Post on 01-Sep-2019
1
Sadržaj PREDGOVOR ............................................................................................................................................ 3
1. UVOD ............................................................................................................................................... 4
1.1. Počeci razvoja turizma ................................................................................................................ 4
1.2. Turizam općenito ........................................................................................................................ 5
1.2.1. Vrste turizma ........................................................................................................................ 6
1.2.2. Kriteriji podjele turizma ......................................................................................................... 6
1.2.3. Turističko tržište .................................................................................................................... 7
2. TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ ................................................................................................. 9
2.1. Vrste turizma u Republici Hrvatskoj ......................................................................................... 10
2.2. Strateški ciljevi za razvoj turizma u RH ..................................................................................... 14
2.3. Destinacijski menadžment u RH ................................................................................................. 14
2.4. Turistički promet u Republici Hrvatskoj .................................................................................... 17
3. TURIZAM U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI ........................................................................ 18
3.1. Osnovne značajke Virovitičko-podravske županije .................................................................. 18
3.2. Turizam Virovitičko-podravske županije .................................................................................. 23
3.2.1. Povijest i povijesno-kulturni sadržaji ................................................................................. 25
3.2.2. Zaštićene prirodne vrijednosti ........................................................................................... 29
3.2.3. Ostale prirodne vrijednosti i turizam .................................................................................. 34
4. TURIZAM U GRADU VIROVITICI ..................................................................................................... 42
4.1. Osnovne značajke grada Virovitice ........................................................................................... 43
4.1.1. Položaj i klima ...................................................................................................................... 43
4.1.2. Promet i dostupnost ............................................................................................................ 46
4.1.3. Stanovništvo .................................................................................................................. 48
4.1.4. Gospodarstvo ................................................................................................................ 53
4.1.5. Zaštita okoliša i prostora ............................................................................................... 53
4.2. Turistička ponuda grada Virovitice ........................................................................................... 54
2
4.2.1. Prirodni resursi .................................................................................................................... 54
4.2.2. Kulturne i povijesne znamenitosti i sadržaji ........................................................................ 59
4.2.3. Sportsko rekreacijski objekti ......................................................................................... 71
4.2.4. Komercijalni smještajni kapaciteti, gastronomija i ostalo ............................................. 73
4.3. Turistička potražnja grada Virovitice ........................................................................................ 74
4.4. Obilježja marketinga i management destinacije ...................................................................... 79
4.4.1. Vizualni identitet ................................................................................................................. 79
4.4.2. Promocija grada Virovitice .................................................................................................. 79
4.4.3. Destinacijski management grada Virovitice ........................................................................ 81
4.5. Analiza tržišta i konkurentnosti ................................................................................................ 83
4.5.1. Pregled trendova i stanja na svjetskom turističkom tržištu ................................................ 83
4.5.2. Analiza konkurentnosti .................................................................................................. 87
4.5.3. SWOT analiza ................................................................................................................. 91
4.6. Postizanje ciljeva ....................................................................................................................... 93
4.6.1. Akcijski plan ......................................................................................................................... 94
4.6.2. Komunikacijski alati i ciljne skupine .................................................................................... 96
4.6.3. Ciljevi razvoja turizma grada Virovitice ............................................................................... 97
4.7. RH programi za financiranje turističkih projekata .................................................................. 110
4.8. Prioritetni turistički projekti grada Virovitice ......................................................................... 112
5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................... 114
3
PREDGOVOR
Uvodna riječ predsjednika Turističke zajednice grada Virovitice Ivice Kirina
Strategija razvoja turizma
grada Virovitice temeljni je dokument
razvoja turističkog potencijala našega
kraja. Kroz ovu Strategiju široj
javnosti želimo pokazati planove i
strategije razvoja i prezentacije
bogatih turističkih sadržaja koji naš
grad čine iznimnom destinacijom za
turiste svih životnih dobi i
preferencija.
Smješten na samoj granici
Slavonije i Podravine, Virovitica je grad koji svojom kulturno-povijesnom baštinom i
prirodnim ljepotama svake godine privlači sve veći broj turista. Povijesne građevine,
kulturne institucije i društva sa bogatom tradicijom te prirodne ljepote, iznimna su
snaga koja dobiva sve značajniju ulogu u gospodarskom i ukupnom razvoju grada
Virovitice, ali i čitave Virovitičko-podravske županije. Strateške ciljeve i prioritete
razvoja u vidu unapređenja kvalitete i ponude grada Virovitice kao turističke
destinacije, razvili smo na osnovnim resursima kojima raspolažemo: kulturno-
povijesna baština, ruralni krajolici te prirodne ljepote. Strateškim partnerstvima sa
okolnim općinama grada Virovitice, ali i Virovitičko-podravskom županijom te
Turističkom zajednicom grada i županije, stvoreni su preduvjeti definiranja
jedinstvene ponude grada Virovitice kao „Trijema Slavonije“ u kojoj postoji nešto za
sve ukuse posjetitelja i turista u našemu kraju. Sve naglašeniji koncept aktivnog
odmora razvijamo za sve kategorije turista i posjetitelja kojima želimo ponuditi
kvalitetan i cjelovit proizvod, definiran uz poštivanje trenutne gospodarske situacije.
Potencijali grada Virovitice do sada su nedovoljno korišteni, kako u svrhu
razvoja turizma tako i u svrhu promocije grada kao privlačne destinacije za turiste ali i
investitore čime bi se pozitivni učinci ostvarili i u gospodarstvu grada i županije.
Uz sve navedeno, važno je napomenuti da ćemo sve ciljeve realizirati uz
poštivanje i doprinos zaštiti prirode kako bi sva naša prirodna bogatstva sačuvali i za
naraštaje koji dolaze.
Predsjednik Turističke zajednice grada Virovitice
Ivica Kirin, dipl.ing
4
1. UVOD
1.1. Počeci razvoja turizma
Povijesni razvoj turizma – većina turističkih teoretičara pretečom turističkih putovanja
smatra Grand Tour (veliko putovanje) koje su od 1547. do 1830. godine uglavnom
koristili engleski plemići kao završnu fazu svog obrazovanja, a trajala su između dvije
i osam godina.
Izvor: www.wikipedia.org Izvor: www.metrohamilton.ning.com
Svi potrebni uvjeti za razvoj turizma stečeni su tek polovinom 19. stoljeća jer su kao
cjelina počeli djelovati svi relevantni čimbenici postanka turizma koji su omogućili da
se u turistička putovanja mogu uključiti širi društveni slojevi.
Turizam je jedna od najmasovnijih, najdinamičnijih i najsloženijih društveno –
ekonomskih pojava modernog doba. Prema definiciji, to je skup odnosa i pojava
koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom
ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova
gospodarska djelatnost.
Turizam je bez sumnje najjača „industrija“ svijeta, za mnoge zemlje značajan izvozni
proizvod te generator zapošljavanja. Obuhvaća širok splet pojava i odnosa koji
nastaju za vrijeme turističkog putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u
ekonomski, već i u ekološki, socijalni te kulturni aspekt života. U strukturnim
analizama i dugoročnim projekcijama, turizam se ocjenjuje kao jedna od
najdinamičnijih pojava s gotovo neprocjenjivom važnošću za razvitak svjetskog
gospodarstva.
Slika 2: Grand tour - Veliko putovanje Slika 1: Grand tour - Veliko putovanje
5
1.2. Turizam općenito
Gospodarska područja koja neposredno djeluju u turizmu:
ugostiteljstvo,
promet,
putničke agencije i
trgovina.
Sve su to uslužne djelatnosti, no samo putničke agencije možemo svrstati u «čiste»
turističke aktivnosti. Ugostiteljstvo nije isključivo vezano za turiste, već jednim dijelom
i za domaće stanovništvo, a svoju proizvodnju bazira na pružanju usluga smještaja,
prehrane i točenja pića. Trgovina najčešće djeluje i izvan turizma, a turisti kao njihovi
privremeni korisnici javljaju se samo privremeno, dok su prihodi od turizma jedan
manji dio ukupno ostvarenih prihoda. Ona posreduje između proizvođača i kupca,
pruža trgovačke usluge. Promet svojim korisnicima pruža usluge prijevoza cestom,
zrakom, željeznicom i vodenim putovima. Putničke agencije svrstane su među
prometne djelatnosti u novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, dakle njihove
proizvode nazivamo turističkima, jer su to usluge putnicima koji putuju iz posebnih
pobuda.
Posjetitelji se dijele na:
turiste – posjetitelji koji borave minimalno jednu noć u zemlji koju posjećuju i
izletnike – posjetitelji koji ne noće u posjećenoj zemlji, iako postoji mogućnost
posjete tijekom dana ili više, i koji se vraćaju na svoj brod ili vlak da bi prespavali.
Turist može realizirati svoje turističko putovanje:
samostalno – direktno se povezujući s ponudom,
organizirano – kupuje, tj. uključuje se u aranžman turističke agencije i
mješovito – od agencije koristi savjete ili organizaciju putovanja, no putuje
samostalno.
Turistički posrednici mogu se podijeliti na:
turoperatore i
turističke agencije.
Turoperator je kreator vlastitih aranžmana, veliki zakupnik različitih kapaciteta
ponude (prijevoz, smještaj) i ima značajan utjecaj na cjenovnu politiku ponude, dok
turističke agencije, u pravilu, predstavljaju turoperatorsku maloprodajnu mrežu.
Turističke potrebe su uz turističke motive i rekreaciju pokretački čimbenici turizma,
one su temelj motiviranog ponašanja čovjeka. Nazivamo ih turističkima jer osoba
6
napušta svoje mjesto stalnog boravka, na kraće vrijeme, putuje u neko drugo, po
svojoj volji odabrano, gdje želi iskoristiti svoje slobodno vrijeme na suprotan način
nego što ga provodi kod kuće.
Turistički motivi (pokretački čimbenik turizma) su unutrašnji poticaj čovjeku da se
uključi u turističke tokove, a turističku motivaciju tumačimo kao ponašanje čovjeka,
koji je potaknut unutrašnjim pobudama za uključenjem u turističke aktivnosti s
konačnim ciljem da se zadovolje neke turističke potrebe. Najčešći turistički motivi su:
odmor, sportska priredba, lov, kongresi, nautika, posjet svetištu, glazbeni događaj,
izložba, gastronomija i opuštanje.
1.2.1. Vrste turizma
domaći turizam – uključuje turistička putovanja i boravak domicilnog stanovništva
u različite destinacije unutar granica vlastite zemlje,
receptivni turizam – uključuje turiste ne rezidente koji borave u promatranoj zemlji,
emitivni turizam – uključuje turistička putovanja rezidenta u druge zemlje,
interni turizam – predstavlja kombinaciju, ukupnost domaćeg i receptivnog
turizma,
nacionalni turizam – uključuje sva turistička putovanja domicilnog stanovništva u
zemlji i inozemstvu,
međunarodni turizam – uključuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog
turizma,
intraregionalni turizam – podrazumijeva sva turistička putovanja stanovnika jedne
zemlje određene regije u drugu zemlju te iste regije i
interregionalni turizam – podrazumijeva turistička putovanja stanovnika jedne
zemlje određene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije.
1.2.2. Kriteriji podjele turizma
prema dužini boravka turista (izletnički, vikend, boravišni i tranzitni turizam ili o
kratkim i dugim turističkim putovanjima),
prema prostoru na kojim se turizam odvija (urbani, ruralni, planinski, primorski
turizam),
prema dobnoj strukturi turista (dječji, omladinski, obiteljski, turizam „treće dobi“),
prema godišnjem dobu (najčešće se govori o ljetnom i zimskom turizmu, iako se
neka putovanja odvijaju i u proljeće i u jesen) i
7
prema intenzitetu korištenja prihvatnih kapaciteta (predsezonski, sezonski,
posezonski).
1.2.3. Turističko tržište
Turističko tržište je izrazito tržište kupaca, što znači da je kupac usluga, bilo da se
radi o nekom organizatoru putovanja ili individualnom kupcu, koji svojim stavovima,
željama i mogućnostima formira ponašanje na tržištu. Najveći problem turističke
ponude je nemogućnost direktnog prezentiranja svojim kupcima. Postoji samo jedan
način povezivanja, a to je turistička promidžba, koja putem medija, koristeći razna
sredstva i tehnike promoviranja, dolazi u vezu s kupcima. Turističko tržište
funkcionira tako da svi sudionici svojim aktivnostima pridonose razvijanju turističkog
tržišta, bilo da su to direktni sudionici ili državne i znanstvene institucije.
Turističko tržište danas je dinamično i izrazito konkurentno. Opstanak na tržištu
uvjetovan je praćenjem suvremenih trendova kroz koje se identificiraju tendencije
kretanja potražnje, nove tržišne prilike, područja mogućih ulaganja i infrastrukturne
potrebe.
Svjetska turistička organizacija (UNWTO) navodi dvije grupe čimbenika koji
određuju turističku ponudu i potražnju, a to su:
1) vanjski čimbenici:
a) gospodarski i financijski razvitak,
b) demografske i socijalne promjene,
c) tehnološke inovacije i poboljšanja,
d) investicije u infrastrukturu, opremu i uređaje,
e) politički, zakonodavni i pravni čimbenici,
f) planiranje i utjecaj na okoliš,
g) razvitak trgovanja i
h) sigurnost putovanja.
2) tržišne snage:
a) znanje potrošača o mogućnostima turizma i turističkim zahtjevima,
b) razvoj proizvoda destinacije i razvitak proizvoda usluga kod privatnog
sektora,
8
c) trendovi u strukturi putovanja i turističkom operativnom sektoru,
marketingu i
d) ponuda stručnog i iskusnog ljudskog potencijala.
2.2.3.1. Turistička ponuda
Turistička ponuda je količina roba i usluga koja se nudi turistima na određenom
turističkom tržištu, u određeno vrijeme i po određenoj cijeni. Ovaj pojam potrebno je
promatrati u najširem smislu, uključujući sve gospodarske i društvene sudionike
jedne zemlje, različite utjecaje s razine društva, klime, države, gospodarstva,
poduzetnika i td.
Pretpostavke za formiranje turističke ponude:
Atraktivnosti prostora
Atraktivne značajke mogu biti prirodnog ili društvenog karaktera, no najčešće se radi o kombinaciji tih atraktivnosti. Stupanj atraktivnosti za turističku valorizaciju ovisi o mnogo faktora:
a) udaljenost od emitivnog tržišta,
b) udaljenost od turističkih tokova,
c) intenzitet razvijenosti i koncentracija turističke ponude u nekom prostoru,
d) prirodni i antropogeni resursi i
e) zemljopisni položaj.
Prometna dostupnost
Nakon odluke o izboru atraktivnog motiva slijedi analiza kako doći do odredišta.
Poznata je filozofija svakog putovanja; „što brže, što sigurnije, što udobnije i što
jeftinije“, a to su upravo odrednice o kojima ovisi stupanj posjećenosti nekog
turističkog odredišta. Turizam bez kvalitetne prometne povezanosti turističkih
destinacija s turističkom potražnjom nije kvalitetan turizam.
Prijamni kapaciteti
Činjenica je da turist privremeno napušta svoje mjesto boravka te u odabranoj
turističkoj destinaciji mora koristiti određene prijamne kapacitete.
Promocija
Jedini mogući komunikacijski proces kojim se ponuda povezuje s tržištem potražnje.
9
2. TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ
Međunarodni turizam spada u najekspanzivnije grane svjetskog gospodarstva.
Europa, a posebice Sredozemlje i dalje ostaje najvažnija turistička destinacija i
glavno turističko tržište. Svjetska turistička organizacija (UNWTO) predviđa za
Sredozemlje godišnju stopu rasta od 3%, pri čemu se ističe Hrvatska kao zemlja s
jednom od potencijalno najvećih stopa rasta međunarodnih turističkih dolazaka.
Hrvatska je tradicionalno turistički orijentirana zemlja. Rast turističkog prometa
posljednjih godina potvrđuje da je Hrvatska na putu da turizam postane aktivni
generator razvoja gospodarstva. Posljednjih godina na tržištu potražnje raste
preferencija turista za specifičnim vrstama turizma. Povijesna baština, predivna
priroda i ugodna klima okvir su koji će uz razvoj visokokvalitetnog smještaja,
bogate ponude sadržaja i zabave te vrhunske usluge omogućiti Hrvatskoj da
bude privlačna za suvremene turiste. Čitavo područje Hrvatske posjeduje iznimno
raznolik i očuvan prirodni i kulturni turistički potencijal, što je dragocjena ostavština
koju se mora očuvati i zaštititi kako bi u dugom roku pridonosila razvoju turizma.
Turizam mora postati jedan od osnovnih pokretača razvoja i u područjima u kojima je
do sada bio marginaliziran.
Konkurentske prednosti hrvatskog turističkog proizvoda su ljepota krajolika i ekološka
očuvanost, čistoća mjesta, sigurnost i gostoljubivost. Nedostaci u odnosu na
konkurentske destinacije su elementi ponude destinacije (zabava, sport i rekreacija i
kupovina).
Unutrašnjost Hrvatske je turistički još uvijek nedovoljno ili loše iskorištena, iako ne
nedostaje potencijalnih turističkih atrakcija. Tu su npr. gradovi vrlo zanimljive povijesti
i arhitekture, svetišta, izvori termalne vode ljekovitih svojstava, rijeke, skijališta od
regionalnog značaja, stare spomeničke i panoramske ceste, vinske ceste te
nacionalni parkovi i ostala zaštićena područja. Za dinamičniji razvoj turizma u
kontinentalnim područjima potrebna je izgradnja adekvatne turističke infrastrukture.
Turizam može postati jedan od osnovnih pokretača razvoja i u područjima u kojima je
do sada bio marginaliziran, ukoliko postoji turistički potencijal. Svaka regija se mora
usredotočiti na razvoj takve turističke ponude koja će imati najveći utjecaj na rast
bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti, koja je atraktivna investitorima te koja
iskorištava neki jedinstveni lokalni potencijal.
U suvremenim analizama preferencija tržišta potražnje spominje se nekoliko prisutnih
tipova turizma: ekoturizam, kulturni turizam, tematski turizam, avanturistički
turizam te kružna putovanja i nautički turizam. U svim tim područjima Hrvatska
ima mnogo neiskorištenih potencijala.
10
2.1. Vrste turizma u Republici Hrvatskoj
Ekoturizam se od beznačajnih početaka „ekološki i socijalno odgovornog načina
putovanja“ razvio u gospodarski bitan proizvod „putovanja s prirodnom
komponentom“. Ekoturizam stvara mogućnosti za razvitak dosad turistički slabo
razvijenih regija te za održavanje i financiranje zaštićenih područja. Hrvatska se, s
obzirom na svoju ukupnu površinu, ističe i izuzetno velikim brojem turistički
atraktivnih zaštićenih prirodnih područja, a prema bioraznolikosti nalazi se u
europskom vrhu. Velik potencijal na turistički nerazvijenim područjima predstavlja
turistička valorizacija područja uz Dunav, Savu, Dravu, Unu, Kupu, Cetinu i druge
rijeke te uz jezera i ostale unutarnje vode.
Kulturni turizam postaje sve značajniji dio ponude. Kulturna je ponuda u
Hrvatskoj, iako se često spominje, nedovoljno kvalitetno prezentirana.
Poboljšanjem označavanja kulturno-povijesnih spomenika, postavljanjem
informativnih ploča, prilagođavanjem radnog vremena muzeja, dvoraca te
atraktivnom prezentacijom značajno bi se povećala kvaliteta kulturne turističke
ponude. Organiziranje širokog spektra manifestacija i maštovito prezentiranje
kulturnih vrijednosti pruža mogućnost da se na temelju kulturnih potencijala
Hrvatske kreira turizam doživljaja.
Ruralni turizam je skup različitih aktivnosti i oblika turizma koji se javljaju na
ruralnim područjima. On se javlja zbog turističkih atrakcija koje se nalaze u
ruralnim područjima. Ruralni turizam se temelji na povezanosti tradicionalnih
proizvoda, tradicionalne gastronomije, prezentiranja tradicije, poljoprivredne
proizvodnje, turističkih usluga i postojećih resursa. Turistička seoska (obiteljska)
gospodarstva su obrasci ruralnog turizma. Međutim za razvoj ruralnog turizma
nisu samo potrebna turistička seoska gospodarstva već i druga infrastruktura kao
što su: kušaonice, restorani, vinske ceste, biciklističke staze, hodočasnički putovi,
turističke agencije, turističke atrakcije i osmišljene ruralne turističke destinacije.
Oblici ruralnog turizma dijele se na: seoski turizam (agroturizam) i ostale oblike
ruralnog turizma kao što su: zavičajni turizam, rezidencijalni turizam, sportsko-
rekreacijski, avanturistički, zdravstveni, edukacijski, kulturni, vjerski, lovni,
ribolovni, kamping, vinski, gastronomski, ekoturizam i nautički kontinentalni
turizam. Prema dužini boravka sve oblike ruralnog turizma možemo podijeliti na
izletnički i boravišni turizam. Izletnički turizam je kada turist boravi u mjestu radi
razgledavanja ili zabave bez noćenja, a boravišni turizam je turizam kada turist
duže boravi s noćenjem. Didaktičke farme, odnosno obiteljska poljoprivredna
gospodarstva, postaju sve popularniji oblik ruralnog turizma. Didaktičke farme dio
su projekta učenja i direktnog upoznavanja svih zainteresiranih s poljoprivredom i
poljoprivrednom proizvodnjom, one otkrivaju ruralni život koji mnogi urbani
stanovnici još uvijek nedovoljno poznaju, stvarajući turistički protok iz urbanih
11
cjelina u ruralne prostore onih koji su zainteresirani za poljoprivredu, uzgoj
životinja na farmi i slično. Didaktičke farme osmišljene su na obiteljskim
poljoprivrednim gospodarstvima specijaliziranim za pojedinu vrstu poljoprivredne
proizvodnje, npr. proizvodnja mlijeka i sira, meda i proizvoda od meda, mesa i
mesnih prerađevina, uzgoj autohtonih pasmina domaćih životinja tipičnih za
regiju, ljekovitog i začinskog bilja, rakija i likera i slično. Kvalificirano osoblje
didaktičke farme aktivnim uključivanjem djece i mladih provodi sadržajno različite
radionice u okviru glavnog programa na farmi, kojima se otkrivaju „tajne Majke
Prirode“, kao što su npr. proces prerade grožđa u vino ili maslina u maslinovo
ulje, tradicijsko pečenje kruha, organski povrtnjak, upoznavanje s tipičnim
domaćim životinjama regije, šetnja s upoznavanjem prirode, upoznavanje s
glinom, arheološki laboratorij, folklor i tradicija, kulinarske radionice, radionice
keramike za djecu i odrasle te obitelji s djecom.
Seoski turizam ili agroturizam je turizam koji se ostvaruje na seoskom
gospodarstvu s korištenjem usluga smještaja, prehrane, pića, zabave, rekreacije i
drugih. Osnovna djelatnost na seoskom gospodarstvu je poljoprivreda, a turističke
usluge su dodatna djelatnost. Da bi seosko gospodarstvo pružilo dodatne usluge
turistima, mora biti odgovarajuće opremljeno i organizirano s educiranim osobljem
za pružanje tih usluga. Kvaliteta ponude ovisi i o brojnim činiteljima koji se tiču
klimatske, rekreacijske i vizualne privlačnosti, zatim prometne povezanosti,
komunalne opremljenosti i cjelokupne ljepote kraja. Seosko gospodarstvo treba
se baviti poljoprivrednom proizvodnjom naročito povrtlarstvom, ratarstvom,
voćarstvom, vinogradarstvom, ribolovom i ostalim. Na kvalitetu seoskog
gospodarstva utječu i drugi činitelji kao što je uređeno dvorište, veći broj domaćih
životinja, stambenim i gospodarskim zgradama suvremeno i komforno opremljeno
s posebnim dijelom za boravak i spavanje turista. Takva seoska gospodarstva
mogu ponuditi uslugu smještaja, prehrane i prodaje poljoprivrednih proizvoda i
prerađevina. Prema objektima razlikujemo sljedeće oblike agroturizma za odmor:
u obiteljskom ruralnom hotelu, u ruralnoj kući tradicionalne arhitekture, u ruralnim
sobama i apartmanima nove arhitekture, u ruralnim sobama i apartmanima
tradicionalne arhitekture te na poljoprivrednom gospodarstvu s eko ponudom. Na
obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima turistima se mogu pružati kompletne
usluge smještaja, prehrane i cijelog programa boravaka s izletima, obilaskom
gospodarstva, uključivanjem u poljske radove, sportsko-rekreacijske i druge
sadržaje u mjestu ili bližoj okolici. Taj paket usluga na obiteljskom
poljoprivrednom gospodarstvu je vrlo privlačan i ekonomski isplativ.
Zavičajni turizam temelji se na osobnoj vezi pojedinaca i određenih mjesta i
krajeva. Riječ je o vezi stanovništva koje je doselilo u grad s njihovim zavičajem.
Iz tih veza nastaju česta putovanja gradskog stanovništva u zavičaj u kojem
spavaju, hrane se kod rodbine, troše u trgovini i slično.
Rezidencijalni turizam predstavlja boravak i odmor u vlastitim objektima
(vikendicama) gradskog stanovništva u dane vikenda, blagdana i godišnjeg
12
odmora. Uobičajeno je da se ti objekti nalaze u ruralnom prostoru u blizini
gradova, značajnih prirodnih ili drugih atrakcija. U tim objektima borave njihovi
vlasnici, ali se mogu iznajmiti i drugima te predstavljaju značajan turistički
potencijal.
Sportsko-rekreacijski turizam je boravak i odmor temeljen na sportsko
zabavnim aktivnostima u prirodi kao što su: vožnja biciklom, šetnja, jahanje,
trčanje, skijanje, klizanje, plivanje, veslanje, igre loptom i slično. U današnje
vrijeme sport dobiva mnogo širu i značajniju ulogu. On postaje važan sadržaj
boravka tijekom kojeg se turisti uključeni u različite sportske aktivnosti. Takav
oblik naziva se sportskom rekreacijom, a najvažniji cilj joj je aktivni i sadržajni
odmor turista.
Edukacijski turizam je oblik turizma koji se temelji na programu upoznavanja
polaznika s obilježjima ruralnog prostora, stjecanju iskustva za vrijeme boravka u
prirodi i drugih spoznaja u vezi s ruralnim prostorom. Polaznici u edukacijskom
turizmu mogu biti učenici kojima su organizirana izletnička putovanja i turisti koji u
tu svrhu provode različite oblike posjeta.
Vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma koji se kao specifičan oblik
turizma počeo javljati u najranijoj povijesti kada su ljudi zbog obavljanja religijskih
obreda posjećivali za to određena mjesta (svetišta) i pritom prelazili veće
udaljenosti. Budući da se radi o ekonomski vrlo korisnom obliku turizma za
pojedinu destinaciju, kroz povijest su takve destinacije redovito postajale
središtima vjerskih, trgovačkih, kulturnih i ostalih događanja u pojedinim regijama.
Hodočasnicima su u takvim mjestima pruženi različiti infrastrukturni,
gastronomski, kulturni i ostali sadržaji, dakle, dolazi do povećanih investicija na
pojedinom mjestu.
Lovni turizam je tipičan oblik turizma karakterističan za ruralni prostor na
šumskim, poljoprivrednim i vodnim površinama. Ovom obliku turizma posebno
pogoduju geografski, hidrografski i klimatski uvjeti te biljni pokrivač koji čine
posebne pogodnosti za uzgoj i rast divljači pa se tako stvaraju pretpostavke za
lovni turizam.
Ribolovni turizam je tipičan oblik turizma koji se ostvaruje na ruralnom prostoru,
na njegovim vodenim površinama. Za ribolovce kao sudionike u ribolovnom
turizmu, ribolov je sport, hobi, rekreacija i očuvanje prirode i njene okoline. Postoji
nekoliko načina bavljenja ribolovom: jedan je na mirnim vodama (ribnjaci, jezera),
a drugi je na brzim rijekama. Jedan od osnovnih preduvjeta za razvoj ribolovnog
turizma je briga za očuvanje kvalitete voda i njihova zaštita od onečišćenja.
Kamping turizam je oblik ruralnog turizma u kojem turisti za smještaj i boravak
odabiru kampiranje. Postoji nekoliko skupina kampova: kampovi namijenjeni
tranzitnom turizmu, a smješteni su u blizini prometnica, kampovi pored kulturnih i
13
povijesnih centara te kampovi na atraktivnim prirodnim lokacijama u ruralnoj
sredini. Ovi kampovi namijenjeni su turistima koji ne preferiraju kampove na moru.
Vinski turizam može se definirati kao posjet vinogradima, vinarijama, vinskim
festivalima i vinskim izložbama pri čemu kušanje vina ili doživljaj atrakcija
vinogradarske regije predstavljaju primarne motivirajuće čimbenike za posjetitelje.
Vinski turizam je koncept i proizvod koji još uvijek prolazi značajne razvojne
promjene. Ovaj termin obuhvaća dvije industrije, a obje imaju značajan utjecaj na
regionalne ekonomije, okruženje i stil života te se isprepleću.
Gastronomski turizam temelji se na gastronomskoj ponudi koja je na ruralnom
prostoru vrlo zanimljiva. Za gastronomski turizam je važno da ima raznovrsnu i
nenametljivu ponudu hrane. Ta ponuda hrane mora se temeljiti na nacionalnim,
regionalnim i tradicionalnim jelima.
Tematski turizam je postao jedan od najvažnijih katalizatora razvitka. Uglavnom
se temelji na 3-E principu: zabava, uzbuđenje te obrazovanje („Entertainment,
Excitement, Education“) te uključuje turističku ponudu i sadržaje koji kombiniraju
ta tri elementa. Hrvatska svoj ogromni potencijal kulturne baštine te prirodnih
ljepota može na nebrojene načine kombinirati te privući turiste jedinstvenim
doživljajima.
Avanturistički turizam čini mali udio, ali s tendencijom rasta. Budući da je danas
turistima dostupan gotovo svaki kut na planetu, ovaj segment po riječima Svjetske
turističke organizacije želi danas istraživati visine planina, svemir, Antarktik i
dubine mora. Primjer atraktivnosti te vrste turizma je više od 2 milijuna putnika koji
su sudjelovali u vožnji podmornicama. Hrvatska ima prirodne potencijale za razvoj
vrlo raznolike ponude avanturističkog turizma, kao što su rafting, canuing,
cayaking, paragliding, let balonima, slobodno penjanje, off-road ture te mnogi
drugi.
Kružna putovanja nude kao gotovo nijedan drugi način putovanja mogućnost da
se u kratkom vremenu puno vidi. To objašnjava i velike stope porasta kod kružnih
putovanja i izglede za proširenjem tog segmenta.
Nautički turizam, zahvaljujući dugoj obali i bogatstvu otoka također ima veliki
potencijal za razvoj. Ovaj oblik turizma je najatraktivniji i najperspektivniji oblik
turističke ponude u Hrvatskoj. Svake godine bilježi stalan porast. Zadovoljavanje
potreba ovog segmenta potražnje ima potencijal postati značajan doprinos
ukupnom turističkom prometu Hrvatske. Jedan od do danas neiskorištenih
potencijala je iskorištavanja riječnih putova u ponudu kružnih putovanja.
Zdravstveni turizam, jedan od značajnih trendova današnjeg turizma, također
može pronaći svoje mjesto u hrvatskoj turističkoj ponudi. Morski zrak,
talasoterapija te brojni izvori ljekovite termalne vode u unutrašnjosti trebaju
odgovarajuću infrastrukturu da bi se pozicionirali na tržištu kao kvalitetna
14
turistička ponuda. Jedna od velikih prednosti takvog turizma je mogućnost
poslovanja tokom cijele godine.
Poslovna putovanja te kongresni turizam sve više dobivaju na značaju. Taj je
segment izrazito unosan i odvija se uglavnom izvan glavne ljetne turističke
sezone, što je dovoljan razlog za intenzivno poticanje njegovog razvoja u
Hrvatskoj. Usko povezan sa kongresnim, ali specifičan po svojoj dinamici i image-
u koji stvara, u Hrvatskoj se razvija i znanstveni turizam. Podupiranje institucija u
organizaciji međunarodnih znanstvenih skupova i istraživačkih projekata, utjecalo
bi na razvoj Hrvatske kao regionalnog akademskog i znanstvenog centra, koji će
privlačiti sve više stranih stručnjaka, znanstvenika, profesora i istraživača.
2.2. Strateški ciljevi za razvoj turizma u RH
Uređenje vlasničkih odnosa i okončanje procesa privatizacije hotela
Konkurentnost Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala
Donošenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma u svrhu očuvanja
atraktivnih prirodnih resursa – pokretača razvoja i poticanja održivog razvoja
turizma
Trajna zaštita, implementacija i poštivanje visokih ekoloških standarda te
dugoročno održiva valorizacija turističkih potencijala
Edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu
Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u službi
turizma te podizanje kvalitete pratećih sadržaja na prometnim pravcima i
terminalima
Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije
Podizanje razine kvalitete svih smještajnih kapaciteta, osnovnih i
komplementarnih i prilagođavanje kriterija kvalitete međunarodnim standardima
Ulazak poznatih međunarodnih hotelskih «brandova» na hrvatsko tržište
Efikasnija distribucija i korištenje suvremenih trendova komunikacije i marketinga
2.3. Destinacijski menadžment u RH
Kroz Strategiju razvoja turizma RH do 2020 godine naglašena je važnost, ali i
potreba destinacijskog menadžmenta ukoliko se teži daljnjem rastu turističkog
prometa Republike Hrvatske, što dovodi do svojevrsne prenamjene postojećih
turističkih zajednica u destinacijske menadžment organizacije (DMO).
Drugim riječima, današnje turističke zajednice, kroz navedeni proces racionalizacije
sustava i teritorijalnog okrupnjavanja, prerastaju u prave destinacijske menadžment
organizacije (DMO). To podrazumijeva njihovo primjereno kadrovsko ekipiranje i
15
dodatnu edukaciju za poslove upravljanja destinacijskim razvojem, što se osobito
odnosi na zadaće jačanja konkurentnosti destinacije te sposobnost koordinacije i
usklađivanja često suprotstavljenih interesa dionika u destinaciji.
U upravljanje destinacijom, osim turističkih profesionalac, poželjno je na različite
načine pojačano uključiti predstavnike lokalnog stanovništva kako bi se osigurao
destinacijski razvoj i po ‘mjeri lokalne zajednice’. U tom smislu pozitivna europska
iskustva upućuju na mogućnost formiranja tzv. lokalnih akcijskih grupa (LAG).
Prihode turističkih zajednica kao DMO-a i dalje čine sredstva boravišne pristojbe,
turističkih članarina i donacija te sredstva EU fondova za sufinanciranje projekata.
Mogući dodatni izvor prihoda su i autonomno generirani prihodi od pružanja
komercijalnih usluga, pod uvjetom da je takva komercijalna djelatnost u funkciji
temeljne djelatnosti i da ona ne narušava tržišnu utakmicu. Prikupljena sredstva od
boravišne pristojbe i turističkih članarina usmjeravaju se u većoj mjeri nego danas u
podizanje konkurentnosti područja na kojem su generirana. Razlog za to proizlazi iz
potrebe da se lokalne turističke zajednice pojačano bave razvojem/unapređenjem
sustava destinacijskih turističkih doživljaja kroz povezivanje različitih razvojnih
dionika (privatnog i javnog sektora). Istodobno, funkcija promidžbe će se, u najvećem
dijelu, odvijati na županijskoj i nacionalnoj razini.
Provedbom racionalizacije postojećeg sustava TZ-a osigurat će se ne samo
efikasnije korištenje raspoloživih materijalnih i ljudskih potencijala, nego i jačanje
regionalne/lokalne turističke prepoznatljivosti. Time se, uz jačanje pregovaračke
sposobnosti regionalnih DMO-a, osigurava i potpunija zastupljenost specifičnih
lokalnih/regionalnih interesa, jačanje lokalne/regionalne inicijative te bolje
povezivanje lokalnih dionika u stvaranju međunarodno konkurentnih proizvoda.1
Destinacijski menadžment je kontinuirani proces u kojem turistička industrija,
vlada/uprava i ostali zainteresirani subjekti usmjeravaju razvoj destinacije s ciljem
ostvarivanja zajedničke željene vizije budućnosti pojedine destinacije. Destinacijski
menadžment je rezultat uključivanja različitih sektora, grupa dionika i partnera –
poput državnih agencija, lokalnih zajednica, poslovnih klubova i udruženja – koji
zajedničkim radom, svaki iz svoje perspektive, realiziraju zajedničke ciljeve pojedine
destinacije. Sveobuhvatni destinacijski menadžment podrazumijeva profesionalno
planiranje, implementaciju, redovno revidiranje i ocjenjivanje provedenih aktivnosti.
Prilikom upravljanje destinacijom, važno je uvažavati i upravljati jedinstvenim
prirodnim resursima, kulturnim atributima i interesima zajednice svake pojedine
destinacije. Turizam mora omogućiti ostvarivanje pozitivnih efekata danas, ali i
stvoriti perspektivno nasljeđe budućim generacijama (princip održivog razvoja).
Efektivnost (raditi prave stvari) i efikasnost (raditi na pravi način) procesa planiranja,
razvoja i marketinga određene destinacije zasniva se na istraživanjima i percipiranju
potreba turista. Proces destinacijskog menadžmenta uvažava faktore sa strane
1 Strategija razvoja Turizma RH do 2020.
16
potražnje (posjetitelj/turist) i ponude (tvrtke i drugi subjekti uključeni u isporuku
turističkog proizvoda).
Danas svaka ozbiljna turistička destinacija, bila to zemlja, regija, grad ili manje
mjesto, mora:
- razmišljati kako osigurati dugoročno održiv razvoj;
- znati što je njen pravi turistički atrakcijski potencijal i inventar;
- imati viziju i ciljeve kojima stremi;
- biti u stanju kontrolirati i revidirati zadovoljstvo posjetitelja i lokalnih
stanovnika;
- koristiti koncept klasteriranja koji je povezan s iskustvenim
strukturiranjem destinacija i stvaranjem njenih konkurentskih
prednosti.
Razvoj destinacijskog marketinga i strategija pozicioniranja, izgradnja jake online
prisutnosti na tržištu i razvoj sustava informiranja i upravljanja iskustvom posjetitelja
su uvjeti bez kojih se niti jedna destinacija ne može održati na tržištu. Stoga posao
upravljanja turističkim destinacijama, iako u velikoj mjeri virtualan i nestandardiziran
proces, danas postaje ne samo važnim nego i nužnim poslom i pretpostavkom za
konkurentski i održivi rast turizma. To pokazuju primjeri najuspješnijih turističkih
destinacija svijeta koje su postavile uzorne standarde koje drugi s više ili manje
uspjeha nastoje slijediti. Hrvatska koja iz faze tranzicije ulazi u fazu konkurencije
mora temeljem aktualnih globalnih procesa u destinacijskom menadžmentu konačno
otvoriti i proces promjena sustava turističkih zajednica prema DMO konceptu zbog
strateškog interesa stvaranja veće dodane vrijednosti u turizmu.2
Strategijom razvoja Turizma RH do 2020 godine, tj. kroz razvoj destinacijske
turističke ponude želi se utjecati na smanjivanje zaostatka hrvatske konkurentnosti u
ostalim (novostvorenim) sadržajima destinacijske turističke ponude obogaćivanjem
ponude usluga zabave, kulture, rekreacije (uključujući staze i štetnice) i trgovačkih
sadržaja sukladno veličini, prostornim mogućnostima i željenom tržišnom
pozicioniranju pojedinih turističkih destinacija. Jačanje partnerstva i suradnje različitih
dionika turističke aktivnosti u svakoj od destinacija pretpostavka je ciljno usmjerenog
obogaćivanja postojećih destinacijskih lanaca vrijednosti, a time i uspostave
kvalitetne zabavne, kulturne, shopping i rekreacijske ponude prilagođene potrebama
i/ili očekivanjima turista. Suradnja razvojnih dionika na destinacijskoj razini izravno je
povezana s podizanjem razine znanja i svijesti svih razvojnih aktera o potrebi
međusobnog usklađivanja interesa i sinergijskog djelovanja. Osnovni preduvjet za to
je postojanje destinacijskih dokumenata strateškog razvoja turizma i njihovo
provođenje, ali i racionalno korištenje raspoloživih prostora u vlasništvu lokalne
samouprave. Konačno, primjereni sustav fiskalnih poticaja zainteresiranim
2 Operativni priručnik za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije (DMO)
17
poduzetnicima u nadležnosti lokalne samouprave dodatno će pospješiti cijeli razvojni
proces.
Organizacijska shema novog upravljanja turizmom Hrvatske3
2.4. Turistički promet u Republici Hrvatskoj
Registrirani turistički promet u Hrvatskoj u 2014. godini iznosio je oko 13,01
milijuna posjetitelja (oko 89% je udio stranih gostiju) koji su boraveći u komercijalnom
smještaju ostvarili oko 66,5 milijuna noćenja (oko 91% je udio stranih gostiju).
Posebnu važnost za hrvatsko gospodarstvo imaju prihodi od inozemnog turizma, a u
prilog tomu stoji podatak da je u prvih devet mjeseci 2014. godine ostvaren prihod od
inozemnog turizma od 6,77 milijardi eura, što je za 2,5% više nego u istom razdoblju
godine prije.
Prosječni dnevni izdaci u destinaciji provođenja ljetnog odmora u 2014. godini iznosili
su 66,36 eura. Najveći dio prosječnih dnevnih izdataka u destinaciji, 57,89 eura
(87%), odnosi se na izdatke za ugostiteljstvo: uslugu smještaja 36,22 eura (55%),
3 Strategija razvoja turizma RH do 2020.
18
uslugu hrane i pića izvan objekta 12,18 eura (18%) te uslugu kupnje 9,49 eura
(14%). Izdaci za sve ostale usluge iznose oko 8,48 eura (13%). Prosječni dnevni
izdaci gostiju u 2014. godini za 14% su povećani u odnosu na 2010. godinu. To
povećanje rezultat je povećanja izdataka za usluge ugostiteljstva od 13%, povećanje
izdataka za usluge kupnje od 20% te povećanje izdataka za sve ostale usluge 19%.
Udio izdataka za izvansmještajne usluge povećan je za 3 postotna boda u 2014.
godini u odnosu na 2010. godinu.
3. TURIZAM U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI
3.1. Osnovne značajke Virovitičko-podravske županije
Virovitičko-podravska županija nalazi se u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske
na prostoru dodira Središnje i Istočne Hrvatske.
Slika 3: Smještaj Virovitičko-podravske županije u Republici Hrvatskoj
Izvor:PPVPŽ
19
Prema prirodno-geografskim obilježjima zapadni dio županije nalazi se na prostoru
bilogorske, a istočni dio na prostoru slavonske Podravine, s tim da u prometnom
smislu kroz nju prolazi trasa podravskog prometnog koridora koji povezuje Središnju i
Istočnu Hrvatsku. Prostor županije karakterizira izdužen oblik u pravcu istok-zapad i
jasna reljefna podjela na sjeverni prostor podravske nizine i južni brdsko-planinski
prostor koji obuhvaća sjeverne padine Bilogore, Papuka i Krndije. Sa sjeverne
strane županija graniči s Republikom Mađarskom, sa zapadne strane s
Koprivničko-križevačkom županijom, s južne strane sa županijama
Bjelovarsko-bilogorskom i Požeško-slavonskom te s istočne strane s Osječko-
baranjskom županijom.
Jedna je od manjih županija površinom od 2.022,03 km2. Broj stanovnika na tom
prostoru prema Popisu iz 2011. godine iznosi 84.836, a gustoća naseljenosti je 41,92
st/km2 te je time Virovitičko-podravska županija jedna od rjeđe naseljenih županija u
Republici Hrvatskoj.
Ona ima veliko prometno značenje jer se u ovom prostoru križaju dva važna
prometna koridora: transverzalni (primarnog značenja), jer je najkraća i prometno
najpogodnija veza srednjeg Podunavlja i srednjeg Jadrana i longitudinalni
(sekundarnog značenja), koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje Republiku Hrvatsku
sa zapadnim i istočnim susjedima.
Slika 4: Glavni cestovni pravci za Virovitičko-podravsku županiju
Izvor: PPVPŽ
20
Središnjim dijelom županije prolazi podravski prometni koridor koji povezuje
središnju i istočnu Hrvatsku. Ovaj je koridor prometno opterećen tako da kroz
Viroviticu dnevno prođe više od 10.000 vozila, budući je cestovno povezana i sa
susjedom Mađarskom. U županiji ima ukupno 918 km cesta, od toga je pod
državnom upravom 160 km, županijskih cesta ima 385 km, a lokalne ceste su duljine
373 km. Ovaj podatak govori da je gustoća cestovne mreže značajna budući da na
1000 km2 površine dolazi 454 km cesta, odnosno 8,8 km na 1000 stanovnika.
Županijom prolaze dvije trase željezničkih pruga, pravac istok- zapad koji
podrazumijeva relaciju Osijek - Zagreb u duljini 82 km i sjever-jug, s relacijom Pčelić-
Banova Jaruga duljine 10 km. One povezuju sva važnija županijska mjesta i
pridonijele su njihovom razvitku.
Riječni promet odvija se graničnom rijekom Dravom koji je stoga u međudržavnom
režimu. Plovidba se odvija do Barcsa (157 km) i ima dva pristaništa, Terezino Polje i
Kapinci.
Zračni promet ima osnovne uvjete, jer trenutno postoje tri uzletno-slijetne staze
moguće za prihvat malih putničkih i sportskih aviona te više poljoprivrednih uzletišta
koje je moguće rekonstruirati u sportske zračne luke s mogućnošću prihvata manjih
putničkih zrakoplova. Aero klub Virovitica koristi stazu u Koriji za razne sportsko
rekreacijske sadržaje, osobito „paragliding“, dok je zmajarstvo razvijeno u Pitomači.
Za položaj Virovitičko-podravske županije može se reći da slijedi geoprometne,
položajne, prirodne i druge vrijednosti Hrvatske kao poveznice Zapadne i Srednje
Europe s Jadranom i Mediteranom te sa Jugoistočnom Europom i Bliskim Istokom.
Na te okolnosti upućuje sljedeća karta.
Slika 5: Glavni integralni pravci za Hrvatsku
Izvor:PPVPŽ
Virovitičko-podravska županija predstavlja 3,57% površine Hrvatske i 13. je županija
po veličini te ima 2,10% njenog stanovništva, po čemu je na 19. mjestu, ispred
Požeško-slavonske i Ličko-senjske županije s obzirom na to ona spada među
21
najmanje županije. No, po mnogim drugim resursima i pokazateljima ima bolju
poziciju u odnosu na svoju veličinu.
Tablica 1: Virovitičko-podravska županija u odnosu na Republiku Hrvatsku
Podaci Hrvatska Županija Udio županije
Površina km2 56.542 2.021 3,57
Stanovništvo 4.437.460 93.389 2,11
Dužina granica km 2.030 98.38 4,80
Obradive površine ha 1.600.622 101.317 6,33
Šumske površine 2.021.129 62.435 3,09
Broj naselja 6.812 190 2,79
Broj gradova 123 3 2,44
Broj općina 420 13 3,07
Udaljenost istok-zapad 464 73,60
Udaljenost sjever-jug 458 58,40 Izvor:Ured Državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji, županija u brojkama 2011. godine
Županija ima oko 5% hrvatske granice i to na sjeveru s Mađarskom, a udaljenosti
točaka sjever-jug i istok-zapad su 58 km, odnosno 74 km. Virovitičko-podravska
županija graniči na sjeveru s Republikom Mađarskom, na zapadu s Koprivničko-
križevačkom županijom, na jugu s Bjelovarsko-bilogorskom i Požeško-slavonskom
županijom i na istoku s Osječko-baranjskom županijom.
Slika 6: Prostorni obuhvat Virovitičko – podravske županije
Izvor:PPVPŽ
U strukturi ukupnih površina najviše su zastupljene oranice sa 48,97%. Ukupne
obradive površine sudjeluju s 57,15% u ukupnom prostoru. Drugi po veličini
kompleks je šumsko zemljište koje zauzima 32,42% ukupne površine županije. Od
značajnijih stavki u strukturi zemljišta još je kategorija neplodnog tla, u koju spadaju i
sve izgrađene površine (naselja i infrastruktura), a koja zauzima 6,85% i kategorija
22
livada koja zauzima oko 6% ukupne površine županije. Ukupna površina
građevinskih područja svih naselja iznosi 121,12 km2 (6,% površine županije), od
čega na površinu građevinskih područja gradova otpada 45,38 km2 ili 37,46% od
ukupne površine građevinskih područja.
Na području Virovitičko-podravske županije vodne površine zauzimaju 3.767 ha
odnosno 1,9% ukupne površine županije. Veći vodotoci su Drava, Karašica, Vučica,
Vojlovica, Voćinka, Voćinska Drava i Slatinska Čađavica, Županijski kanal, Brežnica,
Ođenica, Lendava i Sladojevačka Čađavica. Dužina njihovih tokova je oko 350 km,
od toga Drave 72,5 km. U strukturi vodnih površina najmanji udio odnosi se na jezera
koja se prostiru na samo 1,3 ha. Udjel jezera u ukupnim vodnim površinama iznosi
0,3%.
Virovitičko-podravska županija smještena je između sjevernih obronaka Bilogore,
Papuka i Krndije na južnom, te rijeke Drave na sjevernom dijelu Županije uz granicu
s Mađarskom. Stoga njeno područje čine dvije reljefno različite cjeline: ravničarski
dio (dravska podolina) i brdski dio (Bilogora i Papuk). Ravničarski dio je na sjeveru
Županije i predstavlja ga nizina uz rijeku Dravu, dok južni dio čine sjeveroistočni
obronci lanca Bilogore, Papuka i Krndije, presijecani poprečnim udolinama
vodotokova.
Tako je u Županiji pretežit nizinski i brežuljkasti reljef, a u manjoj mjeri gorski reljef
kojeg čine brda i gore Papuka visoke i do 850 m. Ova slika je obogaćena nizom
promjena koje čine blage kosine i promjene visina na južnom dijelu, kao i promjene
širine same ravnice. Prostor Županije čine i dijelovi izoliranih dolina uz Čađavicu,
Voćinsku rijeku i Ćeralinicu te slivovi prema Dravi: Josine rijeke, Lendave, Ođenice,
Dabrovice, Brežnice, Čađavičke, Vodeničke i Voćinske rijeke, Vučice i brojnih manjih
potoka.
Rijeka Drava je regulirana i plovna od Terezinog Polja gdje je premoštena za promet
sa Mađarskom. U tom prostoru izgrađeni su i kanali (Županijski), a ima i dva veća
ribnjaka (Grudnjak i u blizini Virovitica). Prostor Virovitičko-podravske županije
pripada geografskom području Podravine, koje je jednim dijelom prostor Središnje
Hrvatske, a drugim dijelom Istočne Hrvatske. Budući da je taj prostor na prijelazu
prema Istočno hrvatskoj ravnici, to i klimatske osobine pokazuju prijelazni karakter
prema svježijoj i hladnijoj klimi Središnje Hrvatske pa su klimatske osobine ovog
prostora svježa klima kontinentalnog tipa.
Prosječne godišnje temperature zraka kreću se od sjeverozapada prema jugoistoku
od 10°C do 10,7°C, s tim da su prosječne temperature ljeti oko 20°C, a zimi je prosjek
oko -0,3°C. Godišnja količina padalina varira od 552-1114 mm ili prosječno 815 mm
godišnje, a mjesečno od 45 (u veljači) do 90 mm (u lipnju), s tim da su dva
maksimuma u lipnju i studenome, a minimumi su u kasno ljeto, početak jeseni i
tijekom zime. Područje Virovitičko-podravske županije relativno je bogato vlagom
tijekom cijele godine. Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka su iznad
23
70%. Najučestaliji vjetrovi su iz jugo i sjeverozapadnog smjera, a zimi jugoistočnog
smjera, dok su tijekom proljeća i jeseni vjetrovi iz jugozapadnog pravca.
Poljoprivredno zemljište u županiji je fragmentirano u veliki broj zemljišnih čestica-
parcela. Prema popisu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 2003. godine njih
19.062 raspolaže sa 65.441 ha koje se sastoje od 64.137 parcela. To znači da je
prosječna površina jedne parcele nešto veća od jednog hektara.
Uz zemljište šume su u Virovitičko-podravskoj županiji najznačajnije prirodno
bogatstvo. Pod šumama je oko 32% površine Županije (oko 68.000 ha), a to znači
da u Hrvatskoj ona sudjeluje s 3% površina pod šumama. Značaj šuma je što su
osnovica za razvoj drvne industrije i izvor toplinske energije za brojna, posebno
poljoprivredna, domaćinstva. No, šume su važan čimbenik i regulator hidroloških
uvjeta i prepreka eroziji tla u brdskim predjelima, ali, što je bitno za daljnji razvoj
Županije, one su i temelj razvitka turističke i lovne djelatnosti te su značajne za
zdravlje ljudi. Osobine reljefa odredile su i vrste šuma. U brdskim predjelima najveća
je zastupljenost bukve, hrasta kitnjaka i jele, dok je u nizinskim predjelima najveća
zastupljenost hrasta. Šume, kao osobito značajno nacionalno bogatstvo,
predstavljaju obnovljivo dobro od općeg interesa koje zahtijeva posebne uvjete
očuvanja, zaštite i razvoja.
3.2. Turizam Virovitičko-podravske županije
Iako Virovitičko-podravska županija ima potencijal turističke regije, turistička
infrastruktura i aktivnosti su na niskoj razini jer je u 2010. godini u županiji bilo samo
237 sobe, apartmana i kampova, s ukupno 599 kreveta. Stoga su mali smještajni
kapaciteti i nedovoljna turistička ponuda vjerojatno glavni razlozi za relativno malim
brojem turističkih dolazaka i noćenja. U 2010. godini ukupan broj dolazaka i noćenja
u županiji bio je 12.991, odnosno 34.323. Ovi rezultati predstavljaju samo 0,12%
ukupnih turističkih dolazaka i 0,06% ukupnih turističkih noćenja na državnoj razini. U
županiji je najveći broj turističkih dolazaka i noćenja u gradu Orahovici, s udjelom od
34,6% od ukupnog broja turističkih dolazaka županije i 50,5% od ukupnih turističkih
noćenja u županiji. Drugo po veličini turističko mjesto u županiji je grad Virovitica s
17,5% ukupnih turističkih dolazaka županije i 17,1% od ukupnih turističkih noćenja u
županiji. Zbog značajnog kulturnog i povijesnog sadržaja Virovitičko-podravska
županija ima stvarni potencijal da razvije kulturni i obrazovni turizam sa sportskim i
rekreativnim objektima.
Grad Virovitica posjeduje značajan turistički potencijal poglavito zbog Dvorca
Pejačević i Gradskog Parka, Virovitičkih Jezera, skijališta u Rezovcu, kazališta u
Virovitici itd. Grad Orahovica je pak posebna radi srednjovjekovnog grada Ružice,
umjetnog jezera, vinogradskog područja i vinarske tradicije. Ostali značajni turistički
lokaliteti su planinarsko izletište Park prirode Papuk s park-šumom Jankovac i
arboretum Lisičine s preko 1.500 biljnih vrsta. Važno je spomenuti i Pitomaču zbog
24
bogate kulturne tradicije, područja dravskih i bilogorskih šuma i vinogradskih
područja. Ne treba izostaviti da značajnu perspektivu ima i seoski turizam za kojeg
može biti obilje ponude s obzirom na sve veći broj seoskih obiteljskih kućanstava
koja se ne koriste, a mogu se namijeniti turističkoj ponudi.
Virovitičko-podravsku županiju karakterizira prije svega rijeka Drava koja čini
prirodnu granicu uz Mađarsku, prostrana ravnica te brdsko planinski predjeli osobito
Papuka. Oni čine sami po sebi različite ekosustave. Ova prva slika županije
popunjava se nizom različitih detalja. Veći dio promocije turizma županije rade TZ
VPŽ u suradnji s četiri lokalne TZ u Virovitici, Slatini, Orahovici i Pitomači. One
su aktivni sudionici svih turističkih događanja u cijeloj županiji.
Prirodne resurse za razvoj turizma čine prije svega zaštićene prirodne vrijednosti,
kao i one planirane za zaštitu temeljem prostornih planova, budući da su ti prostori
već prepoznati kao posebno vrijedni, odnosno čine okosnicu sadržaja koje je moguće
ponuditi.
Prirodne vrijednosti su dijelovi prirode koji zavređuju posebnu zaštitu radi očuvanja
biološke i krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti, radi znanstvenog,
kulturološkog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog ili drugog javnog interesa.
Slika 7: Karta Virovitičko-podravske županije
Izvor: VPŽ
25
3.2.1. Povijest i povijesno-kulturni sadržaji
Područje današnje Virovitičko-podravske županije uklopljeno je u povijesni prostor
Slavonije, a šire istočne Hrvatske, prostora između rijeka Drave i Save, koje obiluje
pravim bogatstvom povijesnih spomenika kao dokaza gotovo sedam tisuća godina
nastanjivanja ovog prostora od neolitika do brončanih i željeznih pretpovijesnih doba.
Virovitičko-podravska županija nastavlja se na tradicije stare Virovitičke županije iz
doba 13. stoljeća kada Arpadovići osnivaju kraljevske županije kao administrativna
područja s kraljevskim posjedom i utvrđenim gradom. Tako se 1234. Godine
susrećemo s Viroviticom kojoj herceg Koloman, sin Andrije II. i brat kralja Bele IV.,
dodijeli status slobodnog kraljevskog grada. S imenom Virovitičke županije susreće
se u ispravi iz 1269. godine u kojoj se po prvi put spominje župan virovitički, te 1275.
u jednoj listini kraljice Elizabete kao Comitatus de Wereuche.
Slika 8: Virovitička županija
Izvor: Wikipedija
Burna povijest Slavonije uzrokom je što danas ovaj prostor predstavlja pravo
bogatstvo povijesne i kulturne baštine od neolitika do razdoblja baroka, klasicizma i
drugih stilskih obilježja graditeljstva i umjetnosti. Najstarije kulture Slavonije su ispod
zemlje, kao što je poznata vučedolska kultura i njen simbol Vučedolska golubica,
potom nalazišta iz 1. stoljeća i rimska kultura te niz arheoloških nalaza iz
starokršćanskog razdoblja sve od 4. pa do 7. stoljeća kada se na ovim prostorima
naseljavaju i zadržavaju Hrvati. Od 9. do 13. stoljeća ojačao je u Hrvatskoj feudalni
sustav s poznatim sjedištima župa i županija, te iz tog razdoblja nalazimo primjere
predromaničkih kulturnih objekata, potom doba romanike (12. st.), gotike (13. do 16.
st.) s uznapredovanim gospodarstvom i urbanizacijom kada se grade sjajni dvorci,
26
fortifikacije i palače. Posebno je vrijedno istaknuti iz tog razdoblja gotičku crkvu
Blažene Djevice Marije u Voćinu, izgradnju pavlinskog samostana i crkve u Špišić
Bukovici, franjevačke crkve u Virovitici i velebne utvrde Ružice grada u blizini
Orahovice.
Oslobađanje od otomanske vlasti u 17. st. daje zamah cjelokupnom razvoju istočne
Hrvatske kada je graditeljstvo vrlo izraženo u baroknom stilu. Tako su u drugoj
polovici 18. stoljeća nastali dvorci u Voćinu i Špišić Bukovici, potom u Cabuni,
Suhopolju i dr.
O snažnom razvoju tijekom 18. stoljeća danas svjedoče Franjevački samostan i
crkva sv. Roka čija se raskošna unutrašnjost ubraja među najljepše primjere
barokne sakralne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj i svakako, palača Pejačević –
impozantan primjer barokne svjetovne arhitekture. Grofovska obitelj Pejačević 1804.
godine podiže dvorac s barokno–klasicističkim obilježjima koji okružen skladnim
parkom dominira središtem grada. Izuzetan spomenik iz 19. stoljeća je i zgrada Prve
hrvatske štedionice, u cijelosti izgrađena prema bečkim graditeljskim standardima s
vrlo elegantnim historicističkim obilježjima.
Franjevački samostan s crkvom sv. Roka najstariji je i najvredniji spomenik Virovitice
podignut u razdoblju od 1726. do 1751. godine na mjestu starog franjevačkog
samostana koji je bio drvene grane (samostan i crkva su prve zidane zgrade u
Virovitici), s vrlo vrijednom književnom građom, velikom zbirkom slika i kipova iz 18.-
19. st. te brojnim predmetima stare franjevačke ljekarne.
Nadalje je potrebno spomenuti gotičku crkvu sv. Petra u Čađavici koja je najstarija
crkva na ovom dijelu Slavonije te dragocjen spomenik kulture. U Suhopolju dolazi do
izražaja crkva sv. Terezije Avilske koju je početkom 19. st. podigla obitelj Janković,
klasicističke kulture. U selu Crkvari, inače vrlo pogodnim za seoski turizam, nalazi se
jedinstvena crkva sv. Lovre iz 13. stoljeća.
Mogućnost za razvoj vjerskog turizma u županiji postoji osobito na području općina
Voćin i Gradina. Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Voćinu do temelja je
razorena u Domovinskom ratu, ostao je tek dio jednog zida. Crkva je trenutno u fazi
obnove do izvornog oblika kakva je i bila građena u kasnogotičkom razdoblju iz 15.
stoljeća. U njoj je 1884. godine smješten kip Gospe Lurdske, dok je sliku Gospe
krunio Sveti Otac – Ivan Pavao II. prilikom svog posjeta Hrvatskoj. U Voćinu se
održava najveće dječje hodočašće te velika hodočašća tijekom blagdana Uzašašća i
Imena Marijina.
U Gradini se razvija vjerski turizam temeljem ukazanja Gospe Gradinske u podnožju
Osnovne škole Gradina, dana 13. lipnja 1997. godine. Na prostoru ispred mjesta
ukazanja 17. lipnja 1997. godine postavljen je križ i od tada to postaje mjesto za
molitvu i krunicu, pjevaju se marijanske pjesme, pale svijeće i polaže cvijeće. Ispred
prostora križa sagrađeno je mjesto za molitvu (sjenica). U kasnijim godinama od
mjesta ukazanja do crkve sv. Ilije proroka u Gradini postavljen je križni put s
27
postajama. Svake godine u općinu Gradina slijeva se rijeka vjernika koji dolaze na
ovo mjesto ukazanja dati zavjete Majci Božjoj. Od stilske arhitekture treba spomenuti
i župni dvor u Gradini koji je podignut 1783. godine.
Slika 9: Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Voćinu
Izvor: Općina Voćin
U županiji su poznati dvorci Pejačević u Virovitici te Janković u Suhopolju i Slatini.
Dvorac u gradu Virovitici sadržajnog je tipa - muzej i restoran. Zaštićeni je spomenik
1. kategorije.
Dvorac grofa Jankovića u Suhopolju izgrađen je u 18. stoljeću i smješten je u perivoju
parka na ukupnoj površini od 74.430 m2.
Slika 10: Dvorac grofa Jankovića
Izvor: Općina Suhopolje
Rodna kuća Petra Preradovića nalazi se u Grabrovnici i podignuta je u 18. stoljeću.
Kuća sama po sebi kao stara građevina posebnog stila za ovaj kraj predstavlja veliku
28
povijesnu vrijednost, ali ona je istovremeno i više od toga – svojevrstan spomenik
kulture jer se u njoj 19. ožujka 1818. godine rodio jedan od najvećih hrvatskih
pjesnika – Petar Preradović. Kuća traži temeljitu autohtonu obnovu. U njoj se nalazi
stalna muzejska izložba o životu i djelu pjesnika.
Slika 11: Rodna kuća Petra Preradovića, Grabrovnica
Izvor: Općina Pitomača
Objekt Zvjezdarnice se nalazi u Pitomači, izgrađen je 1989. godine, a njime upravlja
Astronomsko društvu Pitomača - osnovano 1981. godine. Društvo je od samog
osnutka razvilo veliku aktivnost u propagandi astronomije, astronautike i srodnih
znanosti. Preko modema i telefonske linije Astronomsko društvo ima mogućnost
povezivanja sa svim većim zvjezdarnicama i znanstvenim ustanovama u svijetu, što
omogućuje izmjenjivanje znanstvenih informacija.
Slika 12: Zvjezdarnica, Pitomača
Izvor: foto Begović, Pitomača
U gradu Virovitici djeluje Gradsko kazalište Virovitica, dok u Slatini postoji lutkarsko
kazalište Slamalka.
29
3.2.1.1. Muzeji Virovitičko-podravske županije
Na području Virovitičko-podravske županije djeluju sljedeći muzeji:
Gradski muzej Virovitica osnovan je 1953. godine, s četiri stalne zbirke
(arheološka, etnografska, povijesna i likovna), a organizira i povremene izložbe.
Muzej je smješten u barokno-klasicističkom dvorcu Pejačević u Virovitici.
Zavičajni muzej Slatina osnovan je 2006. godine iako ima povijest dugu 22 godine
kada je djelovao u sastavu Pučkog otvorenog učilišta Slatina. Muzej ima značajnu
kulturnu i povijesnu zbirku sa šireg područja grada Slatine (Sopje, Čađavica, Voćin,
Mikleuš i Nova Bukovica). Preseljenjem u zgradu Starog kotara koja se obnavlja u
izvornom obliku, muzej će dobiti prostor za stalni postav i postat će mjesto na kojem
će se Slatinčani i njihovi gosti moći upoznati s tisućugodišnjom poviješću i bogatom
prirodnom i kulturnom baštinom slatinskog kraja. Muzej je čuvar slatinske kulture,
posebno njenih materijalnih vrijednosti, među kojima se ističe rukotvorstvo koje po
svojim posebnostima predstavlja prepoznatljivi znak tradicije slatinskog kraja.
Slika 13: Zavičajni muzej Slatina
Izvor: Grad Slatina
Zavičajni muzej Orahovica ima zbirke povijesnih, arheoloških, umjetničkih i
etnografskih predmeta iz bliže i dalje povijesti Orahovice. Nesređena zbirka nalaza s
Ružice grada pod nadzorom je Uprave za zaštitu prirodne i kulturne baštine u
Osijeku.
3.2.2. Zaštićene prirodne vrijednosti
Na području Virovitičko-podravske županije prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićene
su sljedeće prirodne vrijednosti i upisane u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti
RH:
30
a) U kategoriji “posebni rezervat“
- Sekulinačke planine (reg.br.405) - šumska vegetacija, 11 ha
b) U kategoriji “park prirode“
- Papuk - Zakon o proglašenju parka prirode “Papuk”(NN 45/99), (reg.br.886),
336km2
c) U kategoriji “spomenik prirode - geološki“:
- Rupnica - prizmatsko lučenje (reg.br.60), - 0,50 ha
- Dva stara hrasta kitnjaka na predjelu Djedovica (reg.br.934)
d) U kategoriji „značajni krajobraz“:
- Jelkuš (reg.br. 918), 250 ha
- Križnica (reg.br. 919), 846 ha
- močvarno stanište Vir (reg.br. 920), 1,0603 ha
- Širinski otok (reg.br.921), 186 ha
e) U kategoriji “park šuma”
- Jankovac (reg.br.61), 640 ha
f) U kategoriji “spomenik parkovne arhitekture“- park
- Park u Virovitici (reg.br.403), 4,79 ha
- Park u Suhopolju (reg.br.29), 8,1027 ha
- Park u Slatini (reg.br.570), 2,5 ha
- Park u Voćinu (reg.br.229), 6 ha
g) pojas uz rijeku Dravu (sastavni dio Nacionalne ekološke mreže RH), proglašen
zaštićenim Uredbom vlade RH (N.N. 109/07).
Posebni rezervat Sekulinačke planine šumska su vegetacija koju čine prašume
bukve i jele, a zaštićene su kao poseban šumski rezervat 1966. godine. Smatra se da
su stare oko 150 godina i predstavljaju poseban izvor interesa istinskih zaljubljenika
prirode. Takve su šumske oaze prašumskog tipa vrlo rijetke i na Papuku.
Slika 14: Posebni rezervat Sekulinačke planine
Izvor: TZVPŽ
Park prirode Papuk je zaštićeno područje površine od 336 km2. Sabor Republike
Hrvatske 1999. godine proglasio ga je zaštićenim, a iste je godine Uredbom Vlade
31
Republike Hrvatske osnovana javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem.
Proglašen je zaštićenim zbog iznimno vrijedne biološke, geološke i kulturno
povijesne baštine sažete na relativno malom prostoru u ovom dijelu kontinentalne
Hrvatske. Park prirode Papuk, posebice područje park šume i neki drugi dijelovi
parka prirode, biološki su iznimni zbog sačuvanih dijelova šuma koje imaju prašumski
karakter. To je posebno vidljivo na zanimljivoj populaciji šumskih ptica zbog kojih je
Papuk posebno vrijedno područje za ptice Europe. Ekosustav papučkih potoka
obiluje zanimljivim populacijama potočne pastrve, paklare, riječnog raka, a
zanimljivosti podzemnog svijeta krškog područja s populacijama šišmiša te drugih
vrsta podzemne faune nadilazi ovaj prostor. Spomenik prirode Rupnica je
geomorfološki spomenik, jedinstven u Hrvatskoj i Europi te među malobrojnijima u
svijetu. Proglašen je zaštićenim još 1948. godine i prvi je geološki spomenik prirode u
Hrvatskoj. Nalazi se u blizini Voćina, u dolini potoka Djedovice. Karakterizira ga
stubasto, prizmatsko lučenje vulkanskih stijena, većim dijelom uspravnih,
četverostranih. Ovaj fenomen prekrasno je djelo prirode vulkanskog porijekla nastalo
naglim hlađenjem lave.
Slika 15: Spomenik prirode Rupnica
Izvor: TZVPŽ
Spomenik prirode Dva stara hrasta kitnjaka proglašen je 2004. godine. Radi se o
dva autohtona hrasta stara oko 500 godina, iznimne ljepote i ekološke, znanstvene,
estetske i odgojno-obrazovne vrijednosti. Nalaze se na području Djedovice, općina
Voćin. Mlađi hrast ima procijenjenu starost 420 godina, a stariji oko 500 godina.
Znanstvena im je vrijednost za proučavanje šumskog ekosustava jer su izvor
kvalitetnog genofonda sa starošću koja se rijetko susreće. Poučne staze jedan su od
načina prezentacije prirodne i kulturne baštine, ali i način podizanja svijesti
posjetitelja o potrebi zaštite prirode.
32
Slika 86: Spomenik prirode Dva stara hrasta kitnjaka
Izvor: Park prirode Papuk
Značajni krajobrazi Križnica, Jelkuš i Širinski otok na rijeci Dravi: ovi lokaliteti su
zaštićeni zbog izuzetne estetske i biološke vrijednosti. To su kultivirani krajolici unutar
kojih se nalazi naselje Križnica sa 123 stanovnika u 39 domaćinstava omeđeni
hrvatsko-mađarskom granicom. Drava ovdje čini meandre koji se na malom prostoru
pojavljuju u velikim zavojima kakvih nema na cijelom njenom riječnom toku. Prostor
je relativno izoliran budući da nema kopnenu vezu s Hrvatskom. Prilazi mu se
žičanom skelom te visećim pješačkim mostom. Prostor je izuzetno pogodan za
turizam ribolovnog i lovnog tipa, miran odmor te uživanje u prirodi. Ovdje je u početku
razvoja rafting na Dravi. Osobito je važno očuvanje ovih prirodnih krajobraza, riječnih
meandara, nedirnutih obala rijeke Drave kao prirodnih staništa za mnoge vrste ptica i
riba.
Slika 97: Križnica
Izvor: Općina Pitomaća
33
Park šuma Jankovac posebno je zaštićeno područje od 1955. godine. Svrha mu je
zaštita vrela i slap potoka Jankovac koji se kao prirodna rijetkost i ljepota nalazi na
prostranoj vapnenačkoj krednoj ploči. Stara šuma bukve skriva dvije špilje. Poznato
slavonsko izletište ime je dobilo po grofu Josipu Jankoviću, vlasniku mnogobrojnih
posjeda. Ovdje je prvo sagradio lovački dvorac, potom uredio dva protočna jezera
kako za uzgoj pastrva, tako i za vodoopskrbu vodopada u najnepovoljnijim
hidrološkim razdobljima. Da je grof u potpunosti uspio u svojoj namjeri svjedoči
tridesetmetarski vodopad koji se ruši u kanjon Kovačica. Taj je slap simbol Jankovca.
Slika 18: Park šuma Jankovac
Izvor: TZVPŽ
Spomenici parkovne arhitekture nalaze se u Virovitici, Slatini, Suhopolju i Voćinu
kao parkovi u središtima naselja. Parkovi su oblikovani u 18. ili početkom 19. stoljeća
s baroknim elementima. Značajna je i skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi te
pojedinačno stablo - mamutovac u Slatini, Sequoia Gigantea Decs. iz porodice
Taxodiaceae iz 1807. godine, najveći predstavnik Conifera. To je biljna vrsta koja je u
doba tercijara bila rasprostranjena u Europi, a stablo u Slatini je lijep i zdrav
predstavnik svoje vrste, visok 63 m prsnog opsega 5,90 m. Slika 19: Gradski park Virovitica
Izvor: www.Virovitica.info
34
3.2.3. Ostale prirodne vrijednosti i turizam
Prostornim planovima predviđeni za zaštitu su:
a) U kategoriji “posebni rezervat”
- Mrtvi dol (šumska vegetacija)
- Smudska brda (botanički)
b) U kategoriji “spomenik prirode“
- Rustine (geomorfološki)
c) U kategoriji “značajni krajobraz“
- potočna dolina Rakitovac
- dolina potoka Ćeralinica i nastavno Vojlovica rijeke,
- područje oko Ružice grada
- područje oko Manastira sv. Nikolaja
- zaštićeni pojas grada Virovitice na obroncima Bilogore
- šuma Jasenaš
- Rezovačke Krčevine
- vidikovac Macute
- potočna dolina rijeke Čađavice
- ribnjak Grudnjak, općina Zdenci
d) U kategoriji “park šuma”
- šuma Plandište kod naselja Kozice
- stara hrastova šumica Turski grad kod naselja Medinci
- šumsko područje Djedovica
- Arboretum Lisičine
e) U kategoriji “spomenik parkovne arhitekture“ - park
- park u Orahovici
- park u Višnjici
- šuma Albus
- lokalitet Merkur kod Orahovice
- park u Zdencima
f) U kategoriji “spomenik parkovne arhitekture“ - skupina stabala
- skupina stabala u Špišić Bukovici
- drvored između Suhopolja i Cabune
- skupina borova uz raskrižje ceste duričić – Drenovac(ornitološki) na jezeru
Grudnjak.
Na području općine Voćin nalazi se Arboretum Lisičine koji je bogat autohtonim i
alohtonim vrstama drveća i grmlja, ukupne površine 37 ha. Arboretum je u vlasništvu
Hrvatskih šuma, Uprava Našice i bio je jedan od rijetkih u Hrvatskoj. Na žalost,
tijekom i nakon ratnih razaranja arboretum je znatno oštećen, tako da se za sada
35
planira zaštita u kategoriji park šuma, dok se ne obnovi biljni fond. Sada broji samo
oko 500 kultivara (autohtonih i alohtonih). Prije rata, točnije 1990-tih bio je mnogo
bogatiji vrstama i kultivarima, bilo je oko 2000 različitih kultivara u arboretumu.
Slika 20: Arboretum Lisičine
Izvor: www.Virovitica.net
Na području županije nalaze se brojni ribnjaci koji, pored komercijalne uloge za
uzgoje slatkovodnih riba, imaju mogućnosti za razvoj ribolova i lovnog turizma.
Ribnjak u mjestu Grudnjak na predjelu Zdenaca osnovao je poznati veleposjednik
Gutman, a ujedno je i državno lovište. Ribnjak je površine 1.020 ha. Na području
grada Virovitice smješteni su Virovitička jezera, niz od devet ribnjaka, s poučnom i
planinarskom stazom. Ova područja obiluju mnogobrojnim ptičjim vrstama te su
pogodna za tematsko promatranje ptica. Virovitička jezera bogata su autohtonim
biljnim vrstama (hrast kitnjak, srebrnasta lipa, prašumska stabla bukve...) kao i
rijetkim i zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama (mekana veprina, crna roda,
vidra...) te arheološkim nalazima iz 4. stoljeća.
36
Slika 21: Ribnjak Grudnjak
Izvor: VPŽ
Na području županije postoji 21 zajedničko županijsko i 13 državnih lovišta koja su
bogata s divljači (jelen, srneća divljač, divlja svinja, fazan, prepelica). Vidljivi su i
rijetki primjerci poput divlje mačke i čaglja na području Orahovice, kune bjelice i
zlatice, jazavca i sl. Lovišta predstavljaju dobar resurs za razvoj turizma županije.
Sva se lovišta nalaze u okruženju izuzetnih prirodnih ljepota, gotovo netaknutih
šuma, čistih rijeka, jezera i ribnjaka, a sa svojim fondom divljači svrstavaju se među
najbogatija u Hrvatskoj. Nizinska lovišta prate tok rijeke Drave, dok su brdska
lovišta smještena na obroncima Papuka. Lovišta su zanimljiva i za turističku šetnju
i branje šumskih plodina i to jagoda, malina, borovnica, lješnjaka i raznih vrsta
ljekovitih trava. Krovna lovna organizacija koja objedinjuje sve lovačke udruge i u
kojoj je moguće dobiti sve informacije u svezi uvjeta lova na našem području je
Lovački savez Virovitičko-podravske županije.
Slika 22: Divljač na lovištima
Izvor: VPŽ
37
Osim zaštićenih i planiranih za zaštitu prirodnih vrijednosti, za razvoj turizma značajni
su i kultivirani krajolici, osobito kultura vinograda i voćnjaka te bogatstvo šuma s
obiljem životinjskog fonda. Iako još ne postoje vinske ceste na području županije,
poznate su vinarije Orahovica i Slatina koje sa svojim rafiniranim vinima i uređenim
vinogradima pružaju odlične uvjete za razvoj vinskog turizma.
Slika 23: Vinogorje Orahovica
Izvor: Grad Orahovica
Grad Orahovica je 2005. godine zabilježio 100-godišnjicu bavljenja organiziranim
turizmom, čiju okosnicu čine akumulacijsko jezero u Duzluku te Ružica grad iznad
jezera. Unazad nekoliko godina, ovaj se prostor nastoji izgraditi kao sportsko-
rekreacijski centar. Gradska uprava pokrenula je izradu Studije sveukupnog projekta
razvoja budućeg Sportsko rekreacijskog centra „Jezero-Ružica grad“ kojom su
definirani budući sportsko rekreacijski sadržaji Aqua centar, dvije skijaške staze,
dodatni sportski tereni, cabrio dvorana, vidikovac, prostor kamenoloma za ekstremne
sportove i dr. Osnovu kompleksa čini akumulacijsko jezero izgrađeno 1962. godine u
Duzluku, Orahovica.
Slika 24: Jezero u Duzluku, Orahovica
Izvor: Grad Orahovica
Ružica grad je simbol grada Orahovice. Brojne su legende o nastanku ovog grada.
Pripada među najveće srednjovjekovne gradove-utvrde u Hrvatskoj. Utvrda se
38
spominje kao kraljevski posjed od 1357. godine, a kasnije je bila u vlasništvu raznih
velikaša. Pored Ružice grada nalazi se Plemićka kurija predviđena za smještaj sitnog
plemstva. Grad se nalazi na strateškom položaju s kojeg se može kontrolirati veliki
dio slavonske Podravine, a neposredno uz isti prolazi komunikacija iz Podravine u
Požešku kotlinu (cesta Kutjevo-Orahovica). Slika 25: Ružica grad
Izvor: TZVPŽ
Grofova poučna staza nalazi se u gorskoj dolini Park šume Jankovac. Sadrži 16
poučnih ploča, za javnost je otvorena 2006. godine, a iste godine osvaja zlatni
„Zeleni cvijet“ Hrvatske turističke zajednice kao najbolji oblik turističke ponude
kontinentalne Hrvatske. Stazu su osmislili djelatnici JU PP Papuk. U Parku prirode
nalaze se i vrijedna arheološka nalazišta iz starijeg željeznog doba, konkretno 14
grobnih humaka halštatske kulture. Također, unutar granica Parka postoje nekoliko
srednjovjekovnih građevina Kamen grad, Velički grad, Klak u blizini Slatinskog
Drenovca te ostaci Starog grada na području Orahovice, iza najpoznatije građevine
Ružica grad.
Slika 26: Grofova poučna staza
Izvor. Grad Slatina
39
Jezero Javorica u gradu Slatini nije još definirano kao turistička atrakcija zbog
nedovršenosti, ali planom razvoja ovog centra obogatit će se turistička ponuda
slatinskog kraja, ali i županije. Izgrađeno akumulacijsko jezero nije još dobilo
uporabnu dozvolu u turističke svrhe, a potrebno je daljnje uređenje područja oko
jezera.
Slika 27: Jezero Javorica
Izvor: Grad Slatina
Na području općine Pitomača realizirana je Bilogorska biciklistička staza s
postavljenom signalizacijom. Dužina staze je 14 km. Prilaz stazi i povratak do
Pitomače čine još dodatnih 20-tak kilometara. Na pitomačkom području, u dužini
od10 km nalazi se i dio biciklističke staze Drava route (Legrad-Križnica) koja sada
završava kod križničkog mosta, a postoje ideje o njenom nastavku. Jahanje je
omogućeno u Parku prirode Papuk i na području općine Pitomača gdje se ove
godine drugi put održava državno natjecanje pod nazivom „Utakmica u daljinskom
jahanju“ te u lovištima.
Slika 28: Bilogorska biciklistička staza
Izvor: Općina Pitomača
40
Na području općine Sopje, u zelenom miru perivoja stoljetnih stabala imanja
Višnjica, nalazi se jedina ergela arapskih konja u Hrvatskoj. Gospodarske zgrade i
objekti sagrađeni su krajem 19. stoljeća. Imanje se revitalizira u skladu s ruralnim i
ekološkim načelima. Na imanju postoji i hotel kapaciteta 36 ležaja u dvokrevetnim
sobama, dvije konferencijske dvorane te restoran koji svojim gostima nudi autentičnu
slavonsku gastronomsku ponudu. Daljnju zanimljivost ovoj turističkoj lokaciji daje
proizvodnja batata, tropske kulture iz južne Amerike, izuzetne nutritivne vrijednosti te
farma za zatvoreni uzgoj jelena lopatara i muflona.
Slika 29: Ergela Višnjica
Izvor: Višnjica
U Otrovancu se nalazi obiteljsko imanje Zlatni klas, značajno središte seoskog
turizma na području županije, na kojemu se održava manifestacija „U posjeti starim
vremenima“. Zlatni klas je prostrano seosko obiteljsko imanje koje se proteže na 3 ha
površine (dvorište, štala s konjima, virjan (ambar), voćnjak, jezerce, kućica iz bajke). Slika 30: Imanje Zlatni klas
Izvor: Zlatni klas Otrovanec
U općini Špišić Bukovica nalazi se hotel Mozart s četiri zvjezdice. Udaljen samo
nekoliko kilometara od Virovitice i smješten na obroncima Bilogore, okružen šumom,
idealno je mjesto za lovce i ostale zahtjevne posjetitelje. Na raspolaganju su
41
osvijetljeni teniski teren i ribnjak za rekreativni ribolov, jahanje ili vožnja fijakerom po
bilogorskim puteljcima te paintball.
Slika 31: Hotel „Mozart“
Izvor: http://www.hotelmozart.hr
Pored tradicionalnih lokalnih prigodnih manifestacija koji se održavaju diljem
županije, potrebno je izdvojiti kulturno-zabavnu i turističku priredbu „Orahovačko
proljeće“ kojom se označava početak turističke sezone u Orahovici, zatim festival
Pjesme Podravine i Podravlja u Pitomači i Dani Milka Kelemena u Slatini. U
Orahovici se održava i lokalna manifestacija Crkvaračko sijelo.
Mogućnost za veći broj turističkih dolazaka su i dva sajma Viroexpo u Virovitici,
međunarodni sajam obrtništva, poduzetništva i poljoprivrede, koji se održava od
1996. godine te Slavinu Orahovici, međunarodni sajam vinarstva, voćarstva i
vinogradarstva koji ima tradiciju od 1994. godine. Pored ova dva sajma, već
tradicionalno se održavaju izložbe meda i voća i povrća, kao zahvalnost na jesenjem
obilju plodova.
Virovitičko kazalište unazad nekoliko godina priprema Virkas- jedinstvene kazališne
susrete brojnih gostujućih kazališnih skupina iz cijele Hrvatske.
U Slatini postoji nekoliko lokalnih manifestacija poput Slatinskog ljeta zabavnog
sadržaja, Slatinskih jesenima kojima se okupljaju proizvođači jesenskih plodova uz
tradicionalne i prigodne programe, Smotra folklora i dr.
Za Viroviticu je vezana višednevna manifestacija uz obilježavanje sv. Roka, zaštitnika
grada i župe. Brojna kulturno-športska događanja svake godine privuku mnogobrojne
posjetitelje u grad i županiju, pa je tako nastala i „milenijska fotografija“ Šime
Strikomana povodom 770. obljetnice prvog pisanog spomena Virovitice s više od
tisuću Virovitičana koji su se okupili na mostu ispred dvorca Pejačević.
42
Većina općina tradicionalno održavaju lokalne manifestacije povodom crkvenih
blagdana (npr. božićne svečanosti) kao i povodom zaštitnih svetaca mjesta – „kirvaji“
(Sv. Vinko, Sv. Martin i dr.).
Obilježavanje Dravskog proljeća (Vazmeno kolo), manifestacije koja se svake godine
održava na Mladi Uskrs ili Bijelu nedjelju i subotu koja joj prethodi, održava se tako
što se u dva dana brojne folklorne skupine sastaju u Sopju i Starinu (Mađarska). Prvi
dan u jednom, a drugi u drugom mjestu preko Drave.
Slika 10: Orahovačko proljeće
Izvor: VPŽ
4. TURIZAM U GRADU VIROVITICI
Pisana povijest bilježi kako herceg Koloman već davne 1234. godine stanovnicima
„velikog grada Virovitice“ („magna villa Wereucha“), daje niz povlastica, a kralj Bela
IV. upravo ovdje 1242. godine izdaje „Zlatnu bulu“, dokument kojim Zagreb stječe
status slobodnog kraljevskog grada.
Slika 11: Izgled Virovitice u 17. stoljeću
Izvor: www.wikipedia.org
43
Odlaskom Turaka pred kraj 17. stoljeća, u Virovitici započinje novo doba procvata i
razvoja u svim područjima življenja. O snažnom razvoju tijekom 18. stoljeća danas
svjedoče Franjevački samostan i crkva sv. Roka, čija se raskošna unutrašnjost ubraja
među najljepše primjere barokne sakralne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Najstariji se drvored nalazi ispred crkve sv. Roka čije su platane podignute u isto
vrijeme kada i platane na Zrinjevcu u Zagrebu, odnosno oko 1897. godine.
Grofovska obitelj Pejačević početkom 19. stoljeća podiže dvorac s barokno-
klasicističkim obilježjima, koji okružen skladnim parkom, dominira središtem grada.
Zgrada Prve hrvatske štedionice predstavlja još jedan izuzetan spomenik iz 19.
stoljeća – u cijelosti je izgrađena prema bečkim graditeljskim standardima s
elegantnim historicističkim obilježjima.
Virovitica je danas grad s 21.291 stanovnika i središte je Virovitičko-podravske
županije. Svojim stanovnicima i posjetiteljima nudi raznovrsne i bogate sadržaje, koji
se ogledaju u nizu atraktivnih muzejskih, kazališnih, koncertnih, tradicijskih, sportskih,
ugostiteljskih i sličnih zbivanja. U neposrednoj gradskoj okolici može se uživati u
ambijentu vinorodnih brjegova s čijih se vrhova širi jedinstven pogled na prostrane
slavonske i podravske ravnice, ili u savršeno očuvanom ambijentu popularnog
izletišta na Virovitičkim ribnjacima. Cijeli prostor od šumovitih obronaka Bilogore, pa
sve do rijeke Drave, koja predstavlja granicu s Republikom Mađarskom, nudi izvrsne
mogućnosti lovcima, jer obiluje različitim vrstama visoke i niske divljači.
Virovitica kao centralno gradsko naselje i sjedište Virovitičko-podravske županije
pripada skupini većih gradova kao važnije nacionalno središte. Povoljnost
geoprometnog položaja omogućila je ovom naselju da se razvije u kulturno i
prosvjetno središte i sjedište upravnih, zdravstvenih i drugih sadržaja društvene
infrastrukture te u gospodarsko središte šire regije.
4.1. Osnovne značajke grada Virovitice
4.1.1. Položaj i klima
Grad Virovitica nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske u blizini hrvatsko-
mađarske granice i gospodarsko i kulturno je središte Virovitičko-podravske županije.
Obuhvaća područje od oko 178 tisuća km2 te administrativno uključuje 10 naselja
(Čemernica, Golo Brdo, Jasenaš, Korija, Milanovac, Podgorje, Rezovac, Rezovačke
Krčevine, Sveti Đurađ i Virovitica). Riječ je o nizinskom i ravničarskom području koji
pripada zapadnom dijelu Slavonije. S jedne strane okružen je Bilogorom, a s druge
široko otvoren prema dolini Drave. Grad Virovitica je sjedište Virovitičko podravske
44
županije, najzapadnije od pet županija istočne Hrvatske, koja osim Virovitice
obuhvaća Gradove Slatinu i Orahovicu te općine Pitomača, Špišić Bukovica, Lukač,
Gradina, Suhopolje, Voćin, Sopje, Čađavica, Nova Bukovica, Mikleuš, Zdenci, Crnac
i Čačinci.
Slika 12: Položaj Virovitičko-podravske županije i Grada Virovitice u Republici Hrvatskoj
Izvor: www.zpuvpz.hr
Grad Virovitica ima 21.291 stanovnika što čini ¼ stanovništva županije. U strukturi
stanovništva 52% od ukupnog broja čine žene. Do 1993. godine i uvođenja novog
teritorijalnog ustrojstva RH Virovitica je bila sjedište općine koja je obuhvaćala i šire
područje. U sastavu općine Virovitica bile su i današnje općine Suhopolje, Lukač,
Gradina i Špišić Bukovica. Važne političke promjene u posljednjih desetak godina
dovele su do novog administrativno-teritorijalnog ustroja i omogućile nov način
gospodarenja prostorom što u planskom pogledu daje nove mogućnosti i postavlja
nove zahtjeve.
45
Slika 13: Teritorijalni ustroj Grada Virovitice
Izvor: PUR grada Virovitice
Gradski prostor se sastoji od dvije prostorno-funkcionalne cjeline: Podravske
ravnice u sjevernom dijelu i blago uzdignute Bilogore u južnom dijelu. Prema
političko-teritorijalnom ustroju Grad Virovitica danas predstavlja središte Virovitičko-
podravske županije koja obuhvaća još 2 Grada (Slatinu i Orahovicu) i 13 općina.
Prema podjeli u sustavu središnjih naselja Virovitica pripada u regionalno (srednje
razvojno) središte. Područje Grada Virovitice svojim sjevernim dijelom graniči sa
općinama Lukač i Gradina. Na istočnoj strani Grada pruža se granica sa Općinom
Suhopolje, a na zapadnom dijelu sa Općinom Špišić Bukovica. Južna granica grada
Virovitice ujedno je i granica sa susjednom Bjelovarsko-bilogorskom županijom,
odnosno gradom Grubišno Polje. Gradski prostor sastoji se od dvije reljefne cjeline:
bilogorskog dijela na jugu sa izraženim reljefom stepenastog karaktera gdje
nadmorske visine dosežu i do 250 m te ravničarskog dijela na sjeveru, koji nije viši od
115 m nad morem i predstavlja tipičan ravničarski kraj.
Okruženje grada Virovitice karakteriziraju dva tipa pejzaža: niski šumoviti obronci
Bilogore te dravsko nizinsko područje sa kvalitetnim poljoprivrednim zemljištem.
Obronci Bilogore obrasli šumama graba, jasena i bukve okružuju gradsko područje
sa južne strane. U nižim predjelima šume zamjenjuju kultivirane površine voćnjaka i
vinograda. Ovi niži obronci, koji se spuštaju gotovo do samog gradskog središta
najveća su vrijednost krajolika u gradu.
Klimatske osobine ovog područja mogu se okarakterizirati kao svježa klima
kontinentalnog tipa. Prosječna godišnja temperatura na području grada iznosi 10ºC.
Za klimu ovog područja je karakteristično da nema suhog razdoblja tijekom godine i
46
oborine su raspoređene na cijelu godinu. Ukupna godišnja količina oborina iznosi
808 mm, a u godišnjem hodu padalina izdvajaju se dva maksimuma, primarni u lipnju
i sekundarni u studenom. Minimum padalina javlja se u kasno ljeto, početak jeseni i u
toku zime.
4.1.2. Promet i dostupnost
Virovitica je smještena na podravskom prometnom koridoru koji je, uz savski
prometni koridor najvažniji prometni pravac kontinentalnog djela Hrvatske. Podravski
i savski prometni koridor transverzalno su povezani sa tri pravca: Zagreb – Varaždin,
Kutina – Virovitica i Vrpolje – Osijek. Prema tome je Virovitica značajno prometno
čvorište kontinentalne Hrvatske. Grad Viroviticu obilježava dobra prometna
povezanost. Mrežu cesta na području grada Virovitice čine dvije državne te više
županijskih i lokalnih cesta. Državne ceste omogućuju povezanost grada sa ostalim
prostorima Hrvatske te sa susjednim zemljama i Europom. Županijske ceste
povezuju gradove, općine i veća naselja na području grada. Najvažniji prometni
pravci na području grada su državna cesta D-2 Varaždin – Osijek i državna cesta D-5
Okučani – Virovitica – Terezino Polje – Barcs.
Tablica 2: Pregled cesta (državnih, lokalnih i županijskih) na području Virovitičko-podravske
županije:
Red. Broj Opis ceste Duljina (km) Struktura u %
1 Državne ceste (kroz VPŽ) 184,79 20,15
2 Županijske ceste 357,54 39,00
3 Lokalne ceste 374,55 40,85
Ukupno VPŽ 916,88 100,00
4 Obilaznica grada Virovitice 9,06
Izvor: HGK – ŽK Virovitica
47
Slika 36: Najvažniji pravci koji prolaze kroz grad Viroviticu
Izvor: Prostorni plan uređenja grada Virovitice
Do sada nije bilo potrebe za uvođenjem gradskog prijevoza osim međugradskih linija
sa susjednim gradovima i općinama.
Pruga najvišeg reda na ovom području je dionica tzv. „Podravske magistrale“ koja
pripada skupini glavnih pruga 1. reda. Ovim područjem prolazi i dionica pruge 2. reda
Pčelić – Banova Jaruga - Pivnice. Za teretni promet na ovom području značajni su i
industrijski kolosijeci. Pruga prolazi kroz grad te uzrokuje povremene zastoje u
prometu. Željeznički promet se odvija na 99 km pruga, od čega je na Županiji
(Pitomača-Zdenci) 85 km dionice pruge Koprivnica-Osijek, te 14 km pruge (Pčelić-
Pivnica) prema Daruvaru.
Na području Grada Virovitice nema aktivnog zračnog prometa u službi prijevoza
putnika i robe, no međutim prisutne su sportsko-rekreativne aeronautičke aktivnosti u
organizaciji lokalnog aerokluba. One se odvijaju na jednom od ukupno osam terena
koji su do nedavno služili poljoprivrednoj avijaciji u obavljanju radova za potrebe
poljoprivredne proizvodnje, a nalazi se u prigradskom naselju Korija. U cilju daljnjeg
proširenja zračnih aktivnosti na području Grada, prostornim planom je na području
prigradskog naselja Korija, predviđena površina namijenjena izgradnji aerodroma za
male avione.
48
4.1.3. Stanovništvo
Tablica 3: Dobna struktura stanovništva Grada Virovitice prema popisu stanovništva 2011.
godine
Naselje Ukupan broj stanovnika
0-19 godina
20-59 godina
60 i više godina
Nepoznato Udio stanovnika u
ukupnom broju (%)
Čemernica 653 149 385 119 0 3,07%
Golo Brdo 364 103 207 54 0 1,71%
Jasenaš 77 7 31 39 0 0,36%
Korija 767 176 439 152 0 3,60%
Milanovac 1711 404 1002 305 0 8,04%
Podgorje 833 204 471 158 0 3,91%
Rezovac 1303 303 796 204 0 6,12%
Rezovačke Krčevine
331 76 193 62 0 1,55%
Sveti Đurađ 564 140 313 111 0 2,65%
Virovitica 14688 3037 8299 3352 0 68,99%
UKUPNO 21.291 4599 12136 4556 0 100,00%
Izvor: DZS
Iz Tablice 3 vidljivo je kako je dobna struktura u pravilu podjednaka u svim
virovitičkim naseljima. Zajednička je značajka dobne strukture stanovnika grada i
prigradskih naselja ta da je uglavnom najveći broj stanovnika u dobnoj skupini 20 –
59 godina starosti (57 %). Iznimka je naselje Jasenaš koje ima najviše stanovništva
koje pripada dobnoj skupini od 60 godina i više (60 stanovnika).
Grafikon 1: Udjeli stanovnika naselja u ukupnom broju stanovnika Virovitice u 2011. godini
6,12%
3,91%
3,07%
8,04%
68,99%
1,55%
2,65%
0,36%3,60%
1,71%
Čemernica
Golo Brdo
Jasenaš
Korija
Milanovac
Podgorje
Rezovac
Rezovačke Krčevine
Sveti Đurađ
Virovitica
Izvor: DZS
49
Iz Grafikona 1 je vidljivo kako najviše stanovnika Virovitice živi u gradu (68,99%),
slijede prigradska naselja Milanovac (8,04%) i Rezovac (6,12%). Najmanje
stanovnika nalazi se u prigradskom naselju Jasenaš (0,36%).
Tablica 4: Udio broja stanovnika Grada Virovitice u ukupnom broju stanovnika Virovitičko-
podravske županiji i Republike Hrvatske za 2011. godinu
Grad Virovitica
Virovitičko-podravska županija
Republika Hrvatska
Udio Virovitice u
VPŽ
Udio Virovitice u
RH
Broj stanovnika
21.291 84.836 4.284.889 25,1% 0,5%
Izvor: DZS
Stanovnici glavnog grada Virovitičko-podravske županije, grada Virovitice, u
ukupnom broju stanovnika županije sudjeluju sa 25,10%. Ukoliko promatramo
stanovnike grada Virovitice na razini ukupne populacije Republike Hrvatske,
Virovitičani čine samo 0,5% stanovništva, kao što je vidljivo iz Tablice 4.
Grafikon 2: Broj stanovnika Virovitičko-podravske županije
Izvor: DZS Od ukupnog broja stanovnika u Virovitičko – podravskoj županiji, najviše stanovnika
broji Virovitica sa 21.291, tj. 25% ukupnog broja stanovnika te Slatina sa 13.686
stanovnika, koje iznosi oko 16% ukupnog broja stanovnika Županije. Ostatak
stanovnika Županije živi u Orahovici (6%) i ostalim općinama.
50
Najnoviji popis stanovništva iz 2011. godine bilježi 84.836 stanovnika u Virovitičko –
podravskoj županiji, broj stanovnika se u odnosu na popis iz 2001. godine smanjio za
9,16%.
Tablica 5: Radno sposobno stanovništvo Grada Virovitice u ukupnom broju stanovništva
Virovitičko-podravske županije u 2011. godini.
Spol Ukupno 0-19 godina Radno sposobno
stanovništvo
65 i više godina
75 i više godina
Virovitičko – podravska županija
sv. 84.836 18.933 56.797 19.565 6.597
m 41.017 9.675 28.827 7.612 2.037
ž 43.819 9.258 27.970 11.953 4.550
Virovitica sv. 21.291 4.599 14.700 4.556 1.399
m 10.223 2.341 7.344 1.775 442
ž 11.068 2.258 7.356 2.781 957
Izvor: DZS
Na temelju popisa stanovništva iz 2011. god. u ukupnom broju stanovnika Virovitičko
podravske županije, 56.797 osoba je radno sposobno. Od toga je 50,75%
muškaraca, a 49,25% žena. Udio virovitičkog radno sposobnog stanovništva u
županijskom je 25,88 (14.700 osoba), od kojih je 12,93% muškaraca i 12,95% žena. I
u Virovitici i u Virovitičko-podravskoj županiji u ukupnom broju radno sposobnog
stanovništva žene sudjeluju sa manjim postotkom.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Tablici 6. prikazana su sva naselja koja
pripadaju gradu Virovitici, broj stanovnika te broj kućanstava. Najveća naselja, nakon
Virovitice, su Milanovac sa 1.711 stanovnika, čije je stanovništvo ostvarilo udio od
8,04% u ukupnom broju stanovnika grada Virovitice i njezinih naselja, te Rezovac s
udjelom od 6,12%. Ostala naselja imaju nešto manje stanovnika, njihov broj se kreće
od 77 stanovnika u Jasenašu do 833 stanovnika u Podgorju.
Tablica 6: Ukupan broj stanovnika i kućanstava u Gradu Virovitici i prigradskim naseljima
NASELJE UKUPAN BROJ STANOVNIKA
UKUPAN BROJ KUĆANSTAVA
Čemernica 653 212
Golo Brdo 364 120
Jasenaš 77 38
Korija 767 260
Milanovac 1.711 596
Podgorje 833 297
51
Rezovac 1303 427
Rezovačke Krčevine 331 115
Sveti Đurađ 564 212
Virovitica 14.688 5.432
UKUPNO 21.291 7.752
Izvor: DZS Izvor: DZS
U Grafikonu 3 možemo vidjeti stanovništvo staro 15 i više godina (prema popisu
2001. godine) prema školskoj spremi. Iz grafikona je vidljivo da je u 2001. godini bilo
2,26% bez školske spreme, 2,45% sa završenih 1-3 razreda osnovne škole, 5,76%
sa završenih 4-7 razreda osnovne škole, 31,95% sa završenom osnovnom školom,
47,81% sa srednjom školom te 9,75% sa višim i visokim obrazovanjem. U pogledu
obrazovne strukture stanovništva grada Virovitice, ostvaren je određeni pozitivni
pomak u odnosu na stanje zabilježeno popisom stanovništva 1991. godine, ali ipak
postoji prostor za napredovanje, odnosno važno je poticati stanovništvo na
cjeloživotno obrazovanje.
Grafikon 3: Stanovništvo staro 15 godina i više u Gradu Virovitici prema razini završene
škole
52
Tablica 7: Obrazovne institucije u Gradu Virovitici
Naziv Adresa Vrsta obrazovno-odgojne ustanove
Predškolske institucije:
Dječji vrtić Cvrčak Trg Ante Starčevića 3 /Pejačevićeva ulica
Dječji vrtić
Dječja kuća Leptir Podgorje Dječji vrtić
Osnovne škole:
OŠ. Ivana Brlić Mažuranić Tina Ujevića 18 Osnovna škola
OŠ. Vladimir Nazor Tomasa Masaryka 25 Osnovna škola
Centar za odgoj , obrazovanje i rehabilitaciju Virovitica
Ljudevita Gaja 42 Osnovna škola za djecu sa posebnim potrebama
Glazbena škola Jan Vlašimsky
Antuna Mihanovića 21 Osnovna i srednja glazbena škola
Srednje škole:
Gimnazija Petra Preradovića Trg Bana Josipa Jelačića Gimnazija
Katolička klasična gimnazija s pravom javnosti
Trg Ljudevita Patačića 3 Gimnazija
Industrijsko-obrtnička škola Zbora narodne garde 29 Industrijsko-obrtnička škola
Strukovna škola Vukovarska cesta 1 Strukovna škola
Glazbena škola Jan Vlašimsky
Antuna Mihanovića 21 Osnovna i srednja glazbena škola
Tehnička škola Zbora narodne garde 29 Tehnička škola
Više i visoke škole:
Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici
Matije Gupca 76 Studij za menadžment
Stručni studij drvne tehnologije
Matije Gupca 76 Dislocirani studij Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ostalo obrazovanje:
Pučko otvoreno učilište Aspekt
Matije Gupca 42 Javna ustanova
Otvoreno učilište Algebra Matije Gupca 78 Javna ustanova
Pučko otvoreno učilište Omega
Matije Gupca 168 Javna ustanova
Poslovno učilište Eduka Plus Stjepana Radića 19/1 Javna ustanova
Izvor: PUR
Iz Tablice 7 je vidljivo da je obrazovanje u gradu organizirano u 3 osnovne škole.
Srednjoškolsko obrazovanje se provodi u 5 srednjoškolskih ustanova: Gimnazija
Petra Preradovića, Industrijsko – obrtnička škola, Katolička klasična gimnazija s
pravom javnosti, Strukovna škola i Tehnička škola. Što se tiče umjetničkih škola, u
gradu Virovitici se pruža i glazbeno osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje u
Glazbenoj školi Jan Vlašimsky. Visokoškolsko obrazovanje u gradu je organizirano u
Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici te od školske godine 2013./2014.
na Stručnom studiju drvne tehnologije kao dislociranom studiju Šumarskog fakulteta
53
Sveučilišta u Zagrebu. Grad Virovitica ima jedan dječji vrtić koji radi na dvije lokacije.
4.1.4. Gospodarstvo
Grad Virovitica jedno je od najznačajnijih gospodarskih središta sjevernog dijela
Hrvatske. Unatoč velikim problemima koji su se pojavili u tranzicijskom razdoblju, kao
i posljedicama Domovinskog rata, virovitičko gospodarstvo pokazalo se vitalnim i
sposobnim za uspješno sudjelovanje u suvremenim gospodarskim tijekovima kao i
početku dugo očekivanog razvoja i ekspanzije. Dosadašnji razvoj gospodarskih
djelatnosti na području grada bio je usmjeren na prostor središnjeg naselja,
Virovitice, koja je ostvarila vrlo širok raspon industrijskih pogona koji uključuje
drvoprerađivačku, prehrambenu, duhansku, metaloprerađivačku i tekstilnu industriju
te proizvodnju građevnog materijala. Dosadašnji razvoj gospodarstva Virovitice
oslanjao se i u buduće će se oslanjati prvenstveno na prirodne karakteristike prostora
i vrlo povoljan prometno - geografski položaj koji pridonosi boljitku gospodarstva.
Ukupan broj zaposlenih na području županije u 2011. godini je iznosio 18.185 osoba,
zaposlenih kod poslovnih subjekata te u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija,
dok na području grada Virovitice broj zaposlenih kod pravnih osoba iznosi oko
10.400 (DZS). Ukupan broj nezaposlenih osoba u svibnju 2013. god. na području
Virovitičko-podravske županije iznosi 9.920, dok na području grada Virovitice iznosi
2.100 osoba.
U gradu Virovitici je najrazvijenija prerađivačka industrija u kojoj dominiraju Viro
tvornica šećera d.d., registrirana za preradu šećerne repe i proizvodnju konzumnog
šećera, Hrvatski duhani d.o.o., registrirani za proizvodnju fermentiranog duhana te
Tvin d.d. čija je djelatnost prerada drveta i izrada ostalog namještaja Od ostalih
gospodarskih grana u gradu se ističe trgovačka djelatnost.
Grad ulaže u gospodarsku orijentaciju prema informatici, novim tehnologijama u
proizvodnji. Osnovani su Poduzetnički inkubator kojem je cilj inkubirati nova
poduzeća u proizvodnji i Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici.
4.1.5. Zaštita okoliša i prostora
Osnovne karakteristike okoliša i postojeće ekološke vrijednosti i stabilnosti područja
grada Virovitice očituju se u prvom redu u dobro očuvanom prirodnom okruženju te
se stoga razvoj prostora grada treba temeljiti na ovoj karakteristici. Najveći se pritisci
očituju na području zaštite vodnih resursa, posebice kvalitete podzemne pitke vode
54
te u odnosu na rješavanje sustava gospodarenja otpadom i provedbu regionalne
deponije.
Glavni ciljevi zaštite okoliša su sljedeći:
učinkovito očuvanje i postizanje ujednačenije razine kakvoće života,
razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno
optimizirali učinci njegovog korištenja,
usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim svjetskim ekološkim
kriterijima uz saniranje postojećeg stanja (tamo gdje je potrebno) i
sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.
Daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave očekuje se da će sve više jačati
svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja te se može i sa te
razine očekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti
prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost.
4.2. Turistička ponuda grada Virovitice
Grad Virovitica kao gospodarsko, ali i kulturno središte Virovitičko-podravske
županije svojim dugogodišnjim radom i uspjesima u mogućnosti je ponuditi
mnogobrojne i raznolike kulturne, povijesne, kazališne, izložbene, književne,
koncertne i sportske sadržaje koji imaju dugu tradiciju i svojim ritmom odvijanja
Viroviticu čine živom i atraktivnom. Pod navedenim se podrazumijeva bogata lepeza
raznolikog izbora među kojima je niz dnevnih, tjednih, mjesečnih događanja na
području grada Virovitice. Kroz dva velika mozaična manifestacijska ciklusa –
„Rokovo“ i „Prosinac u gradu“ objedinjuju se tradicijski običaji i suvremenost.
Sustavno se, sukladno povećanoj potražnji, otvaraju novi ugostiteljski i smještajni
objekti, koji su kategorizirani u rasponu od dvije do četiri zvjezdice. Prostorno –
urbanističkim planovima koji se posljednjih godina sustavno izrađuju za područja svih
gradova i općina, jasno se utvrđuju prostorna područja planske turističke izgradnje i
razvoja, naročito na do sada nedovoljno iskorištenim oblicima ruralnog i seoskog
turizma.
4.2.1. Prirodni resursi
Grad Virovitica okružen je bogatim prirodnim resursima kojima se unapređuje turizam
samoga grada, ali i njegove okolice. Prirodni resursi koje posjeduje grad obuhvaćaju
predivne brjegove i šume, prostranstva ravnica pogodnih za uzgajanje brojnih
poljoprivrednih kultura (od koji se ponajviše uzgaja pšenica, kukuruz, ječam, duhan
itd.), prirodne ribnjake i ostala bogatstva koja se koriste u svrhu kvalitetnijeg i
ugodnijeg života na području grada, ali i šire okolice.
U neposrednoj gradskoj okolici može se uživati u ambijentu vinorodnih brjegova, s
čijih se vrhova širi jedinstven pogled na prostrane slavonske i podravske ravnice. Na
55
udaljenosti od samo 7 kilometara od centra Virovitice nalazi se veliki turistički potencijal
grada, Virovitička jezera.
Slika 14: Virovitička jezera
Izvor: TZ Grada Virovitice
U savršeno očuvanom prirodnom ambijentu Virovitičkih jezera - popularnom izletištu,
idealni su uvjeti za rekreaciju i sportski ribolov, a čine ih 9 ribnjaka površine 86,14 ha i
time predstavljaju najbogatije i najveće ribolovne vode na virovitičkom području.
Slika 15: Virovitički ribnjaci
Izvor: virovitica.info
Na udaljenosti 15 km od Virovitice nalazi se rijeka Drava, jedna od najbogatijih
ribolovnih voda u Hrvatskoj, nazivaju je „zelenim srcem Europe“. Pored Drave,
postoji više bara, jama, bajera ili ostataka starog toka rijeke Drave koji također
predstavljaju vrlo kvalitetna ribolovna područja. Sportsko-ribolovne udruge koje
djeluju na području grada su 'Ođenica', 'Brana' i 'Tvin'.
Na Virovitičkim ribnjacima je smještena Poučna staza srcolikog oblika i dugačka 4
kilometra koju je moguće proći uz laganu šetnju i povremena zaustavljanja za dva
sata. Duž cijele staze postavljeno je deset informacijskih ploča na kojima se nalaze
podaci o šumskim predjelima te prirodnim i kulturnim značajkama pored kojih se
56
prolazi. Staza je namijenjena svim uzrastima s namjerom da se prirodno bogatstvo
ovoga kraja približi svakom dobronamjernom posjetitelju.
Izvor: virovitica.info
Virovitička Bilogora obiluje prirodnim bogatstvima, ljepotom prirode, ekološko
očuvanim područjima i raznovrsnošću flore i faune. Pravi ljubitelji prirode i lova ovdje
mogu pronaći iznimnu ponudu lovačkih sadržaja za nezaboravne trenutke i odmor.
Lovišta ovoga podneblja specifična su zbog nekoliko detalja. Naime, upravo ovdje se
mogu pronaći i tipično nizinska i brdska lovišta i lovišta gdje se spajaju oba ova
segmenta. To nudi velike mogućnosti svim zaljubljenicima u lov. Osim toga, velike
lovne površine su područja netaknutih šuma, prirodnih ljepota, čistih ribnjaka, potoka
i rijeka, a sa svojim fondom divljači spadamo među bogatija lovišta u Republici
Hrvatskoj.
Slika 17: Divljač na lovištima
Izvor: www.glas-slavonije.hr
Slika 16: Poučna staza na Virovitičkim ribnjacima
57
Lovište Virovitica ustanovljeno je u administrativnim granicama grada Virovitice
izuzev dijela površine na kojem su ustanovljena državna lovišta. Površina je
nepravilnog četverokutnog oblika, s dužom stranom uz samo sjeverno pribrežje
Bilogore i sjevernom granicom u ravničarskom dijelu, koji je u ekološkom smislu
tipičan za slavonsku Podravinu. Kroz lovište prolaze vrlo frekventne prometnice:
– ceste i željeznička pruga Koprivnica
– Osijek i cesta Virovitica –Barč (Mađarska).
Površina lovišta je 6.928 ha, to je područje koje obiluje većim šumskim oazama sa
skrovitim proplancima okruženim šumarcima i šikarama, prostranim površinama
isprepletenim malim livadama i oranicama te brojnim vodotocima stanište je brojni
vrsta divljači.
Slika 18: Površina lovišta grada Virovitice
Izvor: www.mps.hr
Vinogradi Virovitičkog vinogorja prostiru se na području okolnih naselja grada
Virovitice od Špišić Bukovice, Golog Brda i Podgorja te Milanovca do Rezovca. Sve
su to moderni nasadi vinove loze, gdje kao nosilac sortimenta nalazimo graševinu i
bijeli pinot sa zaštićenim geografskim porijeklom. Osim ovih sorti ovdje se proizvode
cijenjena medovina i voćna vina. U Virovitici je već davne 1864. godine uspješno
organizirana prva značajnija izložba vina, istovremeno kada se i u Zagrebu održavala
Prva hrvatska izložba vina. Danas se te izložbe održavaju u sklopu sajma
„VIROEXPO“.
58
Izvor: www.virovitickividici.com
Nedaleko od grada Virovitice, na obroncima Bilogore, nalazi se skijalište Rezovačke
Krčevine uređeno je 1985. godine i tada je bilo jedino osvijetljeno skijalište u
Hrvatskoj. Ima dvije staze, južnu koja je dugačka oko 400 metara te sjevernu koja je
stotinjak metara kraća. U zimsko vrijeme, kada ima dovoljno snijega, skijalište je
okupljalište mnogobrojnih virovitičkih i okolnih rekreativaca.
Slika 20: Skijalište Rezovačke Krčevine
Izvor:virovitica.info
Jedan od primjeraka atraktivnih elemenata turističke ponude grada Virovitice je
Cvjetni trg u samom središtu grada koji unazad zadnje tri godine osvaja nagrade,
poput nagrade „Zeleni cvijet“ sa zlatnom naznakom Hrvatske turističke zajednice za
Slika 19: Vinogradi Virovitičkog vinogorja
59
najuređenijih grad kontinentalne Hrvatske u kategoriji gradova od 10.000 do 30.000
stanovnika.
Izvor: virovitica.info
Od Virovitice se brzo i jednostavno dolazi i do drugih atraktivnih lokaliteta na širem
području Virovitičko-podravske županije, kao što su Park prirode „Papuk“, arboretum
u Lisičinama ili rijeka Drava. Sa svim svojim prednostima i uz dobru cestovnu i
željezničku povezanost, Virovitica predstavlja vrlo atraktivno i lako dostupno turističko
odredište.
4.2.2. Kulturne i povijesne znamenitosti i sadržaji
Grad Virovitica raspolaže s nekoliko značajnih lokaliteta povijesne vrijednosti koji
potiču iz srednjovjekovnog vremena te kasnije perioda 18. i 19. stoljeća koji su
sačuvani do današnjeg dana. Ti lokaliteti mogu se podijeliti na arheološka nalazišta,
građevine i vjerski objekti i lokacije groblja.
Tablica 8: Pregled objekata kulturne baštine i povijesnih lokaliteta
Red.
br.
Naziv lokaliteta Opis Kategorija
turističke
važnosti
1
Dvorac
Pejačević
U sadašnjem obliku nastaje u periodu od 1800. do 1804.
godine, kada grof Antun Pejačević ruši srednjovjekovnu
utvrdu, te prema nacrtima Bečkog arhitekta Rotha daje podići
dvorac
regionalna
Slika 21: Cvjetni trg Virovitica
60
2
Palača
Pejačević
Sagrađena je krajem 18. stoljeća. Impozantan je primjerak
barokne svjetovne arhitekture i registrirani spomenik prve
kategorije, te predstavlja jedan od najstarijih virovitičkih
kulturnih dobara na području graditeljstva. Sanacija završena
2014. godine, vraćen prvotni izgled.
lokalna
3
Crkva svetog
Roka
Iako je prva samostanska crkva sagrađena prije Turaka,
sadašnja crkva svetog Roka završena je i predana na
uporabu 1752. godine, Temeljni kamen je položen na dan 12.
travnja 1746. godine
regionalna
4
Kapelica Sv.
Trojstva –
Milanovac
U sadašnjem obliku izgrađena je krajem 19. stoljeća (prije
toga je bila drvena), no više puta je stradavala i bila ponovno
obnavljana. Zadnja obnova bilja je u vremenu između Prvog i
Drugog svjetskog rata.
lokalna
5 Zgrada Fine Sagrađena 1892. godine u historicističkom stilu, za potrebe
Prve hrvatske štedione. Na pročelju je lik boga Merkura
posvećen trgovcima, a na polukružnom ulazu postoji
sačuvana originalna kovana ograda, kao i stubište.
lokalna
6 Zgrada
Gimnazije
Petra
Preradovića
Sagrađena 1914. godine u secesijskom stilu, prema nacrtu i
izvedbi osječkog arhitekta i graditelja Axmana i Domeca.
lokalna
7
Gradski park
Nastao neposredno nakon izgradnje Dvorca Pejačević,
početkom 19. stoljeća. Osim domaćih ima i alohtonih vrsta
drveća (Ginko biloba, Platana ossidentalis, Crni orah –
Juglanac nigra, Thuja occsidentalis, sophora japonica –
japanska sapora, Taxodium)
regionalna
8
Židovsko groblje
Postoji od sredine 19. stoljeća, kada je M. Terezija doseljavala
Židove na ovaj prostor.
lokalna
9
Njemačko
groblje –
Antunovac
Nastao u vrijeme kada je vlasnik postao njemački knez
Schaumberg – Lippe, sredinom 19. stoljeća. Napušteno
poslije 1950. godine.
lokalna
10
Schubertova
kuća
Sagrađena krajem 19. stoljeća, u kojoj je rođena Edita
Schubert, poznata akademska slikarica avangardnog
usmjerenja. Sanacija završena 2011. godine i vraćen prvotni
izgled.
lokalna
11
Uglovnica
„Staroga hotela“
Prvi smještajni objekt u Virovitici, sagrađen oko 1860. godine,
od strane kneza Schaumberg – Lippe pod nazivom „Gasthaus
zur Lippische Rose“ Naziv označava porijeklo vlasnika.
lokalna
Izvor: TZVPŽ
61
Slika 22: Dvorac Pejačević 1804. godine
Izvor: www.virovitica.net
Slika 23: Dvorac Pejačević
Izvor: http://www.virovitica.net/dvorci-crkve-i-kurije-vpz-~-dvorac-pejacevic/20750/
62
Slika 24: Dvorac Pejačević danas
Izvor:http://www.panoramio.com/photo/3727015
Slika 25: Dvorac Pejačević danas
Izvor: http://www.tz-virovitica.hr/povijesne-atrakcije/
63
Slika 26: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti
Izvor: URBOS d.o.o., Osijek
Slika 27: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti
Izvor: URBOS d.o.o., Osijek
64
Slika 28: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti
Izvor: URBOS d.o.o., Osijek
Slika 29: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti
Izvor: URBOS d.o.o., Osijek
65
Tablica 9: Pregled kulturnih institucija
Red.
br. Naziv institucije Područje djelovanja Turistički potencijal
1 Gradski muzej Virovitica Osnovan 1953. godine. U sadašnjoj
stalnoj postavi ima četiri zbirke:
arheološka zbirka, etnografska zbirka,
kulturno povijesna zbirka i likovna
zbirka, sa posebnim dodatkom
likovne zbirke Branislava Glumca.
Jedan od ključnih
objekata za razvoj
turizma
2 Gradska knjižnica i
čitaonica Virovitica
Osnovana još u drugoj polovici 19.
stoljeća. Sadašnja Gradska knjižnica
je slijednik, nekadašnje narodne
knjižnice i čitaonice pod nazivom
„Biblioteke“ od 1841., i „Veroeczer
Casino“ od 1861. godine.
Važna zbog niza
kulturnih zbivanja koja
se odvijaju u sadašnjim
prostorima
3 Gradsko kazalište Virovitica Osnovano u sadašnjem obliku 1945.
godine, u objektu Hrvatskog doma,
sagrađenom 30-ih godina 20. stoljeća
gdje je nekad djelovalo Hrvatsko
društvo "Sokol„. No prva kazališna
predstava održana je još 1900.
godine u izvedbi društva „Sloga“.
Ključni nositelj
kazališne i scenske
umjetnosti u gradu
Virovitici, prihvatljivo za
turističku ponudu.
4 Hrvatsko pjevačko društvo
Rodoljub Virovitica
Kulturno umjetničko društvo
osnovano 1880. godine. Jedno od
temeljnih nositelja zbornog pjevanja i
tamburaške glazbe u Virovitici.
Najstarije kulturno
društvo zbornog
pjevanja u Virovitici
5 Gradska glazba Virovitica Osnovana 1883. godine kada je
osnovano društvo za promicanje
glazbe. 1886. godine društvo
preuzima poznati virovitički glazbenik
češkog porijekla Jan Vlašimsky.
Najstarije društvo
puhačke glazbe
66
Red.
br. Naziv institucije Područje djelovanja Turistički potencijal
6 KUD Virovitica Osnovano 1988. godine, Društvo
njeguje koreografirane pjesme,
plesove i običaje hrvatskih krajeva
Najznačajnije društvo
njegovanja folklornih
običaja, važno za
prezentaciju običaja
kraja
7 Češka beseda Virovitica Udruga "Češka beseda" u Virovitici
osnovana 2002 godine. Okuplja velik
broj članova građana češkog
porijekla, kao i drugih simpatizera
češke kulture.
Najznačajnije
organizirano društvo
promicanja češke
kulture i multietičnosti,
važno za turističku
prezentaciju
Izvor: TZ grada Virovitice
Manifestacije u gradu Virovitici moguće je podijeliti na kulturne, zabavne, sportske i
ostale manifestacije koje imaju dugogodišnju tradiciju održavanja pri čemu se za
neke može naglasiti kako imaju regionalni ili međunarodni karakter.
Kulturne manifestacije grada Virovitice odnose se na Virovitičke kazališne susrete -
Virkas, Virovitičko kazališno ljeto, Proljetne zvuke Jana Vlašymskog, Prosinac u
gradu, Noć muzeja i Europska noć kazališta.
Virovitički kazališni susreti – Virkas je dvotjedni kazališni program izrastao na
stoljetnoj tradiciji održavanja kazališnih predstava i na 60-godišnjem kontinuiranom
uspješnom djelovanju Kazališta Virovitica. Virovitičko kazališno ljeto je ciklus
kazališnih predstava koje se u pravilu održavaju na otvorenoj ljetnoj pozornici u
stoljetnom gradskom parku dok je ulaz za sve posjetitelje besplatan.
Slika 30: Virovitički kazališni susreti - Virkas
Izvor: www.kazalistevirovitica.hr
Ciklus se sastoji od tri predstave iz produkcije Kazališta Virovitica, dok preostale
organizator izabere među uspješnicama istaknutih hrvatskih kazališta ili kazališnih
skupina domicilnih ili stranih kazališta. Manifestacija se kontinuirano održava svake
godine počevši od 2004. godine. Ukupna posjećenost manifestacije Kazališno ljeto u
67
Virovitici u zadnjih nekoliko godina bilježi broj posjetitelja preko 10.000, na taj način
se sa ciklusom kazališnih predstava nastoji obogatiti kulturno-turistička ponuda
grada.
Proljetni zvuci Jana Vlašymskog je manifestacija izrasla na 120 – godišnjoj tradiciji
glazbenog obrazovanja u Virovitici. Posvećena je klasičnoj glazbi, a uspostavljena je
u čast virovitičkog skladatelja i glazbenog pedagoga Jana Vlašymskog. Proljetni
zvuci održavaju se svake godine u trajanju od po dva tjedna u sklopu kojeg sudjeluju
učenici Glazbene škole Jana Vlašymskog, amaterske kulturno umjetničke grupe
češke nacionalne manjine iz nekoliko gradova, kao i kulturno umjetničke grupe iz
drugih gradova Hrvatske, te domaći izvođači ali i profesionalni izvođači iz Hrvatske ali
i inozemstva.
Slika 31: Glazbena škola Jan Vlašymski
Izvor: www.icv.hr
Prosinac u gradu je manifestacija posvećena prosinačkim običajima i tradiciji.
Program obuhvaća niz koncertnih, izložbenih, promocijskih, kazališnih i sportskih
sadržaja, koji u svojoj ukupnosti oblikuju ugodno i dinamično blagdansko ozračje.
Pojedini programski segmenti odvijaju se u različitim gradskim prostorima ali i na
otvorenom, ispunjavajući tijekom čitavoga mjeseca cijeli grad prigodnim edukativnim i
zanimljivim sadržajima, prilagođenim različitim dobnim skupinama i grupama
posjetitelja time doprinoseći promoviranju kulturne i turističke ponude grada
Virovitice.
68
Slika 32: Program manifestacije "Prosinac u gradu"
Izvor: www.icv.hr
Europska noć kazališta jednodnevna je manifestacija posvećena scenskim i
izvedbenim umjetnostima. Održava se istovremeno u velikom broju hrvatskih
gradova svake godine treće subote u mjesecu studenom. Kazalište toga dana
postaje glavnim mjestom susreta, dijaloga, druženja i novih spoznaja kako umjetnika
i kazališnih djelatnika tako i publike. Virovitičko kazalište sudjeluje na toj manifestaciji
od 2009. godine i svake godine ima sve više zainteresiranih gledatelja za besplatno
prikazivanje predstava. Noć kazališta se održava treći vikend u mjesecu studenome.
Slika 33: Europska noć kazališta
Izvor: www.icv.hr
Noć muzeja je regionalna akcija započeta 2005. godine kao gradski projekt sa šest
zagrebačkih muzeja, dok 2006. godine postaje nacionalni kulturni događaj, iniciran
od strane Sekcije kulturnog turizma, Hrvatskog muzejskog društva, a u suradnji sa
Zajednicom kulturnog turizma Hrvatske gospodarske Komore i svim zainteresiranim
muzejima. Akcija podrazumijeva novi otvoreniji pristup muzejskoj i turističkoj publici
te uključuje posjet izložbenom dijelu muzeja, popratnu seriju događanja (umjetničkih,
modnih, književnih, glazbenih i ostalih) u muzejima. Gradski muzej Virovitica
sudjeluje u manifestaciji „Noć muzeja „ od 2007. godine i svake godine bilježi sve
69
veći broj posjetitelja. Osim prigodne izložbe Muzej uvijek nudi i interaktivne događaje
kao što su koncerti, radionice, igraonice i slično.
Izvor: www.google.hr
Zabavne manifestacije koje se tradicionalno održavaju u gradu Virovitici
podrazumijevaju manifestacije poput Rokovo, Virovitički dječji karneval i Volim
Hrvatsku – Volim Viroviticu, Više cvijeća, manje smeća.
Rokovo (Dan grada) je vjerski, društveno-politički, kulturni, zabavni, ugostiteljsko-
gastronomski te sportski događaj. U Virovitici se tradicionalno održava od 1993.
godine, dok je Virovitica 1994. godine proslavila 760. obljetnicu prvog spomena kada
je Rokovo i postalo službeno Dan Grada. Tradicionalna višednevna mozaik
manifestacija povodom obilježavanja blagdana Sv. Roka i Dana grada Virovitice
obuhvaća brojna događanja zabavnog i kulturnog karaktera koja unose živost u
gradsku atmosferu tijekom kolovoza i obogaćuju ponudu grada Virovitice. Rokovo je
tradicionalna višednevna (od prije tri godine traje tijekom cijele prve polovine
kolovoza) manifestacija regionalnog karaktera koja se već osamnaest godina za
redom održava u Virovitici, a u zajedničkoj organizaciji Grada Virovitice i Turističke
zajednice grada Virovitice, a obuhvaća mozaik glazbenih, scenskih, plesnih,
povijesnih, likovnih, ekoloških, sportskih, gastro-enoloških, rekreacijskih i zabavnih
elemenata.
Virovitički dječji karneval manifestacija je koja je proizašla iz duge i bogate
karnevalske tradicije sa ovog područja, a redovito se održava od 1997. godine.
Program obuhvaća različite tematske nastupe karnevalskih skupina preko niza igara
kao i izbora najuspješnije maske. Volim Hrvatsku – Volim Viroviticu, više cvijeća,
manje smeća održava se svake godine u okviru nacionalnog ekološko – edukativnog
projekta Hrvatske turističke zajednice. U programu sudjeluju već tradicionalno djeca
iz dječjeg vrtića, osnovnih škola te djeca iz Centra za odgoj, obrazovanje i
rehabilitaciju.
Sportske manifestacije u gradu Virovitici održavaju se tijekom cijele godine te
obuhvaćaju manifestacije poput Međunarodne ulične trke Virovitica 1, 2, 3, 4,
...doživjeti stotu, Mikeške biciklijade, Polu maraton Virovitica- Barcs, Igre na vodi.
Međunarodna ulična trka Virovitica 1, 2, 3, 4, ... doživjeti stotu manifestacija je
međunarodnog karaktera koja okuplja oko 1000 sudionika odnosno natjecatelja u
sedam različitih kategorija podijeljenih po dobnim uzrastima. Sudjeluju djeca
Slika 34: Noć muzeja
70
predškolskog uzrasta, do uzrasta osnovnih i srednjih škola, pa sve do kategorije
seniora i veterana. Manifestaciji se sada već tradicionalno pridružuju natjecatelji iz
nekoliko okolnih županija Koprivničko-križevačke, Slavonsko-brodske, Zagrebačke
županije i drugih, te natjecatelji iz susjedne i prijateljske Republike Mađarske.
Mikeška biciklijada je sportsko-rekreativno-natjecateljska manifestacija sa tradicijom
uspješnog održavanja starom gotovo dva desetljeća. Manifestaciju je osmislio i
organizirao Mijo Pavelko – Mikeš kao vjerni promicatelj ‘mikeštva’ (virovitičkog duha,
tradicije i običaja). Manifestacija obuhvaća jednodnevni program se sastoji od
okupljanja biciklista sudionika na središnjem gradskom trgu koji zajedničkom
vožnjom uživaju u krajobrazu virovitičkog podneblja vožnjom do 7,5 km udaljenog
izletišta na Virovitičkim ribnjacima. Mikeška biciklijada obuhvaća natjecateljski dio
programa kao što je potezanje konopa, tačkodrom, vožnja spretnosti, bacipanjanje i
skočivrećkanje. Pobjednici se dodjeljuju nagrade, a svim sudionici omogućuje se
uživanje u dobroj hrani i tamburaškoj glazbi. Polu maraton Virovitica- Barcs održava
se tradicionalno dugi niz godina, pri čemu se start utrke mijenja između gradova
Virovitice i grada Barcsa. Pri tome jedan grad organizator je start utrke dok je drugi
organizator dočeka natjecatelja. Ova sportska manifestacija ima međunarodni
karakter budući da natjecatelji dolaze iz Republike Mađarske, Srbije, Slovenije i
Etiopije, dok od regionalnih županija sudjeluju natjecatelji iz Koprivničko-križevačke,
Bjelovarsko-bilogorske i Brodsko-posavske županije. Igre na vodi su sportsko –
rekreacijsko – zabavna manifestacija koja se svake godine u mjesecu srpnju održava
na Gradskom bazenu u Virovitici. Manifestacija je organizirana pod pokroviteljstvom
Grada Virovitice, u suradnji sa Sportskom i Turističkom zajednicom Grada.
Natjecanje se održava tri tjedna za redom, a sudjeluju natjecatelji iz prigradskih
naselja, kao i iz susjednih gradova okolice Virovitice. Natjecanje je raspoređeno u
deset disciplina: povlačenje plutače, igre na gumenim zračnicama i vodenoj košarici,
prijevoz kašeta, lov šarana rukama, pivska klackalica, potezanje užeta u vodi te
gašenje požara. Cilj ove manifestacije je organiziranje sportskih i zabavnih aktivnosti
na virovitičkom Gradskom bazenu, promocija zdravog i zabavnog života,
obogaćivanje društvenog života Grada u ljetnim mjesecima. Svake godine „Igre na
vodi“ privlače brojne posjetitelja iz cijele županije pa čak i susjedne Republike
Mađarske.
Sajmovi koji se tradicionalno održavaju na području grada Virovitice su Viroexpo,
Agroexpo i kao sajam manjeg obima Izložba malih životinja. VIROEXPO je
međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede koji se redovno održava
od 1994. godine već tradicionalno u siječnju tekuće godine. Održava se na području
od preko 8.000 m2 unutrašnjeg izlagačkog prostora u dva paviljona i na 15.000 m2
vanjskog izlagačkog prostora sa osiguranim parkingom za sve izlagače. Tom prilikom
održavaju se brojna stručna raznovrsna predavanja (na temu poljoprivrednih i
europskih trendova poznatih u svijetu) eminentnih predavača sa područja Hrvatske i
šire. AGROEXPO je sajam agro-proizvoda i opreme u samom centru grada Virovitica
koji je ujedinio Izložbu voća i povrća Virovitičko-podravske županije i sajam paprike,
Županijsko ocjenjivanje i sajam meda i pčelinjih proizvoda te međunarodno
71
ocjenjivanje meda. Izložba malih životinja je manifestacija međunarodnog karaktera
koja se redovno održava od 1977. godine. Na izložbi se predstavljaju male životinje:
golubovi, ptice pjevice, egzotične ptice, kunići, ukrasna i egzotična perad i slično.
4.2.3. Sportsko rekreacijski objekti
Na području grada nalazi se mnogo sportsko rekreacijskih objekata, kao što je:
Dvorana Tehničke škole, Dvorana OŠ IBM, Gradski bazen Virovitica, nogometni
teren VEGEŠKA, Umjetno igralište za nogomet VEGEŠKA, nogometni teren TVIN,
malonogometni teren TVIN, teniski teren TVIN, kuglana TVIN, teniski teren DIDON,
teniski teren Šulentić, Dvorana za streljaštvo VEGEŠKA, Sportska dvorana FANA,
Karting staza Virovitica, Biciklističke staze i nogometni tereni u prigradskim
naseljima.
Tablica 10: Pregled sportsko rekreacijskih objekata
Red. Br.
Naziv objekta Opis Uključenost u turističku ponudu
1. Dvorana Tehničke škole Virovitica
Sve vrste dvoranskih sportskih natjecanja, koriste i rekreativci. Dvorana se koristi i za razna scenska događanja, skupove i manifestacije. Ima tri dvorane od toga dvije pomoćne i jedna glavna dvorana s tribinama od 1.000 sjedećih mjesta.
Dvoranom upravlja Tehnička škola Virovitica
2. Dvorana OŠ IBM Sve vrste dvoranskih sportskih natjecanja, koriste i rekreativci. Dvorana se koristi i za razna scenska događanja, skupove i manifestacije. Ima jednu dvoranu sa 1.500 sjedećih mjesta.
Dvoranom upravlja OŠ IBM u suradnji sa Športskom zajednicom Grada Virovitice
3. Gradski bazen Virovitica
Na gradskom bazenu je jedan mali bazen namijenjen maloj djeci do 5 godina, te olimpijski bazen sa dimenzijama 25 x 50 m i dubine od 150 cm do 300 cm i gledalište kapaciteta cca. 1.000 osoba. Ugostiteljska ponuda. Tokom ljetne sezone koristi za kupanje građanima. Koristi se za razna sportska natjecanja, te i za manifestacije kao što u igre na vodi. Zanimljivo je to da oko bazena postoje i reflektori.
Bazenom upravlja gradska tvrtka FLORA VTC d.o.o. Cjelodnevno kupanje za djecu 5,00 kn za odrasle 10,00 kn.
4. Nogometni teren VEGEŠKA
Nogometni teren sa navodnjavanom travom. Koristi NK Virovitica sa raznim sekcijama za treninge, te se koristi za natjecanja u ligama. Za rekreativce je zabranjeno. Ugostiteljska ponuda.
Terenom upravlja NK Virovitica
5. Umjetno igralište za nogomet VEGEŠKA
Nogometni teren sa umjetnom travom, po potrebi može biti i tri mala igrališta. Koristi NK Virovitica sa raznim sekcijama za treninge, ali i koriste rekreativci.
Terenom upravlja NK Virovitica
72
6. Nogometni teren TVIN
Koristi MNK NO LIMIT sa raznim sekcijama za treninge, te se koristi za natjecanja u ligama. Za rekreativce je zabranjeno. Ugostiteljska ponuda.
Terenom upravlja TVIN d.d.
7. Malonogometni teren TVIN
Teren se nalazi na otvorenom sa 500 sjedećih mjesta. Koriste ga uglavnom rekreativci, međutim koristi se u ljetnim mjesecima i za malonogometna ligaška natjecanja. Isto tako koristi se za razne manifestacije kao što je Zbogom školo.
Terenom upravlja TVIN d.d., rezervacije telefonom i osobno
8. Teniski tereni TVIN
Na ovom objektu se nalaze 3 terena. Koriste uglavnom rekreativci ali i škole tenisa. Isto tako koristi se i za razna teniska natjecanja
Objektom upravlja TVIN d.d., rezervacije telefonom i osobno
9. Kuglana TVIN Objekt se sastoji od 4 novouređene staze. Koriste rekreativci ali uglavnom služi za klupske treninge i ligaška natjecanja. Ugostiteljska ponuda
Objektom upravlja Tvin d.d., rezervacije telefonom i osobno
10. Teniski teren DIDON
Objekt se sastoji od 5 teniskih terena. Koriste rekreativci ali i škole tenisa. Mogućnost igranja i vrijeme hladnih dana zbog balona na igralištu. Ugostiteljska ponuda.
Objektom upravlja Teniski klub DIDON, rezervacija telefonom, email-om i osobno
11. Teniski teren Šulentić
Objekt se sastoji od 2 teniska terena. Koriste rekreativci i gosti Hotela Šulentić
Objektom upravlja Hotel Šulentić, rezervacije telefonom, email-om i osobno
12. Dvorana za strelaštvo VEGEŠKA
Objekt se sastoji od 4 staze za pucanje s pokretnim metama a koje se dijelom nalaze na otvorenom prostoru. Objekt je grijan tako da se može koristiti tijekom cijele godine. Koriste ga rekreativci, ali i klub. Služi i za klupska natjecanja.
Objektom upravlja STŠK Virovitica, rezervacije telefonom, email-om i osobno
13. Sportska dvorana FANA
Dvorana za bodybuilding. Uglavnom se koristi za rekreativce, ali i za klupske treninge.
Objektom upravlja BBK FANA, rezervacija telefonom, email-om i osobno, loša uređenost
14. Kartig staza Virovitica
Licencirana karting staza. Koristi se za razna natjecanja kao što su: Nacionalno otvoreno prvenstvo Republike Hrvatske i Državno prvenstvo u kartingu. Staza je dugačka 829 m. Koristi se uglavnom za klupske treninge, ali mogu koristiti i rekreativci. Ugostiteljska ponuda
Stazom upravlja AMKK COBRA, rezervacije telefonom, emailom
15. Biciklističke staze Virovitički đir, dužine 32 km, cijelom dužinom vozi se po asfaltu
Turistička zajednica grada Virovitice i Turistička zajednica VPŽ nudi biciklizam, info: www.tz.virovitica.hr i www.tzvpz.hr www.drava4enjoy.com/hr/rute/viroviticki-dir/17 Dostupan turistički vodič grada
16. Nogometni tereni u prigradskim naseljima
Tereni se nalaze u Milanovcu, Sv. Đurđu, Podgorju i Rezovcu. Tereni se koriste za rekreaciju ali i za klupske treninge i klupska natjecanja.
Terenima upravljaju NK iz prigradskih naselja
Izvor: VPŽ
73
4.2.4. Komercijalni smještajni kapaciteti, gastronomija i ostalo
Komercijalni smještajni kapaciteti na području grada Virovitice raspoređeni su u 9 objekata: 1 hotel 3*, jedan motel 3* i 7 privatnih smještajnih objekata (sobe) 2* i 3*.
Tablica 11: Pregled smještajnih kapaciteta na području grada Virovitice
Naziv Kapacitet Sadržaji Opaske
Hotel Šulentić 32 ležaja Tip: Restoran, caffe bar, trgovina Skupovi/banketi:2 dvorane; 10-100+50 mjesta na terasi Parkiralište: Uz hotel
-lokacija sa pogledom na cijeli grad -2 kata -Klima, Internet -booking.com -teniski tereni -kušaonica vina s motivima podravskog podneblja – Djedov podrum
Motel Slavonska kuća
17 ležaja Tip: Restoran, caffe bar, trgovina Skupovi/banketi:1 dvorana; 4-60 osoba Parkiralište: Uz motel
-lokacija na izlasku iz grada u ravničarskom dijelu -klima, Internet - 2 kata -parkiralište uz sami objekt
Sobe KTC 8 ležaja Tip: Restoran, trgovina Skupovi/banketi:2 dvorane; 10-300 osoba
-lokacija u blizini centra -2 kata - klima, Internet -parkiralište uz sami objekt
Sobe –Vebel 14 ležajeva Tip: Trgovina -lokacija u samom centru grada -klima, -parkiralište uz objekt
Sobe Smiljanec 10 ležajeva Tip: Kuhinja -lokacija na izlasku iz grada, miran dio -klima, -parkiralište uz objekt
Sobe – Mario Pavelić
5 ležajeva - -lokacija u blizini centra -parkiralište uz objekt
Sobe – Villa Magnolia
16 ležajeva Tip: Kuhinja -lokacija pred Bilogorom -Klima, Internet -parkiralište uz objekt
Sobe – Zorka Vuković
4 ležaja - - lokacija na izlasku iz grada -parkiralište uz objekt
Sobe – Jasna Frank
7 ležaja - .lokacija u samom centru grada -parkiralište uz objekt
Izvor: VPŽ
Gastronomija ovog područja određena je slavonskom i podravskom kuhinjom u
kojima se često susreću, povijesno i zemljopisno uvjetovani, utjecaji mađarske i
njemačke kuhinje, što sve zajedno predstavlja izvanredno gastronomsko bogatstvo.
Kada se kaže da je Virovitičko – podravska županija najslađa županija, tada se
prvenstveno misli na šećer i med. Stoga se u Virovitici mogu pronaći razni proizvodi
74
od meda. To su primjerice vino od meda, rakija od meda ili pak ocat od meda. Može
se pronaći i izrazito ljekoviti peludni med ili med s orasima. Osim toga, nude se i
borovnice u likeru s medom, vilijamovka u medu kao i lješnjaci u medu. Od slastica,
tu su virovitičke štrudle s čokoladnim mrvicama i vrhnjem te štrudle od šećerne repe.
Uz restorane u smještajnim objektima, ugostiteljska ponuda Virovitice obuhvaća i 14-
tak samostalnih restorana različitih profila. Moguće ih je grupirati u nekoliko skupina:
(1) restorani s dominantnom ponudom pizza i sitnih jela; (2) restorani tipa
zalogajnice ili brze prehrane; (3) veliki restorani usmjereni na vjenčanja i proslave; (4)
restorani klasičnog tipa. Restorani su dobrim dijelom smješteni u središtu grada,
uključujući i u povijesnoj jezgri te su relativno lako dostupni posjetiteljima koji
Viroviticu obilaze pješice. Polazeći od važnosti koju ugostiteljska ponuda ima za
posjetitelje, može se ustvrditi da Virovitici još uvijek nedostaje raznolikosti u
ugostiteljstvu, posebice ugodni i ambijentalni manji restorani, kao i eventualno jedan
'marker' restoran koji se 'mora posjetiti' za vrijeme boravka u Viroviticu odnosno čak
biti i motivom dolaska u Grad.
U Virovitici se također njeguje tradicija kavana, slastičarni i caffea. Objekti su vrlo
često smješteni na atraktivnim lokacijama u centru grada. U Virovitici se nalazi 20-tak
kafića u samom centru i bližoj okolici centra te jedan Disco-club.
S obzirom na slabije razvijeni turizam, na području Grada Virovitice djeluje jedna
turistička agencija Adria-Star, koja ne organizira incoming programe za Viroviticu.
Stoga Turistička zajednica grada Virovitice organizira programe za manifestaciju
ROKOVO sa pretežito dvodnevnim turama.
4.3. Turistička potražnja grada Virovitice
Viroviticu posjećuju strani i domaći turisti, a uglavnom je veći broj domaćih turista. U
Virovitici u razdoblju od 2010. do 2012. godine ukupan broj turista se smanjuje,
poglavito zbog značajnog utjecaja gospodarske krize. Prve analize rezultata
ostvarenih u turizmu 2013. godine pokazuju povećanje u dolascima turista tako da se
u idućim godinama očekuje uzlazni trend. Uz navedeno, kontinuirani su napori
Turističke zajednice grada Virovitice i Grada Virovitice u povećanju ponude turističkih
sadržaja (zabavnih, kulturno-umjetničkih sportskih) u gradu nastojeći tako privući što
veći broj turista.
75
Tablica 12: Pregled dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u Gradu Virovitici od 2011. do
2014. godine
2012 2013 2014
dolasci noćenja dolasci noćenja dolasci Noćenja
domaći 1.569 3.438 1.917 4.192 2.048 4.979
strani 471 929 610 1.032 591 850
Ukupno 2.040 4.367 2.527 5.224 2.639 5.829
Izvor: Turistička zajednica grada Virovitice
Domaći turisti u ukupnim dolascima u 2014. godini sudjeluju sa 77,61%, dok udio
stranih turista iznosi 22,39%. U ukupnom broju noćenja ostvarenom u 2014. godini
domaći turisti sudjeluju sa 85,41%, dok je udio stranih turista 14,58%.
S obzirom na strukturu turista koji posjećuju grad Viroviticu, udjeli domaćih i stranih
posjetitelja su podjednaki kroz sve tri godine, oko 80% turista su domaći, a oko 20%
strani.
Struktura turista koji koriste usluge smještaja je podjednaka u omjeru 80:20 u korist
domaćih turista. Promatranjem kretanja ukupnog broja turista kroz posljednje tri
godine, moguće je uočiti povećanje broja noćenja u 2013. u odnosu na 2012., da bi
se u 2014. godini taj broj ponovno povećao za oko 10%.
Podaci iz 2014. godine pokazuju povećanje u broju dolazaka i u broju noćenja tako
da možemo zaključiti da se turisti vraćaju u Viroviticu i da će se trend porasta broja
turista i ostvarenih noćenja nastaviti i u narednim godinama. Značajan je ovdje
doprinos grada Virovitice i Turističke zajednice grada koji velike napore ulažu u
obogaćivanje turističke ponude grada u svim aspektima. Najviše turista u naš grad
dolazi u vrijeme održavanja tradicionalnih manifestacija u gradu: Virovitički kazališni
susreti - Virkas, Virovitičko kazališno ljeto, Rokovo, Prosinac u gradu, te
međunarodni sajam Viroexpo i regionalni sajam Agroexpo.
Tablica 13: Pregled dolazaka i noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta od 2012. do
2014. godine
R.br. Zemlja 2012. 2013. 2014.
Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja
1. Austrija 13 21 29 38 24 43
2. Belgija 2 2 2 2 0 0
76
3. BiH 71 88 60 116 31 52
4. Bugarska 1 4 1 1 2 3
5. Crna Gora 0 0 6 6 8 12
6. Češka 35 66 21 45 22 40
7. Danska 1 1 0 0 0 0
8. Estonija 1 2 0 0 0 0
9. Francuska 3 6 16 41 9 17
10. Grčka 1 3 3 6 3 4
11. Irska 0 0 1 4 1 1
12. Italija 30 61 40 73 38 68
13. Mađarska 23 50 30 38 53 95
14. Makedonija 6 10 17 36 6 10
15. Nizozemska 3 4 0 0 6 11
16. Norveška 5 10 0 0 2 6
17. Njemačka 61 174 83 180 72 157
18. Poljska 22 84 11 14 9 10
19. Portugal 0 0 4 8 0 0
20. Rumunjska 0 0 3 6 13 14
21. Slovačka 8 27 10 12 8 8
22. Slovenija 72 95 120 176 139 51
23. Srbija 65 118 105 140 82 116
24. Španjolska 0 0 2 4 2 2
25. Švedska 9 10 0 0 5 5
26. Švicarska 5 9 8 8 9 10
27. Turska 2 2 8 11 0 0
28. Ujedinjena Kraljevina
7 11 0 0 2 6
29. Ukrajina 3 9 0 0 7 7
30. Ostale europske zemlje
0 0 11 29 4 6
77
31. Kanada 1 1 11 23 6 13
32. SAD 3 6 1 3 0 0
33. Izrael 0 0 1 1 0 0
34. Australija 1 3 5 10 1 1
35. Ostale izvaneuropske zemlje
7 15 1 1 3 3
Ukupno 461 892 610 1032 567 771
Izvor:TZ Grada Virovitice
Iz Tablice 13 vidljivo je kretanje broja stranih turista od 2012. g. do 2014. g. te
ostvaren broj noćenja. Najveći broj dolazaka i noćenja stranih turista ostvaruju turisti
iz bivše Jugoslavije, a s kojima republika Hrvatska graniči, dok turisti iz Njemačke
drže prvo mjesto po broju dolazaka i noćenja. Razlog tomu je i što je puno iseljenika
iz Virovitice i njene okolice odselio baš u Njemačku. U Tablici se vidi da broj dolazaka
i noćenja stranih turista smanjuje u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu. Isto tako
se vidi da strani turisti dođu uglavnom na jednodnevna putovanja. Razlog tomu je
slabo prezentirana ponuda prema turistima.
Tablica 14: Pregled dolazaka i noćenja turista u gradu Virovitici prema broju kreveta 2012.-
2014.
R.br. Pokazatelji 2012 2013 2014
1. Broj dolazaka 2.040 2.527 2.639
2. Broj noćenja 4.367 5.224 5.829
3. Broj kreveta 92 113 101
4. Prosjek noćenja po krevetu 47 46 58
Izvor: Turistička zajednica grada Virovitice
Iz Tablice 14 vidljivo je kretanje broja turista od 2012. g. do 2014. g. te ostvaren broj
noćenja s obzirom na raspoloživi broj kreveta u postojećim smještajnim kapacitetima
na području grada. Smanjenje broja noćenja u gradu, posljedica je svakako recesije
koja je najizraženije djelovanje imala 2012. godine.
U 2014. godini broj posjeta se znatno povećava, ali i broj noćenja se povećava
proporcionalno broju dolazaka.
78
Tablica 15: Pregled noćenja turista u gradu Virovitici s obzirom na vrstu smještaja 2012. do
2014. godine
R.br. Broj noćenja 2012 2013 2014
1. Hoteli i moteli 1.604 2.454 3.134
2. Privatni smještaj 2.763 2.770 3.284
3. Ukupno: 4.367 5.224 6.418
Izvor: Turistička zajednica grada Virovitice
Prema podacima o strukturi ostvarenih noćenja s obzirom na vrstu smještaja, podjednak je
odnos broja turista koji koriste privatni smještaj i smještaj u hotelima u 2014. godini. U 2012.
godini prevladava korištenje privatnog smještaja, no manji broj turista u hotelima posljedica
je smanjenja broja turista koji nemaju mogućnost privatnog smještaja u gradu Virovitici, a
istima je još uvijek smanjena kupovna moć te samim tim i smanjena mogućnost financiranja
višednevnih izleta i noćenja u hotelima. U 2013. godini povećao se broj noćenja u hotelima i
privatnom smještaju u odnosu na 2012. godinu.
Pokazatelji u 2014. godini pokazuju pozitivne promjene i u tim brojkama, tako da se
smanjenjem djelovanja negativnih kretanja u gospodarstvu, ponovno povećava broj
aranžmana u hotelskom smještaju.
Tablica 16: Pregled dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u Gradu Virovitici od 2012. do
2014. po danu.
R.br. Pokazatelji 2012 2013 2014
1. Broj turista 2.040 2.527 2.639
2. Broj noćenja 4.367 5.224 5.829
3. Prosjek noćenja po danu 12 14 16
4. Prosjek posjeta po danu 6 7 8
Izvor: Turistička zajednica grada Virovitice
S obzirom na kretanje prosječnog broja ostvarenih noćenja i posjeta turista gradu
Virovitici u posljednje tri godine, moguće je uočiti stalan prosječan broj posjeta kroz
sve tri godine, dok je prosječan broj noćenja smanjen u 2012. godini s obzirom na
negativne posljedice gospodarskih kretanja. Ipak, zahvaljujući laganom oporavku
gospodarstva uz istovremene napore vodstva grada Virovitice i Turističke zajednice
grada, rezultati ostvarenja u turizmu u 2014. godini pokazuju pozitivne promjene i
porast kako broja posjeta, tako i broja noćenja u gradu Virovitici.
79
4.4. Obilježja marketinga i management destinacije
4.4.1. Vizualni identitet
TZ Grada Virovitice i Grad Virovitica raspolažu logotipovima koji se najčešće koriste
u svim promocijskim aktivnostima TZ Grada. Grad i TZ raspolažu isto tako i sa
bojama koje određuju vizualni identitet, a to su boje narančasta, roza, zelena i siva.
Te boje se nalaze i na logotipovima Grada i TZ.
Slika 35: Logotip Grada Virovitice
Izvor:Grad virovitica
Izvor:TZ grada Virovitice
4.4.2. Promocija grada Virovitice
TZ Grada Virovitice raspolaže s nekoliko tiskanih promotivnih materijala posvećenih
samoj Virovitici kao i njegovoj okolici. Hvale vrijedna je raspoloživost promocijskog
materijala fotomonografije „Virovitica – tradicija i suvremenost“. Materijali
predstavljaju fotografski projekt, jer prikazuju prirodne ljepote grada Virovitice, njene
ljude i običaje. Fotomonografija je tiskana na hrvatski i dva strana jezika i to na
engleski i njemački.
Za promocijski materijal „Vodič kroz Viroviticu“ tekst i crteže su izradili učenici
povijesne i likovne sekcije Osnovne škole Vladimira Nazora u Virovitici. Na prvoj
stranici je dobrodošlica svima koji dolaze u grad Mikeša, toplih ljudi, u grad zelenila i
cvjetnih trgova. Vodič je pripremalo 65 učenika s nastavnicima i to godinu dana,
pokazujući da vole svoj grad i da žele pokazati ono najljepše u njemu. U vodiču su
tekstovi, fotografije i crteži znamenitih virovitičkih građevina, ulica, trgova, spomenika,
Slika 36: Logotip Turističke zajednice grada Virovitice
80
kulturnih, prosvjetnih, sportskih i drugih ustanova. Publikacija je pravi turistički vodič
sa sažecima na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.
Materijal pretežito informativnog karaktera je Gradski vodič koji izlazi jednom
mjesečno u 2.000 primjeraka. U njemu su uglavnom zanemarene prema posjetitelju
orijentirane praktične informacije koje bi potakle, odnosno olakšale organizaciju
posjeta ili kupnje. Naime, ulaže se trud u prikaz destinacije, ture ili atrakcije, ali
izostaju informacije koje bi uistinu potakle želju za posjetom („što ću tamo raditi i
doživjeti“, „što treba vidjeti“ i sl.) te olakšale organizaciju te posjete („kada radi“, „kako
doći“ i sl.).
Vrlo je i atraktivan i materijal Knjiga recepti: Žetveni ručak Podravine i Slavonije. U toj
knjizi se prezentiraju recepti iz Virovitice i njene okolice koji su koristili naši stari za
žetveni ručak.
Internet stranica TZ Grada Virovitice nalazi se na adresi www.tz-virovitica.hr i
dostupna je u dvije jezične varijante (Hrvatski i Engleski). Stranica je prisutna na
društvenoj mreži Facebook.
Dizajn stranice, baziran, primjerice, na velikim fotografijama, bojama grada kao
poveznicom s tradicijom i suvremenošću Grada, istaknutim naslovima te kraćim i
strukturiranim tekstovima dobro je riješen. Stranice su sadržajno bogate, uključujući
velik broj linkova na ponuđače različitih usluga, zasebne „pod-stranice“ za važnu
gradsku manifestaciju („ROKOVO“) te također uključujući info materijale. Zanimljiva
je pod-stranica „Virtualna šetnja Viroviticom“, gdje sa svoga računala odnosno iz
svoje stolice možete pregledati Viroviticu i njene povijesne i kulturne atrakcije.
Internet stranica TZ Grada Virovitice dobro je pozicionirane na danas dominantnom
pretraživaču Google kada se koriste ključne riječi „turizam“ i „Virovitica“ u kojem se
slučaju stranice TZ-a pojavljuju kao prvi rezultat pretrage. Izdvajanja za Internet
stranice kao i ukupna izdvajanja za aktivnosti na internetu uključujući i razne
promocijske aktivnosti kao što je oglašivanje i sl., a koja su se u 2014. godini kretala
su se na razini od oko 11,56% ukupnog proračuna TZ Grada namijenjenog turističkoj
promociji.
U promociji Virovitice na međunarodnom turističkom tržištu, TZ Grada Virovitice
oslanja se, sukladno načinu rada sustava turističkih zajednica u Hrvatskoj, na
promocijske aktivnosti Hrvatske turističke zajednice i TZ Virovitičko – podravske
županije. Tijekom 2013. godine to je uključivalo plasiranje promocijskih materijala na
tri turistička sajma (Njemačka, Češka i Francuska) te prijem inozemnih novinara iz
Španjolske (Lonely Planet i Los Viajes) i iz Nizozemske (novo izdanje turističkog
vodiča po kontinentalnoj Hrvatskoj za nizozemsko tržište).
Samostalno vođene promocijske aktivnosti u 2014. Godine uključivale su
komuniciranje s lokalnim i nacionalnim medijima preko priopćenja, press konferencija
81
i reportaža u stručnim časopisima, a vezanih prije svega za ROKOVO, projekt
„Virovitičke kučice“ i kulturni turizam.
TZ Grada Virovitice vrlo je aktivna u promociji na internetskim društvenim mrežama,
a što uključuje vođenje Facebook profila odnosno oglašavanje, vođenje zajednice.
4.4.3. Destinacijski management grada Virovitice
Razvoj modela upravljanja turizmom je dosegao razinu destinacijskog menadžmenta
koji se može definirati kao kontinuirani proces u kojem turistička industrija, uprava i
ostali zainteresirani subjekti usmjeravaju razvoj destinacije s ciljem ostvarivanja
zajedničke željene vizije budućnosti pojedine destinacije.
Turistička zajednica Hrvatske je zajedno s reorganizacijom lokalnih turističkih
zajednica isplanirala podjelu Hrvatske u 10 turističkih regija koje imaju zajednička
geografska, socijalna, kulturno-povijesna i turistička obilježja. Grad Virovitica bi bio
prvi veći grad u regiji Slavonija za sve putnike, prolaznike i turiste iz smjera zapad, te
uz kvalitetna ulaganja u turističku infrastrukturu i turističke proizvode pruža se
mogućnost profiliranja destinacije Grada kao turističkog središta zapadne Slavonije.
Buduće rješenje hrvatskog turizma
Potiče se udruživanje na načelima prostorno-funkcionalne i proizvodne
cjelovitosti (primjerice otoci, rivijere, regije), pri čemu pripadnost istim
županijama ne mora predstavljati nužan uvjet;
Udruživanje se u pravilu zasniva na kriteriju financijske samodostatnosti; ·
Današnje turističke zajednice, kroz navedeni proces racionalizacije sustava i
teritorijalnog okrupnjavanja, prerastaju u prave destinacijske menadžment
organizacije (DMO);
Lokalne turističke zajednice/DMO pojačano se bave razvojem/unapređenjem
sustava destinacijskih turističkih doživljaja kroz povezivanje različitih razvojnih
dionika (privatnog i javnog sektora), dok će se funkcija promidžbe, u najvećem
dijelu, odvijati na županijskoj i nacionalnoj razini; ·
Na opisani se način osigurava i potpunija zastupljenost specifičnih
lokalnih/regionalnih interesa, jačanje lokalne/regionalne inicijative te bolje
povezivanje lokalnih dionika u stvaranju međunarodno konkurentnih proizvoda
82
Zadaci koji će biti delegirani na razinu Turističke zajednice Grada Virovitice, te nad
kojima će TZGV imati punu odgovornost su:
Koordinacija dionika - obuhvaća vođenje popisa ključnih dionika,
komunikaciju, koordiniranje redovnih i izvanrednih sastanaka, bilježenje i
usklađivanje interesa pojedinih dionika
Upravljanje turističkom infrastrukturom - odnosi se prvenstveno na objekte
turističke infrastrukture koji su u javnom vlasništvu ili jurisdikciji kao npr. plaže,
spomenici kulture, interpretacijski centri, muzeji, eventualno kongresni centri,
itd. Potrebno je razumjeti da ovdje upravljanje podrazumijeva prvenstveno
upravljanje imovinom, ali ne nužno i operativno upravljanje, ukoliko tržišna
situacija nalaže da postoje bolja rješenja
Promocija destinacije, branding i imidž - uključuje sve aktivnosti marketinga
poput nastupa na sajmovima, oglašavanja, studijskih putovanja, publiciranja
brošura i ostalih imidž publikacija, web marketing, kooperativne programe,
izravnu e-poštu, izravnu prodaju, promociju događanja i festivala.
Upravljanje i informiranje posjetitelja - jedan od operativno najvažnijih
zadataka nižih jedinica u sustavu s vrlo visokim utjecajem na zadovoljstvo
posjetitelja. Osim pružanja informacija, unutar ovog zadatka je potrebno
skupljati podatke od svih uključenih dionika o kratkoročnim i dugoročnim
priljevima turista kako bi se anticipirali brojevi dolazaka, kontaktirali i
usklađivali lokalni transportni sustavi, pratili meteorološki uvjeti i svi ostali
aspekti koji potencijalno mogu izazvati krizne situacije.
Razvoj proizvoda - najvažniji i najsloženiji interni zadatak turističkog
upravljanja koji se pojednostavljeno svodi na provedbu razvojnih opredjeljenja
iz strateških dokumenata u djelo. Ovaj zadatak je i nastavak prostornog
planiranja jer se planiraju i za eventualne natječaje pripremaju ključni projekti
sukladno prostorno-planskim opredjeljenjima. Ovaj zadatak podrazumijevaju
pripremu i organizaciju provedbe ključnih programa konkurentnosti.
Razvoj i upravljanje događajima - komponenta razvoja proizvoda koja se zbog
specifičnog procesa i pojačanog interesa dionika može organizacijski izdvojiti.
Događanja omogućavaju nalaženje različitih sponzora i relativno brži razvoj od
drugih proizvoda, ali su vrlo osjetljivi s aspekta objektiviziranja tržišnog
potencijala, programskog koncipiranja, upravljanja zadovoljstvom posjetitelja i
ukratko održivosti.
Neke od navedenih aktivnosti TZGV već provodi, no kako bi kvalitetno odgovorila na
nove izazove koje donosi destinacijski menadžment kao temelj turističkog razvoja
regija RH, uz suradnju s relevantnim dionicima izradit će se Akcijski plan turističkog
razvoja Grada Virovitice, čija će realizacija jednim dijelom stvoriti prepoznate i
83
turistički zanimljive atraktivnosti, te osnažiti TZGV za zadatke nad kojima će imati
punu odgovornost.
4.5. Analiza tržišta i konkurentnosti
4.5.1. Pregled trendova i stanja na svjetskom turističkom tržištu
Svjetski turizam niti tijekom 2013. godine nije bio pošteđen turbulentnih zbivanja i
nepredviđenih okolnosti, koje su u većoj ili manjoj mjeri pogodile pojedine receptivne
destinacije, a samim tim i brojne poslovne subjekte turističkog sektora. Za hrvatski je
turizam 2013. godina bila posebna i zbog ulaska Hrvatske u članstvo EU, što je dalo
novu razinu vizibilnosti na tržištu kod određenih tržišnih segmenata kojima Hrvatska
kao destinacija nije još prepoznatljiva. Ulaskom Hrvatske u EU dobiva se dodatni
legitimitet, potvrda razine opće sigurnosti na tržištima te jamstvo da će se kroz
strukturalnu sigurnost koju jamči EU, još više dobiti na značaju i stabilnosti. Ujedno, u
2013. godini je sektor počeo poslovati sa sniženom stopom PDV, što ga trenutačno
činio konkurentnijim na tržištima te u 2014. Godini povećanje međustope PDV-a za
turizam na 13 posto nikako nije bio dobar potez, posebice što nije prošla ni godina
dana otkako je uvedena stopa od 10 posto. Na kontinuitet pozitivnih rezultata
nadograđuje se i donošenje i usvajanje Strategije razvoja hrvatskog turizma koja
predstavlja prekretnicu u promišljanju razvoja turizma, obzirom ista definira novu
viziju i nove strateške pravce djelovanja na održivom razvoju turizma te joj je glavni
cilj u budućnosti dovesti do povećanja atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog
turizma. Istovremeno turistički se sektor suočio i s izazovima na koje se i nije
najoptimalnije odreagiralo. Tu se prije svega misli na uvođenje viza za pojedina
tržišta što je dovelo do poremećaja koji su bili iznad očekivanja, povratak Grčke,
Egipta i Tunisa u zonu interesa emitivnih tržišta, elementarne nepogode u pojedinim
europskim zemljama, a iznad svega loše vremenske prilike u predsezoni.
Na globalnoj razini turistički sektor bilježi nastavak oporavka, a za 2015. godinu u
cijelosti se prognozira daljnji rast volumena od dva do četiri posto. No kako i prijašnje
godine tako i 2015. godini, ključni pokretač rasta bit će Južna Amerika i Azija, točnije
tržišta zemalja BRIK-a, (Brazil, Rusija, Indija, Kina) gdje se i dalje stvara srednja
klasa željna putovanja, bez obzira na utege krize i neizvjesnost. Dvije najveće
turističke regije Europa i Sjeverna Amerika bilježe organski rast pod utjecajem
globalnih turbulencija i neizvjesnosti na financijskim i ekonomskim tržištima. U prvoj
polovini 2014. godine gospodarski je oporavak i nadalje bio slab i neujednačen među
različitim dijelovima svijeta. Pritom zemlje s tržištima u nastajanju i zemlje u razvoju
ostvaruju snažniji rast, izuzev zemalja Istočne i Srednje Europe koje su pod
negativnim utjecajem nestabilnosti u eurozoni. Da bi atraktivna ponuda pojedine
destinacije i bilo kojeg oblika turističke ponude mogla postati privlačna većem broju
84
potencijalnih turista, stručnjaci UNWTO-a najveću važnost poklanjaju novim
informatičkim i mobilnim tehnologijama.
Očekivanja i ciljevi tekuće sezone zasnovani su na objektivnim procjenama, ali i
složenim okolnostima na globalnoj razini, zbog čega je još tijekom njezine pripreme i
samo ponavljanje rezultata prethodne sezone definirano kao uspjeh. Dosadašnji
rezultati turističkog prometa pozitivni su na velikom broju europskih i svjetskih
emitivnih tržišta. Iako se očekivalo da će nastavak globalne gospodarske krize
utjecati na turistička kretanja u svijetu, smatralo se da bi Hrvatska u konačnici mogla
ponoviti fizičke pokazatelje turističkog prometa iz 2012. godine, koji su je uvrstili na
sam vrh mediteranskih zemalja, te ostvariti povećanje prihoda od dva do tri posto, a
što bi za 2013. godinu koja se pokazala izrazito izazovnom, bio značajan uspjeh,
međutim rast turističkog prometa bio je veći od pet posto što dokazuje da je Hrvatska
na samom vrhu mediteranskih zemalja. U turbulentnom globalnom okružju,
komparativne prednosti Hrvatske i njenih destinacijskih područja, poput blizine
velikom broju relevantnih emitivnih tržišta te posebice sigurnost, snažno dolaze do
izražaja i argument su za odabir Hrvatske kao odmorišne destinacije.
Turizam se suočava sa izazovom iznalaženja racionalnijih i efikasnijih poslovnih i
marketinških modela kao odgovorom na redukciju volumena i platežne sposobnosti
klijentele, ali i njenu sve veću zahtjevnost u pogledu dostupnosti i kvalitete turističkog
proizvoda, iako za razliku od nekih drugih gospodarskih djelatnosti pokazuje relativno
snažnu rezistentnost na krizu. U nesmiljenom konkurentskom okruženju, Hrvatska se
zajedno sa svim turističkim regijama susreće s velikim izazovom određenja svoje
turističke budućnosti, u čemu će podjednako značajnu ulogu odigrati strateške
odluke privatnog i javnog sektora. Bez obzira na stanje na glavnim emitivnim
tržištima, ljudi će uvijek putovati, a da bi se što veći dio turističke seobe usmjerio
prema hrvatskim odredištima, potrebno je intenzivnim promotivnim aktivnostima na
turističkim tržištima privući pažnju i dokazati da je Hrvatska zajedno sa svim svojim
turističkim regijama upravo destinacija koja pruža najpovoljnije cjenovne uvjete i
kvalitetom svojih proizvoda zadovoljava potrebe potencijalnih turista.
Turizam je tijekom posljednjih godina doživio velike promjene, koje su u potpunosti
izmijenile ustaljene i izgrađene odnose unutar industrije, kanale komunikacije i
prodaje te kompletne poslovne modele. Različita krizna događanja na svjetskoj i
europskoj razini dovela su do preusmjeravanja turističkih tijekova te istovremenog
zaoštravanja konkurentske utakmice između turističkih destinacija koje, osim
cjenovnom politikom, nastoje zadržati/povećati svoje tržišne udjele značajnim
ulaganjem u marketing, inovacijama i diferencijacijom u odnosu na konkurente. Pred
Hrvatsku se postavlja izazov prepoznavanja svih relevantnih trendova na strani
turističke ponude i potražnje, kao i izazov primjene marketinškog modela kojima će
se brand Hrvatske i njenih ključnih turističkih proizvoda (i turističkih regija/clustera) te
ponuda vrijednosti na komunikacijskoj razini pozicionirati i pozitivno diferencirati u
odnosu na konkurenciju.
85
Izvor:Strategija razvoja hrvatskog turizma, 2013.
Globalna kretanja na turističkom tržištu i konkurentnost pojedinih turističkih destinacija snažno su korelirani sa sljedećih nekoliko megatrendova:
Političko okruženje: Brojni regionalni sukobi diljem svijeta i dalje će biti jedno
od ključnih obilježja svjetske političke scene što će se negativno odražavati na
veličinu i prostornu distribuciju turističkog prometa.
Gospodarsko okruženje: Usprkos povremenim fluktuacijama, prognoze
gospodarskih kretanja u sljedećem desetljeću ukazuju na sve veći gospodarski
potencijal tzv. BRIC i MIST zemalja, a time i rast njihove sklonosti turističkim
putovanjima.
Društveno okruženje: Gospodarski razvoj, rastuća razina obrazovanja i
općenito rast blagostanja pridonose tranziciji prema novim društvenim vrijednostima
ekonomije doživljaja. „Novi turist“ kupac je životnih iskustava, doživljaja i priča, fizički
i intelektualno je aktivan, želi biti sudionikom težeći putovanjima koja će pridonijeti
njegovu osobnom razvoju.
Pravno okruženje: Usprkos značajnim procesima deregulacije, turističko
privređivanje obilježit će također sve veća regulacija i sve izraženija konvergencija u
zakonodavstvu i u uobičajenoj poslovnoj praksi. To je osobito izraženo u zaštiti
potrošača, radnom zakonodavstvu, usklađivanju fiskalne politike te u uvođenju
standarda i certifikata kojima se reguliraju kvaliteta, praćenje poslovanja i procedure
rada.
GLOBALIZACIJA, koja je zrakoplovima povezala sve zemlje svijeta,
ostvarila niz novih destinacija i niz novih tržišta;
KULTUROLŠKE I SOCIJALNE PROMIJENE, vezane za radne navike i
slobodno vrijeme, nove potrebe i očekivanja koje se promiču iz sfere
usluge u sferu doživljaja;
INTERNET, koji je promijenio način komunikacije, bookinga te donio
apsolutnu izloženost i vidljivost na globalnoj razini svih dobrih i loših
strana i destinacije i smještajne ponude
Grafikon 4: Glavni pokretači promjena
86
Okoliš: Problematika okoliša i okolišna odgovornost među najaktualnijim su
izazovima budućnosti. Kao djelatnost koja istovremeno počiva na kvaliteti okoliša i
koja na njega intenzivno djeluje, turizam će se bitno intenzivnije priklanjati primjeni
okolišno odgovornih, „zelenih“ koncepata na razini pojedinih pružatelja usluga i cijelih
destinacija.
Tehnologija: Prognoze govore ne samo o nastavku daljnjeg strelovitog
razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nego i o daljnjoj penetraciji tržišta
i rastućem broju korisnika diljem svijeta.
Obzirom na još uvijek prisutnu globalnu ekonomsku krizu koja bitno utječe na turizam
zbog smanjenog diskrecijskog dohotka sa jedne strane i smanjenog financiranja i
razvoja unutar sektora sa druge strane, vrlo je važno što točnije procijeniti efekte
krize i trendove vezane uz turizam. Usprkos kontinuitetu nesigurnih prilika u
pojedinim dijelovima svijeta, općenito se predviđa da će svjetska gospodarska i
društvena klima potaknuti rast turizma u sljedećih dvadeset godina. Promjenjivi
gospodarski uvjeti, izmijenjeno ponašanje potrošača i nove tehnologije uzrokovat će
nastanak novih tržišta. Promijenit će se sustav turističke populacije, u kojoj će
vjerojatno porasti udio starijih osoba. Veći naglasak stavljat će se na
individualne/neovisne godišnje odmore te na obrazovni odmor i aktivnu rekreaciju. S
jedne strane, rastuća svijest o potrebi brige za okoliš utjecat će na politiku planiranja i
turističku potražnju. S druge strane, priroda, koja predstavlja glavni turistički resurs,
sve više će nestajati i biti sve osjetljivija.
Globalni recesijski trendovi, uz meteorološke i druge uvjete, bez obzira na kvalitetu
hrvatske turističke ponude i promociju, mogu dovesti i do promjene u trendovima.
Unatoč iznimnom potencijalu te raznovrsnoj ponudi hrvatskog turizma, nužna je
prilagodba novim tehnologijama i snažnije korištenje društvenih mreža, mobilnih
aplikacija i ostalih digitalnih kanala. Prosječni inozemni gost današnjice koristi sve
informacije dostupne putem turističkih on line portala kako bi odlučio o konačnoj
destinaciji, a takvi trendovi u potražnji traže nova tehnološka dostignuća.
87
4.5.2. Analiza konkurentnosti
Grad Virovitica ima slične karakteristike s mnogim manjim povijesnim gradovima u
regiji. Iako su neki od njih znatno turistički razvijeniji, riječ je o potencijalno
komplementarnim i konkurentskim destinacijama. U tablicama su navedene osnovne
turističke karakteristike i tržišna prezentacija.
_________________________________________________________________
Slika 37: Grad Bjelovar
BJELOVAR ___________________________________________________________________
Tablica 17: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Bjelovara
Broj stanovnika 40.276
Broj noćenja (2013.) 6.775
Glavne atrakcije
- Povijesna jezgra 18 st. - Kasnobarokna župna crkva sv. Terezije - Gradski muzej Bjelovar - Spomen područje Barutana (Domovinski rat) - Bjelovarski ribnjak - Bjelovarski bazeni - Pitomi i šumoviti obronci Bilogore –Lovište - Vinogradarsko područje u okolici
Smještaj
- 1 hotel, 3 zvjezdice - 1 prenoćište - 1 planinarski dom - 1 lovački dom - 3 seoske kuće - 12 privatnih smještaja
Ugostiteljstvo - Oko 15-tak restorana s domaćom kuhinjom - Više pizzeria i oko 100-tinjak kafića
Kongresni kapaciteti - dvije dvorana u sklopu hotela, ukupno do 600 osoba
Događanja
- Manifestacije: međunarodni tjedan udaraljkaša, Pčelarski sajam, Proljetni Bjelovarski sajam, BOK fest (Bjelovarski odjeci kazališta), Lovrakovi dani kulture, Terezijana (turistička, kulturna, i zabavna manifestacija grada Bjelovara), Proljeće u Velikom Trojstvu, Bjelovarski jesenski sajam, DOKU art (međunarodna revija profesionalnih dokumentarnih filmova), Božićni gala koncert, Bjelovarska nedjelja uz caricu (sjećanje na dane
88
vladanja Marije Terezije)
Turistički proizvodi
- Kongresni/poslovni turizam - Eko-etno sela, obiteljski odmor - Gastronomija - Lov i ribolov
Internet stranice
- Nedovoljno informacija - On-line booking, newsletter i verzija za pametne telefone
su nedostupni - Društvene mreže se ne koriste
Diferencijacija
- Jedan od najmlađih gradova u Hrvatskoj - Grad pitomog krajolika
Izvori: (1) www.turizam-bilogorabjelovar.com.hr, (2) www.tzbbz.hr,(3)http://www.lovac.info/lovni-turizam-bjelovarsko-
bilogorska-zupanija.html, (4)http://www.gastronaut.hr/restupit.asp?mjesto=43000,
___________________________________________________________________
Slika 38: Grad Đurđevac
ĐURĐEVAC ___________________________________________________________________
Tablica 18: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Đurđevca
Broj stanovnika - 8.862
Broj noćenja (2013.) - 16.063
Glavne atrakcije
- Stari grad 15 stoljeće, najstarija i najpoznatija nizinska utvrda između Save i Drave
- 4 galerije, najznačajnija galerija donacija Ivana Lackovića Croate s više od 1000 slika iz dvadesetak zemalja
- Crkva sv. Jurja, starohrvatska bazilika - Geomorfološki botanički fenomen Đurđevački Pijesci
(Hrvatska Sahara) - Park – šuma „Borik“ - Drava - jezera - Vinogradarsko područje - Unutarnji bazni
Smještaj - 1 hotel, 4 zvjezdice, 200 kreveta, - 1 lovački dom
Ugostiteljstvo - 4 restorana sa autohtonim jelima - 2 pizzerie i više kafića
Kongresni kapaciteti - Tri dvorane u sklopu hotela, do 390 osoba
- Manifestacije: Zlatna jesen, Medveni den, Dani voća,
89
Događanja Dječji glazbeni festival „Kukurijek“, Kazališno ljeto, Picokijada, Dani Ivana viteza Trnskog (književna manifestacija), Noć muzeja
Turistički proizvodi
- Wellness - Gastronomija - Kongresni/poslovni turizam - Lov i ribolov
Internet stranice
- Dizajn nije dojmljiv - Lako se izgubiti - Teško se pronalazi o turizmu Đurđevca - On-line booking, newsletter i verzija za pametne telefone
su nedostupni - Društvene mreže se ne koriste - Ne postoji stranica Turističke zajednice
Diferencijacija - Povijesni grad - Prirodni fenomeni
Izvori: (1) www.djurdjevac.hr, (2) http://www.idemvan.hr/mjesto/durdevac-stari-grad/2447/, (3) http://www.zastita-prirode-kckzz.hr/zasticena-podrucja/posebni-rezervati/djurdjevacki-pijesci, (4) www.hotel-picok.hr, (5) http://www.gastronaut.hr/restupit.asp?mjesto=48350,
___________________________________________________________________
Slika 39: Grad Ptuj
PTUJ ___________________________________________________________________
Tablica 19: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Ptuj
Broj stanovnika 24.000
Broj noćenja 2013. 147.820
Glavne atrakcije - Povijesna jezgra, Ptujski dvorac - „Ptujsko more“ (slano jezero) - Terme Ptuj - Drava - Vinogradska područja u okolici
Smještaj - 3 hotela, raspon 3 do 4 zvjezdice; Terme Ptuj - Kamp - Sobe, seoska gospodarstva
Ugostiteljstvo - Oko 10-tak restorana s domaćom kuhinjom - Više pizzeria i kafića
Kongresni kapaciteti - Više dvorana u sklopu hotela
Događanja - Ptujsko kurentovanje - najveći karneval u Sloveniji - Dobrote slovenskih farmi - Manifestacije vezane uz berbu grožđa - Ljetni festival
Turistički proizvod - Wellness, sport (biciklizam, golf), gastronomija
90
- Kongresni/poslovni turizam - Preporuke za obiteljski odmor; Romantičan odmor
Internet stranice - Dizajn nije dojmljiv - Navigacija loše riješena, lako je izgubiti se i/ili „zaglaviti“ - Sadržaj je vrlo štur, mjestimično različiti izbornici s istim
sadržajem, pojedini izbornici su bez sadržaja - Nema odvajanja sadržaja za turiste, medije, B2B - On-line booking, newsletter, verzija za pametne telefone
nedostupni - Društvene mreže se koriste
Diferencijacija - Riznica tisućljeća – najstariji neprekidno naseljen grad u Sloveniji
- Povijesni grad Izvori: (1) www.visitptuj.eu; (2) Statistical Office of the Republic of Slovenia (www.pxweb.stat.si)
___________________________________________________________________
Slika 40: Grad Barcs
BARCS ___________________________________________________________________
Tablica 20: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Barcsa
Broj stanovnika 12.300
Broj noćenja (2013) 6.724
Glavne atrakcije
- Stari grad - Palača Kremsier - Kasnobarokna Rimokatolička crkva - Muzej Drava - Stari brod na Dravi (1614.) - Nacionalni park Dunav –Drava - Drava - Luka na Dravi - Toplice Barcs, unutarnji i vanjski bazeni
Smještaj - 7 apartmanskih kuća sa više soba - 1 lovački dom - 1 motel - Učenički dom - Privatni smještaj, sobe
Ugostiteljstvo - 10-tak restorana domaće kuhinje - Više pizzeria i kafića
Kongresni kapaciteti - 1 dvorana u sklopu Toplica Barcs
Događanja - Manifestacije: Proljetni festival, Drava festival, Međunarodni kamp za umjetnike, kao i programi koji su povezani za nacionalne praznike
91
Turistički proizvod
- Wellness, sport (biciklizam, veslanje, plivanje) - Lov i ribolov - Obiteljski odmor
Internet stranice - Nema Internet stranica posvećenih samo turizmu; Turističke informacije dostupne na stranicama Grada i stranicama Toplica Barcs
- Turističke informacije su šture, sadržaj nekih izbornika nije dostupan
- On-line booking, newsletter, verzija za pametne telefone nedostupni
- Društvene mreže se ne koriste
Diferencijacija - Trgovački grad - Teži postati regionalni centar za turizam
Izvori: (1) http://www.toplice.hu/index.php/hr/, (2) http://www.vibayouth.com.hr/hr/grad-barcs/20/, (3) http://www.barcs.hu/,
Svi uspoređivani gradovi ponajprije se opisuju kao „povijesni“ i „kulturni“. U cilju
daljnje diferencijacije, taj se osnovni identitet osnažuje priklanjanjem grupacijama kao
„Povijesni grad“ (Đurđevac, Ptuj), kao „Trgovački grad“ (Barcs) te kao „jedan od
najmlađih gradova“ (Bjelovar). Virovitica se svojim sadašnjim pozicioniranjem kao
„povijesni grad“ očigledno ne izdvaja iz okruženja.
Kada je, pak, riječ o komunikaciji analiziranih gradova s turističkim tržištem putem
internet stranica, evidentan je njihov loš dizajn, mala količina raspoloživih informacija,
uglavnom loša organizacija sadržaja te nekorištenje društvenih mreža. S druge
strane, također je evidentan, nedostatak on-line bookinga, odvajanje sadržaja za
različite ciljne publike kao što su posjetitelji, mediji i poslovni partneri te sadržaj koji bi
općenito bio bolje prilagođen potrebama ciljnih skupina i njihovom brzom snalaženju
u ponuđenim informacijama. Internet komunikacija Virovitice je bolje organizirana od
svih analiziranih gradova.
4.5.3. SWOT analiza
SWOT analiza, izvedena iz prethodne analize okruženja, omogućava detaljan uvid u
interne 'snage' i 'slabosti' odnosno eksterne 'prilike' i 'prijetnje' koje će usmjeravati
budući razvoj grada Virovitice kao turističke destinacije. U cilju što jasnijeg
sagledavanja potencijalno relevantnih činitelja i/ili ograničenja budućeg turističkog
razvoja grada Virovitice, ova SWOT analiza je organizirana u pet međuovisnih
područja.
U nastavku se iznose snage i slabosti, prilike i ograničenja grada Virovitice kao
turističke destinacije:
92
Tablica 21: SWOT analiza
Snage Slabosti
Gospodarstvo, infrastruktura i okoliš
- Tranzitni pravci - Riješeni imovinsko-pravni
odnosi - Dobra infrastrukturna
opremljenost - Spoj ravničarskog i brdskog
kraja - Obilje šuma - Blizina rijeke Drave - Aktivne razvojne agencije
- Ne postojanje brze ceste ili auto ceste
- Iseljavanje mladih i dominacija starijeg stanovništva
- Smanjenje broja velikih tvrtki - Zatvaranje lokala u strogom
centru
Turističke atrakcije
- Izuzetna kulturno-spomenička vrijednost
- Vrlo bogat program manifestacija i događaja
- Uređena i očuvana lovišta - Virovitička jezera
- Neuređenost i nedovoljna turistička valorizacija dvorca i gradskog parka
- Nedovoljna iskorištenostturističkog potencijala okolice Grada
- Nepostojanje jedinstvenog „branda“ prepoznatljivosti Grada
Turistička infrastruktura
- Ugostiteljski objekti u primarnom centru i oko centra
-
- Nedostatak smještajnih kapaciteta
- Dominacija smještajne ponude iz vrste 'Sobe'
- Ograničena kongresna ponuda
- Nedostatak kamping ponude
- Mali broj restorana sa autohtonom kuhinjom
- Samo jedna turistička agencija
Ljudski potencijali
- Gostoljubivost - Tradicija obrtništva i malog
poduzetništva - Aktivna turistička zajednica
grada - Jake kulturne i obrazovne
institucije - Organizacije civilnog društva
- Nedovoljno razumijevanje suvremenih trendova u turizmu
- Neusklađenost obrazovnih programa i potražnje na tržištu
Prilike Prijetnje
Gospodarstvo, infrastruktura i okoliš
- Jačanje gospodarske snage i kupovne moći u regiji
- Strateški i razvojni trendovi koji valoriziraju inovativnost, kreativnost, okolišnu osjetljivost i održivost
- Novi izvori EU financiranja
- Gospodarska kriza - Nepovoljna investicijska
klima u Hrvatskoj - Odustajanje od izgradnje
brze ceste Vrbovec-Bjelovar-Koprivnica-Virovitica
Turističke atrakcije
- Iznad prosječan rast interesa za gradskim destinacijama
- Segmentacija tržišta - Unapređenje imidža i rastuća
atraktivnost Hrvatske
- Gospodarska kriza - Nepovoljna investicijska
klima u Hrvatskoj - Brži razvoj konkurentske
ponude u okruženju
93
Temeljem postavljene SWOT analize izvode se zaključci o kritičnim faktorima razvoja
grada Virovitice kao turističke destinacije. Uzimajući u obzir identificirane 'snage' i
'slabosti' Grada kroz prizmu kretanja u okruženju, uključujući obilježja sličnih
destinacija u regiji i tržišne trendove, moguće je identificirati 'strateške prednosti' na
kojima valja temeljiti izgradnju buduće pozicije Virovitice na turističkom tržištu,
odnosno 'strateške nedostatke' koje u cilju buduće konkurentnosti Grada kao
turističke destinacije valja minimizirati ili eliminirati.
4.6. Postizanje ciljeva
Nova Strategija razvoja turizma grada Virovitice za razdoblje od 2015.-2020. godine
treba biti ambiciozna, međutim važno je imati na umu da sve aktivnosti i projekti koji
sa planiraju realizirati moraju osigurati zaštitu osnovnih vrijednosti i kvaliteta koje čine
grad Viroviticu posebnim i jedinstvenim.
Dobro razvijeni turizam može uvelike doprinijeti ekonomskom razvoju grada Virovitice
kao turističke destinacije ali turizam je nešto mnogo veće i vrjednije od samog
ekonomskog razvoja. Tu se prvenstveno misli na ponudu i kvalitete koje će činiti
Viroviticu različitom od svojih konkurentskih destinacija odnosno grad koji će biti
inspiriran samim posjetiteljima.
Namjera je također da svi stanovnici grada Virovitice budu uključeni, svatko na svoj
način, u kreiranje ove uspješne priče te da imaju koristi od samoga razvoja.
Ključni koraci u tome su:
Povećati broj posjetitelja za 50 % do 2025. godine
Povećati prihode od turizma za 50 % do 2025. godine
Ubrzati i povećati kupovnu moć posjetitelja
Usmjeriti se na specifične segmente tržišta
- Novi raspoloživi izvori financiranja vezani uz fondove EU
Turistička infrastruktura
- Iznad prosječan rast interesa za gradskim destinacijama
- Segmentacija tržišta - Novi raspoloživi izvori
financiranja vezani uz fondove EU
- Gospodarska kriza - Nepovoljna investicijska
klima u Hrvatskoj - Brži razvoj konkurentske
ponude u okruženju
Ljudski potencijali - Rastuća ponuda obrazovnih programa u turizmu
- Rastuće mogućnosti financiranja specijalističkih programa
- Fleksibilnost radne snage u EU
- Nedovoljna usmjerenost na suvremene obrazovne potrebe u turizmu na razini nacionalnih institucija
- Negativan imidž i pad interesa za poslove u turizmu i ugostiteljstvu
94
Pružati podršku razvoju poslovanja domaćih tvrtki
U svim aktivnostima biti inspirirani posjetiteljima i njihovim potrebama i željama
Turizam je izuzetno konkurentna grana a turisti imaju mnogo izbora i mogu birati gdje
će potrošiti svoje vrijeme i novce. Smjernice ove Strategije jesu izazovne, ali mogu
biti postignute ako se na svim razinama zajednički bude radilo na prioritetnim
područjima ovdje definiranim.
Ključni dio ove Strategije je namjera da se prihodi od turista povećavaju više nego
sam broj turista svake godine. Ovo se može postići na način da se kroz aktivnosti i
ponudu posjetiteljima na neki način „olakša“ da potroše novce; da se poveća
kvaliteta na svim razinama te da se proširi ponuda turističkih proizvoda.
Trenutno, grad Virovitica ima manje dnevnih prihoda od turista nego ostale
konkurentske destinacije.
U početnoj fazi Strategije, važno je da dostignemo konkurenciju odnosno da se
izjednačimo.
U srednjoročnoj fazi važno je da se realiziraju ključni projekti uz pomoć lokalne,
regionalne i državne razine.
Dugoročno, važna je prepoznatljivost kvalitete ponude grada Virovitice iz koje
proizlaze zadovoljni posjetitelji koji se vraćaju.
4.6.1. Akcijski plan
Prioriteti akcijskog plana identificirani su kroz četiri teme:
STANOVNIŠTVO – odnosno način na koji će biti uključeni ljudi na svim razinama
kako bi se razvio što bolji doživljaj i iskustvo grada Virovitice koje će za posjetitelje
biti jedinstveno te iza kojeg stoji profesionalnost kompletne turističke industrije ovoga
područja.
Tablica 22: Stanovništvo
STANOVNIŠTVO
Inspirirati lokalno stanovništvo za personaliziranu dobrodošlicu posjetiteljima
Maksimalno koristiti talentirane ljude koji su na raspolaganju i dovoditi nove
Ulagati u obrazovanje i uskladiti sustav obrazovnih programa sa stvarnim
potrebama
Stvoriti prostor koji potiče poduzetnike i njihove razvojne programe u turizmu
95
PROIZVODI I PODRUČJA - odnosno kako će se ulagati u razvoji proizvoda i
lokacija da ih se učini boljima za samo stanovništvo te spremnima za sve buduće
posjetitelje.
Tablica 23: Proizvodi i područja
PROIZVODI I PODRUČJA
Pripremiti dokumentaciju i realizirati ključnih 5 projekata
Definirati, razviti u upravljati sa ključnim turističkim lokacijama
Olakšati posjetiteljima dolazak i obilazak turističkih lokacija
Stvoriti što više mogućnosti za posjetitelje da povećaju potrošnju
Ulagati u infrastrukturu kako bi se doprinijelo razvojnim mogućnostima
Razviti set cjelogodišnjih aktivnosti kako bi se produžila sezona
Istražiti potencijal hrane, pića i lokalnih proizvoda
Osigurati konkurentnost kroz uvažavanje povratnih informacija i poboljšanje
kvalitete
Uspostaviti dostatne smještajne kapacitete
Poticati brigu o okolišu kroz sve aktivnosti
Na svim važnim lokacijama ukomponirati „brand“ Grada
Usredotočiti se na buduće posjetitelje pri planiranju razvoja
PROMOCIJA – odnosno aktivnosti na kojima će se raditi sa svim relevantnim
partnerima i dionicima kako bi se dovelo nove posjetitelje ali kako bi se i oni stari
vratili i uvjerili se kako se destinacija razvija i napreduje.
96
Tablica 24: Promocija
PROMOCIJA
Koristiti manifestacije i događanja za proširenje sezone
Istražiti potencijale svih medija kako bi se došlo do budućih posjetitelja
Dobro poznavati profil posjetitelja i usklađivati ponudu sa njihovim željama
Implementirati akcijski plan razvoja turizma
Utjecati na potrošnju posjetitelja kroz ciljani marketing
PARTNERSTVO – važno je jasno postaviti uloge i zaduženja svih relevantnih
partnera (lokalne vlasti, Turističkog ureda, Agencija) kako bi se kvalitetno pratio
napredak implementacije Strategije.
Tablica 25: Partnerstvo
PARTNERSTVO
Postići suradnju sa vlastima na svim razinama
Definirati praćenje implementacije Strategije i izvještavanje
Definirati ključnu ulogu lokalnih vlasti u kreiranju lokaliteta za stanovništvo i
posjetitelje
Razvijati suradnju javnog i privatnog sektora
Uspostaviti partnerstva sa relevantnim dionicima na svim razinama radi
kvalitetnog razvoja
4.6.2. Komunikacijski alati i ciljne skupine
Alati kojima se komunicira u Strategiji razvoja turizma grada Virovitice usmjereni su
na različite ciljne skupine koje su definirane kao skup relevantnih dionika sa lokalne,
regionalne, nacionalne i internacionalne razine koje imaju aktivnu ulogu u provođenju
aktivnosti i projekata Strategije. Od iznimne je važnosti upoznati javnost sa ciljevima i
97
prioritetima Strategije te stvaranju novih vrijednosti koje će proizaći provođenjem
aktivnosti i realizacijom projekata.
Budući da mediji imaju najznačajniju ulogu u prenošenju informacija, jako je važno
uspostaviti i održavati kvalitetnu suradnju sa medijima i koristiti njihove
komunikacijske kanale za protok važnih informacija. Tu se posebno misli na
konferencije, izjave za medije, novinske članke, brošure, letke, vodiče, info-pultove,
Internet stranice, publikacije.
Osim institucija i dionika izravno uključenih u provedbu Strategije, od velike je
važnosti o svemu informirati i širu javnost što uključuje:
Privatni i javni sektor
Poduzetnici
Obrtnici
Organizacije civilnog društva
Djelatnici u turizmu
Obrazovne institucije
Mediji općenito
Važno je konstanto raditi na protoku točnih i relevantnih informacija kako bi se
doprinijelo informiranosti na svim razinama te samim time promociji implementacije
Strategije.
4.6.3. Ciljevi razvoja turizma grada Virovitice
Strategija razvoja turizma grada Virovitice temelji se na činjenici kako na razvojni
potencijal turističke destinacije utječe više čimbenika, a ponajprije resursi, upravljanje
i ostali ljudski potencijali te politika lokalne zajednice. Tržišna istraživanja pokazuju
kako turisti za vrijeme boravka u određenoj destinaciji zahtijevaju sve viši stupanj
kvalitete, raznoliku ponudu i kvalitetnu uslugu. Osim toga, turizam obilježavaju stalne
promjene trendova turističke potražnje i razvoj novih motiva putovanja. Novi trendovi
u turizmu odnose se na selektivne oblike, individualni pristup te što kreativniju
ponudu.
98
Ekonomski ciljevi turizma (Vukonić, B., Keča, K., 2001):
Multiplikativna funkcija – sredstva turističke potrošnje nakon svoje osnovne
cirkulacije, od mjesta gdje su nastala do mjesta potrošnje, ne zaustavljaju se nego
njihov najveći dio nastavlja cirkulirati i time dalje utječe na gospodarska zbivanja.
Utjecaj na platnu bilancu – uravnoteženje platne bilance značajna je ekonomska
funkcija turizma. Turizam predstavlja značajan izvor deviznih sredstava, ali su uočeni
i drugi pozitivni učinci turizma na bilancu plaćanja, poput obračunskog tečaja,
troškova uprave, fiskalnosti i stranih investiranja.
Na zapošljavanje – turizam zahtijeva korištenje brojne radne snage i zapošljava
lokalno stanovništvo, a ukoliko se tome pridoda i multiplikativni učinak, pojavit će se
potreba za radnom snagom i u drugim sektorima. Međutim, turizam nije samo kreator
novih radnih mjesta, već on omogućuje lokalnom stanovništvu podizanje razine
svojih prihoda, kao i kvalitete života.
Na regionalno uravnoteženje razvoja – u svakoj sredini postoje područja koja su
manje razvijena, odnosno ona područja gdje nedostaje neki od važnih faktora koji
omogućuju razvoj ili pak potiču gospodarski razvoj. Međutim, vrlo često takve sredine
obiluju resursom koji omogućuje i u pravilu na dugi rok osigurava mogućnost razvoja
turizma. Funkcija turizma je postići veću usklađenost regionalnog razvoja.
Ekonomski ciljevi turizma usmjereni su na gospodarske ciljeve i one koji rezultiraju
određenim gospodarskim učincima koji su u pravilu povezani s dohotkom.
Socijalna i kulturna funkcija
Socijalna i kulturna funkcija pripadaju tzv. neekonomskim funkcijama turizma.
Socijalna funkcija turizma utječe na smanjenje socijalnih razlika između ljudi, dok
kulturna funkcija pretpostavlja utjecaj što ga receptivne turističke zemlje imaju na
kulturnom planu prema inozemnim, ali i domaćim posjetiteljima, kao i značajan
utjecaj na kulturne spoznaje domicilnog stanovništva u receptivnim područjima (Vukonić,
B., Keča, K., 2001).
Zaštita okoliša
Zaštita okoliša i ekološko odgovorno ponašanje danas su jedna od vrlo važnih pitanja
čovječanstva, a za turizam su bitna jer je prostor i njegove ljepote osnovni faktori
razvoja samog turizma. Konflikti u okolišu izazvani turističkim razvojem vidljivi su na
različite načine i gotovo svuda gdje se turizam razvija. Problem se pojavljuje u svim
99
područjima gdje se ne uvažavaju objektivne mogućnosti i uvjeti za razvoj koje pruža
prirodna sredina, a želi se pod svaku cijenu ostvariti brzi rast i materijalni razvoj.
Virovitica se danas ne može svrstati u turističku destinaciju jer nema ključnih obilježja
koje privlače turiste i prepoznatljivost jedinstvenog „branda“ povezanog sa turizmom.
Iz tog razloga potrebno je grad Viroviticu učiniti destinacijom ugodnom za
boravak turista.
Trenutnu situaciju obilježava nedostatna turistička ponuda općenito, nedovoljni
smještajni kapaciteti i neiskorišteni resursi. Kako bi se razvio turizam u Virovitici
potrebno je uspostaviti sustav upravljanja destinacijom, stvoriti jedinstveni imidža i
prepoznatljivosti Virovitice kao turističke destinacije. Prilikom novog pozicioniranja
turizma grada Virovitice potrebno je uzeti u obzir da ga obilježava kako urbani, tako i
ruralni prostor te je potrebno ulagati u one lokacije koje će na najbolji način
odražavati karakteristike grada, a istodobno će biti privlačne potencijalnim
posjetiteljima.
Za uspješnu realizaciju Strategije razvoja turizma grada Virovitice nužno je
primjenjivati posebne razvojne i druge mjere i programe podrške. Tu se najviše misli
na korištenje fondova EU i svih ostalih programa na nacionalnoj i internacionalnoj
razini.
Akcijski plan razvoja turizma grada Virovitice usklađen je s vizijom i strateškim
ciljevima razvoja turizma Hrvatske.
Glavni cilj razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine je povećanje njegove
atraktivnosti i konkurentnosti, što će rezultirati ulaskom u vodećih 20 turističkih
destinacija u svijetu po kriteriju konkurentnosti.
Grad Virovitica će uz suradnju s dionicima uložiti svoje napore u brandiranje,
inovativan i diferenciran turizam koji će privući posjetitelje i pružiti dodanu vrijednost
potencijalnim posjetiteljima.
Tablica 26: Ciljevi, prioriteti i mjere
Cilj 1: Uspostaviti turističku infrastrukturu
Prioritet 1: Razviti prepoznatljive turističke potencijale u gradu Virovitici
Mjera 1.1.1 Poboljšati turističke potencijale u gradu Virovitici
Mjera 1.1.2 Povećati kvalitetu ukupno raspoloživih smještajnih ponuda
Mjera 1.1.3 Diversificirati strukturu ugostiteljske ponude
Mjera 1.1.4. Razviti turistički proizvod - grad temeljen na povijesnoj i
kulturnoj baštini
100
Prioritet 2: Diversifikacija turističkih proizvoda i atrakcija
Mjera 1.2.1 Poticanje razvoja novih turističkih proizvoda
Mjera 1.2.2 Razviti spektar različitih tematiziranih turističkih doživljaja
Mjera 1.2.3 Uspostaviti i unaprijediti turistički lanac grada
Cilj 2: Razvoj ljudskih potencijala u turizmu
Prioritet 3: Poticati socijalno okruženje za turistički razvoj grada
Mjera 2.3.1 : Organizirati edukaciju lokalne populacije o pozitivnim
učincima turizma
Mjera 2.3.2 : Stvoriti preduvjete za osposobljavanje poduzetnika
zainteresiranih za investiranje u turistički sektor
Mjera 2.3.3 Definirati kulturnu politiku grada
Mjera 2.3.4. Educirati dionike u turizmu za razvoj eko-turističkih
proizvoda
Mjera 2.3.5. Provedba aktivnosti usmjerenih ka aktivnom starenju,
zdravom životu i povećanju socijalne uključenosti
Cilj 3: Promocija grada kao prepoznatljivo i poželjno mjesto
Prioritet 4: Provoditi suvremene marketinške i promocijske modele za turizam
grada
Mjera 3.4.1 „Brandiranje“ grada
Mjera 3.4.2 Promocija grada
Mjera 3.4.3. Promoviranje postojećih lovno-ribolovnih turističkih sadržaja
Mjera 3.4.4. Promoviranje postojećih kulturnih sadržaja grada Virovitice
Usporedba ciljeva Strategije razvoja turizma grada Virovitice sa Strateškim ciljevima
razvoja turizma RH do 2020.
Ciljevi razvoja turizma grada Virovitice:
Cilj 1: Uspostavljanje turističke infrastrukture
Cilj 2: Razvoj ljudskih potencijala u turizmu
Cilj 3: Promocija grada kao prepoznatljivo i poželjno mjesto
101
Strateški ciljevi razvoja turizma RH do 2020:
Cilj 1: Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja
Cilj 2: Novo zapošljavanje
Cilj 3: Investicije
Cilj 4: Povećanje turističke potrošnje
Strateški prioriteti, ciljevi i mjere razvoja turizma grada Virovitice su u potpunosti
usklađeni sa Strateškim ciljevima Razvoja turizma Hrvatske, cjelokupno podupiru
gospodarski i turistički razvoj mikroregije, pa i Hrvatske, te su u skladu sa sva četiri
strateška cilja razvoja turizma Hrvatske.
Postizanje Cilja 1: Uspostaviti turističku infrastrukturu u gradu Virovitici direktno
doprinosi ostvarenju svih strateških ciljeva razvoja turizma RH do 2020.
Povećanjem kvalitete ukupno raspoloživih smještajnih ponuda, poboljšanjem
turističkih potencijala grada, razvijanjem grada kao turističkog proizvoda doprinosi se
realizaciji svih strateških ciljeva razvoja turizma RH do 2020. Realizacijom projekta
obnove Dvorca Pejačević i Gradskog parka iskoristit će se značajan turistički
potencijal Dvorca, te ga postaviti na prvo mjesto za turističke aktivnosti u županiji i
regiji. Kroz investicije povećati će se broj kvalitetnih smještajnih jedinica na području
grada i uže okolice, što će dovesti do novih zapošljavanja, a kroz razvijanje turističkih
potencijala grada i uz kombinaciju s preostalim mjerama razvoja turizma grada
Virovitice znatno će se povećati broj posjetitelja (za 50% do 2025.), te samim time
povećat će se i turistička potrošnja zbog novih turističkih sadržaja.
Postizanje Cilja 2: Razvoj ljudskih potencijala u turizmu indirektno doprinosi
ostvarenju 3 cilja Strategije razvoja turizma RH do 2020.(Cilj 2. Novo zapošljavanje,
Cilj 3. Investicije, Cilj 4. Povećanje turističke potrošnje)
Educiranjem dionika za razvoj eko-turističkih proizvoda, stvaranjem preduvjeta za
osposobljavanje zainteresiranih poduzetnika za ulaganje u turistički sektor,
definiranjem kulturne politike Grada postavljaju se osnove za nove mogućnosti u
turizmu grada. Rezultat su osposobljeni dionici za aktivno sudjelovanje u turističkoj
industriji što će dovesti do novih zapošljavanja, investicija i na samom kraju
povećanju turističke potrošnje.
102
Postizanje Cilja 3. Promocija grada kao prepoznatljivo i poželjno mjesto direktno
doprinosi Cilju 4. Povećanje turističke potrošnje Strategije razvoja turizma RH do
2020.
Usporedno s realizacijom turističkih projekata na području grada, Grad će podupirati i
promovirati iste. Uz brandiranje grada na temu „drvo“, povezivanjem s relevantnim
gospodarskim, kulturnim i neprofitnim ustanovama, promoviranje trenutnih i budućih
kulturnih događanja te promoviranjem bogate bioraznolikosti privući će se veći broj
posjetitelja što će znatno povećati turističku potrošnju na području grada.
Akcijski dio se može podijeliti u 3 ključne aktivnosti koje za cilj imaju povećati broj
smještajnih kapaciteta, stvoriti prepoznatljivi brand dostojan središta županije i privući
veći broj posjetitelja
1. Rekonstruirati infrastrukturu i povećati broj smještajnih kapaciteta putem potpora i
podrške poduzetnicima zainteresiranim za ovakav tip ulaganja
2. Unaprijediti postojeće događaje, kreirati nove, i pružiti podršku i potporu kod
kreiranja novih turističkih događaja
3. Razviti turistički proizvod – grad temeljen na povijesnoj i kulturnoj baštini
Kroz navedenu aktivnost grad će se etablirati kao relevantno gospodarsko, kulturno,
turističko i povijesno središte u regiji.
Najprepoznatljiva građevina je Dvorac Pejačević, koji se nalazi u samom središtu
grada na uzvišenom području s parkom koji ga okružuje. Dvorac je uvjerljivo
najprepoznatljiva građevina na području županije, predstavlja vrijednu kulturno
arhtitektonsku baštinu, te ogromni turistički potencijal, s obzirom na lokaciju, sadržaj i
relevantnost.
Obnova Dvorca Pejačević i parka koji ga okružuje je prioritetni turistički projekt Grada
Virovitice.
Realizacija istog je prioritetni dio Akcijskog plana Strategije turizma grada Virovitice.
Sadržana je u Cilj 1: Uspostaviti turističku infrastrukturu, Prioritet 1: Razviti
prepoznatljive turističke potencijale u gradu Virovitice, Mjera 1.1.4. Razviti turistički
proizvod – grad temeljen na povijesnoj i kulturnoj baštini.
Dvorac Pejačević je najprepoznatljiviji simbol grada te predstavlja ogromni turistički
potencijal. Obnova i uređenje navedenog je a priori turistički projekt Grada. U
neposrednom okruženju Dvorca nalaze se brojna arheološka nalazišta koja datiraju
iz pretpovijesnog doba, sam Dvorac kao građevina predstavlja veliki turistički
potencijal s obzirom na kulturnu, arhitektonsku i povijesnu vrijednost.
103
Obnova Dvorca Pejačević predstavlja glavnu aktivnost u “brendiranju” grada, uz
postavljanje i povezivanje simbola „drvo“ s ostalim relevantnim turističkim, kulturnim i
gospodarskim organizacijama. Cilj je eksploatirati najprepoznatljiviju građevinu u
turističko središte regije
Tablica 27. Aktivnosti koje će se poduzeti kako bi se ostvarili ciljevi Razvoja
turizma grada Virovitice
Cilj 1: Uspostavljanje turističke infrastrukture
Prioritet 1: Razviti prepoznatljive turističke potencijale u gradu Virovitici
Mjera 1.1.1 Poboljšati turističke potencijale u gradu Virovitici
Aktivnosti:
Analiziranje postojećih turističkih događaja, kapaciteta i prilika za razvoj
istih
Dovesti postojeće turističke događaje na „višu razinu“ – poboljšati
kvalitetu ponude, uložiti napore u povećanje broja posjetitelja
Analizirati socio-ekonomsko i geografsko okruženje te uočiti prilike za
kreiranje novih turističkih događanja
Kreiranje novih turističkih događanja sa ciljem poboljšanja turističkog
potencijala i privlačenja posjetitelja
Razmjena informacija javnog i privatnog sektora sa ciljem poboljšanja
turističkog potencijala u gradu
Mjera 1.1.2 Povećati kvalitetu ukupno raspoloživih smještajnih ponuda
Aktivnosti:
Prikupiti kompletan set informacija trenutne smještajne ponude
Analizirati broj noćenja i posjetitelja te načine povećanja istih
Razmjena informacija s poduzetnicima o mogućnosti ulaganja u
smještajne kapacitete
Prezentiranje ulaganja u smještajne kapacitete na gospodarskim
sajmovima
Prezentirati mogućnosti sufinanciranja potencijalnim investitorima
Mjera 1.1.3 Diversificirati strukturu ugostiteljske ponude
Aktivnosti:
104
Prikupljanje i kvantifikacija trenutne ugostiteljske ponude
Analiza posjeta i prometa ugostitelja
Razmjena informacija s javnim sektorom, s ciljem informiranja
potencijalnih investitora
Mjera 1.1.4. Razviti turistički proizvod - grad temeljen na povijesnoj i
kulturnoj baštini
Aktivnosti:
Podupirati i promovirati trenutne turističke i kulturne događaje
Realizirati projekt Obnova dvorca Pejačević i Gradskog parka
Sudjelovanje u organizaciji kulturnih događanja
Kreirati cjelokupan plan turističkih događanja
Promocija povijesne i kulturne baštine
Prioritet 2: Diversifikacija turističkih proizvoda i atrakcija
Mjera 1.2.1 Poticanje razvoja novih turističkih proizvoda
Aktivnosti:
Analiza trenutnih proizvoda
Analiza mogućnosti inovativnih turističkih proizvoda kroz posjete
turistički orijentiranim sajmovima, specijaliziranim turističkim
događanjima u regiji
Razmjena informacija s privatnim sektorom
Potpora privatnom sektoru u realizaciji inovativnih i kreativnih turističkih
proizvoda
Mjera 1.2.2 Razviti spektar različitih tematiziranih turističkih doživljaja
Aktivnosti:
Analiza trenutnih posjetitelja, njihovih motiva, preferenci i mogućnosti
Razgraničavanje turističkih događaja kroz tematizirane turističke
doživljaje
Kreiranje specificiranih, marketing orijentiranih turističkih događaja
Razmjena informacija s privatnim sektorom
Potpora potencijalnim investitorima u realizaciji tematiziranih turističkih
događaja
Mjera 1.2.3 Uspostaviti i unaprijediti turistički lanac grada
105
Aktivnosti:
Prikupiti i prezentirati sve relevantne informacije o turističkim kapacitetima i
mogućnostima grada
Kontinuirano raditi na unapređenju turističke ponude
Kontinuirano poticati ulaganja u turizam
Detaljno evidentirati i analizirati turističke događaje u regiji
Cilj 2: Razvoj ljudskih potencijala u turizmu
Prioritet 3: Poticati socijalno okruženje za turistički razvoj grada
Mjera 2.3.1 : Organizirati edukaciju lokalne populacije o pozitivnim
učincima turizma
Aktivnosti:
Održavanje edukacija o turizmu za lokalno stanovništvo
Održavanje edukacija o vrstama turizma i o pozitivnim učincima turizma
za lokalno stanovništvo
Održavanje edukacija o načinu uključivanja lokalnog stanovništva u
turističke događaje
Mjera 2.3.2 : Stvoriti preduvjete za osposobljavanje poduzetnika
zainteresiranih za investiranje u turistički sektor
Aktivnosti:
Edukacija o turističkim mogućnostima grada Virovitice za poduzetnike
zainteresirane za investiranje u turistički sektor
Kreiranje knjižice o turističkim događajima i kapacitetima za daljnje
razvijanje namijenjene poduzetnicima
Prisustvovanje gospodarskim i turističkim sajmovima s ciljem
privlačenje poduzetnika zainteresiranih za investiranje u turistički sektor
Mjera 2.3.3 Definirati kulturnu politiku grada
Aktivnosti:
Skupiti i analizirati sve relevantne podatke o kulturnim događanjima u
gradu
Aktivna suradnja s dionicima (kazalište, muzej, pjevačko društvo...) s
ciljem unaprjeđenja sadašnjih kulturnih događanja
106
Kreiranje novih kulturnih događanja s ciljem unaprjeđenja turističke i
kulturne ponude grada
Kreiranje tematiziranih kulturnih događanja
Kreiranje godišnjeg plana objedinjenih kulturnih događanja
Mjera 2.3.4. Educirati dionike u turizmu za razvoj eko-turističkih
proizvoda
Aktivnosti:
Prikupiti podatke o trenutnoj ponudi eko-turističkih proizvoda
Educirati trenutne ponuđače eko-turističkih proizvoda o novim
mogućnostima u turizmu te načinu razvoja i unaprjeđenja trenutnih
proizvoda i kreiranju novih
Educirati potencijalne ponuđače eko-turističkih proizvoda o načinu
njihovog izlaska na tržište
Educirati širu javnost o mogućnosti sudjelovanja u eko-turističkoj ponudi
grada i okolice
Mjera 2.3.5. Provedba aktivnosti usmjerenih ka aktivnom starenju,
zdravom životu i povećanju socijalne uključenosti
Aktivnosti:
Održavanje sportskih, društvenih i kulturnih manifestacija sa
sudjelovanjem ljudi starije životne dobi
Edukacije o zdravlju tematski namijenjene za svaku dobnu skupinu
Uključivanje socijalno isključenih građana u sportske, društvene i
kulturne manifestacije (kao aktivni sudionici, volonteri, promatrači)
Cilj 3: Promocija grada kao prepoznatljivo i poželjno mjesto
Prioritet 4: Provoditi suvremene marketinške i promocijske modele za turizam
grada
Mjera 3.4.1 „Brandiranje“ grada
Aktivnosti:
Partnerstvo s relevantnim gospodarskim, kulturnim i turističkim
ustanovama
Analizirati turističke događaje
107
Implementirati ideju „drvo“ u sve značajne događaje u gradu
Usko partnerstvo s muzejom i kazalištem pri implementaciji ideje „drvo“
kao prepoznatljivi simbol grada
Mjera 3.4.2 Promocija grada
Aktivnosti:
Uz „brandiranje“ aktivno raditi i na promociji grada kao centra županije
sa značajnom turističkom ponudom i bogatom bio raznolikosti, s
prepoznatljivim simbolom „drvo“ u regionalnim medijima
Kontinuirane posjete sajmovima s pripremljenim promocijskim
materijalima o gradu koji se razvija, i koji može turistički puno toga
ponuditi potencijalnim posjetiteljima
Mjera 3.4.3. Promoviranje postojećih lovno-ribolovnih turističkih sadržaja
Aktivnosti:
Analizirati trenutnu ponudu
Razviti trenutnu ponudu, te kreirati i poticati inovativne lovno-ribolovne
turističke projekte
Promovirati putem oglašavanja u društvenim medijima i personaliziranih
oglasa ciljnim skupinama ovaj vid turizma
Mjera 3.4.4. Promoviranje postojećih kulturnih sadržaja grada Virovitice
Aktivnosti:
Analizirati trenutnu ponudu kulturnih sadržaja
Unaprijediti trenutno ponudu
Promovirati putem oglašavanja u društvenih medijima i personaliziranih
oglasa ciljnim skupinama ovaj vid turizma
Od iznimnog interesa za Grad Viroviticu je razvoj turističkih događanja, povećanje
broja posjetitelja i broja noćenja. U gradu se odvijaju turistička događanja, no
trenutna ne ispunjavanju mogućnosti koje grad i uže područje posjeduje.
Ključne aktivnosti su razvoj trenutnih turističkih događanja, razvoj turističke
infrastrukture, kreiranje inovativnih specijaliziranih turističkih događanja, te uz
108
suradnju s privatnim sektorom povećanje kvalitete ukupno raspoložene smještajne
ponude.
Kroz implementaciju Strategije turizma grada Virovitice izvršavaju se sljedeći
strateški planovi hrvatskog turizma:
PPS plan – plan povećanja turističkog prometa u razdoblje pred i posezone
PCE+ plan – plan povećanja prosječne dnevne potrošnje turista
Plan podrške industriji
Doprinos provođenja mjera Strategije turizma grada Virovitice u eliminaciji
razvojnih ograničenja turizma na razini Republike Hrvatske
U osnovi hrvatski turizam još uvijek obilježava:
nedovoljna diferenciranost proizvoda i usluga;
pomanjkanje inovativnih i kvalitetnijih sadržaja boravka gostiju;
rast temeljen ponajviše na ekspanziji obiteljskog smještaja u kućanstvima;
nedostatak kvalitetne hotelske ponude praćen nedovoljnom investicijskom
aktivnošću;
nedovoljno dobra povezanost zračnim i morskim putem;
statičan sustav nacionalnog marketinga;
premalen broj globalno brendiranih destinacija;
neadekvatna destinacijska turistička infrastruktura;
naslijeđena orijentacija lokalnog stanovništva prema sezonskom poslovanju.
(Izvor: Strategija turizma RH 2020)
Strategija turizma grada Virovitice će na lokalnoj razini pružiti institucionalni
okvir i podršku za uklanjanje navedenih razvojnih ograničenja.
Kroz svoje akcijske mjere Grad direktno doprinosi eliminaciji razvojnih
ograničenja.
Mjere Strategije razvoja turizma Virovitice Razvojna ograničenja turizma RH
Mjera 1.1.1 Poboljšati turističke potencijale u
gradu Virovitici
Mjera 1.1.3 Diversificirati strukturu
Nedovoljna diferenciranost proizvoda i
usluga
109
ugostiteljske ponude
Mjera 1.1.4 Razviti turistički proizvod - grad
temeljen na povijesnoj i kulturnoj baštini
Mjera 1.2.1 Poticanje razvoja novih turističkih
proizvoda
Mjera 1.2.2 Razviti spektar različitih
tematiziranih turističkih doživljaja
Mjera 2.3.3 Definirati kulturnu politiku grada
Mjera 2.3.4. Educirati dionike u turizmu za
razvoj eko-turističkih proizvoda
Pomanjkanje inovativnih i kvalitetnijih
sadržaja boravka gostiju
Neadekvatna destinacijska turistička
infrastruktura
Rast temeljen ponajviše na ekspanziji
obiteljskog smještaja u kućanstvima
Nedostatak kvalitetne hotelske ponude
praćen nedovoljnom investicijskom
aktivnošću
Statičan sustav nacionalnog marketinga
Premalen broj globalno brendiranih
destinacija
Naslijeđena orijentacija lokalnog
stanovništva prema sezonskom poslovanju
Mjera 1.1.2 Povećati kvalitetu ukupno
raspoloživih smještajnih ponuda
Mjera 1.2.3 Uspostaviti i unaprijediti turistički
lanac grada
Mjera 2.3.2 : Stvoriti preduvjete za
osposobljavanje poduzetnika zainteresiranih
za investiranje u turistički sektor
Mjera 2.3.1 : Organizirati edukaciju lokalne
populacije o pozitivnim učincima turizma
Mjera 3.4.1 „Brandiranje“ grada
Mjera 3.4.2 Promocija grada
Mjera 3.4.3. Promoviranje postojećih lovno-
ribolovnih turističkih sadržaja
Mjera 3.4.4. Promoviranje postojećih
kulturnih sadržaja grada Virovitice
110
4.7. RH programi za financiranje turističkih projekata
Hrvatska turistička zajednica (HTZ) na godišnjoj razini raspisuje natječaje i daje
potpore za razvoj hrvatskog turizma. HTZ financijski podržava održavanje zabavnih,
športskih i ostalih manifestacija koje imaju za cilj unaprjeđenje proizvoda te stvaranje
prepoznatljivog imidža hrvatskog turizma i zemlje u cjelini kroz programe Potpore
manifestacijama i Potpore kulturno-turističkim inicijativama; Potpore za turističke
inicijative i potpore na turistički nerazvijenim područjima; Potpore za rad turističkih
zajednica na turistički nerazvijenim područjima.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potiče turizam kroz dva natječaja:
Veliki projekti u turizmu s ciljem povećanja kapaciteta smještaja, povećanja
kategorizacije smještajnih kapaciteta, podizanja razine usluge, poticanja
raznovrsnosti usluge, otklanjanja ratnih šteta; te Priprema sezone s ciljem programa
kreditiranja pripreme turističke sezone tekuće godine radi kvalitetnog pružanja usluga
turistima.
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske na godišnjoj bazi ima otvoreno desetak
natječaja s ciljem razvoja turizma, turističkih proizvoda, edukacije kadrova u turizmu,
razvoja turističke infrastrukture, poticanja razvoja posebnih oblika turizma (program
Zelena i Plava brazda), pripreme projekata za prijavu na EU natječaje, plasmana
certificiranih eko proizvoda, ulaganja u turističku infrastrukturu za osobe smanjene
pokretljivosti (program Turizam bez zapreka) i sličnih programa koji doprinose
sveukupnom razvoju turizma u Hrvatskoj.
Tablica 27: Pokazatelji uspješnosti razvoja turizma
POKAZATELJI USPJEŠNOSTI RAZVOJA TURIZMA
Ključni pokazatelji
Učinak i utjecaji turizma 1. Neposredni udio turizma u Bruto domaćem proizvodu Vodeći međunarodni pokazatelj doprinosa turizma u BDP-u
2. Turistički prihod određenog područja po posjetitelju Pokazatelj ekonomske aktivnosti posjetitelja
3. Broj noćenja u svim vrstama smještaja Mjerenje kretanja turista u svim vrstama smještaja
4. Turističke usluge u izvozu Mjera koja pokazuje doprinos turizma u izvozu
Kapacitet destinacije za kvalitetnu i kompetitivnu turističku uslugu
5. Produktivnost rada u turističkom sektoru Mjera pokazuje produktivni potencijal turističke ekonomije
6. Uravnoteženost kupovne moći Pokazatelj kompetitivnosti cijena turističkih usluga
7. Uvjet posjedovanja vize za posjet zemlji Pokazatelj zahtjeva koji su potrebni za dobivanje vize i načine izdavanje vize
Atraktivnost destinacije 8. Prirodni resursi i bioraznolikost Pokazatelj prirodnih resursa u državi
111
9. Kulturna i kreativna bogatstva Pokazatelj kulturnih i kreativnih atrakcija, aktivnosti i događaja
10. Zadovoljstvo posjetitelja Pokazatelj atraktivnosti i vrijednosti iz perspektive potražnje, zasnovano na sadašnjoj i budućoj kompetitivnosti
Politički okvir i ekonomske prilike
11. Akcijski plan nacionalnog turizma Mjera pokazuje utjecaj i efektivnost u jačanju kompetitivnosti turizma
Dodatni pokazatelji
Učinak i utjecaji turizma Tržišna diversifikacija i rastuća tržišta Pokazatelj širokih aspekata učinka i utjecaja u više obuhvaćenih tržišta. Države sa širokim izborom početnih tržišta i orijentacijom k rastućim tržištima su bolje pozicionirane od onih s uskom tržišnom ovisnošću
Kapacitet destinacije za kvalitetnu i kompetitivnu turističku uslugu
Zaposlenost u turizmu po dobi, stručnim kvalifikacijama i vrsti ugovora Pokazatelj koji procjenjuje sposobnost privlačenja, zadržavanja i razvoja ljudskih potencijala u turizmu kako bi se povećala konkurentnost
Indeks potrošačkih cijena za turizam Komplementarna mjera za druge pokazatelje (PPP)
Zračna povezanost i sposobnost kombiniranja različitih vrsta prijevoza Pokazatelj kompetitivnosti koji se očituje u broju zračnih linija, udaljenosti od glavnih tržišta i broju putnika
Atraktivnost destinacije OECD-ov indeks “Bolji život” Koristi se verzija indeksa koja je fokusirana na turizam
Pokazatelji razvoja u budućnosti
Kapacitet destinacije za kvalitetnu i kompetitivnu turističku uslugu
Sredstva iz državnog proračuna namijenjena turizmu Pokazatelj nacionalnog turističkog troška po stanovniku
Stopa gašenja tvrtki Mjera poduzetničke aktivnost i gubljenja klijenata
Politički okvir i ekonomske prilike
E-turizam i druge inovativne usluge Indeks inovacija i korištenja društvenih medija u turističkoj industriji
Struktura dobavljačkih kanala Indeks sadašnjih i potencijalnih slojeva industrije, klastera i kompetitivnosti
EU Fondovi i Programi za financiranje projekata u turizmu
Europski socijalni fond,
Europski fond za regionalni razvoj,
Program ruralnog razvoja,
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj,
Program LIFE,
Kohezijski fond,
Obzor 2020,
Kreativna Europa,
Cosme,
Erasmus+,
EaSi program
Utvrđena definicija turističkih proizvoda u 2020. godini upućuje na stratešku
usmjerenost grada prema sljedećim oblicima turizma, koji imaju najvišu razinu
atraktivnosti i srednju i veliku razinu konkurentnosti:
112
1. Lovni i ribolovni turizam
2. Eko-turizam
3. Kulturni turizam
4. Sportsko-rekreacijski turizam.
4.8. Prioritetni turistički projekti grada Virovitice
Izvor:Idejno rješenje (Arhitekt:Kruno Kovač)
Slika 42: Obnova Dvorca Pejačević i Gradskog parka
Izradio: URBOS d.o.o., Osijek
Slika 41: Bee park Virovitica
113
Tablica 28: Projekti na području grada Virovitice
NAZIV PROJEKTA
UKUPNA
VRIJEDNOST
(kn)
STATUS
PROJEKTA
VRSTA
TURIZMA
CILJ
Obnova Dvorca Pejačević
revitalizacija gradskog parka
70.000.000,00 spreman za
provedbu
Kulturni C1P1M1.1.4
BEE PARK VIROVITICA
45.000.000,00 Idejno rješenje Eko turizam C1P1M1.1.1
Izgradnja multimedijalnog
centra
15.000.000,00 Idejno rješenje Kulturni C1P1M1.1.1
Uređenje Virovitičkih jezera
10.000.000,00 Idejni projekt Sportsko-
rekreacijski
C1P2M1.2.2
Iskorištenje geotermalnog
potencijala
5.000.000,00 Pred-studija u
izradi
Sportsko-
rekreacijski
C1P2M1.2.2
Uređenje Skijaških staza
2.000.000,00 Projektna ideja Sportsko-
rekreacijski
C1P2M1.2.2
Izgradnja mostova 10.000.000,00 Projektna ideja Kulturni C1P2M1.2.2
Uređenje šetnice u centru grada
50.000,000,00 Riješena
prostorno-
planska
dokumentacija
Kulturni C1P1M1.1.4
Uređenje Franjevačkog parka
340.000,00 Spremno za
provedbu
Kulturni C1P2M1.2.2
Izgradnja Eko-etno sela u Turističkoj
zoni Bilogora
150.000.000,00 Projektna ideja Eko-turiza C1P2M1.2.2
Izgradnja zračne luke Korija
15.000.000,00 Projektna ideja Sportsko-
rekreacijski
C1P2M1.2.1
Izgradnja golf terena 30.000.000,00 Projektna ideja Sportsko-
rekreacijski
C1P2M1.2.1
Izgradnja gospodarsko-
turističke željezničke pruge Virovitica-
Barcs
200.000.000,00 Projektna ideja Turistička
infrastruktura
C1P1M1.1.1
Vinske ceste Virovitički vidici
1.000.000,00 Ceste ucrtane,
riješena
prostorno-
planska
Eko turizam C1P2M1.2.2
114
dokumentacija
Sportsko-turistički centar sa pratećim
sadržajima u TZ Bilogora
2.000.000,00 Projektna ideja Sportsko-
rekreacijski
C1P2M1.2.1
Izgradnja auto-moto kampa u TZ Bilogora
1.000.000,00 Projektna ideja Sportsko-
rekreacijski
C1P2M1.2.1
IZGRADNJA I UREĐENJE DONJEG
TOKA RIJEKE OĐENICE OD
VIROVITICE DO RIJEKE DRAVE
100.000.000,00
kn
Projektna ideja Sportsko-
rekreacijski i
obrana od
poplava
C1P2M1.2.1
IZGRADNJA I UREĐENJE
GORNJEG TOKA RIJEKE OĐENICE
50.000.000,00 kn Izrađena
građevinska
studija
Sportsko-
rekreacijski i
obrana od
poplava
C1P2M1.2.1
Izgradnja biciklističkih staza na širem području
grada
2.000.000,00 Izrada idejnog
rješenja
Sportsko-
rekreacijski
C1P2M1.2.1
5. ZAKLJUČAK
Strategijom turizma grada Virovitice određen je dugoročni pravac djelovanja
Turističke zajednice grada i svih relevantnih institucija i dionika u cilju razvoja
turističke destinacije. Smješten na samoj granici između Slavonije i Podravine, grad
Virovitica nudi savršen spoj dvije regije čija se iznimna kulturna, povijesna i prirodna
baština u našem kraju stapaju u bogat reljef turističke ponude koji će zadovoljiti
različite ukuse posjetitelja i turista.
U definiranju strateških ciljeva razvoja bazirali smo se na tri osnovna elementa:
kulturu, povijest i netaknutu prirodu. Navedeni elementi turističke ponude
predstavljaju nepresušan izvor sadržaja za razvoj turističkih proizvoda za turiste svih
uzrasta i preferencija. Kao što je u gospodarstvu sve veći naglasak na društveno-
odgovornom poslovanju i zaštiti okoliša, tako je u turizmu sve veći naglasak na
prirodnim ljepotama i netaknutom krajoliku. Grad Virovitica u tom smislu zaista ima
što ponuditi: rubni dijelovi grada smješteni na obroncima Bilogore daju nam
mogućnost razvoja eko-turizma kroz vinske ceste, kušaonice, planinarske i
115
biciklističke staze i šetališta; Virovitička jezera omogućuju razvoj sportsko-
rekreacijskog turizma kroz ribolov, lov, planinarske staze i šetnice, zabavu na vodi, a
sve u netaknutoj prirodi.
Uz navedeno, bogata kulturno-povijesna baština Grada predstavlja tradicionalne
turističke sadržaje koji su uvijek privlačili mnogobrojne posjetitelje, a dodatnim
razvojem kulturno-povijesnih manifestacija povećat će se ponuda i kvaliteta
cjelokupne turističke ponude, što će afirmirati turizam grada Virovitice kao jednu od
strateških grana u ostvarenju ukupnog rasta i održivog razvoja.
116
Popis slika
Slika 1: Grand tour - Veliko putovanje ................................................................................... 4
Slika 2: Grand tour - Veliko putovanje ................................................................................... 4
Slika 3: Smještaj Virovitičko-podravske županije u Republici Hrvatskoj ................................18
Slika 4: Glavni cestovni pravci za Virovitičko-podravsku županiju .........................................19
Slika 5: Glavni integralni pravci za Hrvatsku .........................................................................20
Slika 6: Prostorni obuhvat Virovitičko – podravske županije .................................................21
Slika 7: Karta Virovitičko-podravske županije .......................................................................24
Slika 86: Spomenik prirode Dva stara hrasta kitnjaka ...........................................................32
Slika 97: Križnica ..................................................................................................................32
Slika 10: Orahovačko proljeće ..............................................................................................42
Slika 11: Izgled Virovitice u 17. stoljeću ................................................................................42
Slika 12: Položaj Virovitičko-podravske županije i Grada Virovitice u Republici Hrvatskoj ....44
Slika 13: Teritorijalni ustroj Grada Virovitice .........................................................................45
Slika 14: Virovitička jezera ...................................................................................................55
Slika 15: Virovitički ribnjaci ...................................................................................................55
Slika 16: Poučna staza na Virovitičkim ribnjacima ................................................................56
Slika 17: Divljač na lovištima ................................................................................................56
Slika 18: Površina lovišta grada Virovitice ............................................................................57
Slika 19: Vinogradi Virovitičkog vinogorja .............................................................................58
Slika 20: Skijalište Rezovačke Krčevine ...............................................................................58
Slika 21: Cvjetni trg Virovitica ...............................................................................................59
Slika 22: Dvorac Pejačević 1804. godine ..............................................................................61
Slika 23: Dvorac Pejačević ...................................................................................................61
Slika 24: Dvorac Pejačević danas.........................................................................................62
Slika 25: Dvorac Pejačević danas.........................................................................................62
Slika 26: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti .......................................................63
Slika 27: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti .......................................................63
117
Slika 28: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti .......................................................64
Slika 29: Dvorac Pejačević i Gradski park u budućnosti .......................................................64
Slika 30: Virovitički kazališni susreti - Virkas .........................................................................66
Slika 31: Glazbena škola Jan Vlašymski...............................................................................67
Slika 32: Program manifestacije "Prosinac u gradu" .............................................................68
Slika 33: Europska noć kazališta ..........................................................................................68
Slika 34: Noć muzeja ............................................................................................................69
Slika 35: Logotip Grada Virovitice .........................................................................................79
Slika 36: Logotip Turističke zajednice grada Virovitice..........................................................79
Slika 37: Grad Bjelovar .........................................................................................................87
Slika 38: Grad Đurđevac ......................................................................................................88
Slika 39: Grad Ptuj ...............................................................................................................89
Slika 40: Grad Barcs ............................................................................................................90
Slika 41: Bee park Virovitica ............................................................................................... 112
Popis tablica
Tablica 1: Virovitičko-podravska županija u odnosu na Republiku Hrvatsku .........................21
Tablica 2: Pregled cesta (državnih, lokalnih i županijskih) na području Virovitičko-podravske
županije: ...............................................................................................................................46
Tablica 3: Dobna struktura stanovništva Grada Virovitice prema popisu stanovništva 2011.
godine ..................................................................................................................................48
Tablica 4: Udio broja stanovnika Grada Virovitice u ukupnom broju stanovnika Virovitičko-
podravske županiji i Republike Hrvatske za 2011. godinu ....................................................49
Tablica 5: Radno sposobno stanovništvo Grada Virovitice u ukupnom broju stanovništva
Virovitičko-podravske županije u 2011. godini. .....................................................................50
Tablica 6: Ukupan broj stanovnika i kućanstava u Gradu Virovitici i prigradskim naseljima ..50
Tablica 7: Obrazovne institucije u Gradu Virovitici ................................................................52
Tablica 8: Pregled objekata kulturne baštine i povijesnih lokaliteta .......................................59
Tablica 9: Pregled kulturnih institucija ...................................................................................65
Tablica 10: Pregled sportsko rekreacijskih objekata .............................................................71
Tablica 11: Pregled smještajnih kapaciteta na području grada Virovitice ..............................73
118
Tablica 12: Pregled dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u Gradu Virovitici od 2011.
do 2014. godine....................................................................................................................75
Tablica 13: Pregled dolazaka i noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta od 2012. do
2014. godine ........................................................................................................................75
Tablica 14: Pregled dolazaka i noćenja turista u gradu Virovitici prema broju kreveta 2012.-
2014. ....................................................................................................................................77
Tablica 15: Pregled noćenja turista u gradu Virovitici s obzirom na vrstu smještaja 2012. do
2014. godine ........................................................................................................................78
Tablica 16: Pregled dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u Gradu Virovitici od 2012.
do 2014. po danu. ................................................................................................................78
Tablica 17: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Bjelovara .............87
Tablica 18: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Đurđevca .............88
Tablica 19: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Ptuj ......................89
Tablica 20: Osnovne turističke karakteristike i tržišna prezentacija grada Barcsa .................90
Tablica 21: SWOT analiza ....................................................................................................92
Tablica 22: Stanovništvo ......................................................................................................94
Tablica 23: Proizvodi i područja ............................................................................................95
Tablica 24: Promocija ...........................................................................................................96
Tablica 25: Partnerstvo .........................................................................................................96
Tablica 26: Ciljevi, prioriteti i mjere .......................................................................................99
Tablica 27: Pokazatelji uspješnosti razvoja turizma ............................................................ 110
Tablica 28: Projekti na području grada Virovitice ................................................................ 113
Popis grafikona
Grafikon 1: Udjeli stanovnika naselja u ukupnom broju stanovnika Virovitice u 2011. godini 48
Grafikon 2: Broj stanovnika Virovitičko-podravske županije ..................................................49
Grafikon 3: Stanovništvo staro 15 godina i više u Gradu Virovitici prema razini završene
škole .....................................................................................................................................51
Grafikon 4: Glavni pokretači promjena ..................................................................................85
119
Popis literature:
Turizam u Hrvatskoj
http://croatia.hr/hr-HR/Naslovna
http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/23805.pdf
http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/23548.pdf
http://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam_u_Hrvatskoj
http://www.mint.hr/
http://www.dzs.hr/
http://www.iztzg.hr/
http://www2.unwto.org/en. (lipanj 2012.)
http://www.eurogites.org/. (lipanj 2012.)
http://www.eceat.org/. (lipanj 2012.)
http://www2.unwto.org/en. (lipanj 2012.)
http://europa.eu/about-eu/countries/index_en.htm. (lipanj 2012.)
http://en.wikipedia.org/wiki/Artur_Hazelius. (lipanj 2012.)
http://www.mdc.hr/kumrovec/hr/index.html. (lipanj 2012.)
KNJIGE:
1. Ruralni turizam u Hrvatskoj s hrvatskim primjerima dobre prakse i europskim
iskustvima Damir Demonja i Pavlo Ružić, Zagreb, 2010.
2. Strateški menadžment u Turizmu; Luiz Moutinho; Zagreb 2005.
3. Marketing u turizmu; prof. dr. Josip Senečić i Prof. dr. Boris Vukonić; Zagreb 1997.
4. How to Market Tourist Attractions, Festivals ans Special Events; Bill Richards;
London 1995.
5. Marketing; Prof. dr.sc. Marcel Meler; Osijek 1999.
6. Promocija u turizmu; Prof. dr. Josip Senečić; Zagreb 1998.
7. Upravljanje Marketingom, deveto izdanje; Philip Kotler; Zagreb 2001.
8. Marketin u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu, četvrto izdanje; Philip Kotler, John T.
Bowen i James C. Makens ; Zagreb 2011.
9. Marketing u turističkom ugostiteljstvu; prof. dr.sc. Drago Ružić; Osijek 2007.
10. e – Marketing, II-izmijenjno i prošireno izdanje; Prof. dr. Drago Ružić, Antun Biloš
univ. spec. oec. i mr. sc. Davorin Turkalj; Osijek 2009.
STRATEGIJE:
1. Strategija razvoja turizma RH do 2020.
2. Program ukupnog razvoja Grada Virovitice 2014-2020
3. Master plan turizma Virovitičko-podravske županije 2009-2019.