MULTIPLA SKLEROZA

Kolegij:Socijalni rad s osobama s

invaliditetomMentor:

prof. dr. sc. Zdravka Leutar

ŠTO JE MULTIPLA SKLEROZA?

 Je neurodegenerativno oboljenje i autoimuna bolest koja

prvenstveno „napada“ bijelu masu središnjeg živčanog sustava.

Multipla skleroza pogađa dugačke produžetke stanica neurona,

na kojima pojedini

dijelovi mijelinskog omotača upalno reagiraju i propadaju.

Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijenilizirajućom

bolešću izazvanom imunološkim promjenama nepoznate

etiologije.

Kad je određeni dio mijelinskog omotača upaljen i oštećen,

prenošenje impulsa kroz neurone je poremećeno, usporeno ili

isprekidano, zbog čega poruke iz mozga dolaze na „cilj“ sa

zakašnjenjem, „greškama“ ili ih uopće nema (izostaju). 

Bolest je vrlo promjenjivog tijeka, javlja se neurološkim simptomima i znacima i karakteriziraju je česta pogoršanja različitog stupnja, koja se smjenjuju s naglim poboljšanjim kliničke slike (remisija bolesti).

Nastanak multiple skleroze prate mnogi poremećaji različitog stupnja, od blage ukočenosti i otežanog hodanja, do potpune oduzetosti, sljepila, itd.

O Multiplu sklerozu, kao posebnu bolest, prvi put je 1868. godine opisao francuski neurolog Jean-Martin Charcot (1825—1893). 

O Patološke nalaze u svojim istraživanjima multiple skleroze Charcot naziva skleroza sa plakovima. Tri osnovna simptoma multiple skleroze, koja su poznata pod općim nazivom Charcotov trijas simptoma, su:  nistagmus, tremor i „pjevajući“ govor - dizartrija.

O Kod ovih bolesnika Charcot je primjetio i promjene u kognitivnim funkcijama opisavši ih kao „značajno slabljenje pamćenja“ i „lagani gubitak ideja“.  

EPIDEMIOLOGIJA

O Najčešće se javlja između 20. i 40. godine života, iako se može pojaviti u bilo kojem životnom dobu.

O U svijetu trenutno od ove bolesti boluje više od 2,5 milijuna ljudi.

O Kao i kod drugih autoimunih bolesti, broj žena oboljelih je znatno veći (2:3), pogotovo u dječjoj dobi (1:3), s tendencijom rasta.

O Najugroženiji narodi i rase su evropski narodi bijele rase. Kod crne rase ugroženost je manja za 50 %, dok je prevalenca najniža kod mongolskih naroda.

O Najveću prevalencu MS imaju stanovnici Škotske.

FAKTORI RIZIKA OBOLIJEVANJA

OFaktori sredine (virusi, bakterije, toksini),

ONasljedni i genetski faktori (predispozicija organizma za razvoj bolesti),

OPromjene na genima u toku života (somatske mutacije preraspodijele gena ubacivanjem dijelova virusne DNA u gene).

Koliko je do sada poznato, kombinacija i interakcija ovih faktora rezultira pojavom multiple skleroze.

3 OSNOVNA TIPA MULTIPLE SKLEROZE

1. Relapsno-remitentni oblik (RRMS)

Ad1) Sekundarno progresivni oblik (SPMS)

2. Primarno progresivni oblik

Ad2) Relapsno progresivni oblik

3. Benigni oblik

RELAPSNO REMINENTNI OBLIK

O Najuobičajeniji oblik, javlja se kod 80 do 90 % bolesnika.

O Ljudi pokazuju simptome bolesti, ali se oni na kraće ili duže periode povlače, pa ponovno javljaju, stoga se pacijenti često nakon prve lokalizacije ni ne javljaju liječnicima.

O Ad1 - sekundarno progresivni oblik – javlja se kod 90 % neliječenih bolesnika, odgovara prijelazu u degenerativnu fazu bolesti, kada je oporavak simptoma nemoguć. Karakterizira ga u praksi nezaustavljivo oštećenje živčanih vlakana.

PRIMARNO PROGRESIVNI OBLIKO Karakterizira se stalnim napredovanjem

bolesti sa kratkim razdobljima poboljšanja.O Ovaj oblik pogađa oko 10 do 15 % bolesnika

i nakon početnih simptoma nikada nema period remisije.

O Odlikuje se postupnim pojačavanjem težine bolesti i invaliditetom od samog početka bez ili sa rijetkim ili minimalnim poboljšanjem stanja.

Ad2 - Relapsivno progresivni oblik – javlja se kod oko 5% bolesnika.

Karakterizira ga kontinuirana progresija neurološkog oštećenja od početka bolesti sa povremenim pogoršanjima.

BENIGNI OBLIK

O Karakterizira se malom nesposobnošću bolesnika i godinama nakon dijagnoze, ili vrlo sporom akumulacijom nesposobnosti tokom vremena.

O Kod otprilike 10% bolesnika, bolest ostaje na relapsno remitirajućem obliku i nikada ne prelazi u sekundarno progresivni oblik.

O Ova dijagnoza se postavlja nakon više godina trajanja bolesti, jer se na početku bolesti ne može sa sigurnošću tvrditi u kojem će se pravcu kretati.

O Nakon 15 do 20 godina može se sa sigurnošću tvrditi da se radi o benignom obliku multiple skleroze.

SIMPTOMI KOJI SE JAVLJAJU U MS

O Poremećaji vida,O Motorni poremećaji,O Senzorni poremećaji,O Poremećaji koordinacije pokreta i ravnoteže,O Poremećaji mokrenja, defekacije i seksualnih

funkcija,O Kognitivni poremećaji,O Bol, umor, pogoršanje vida uslijed boravka na

toplom itd.

LIJEČENJE I TERAPIJEO FARMAKOLOŠKI:- Osnovna terapija- Alternativna terapija- Eskalaciona terapija- Klinička ispitivanja- Terapija zamjene plazme- Terapija trudnica, dojilja i porodilja sa MSSIMPTOMATSKA TERAPIJA (socijalne usluge)- Fizikalna terapija- Govorna terapija- Radna terapija- Psihoterapija- Kirurške mjere

SOCIJALIZACIJSKI ASPEKT-DRUŠTVA I UDRUŽENJA GRAĐANA

CILJEVI OSNIVANJA UDRUGA SU UGLAVNOM:O Promicanje ljudskih prava i djelovanje na izjednačavanju

mogućnosti osoba oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti.

O Poticanje i iniciranje unapređenja, istraživanja, liječenja, rehabilitacije i zaštite osoba oboljelih od multiple skleroze.

O Iniciranje i predlaganje nadležnim tijelima mjera za unapređivanje društvenog položaja i uloge oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti,te njihove pravne i materijalne zaštite.

O Poticanje i podupiranje osnivanja sekcija i klubova,odnosno drugih oblika osposobljavanja oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti te organiziranog slobodnog vremena u cilju socijalizacije.

PODRUČJA DJELOVANJA UDRUGA

O Izjednačavanje mogućnosti osoba oboljelih od MS-a; O Poticanje i iniciranje istraživanja , liječenja,

rehabilitacije ; O Unapređivanje društvenog položaja i uloge oboljelih, te

pravna i materijalna zaštita; O Podupiranje osnivanja sekcija i klubova te organiziranog

korištenja slobodnog vremena  u cilju socijalizacije;O Dobrotvoran, humanitarni rad udruge radi unapređenja

liječenja i zaštite osoba koje boluju od MS-a, O Senzibilizacija javnosti o potrebama osoba sa MS-om, te

ravnopravno sudjelovanje istih u svim segmentima društva.

O Djeluju u području zdravstva , socijalne skrbi , zaštite ljudskih prava.

HVALA NA PAŽNJI