeća unutar određenog vremenskog razdoblja. Financijski pokazatelji
predstavljaju matematičke usporedbe financijskih izvještaja ili kategorija koji daju jasniju sliku financijskog
položaja kompanije.
U cilju svebuhvatne analize financijskog položaja jedne kompanije najačešće se koriste sljedeći financijski
pokazatelji:
pokazatelji likvidnosti, koji se koriste za procjenu sposobnosti poduzeca da udovolji kratkorocnim
obvezama
pokazatelji zaduženosti, koji mjere do koje se granice poduzeće financira iz tuđih izvora
pokazatelji aktivnosti, koji mjere kako efikasno poduzeće upotrebljava svoje resurse
pokazatelji ekonomičnosti, koji mjere odnos prihoda i rashoda
pokazatelji profitabilnosti, koji mjere povrat uloženog kapitala
pokazatelji investiranja, koji mjere uspješnost ulaganja
U svrhu predmetne studije fokusirat ćemo se na pokazatelje likvidnosti i zaduženosti MZLAM kao dva
ključna pokazatelja koji mogu dati preciznije zaključke, a koji se odnose na održivost likvidnosti MZLAM.
(Izvor: Analiza financijskih izvještaja MZLAM za 2014.godinu.)
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 26
5.5.1 Pokazatelji likvidnosti MZLAM
Tablica 9: Stopa tekuće likvidnosti 2013-2014. godine.
2014 2013
Stopa tekuće likvidnosti 511,75% 437,77%
Indeks 1,169 -
Izvor: Financijski izvještaji MZLAM
Stopa tekuće likvidnosti (tekuća sredstva/ kratkoročne obveze) MZLAM u 2013.godini iznosila je 437,77%
dok je ista u 2014.godini iznosila 511,75% što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu od
16,9%.
Omjer tekućih sredstava i kratkoročnih obaveza od 2:1 odnosno 200% smatra se optimalanim za većinu
preduzeća. Pokazatelj je bolji ako je procenat veći od 100 i ima tendenciju povećanja što je slučaj s
MZLAM. Pokazatelj tekuće lividnosti MZLAM je znatno iznad onog što se smatra optimalnim i ima
tendenciju rasta u odnosu na prethodnu godinu.
Tablica 10: Stopa ubrzane likvidnosti 2013.-2014. godine.
2014 2013
Stopa ubrzane likvidnosti 511,75% 437,77%
Indeks 1,169 -
Izvor: Financijski izvještaji MZLAM
Stopa ubrzane likvidnosti (novac + potraživanja/ kratkoročne obveze) MZLAM za 2013. i 2014.godinu
iznosila je 437,74% odnosno 511,75%, što također predstavlja povećanje u odnosu na prošlu godinu za
16,9%. Obzirom da bi ovaj pokazatelj trebao iznositi minimalno 100% ili više, odnosno kratkoročne obveze
ne bi smjele biti veće od zbira novca i potraživanja, MZLAM u prethodne dvije godine ima pozitivan trend i
pozitivne pokazatelj ubrzane likvidnosti.
Tablica 11: Stopa financijske stabilnosti 2013.-2014.godine.
2014 2013
Stopa financijske stabilnosti 105,18% 109,61%
Indeks 0,96 -
Izvor: Financijski izvještaji MZLAM
Stopa financijske stabilnosti (stalna sredstva/kapital + dugoročne obveze) za 2013. i 2014.godinu iznosila
je 109,61% odnosno 105,18% što predstavlja smanjenje u odnosu na prošlu godinu za 4%.
Ovaj pokazatelj bi trebao iznositi maksimalno 100% ili manje od 100%. Unatoč činjenici da je stopa
financijske stabilnosti MZLAM van granica optimalnog, smanjenje ovog pokazatelja predstavlja pozitivnu
tendenciju i znači da se dio tekuće imovine finansira iz dugoročnih izvora čime se stvaraju pretpostavke za
financijsku stabilnost preduzeća.
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 27
5.5.2 Pokazatelji zaduženosti
Stopa zaduženosti (ukupne obveze/ukupna imovina) za 2013. godinu iznosila je 2,5% dok je u 2014. godini
došlo do smanjenja stope zaduženosti za 7,8% i ista je iznosila 2,3%.
Pokazatelj zaduženosti prikazuje do koje mjere se koristi zaduživanje kao oblik financiranja odnosno koji je
procenat imovine nabavljen tuđim sredstvima odnosno zaduživanjem. Što je veći omjer duga i imovine, veći
je financijski rizik, a što je manji, niži je financijski rizik. U pravilu stopa zaduženosti bi trebala biti manja
od 50% ili maksimalno 50%. Obzirom da je pokazatelj bolji ako je stopa manja i ima tendenciju smanjenja,
MZLAM, sa svojom iznimno niskom stopom zaduženosti, se nalazi u pozitivnom financijskom položaju.
Osim ranije spomenutog rizika koji se odnosi na udio planiranih prihoda na temelju subvencija, prethodno
spomenuti pokazatelji likvidnosti i zaduženosti daju za pravo smatrati MZLAM financijski stabilnom i
održivom. Također, uzimajući u obzir činjenicu da je Vlada FBiH Odlukom o putničkoj taksi odnosno
dosadašnjoj praksi i politici Vlade FBIH u svezi razvoja i unapređenja avio prometa u Federaciji BiH
redovno uvrštavala naknade za MZLAM u svoj proračun, spomenuti rizik nije izražen u tolikoj mjeri.
Ova ocjena odnosi se na trenutno poslovanje MZLAM i nastavak trenutnog poslovanja ne računajući
potencijalni utjecaj i financijske implikacije uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika.
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 28
6 TRENUTNI PROMET NA MZLAM
6.1 Broj letova i putnika
Za potrebe ove studije fokus je usmjeren na ostvareni promet u razdoblju 2010.-2014. godine, odnosno u
razdoblju u kojem je ostvaren izrazito značajan rast prometa putnika u odnosu na razdoblje 1998.-2010.
Godine. Tablica ispod pokazuje da je od 2010. godine otpočelo razdoblje porasta broja putnika na razini
bliskoj rekordnoj 1990. god. (Više informacija o ostvarenom prometu pod 19.2.3). Evidentna je vrlo visoka
stopa rasta prijevoza putnika i operacija komercijalnih zrakoplova od 2010. godine, pa do 2012. godine
nakon čega se ta povećana razina prometa održava i u naredne dvije godine. Po najavama, očekuje se da bi
sezona 2015.godine mogla premašiti i prijeratne rekorde te ostvariti promet od 90.000 do 100.000 putnika.
U isto vrijeme prijevoz tereta od 2010. godine je u stalnom opadanju. Ovo ukazuje na to da se MZLAM
skoro u potpunosti posvetila prijevozu hodočanika koji posjećuju Međugorje.
Grafikon 11: Operacije komercijalnih zrakoplova s MZLAM u razdoblju 1999. – 2014. godine
Izvor: Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar
Grafikon 12: Prijevoz putnika s MZLAM u razdoblju 1999.-2014. godine
Izvori: Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 29
Grafikon 13: Prijevoz tereta s MZLAM u razdoblju 1999. - 2014. godine
Izvor: Međunarodna zračna luka – aerodrom Mostar, BH DCA
U grafičkom prikazu se nalaze podaci o najznačajnijim destinacijama iz MZLAM. (Više informacija o
prevoznicima i destinacijama pod 19.2.3)
Grafikon 14: Prikaz broja putnika po destinacijama za razdoblje 2012. – 2014. godine
Izvor: Međunarodna zračna luka – aerodrom Mostar
U razdoblju od 2010. godine pa nadalje, Mistral Air iz Rima je postao daleko najveći korisnik usluga
MZLAM. Ova je kompanija bazirana na Leonardo da Vinci-Fiumicino Airport u Rimu s tzv. hubom na
Bologna Airport. Mistral Air je, u okviru svojih djelatnosti, usmjeren na vjerski turizam i specijaliziran je za
prijevoz hodočasnika iz Italije u marijanska svetišta kao što su Lourdes, Fátima, Međugorje, Santiago de
Compostela, Israel (Holy Land), Poljska i Meksiko.
http://en.wikipedia.org/wiki/Leonardo_da_Vinci-Fiumicino_Airporthttp://en.wikipedia.org/wiki/Bologna_Airporthttp://en.wikipedia.org/wiki/Lourdeshttp://en.wikipedia.org/wiki/F%C3%A1tima,_Portugalhttp://en.wikipedia.org/wiki/Santiago_de_Compostelahttp://en.wikipedia.org/wiki/Santiago_de_Compostela
Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri
Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar
2015 30
Podaci o udjelu Mistral Aira u prijevozu putnika se nalaze u grafikonu ispod. (Više informacija o udjelu
Mistral Air-a pod 19.2.3)
Grafikon 15: Udio prijevoza putnika kompanije Mistral Air u ukupnom prijevozu putnika s
MZLAM za 2011.-2014.
Izvor: Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar
Slika 4: Zrakoplov Mistral Air taksira uz dva zrakoplova GA parkirana na stajanci I
U prijevozu putnika s MZLAM sudjelovali su i drugi avio prijevoznici, ali u daleko manjem omjeru od
Mistral Air-a. U grafikonu ispod prikazani su podaci za razdoblje najintenzivnijeg porasta prometa 2011.-
2013. (Više informacija o udjelu avioprijevoznika u MZLAM pod 19.2.3)
12565
5