Post on 09-Mar-2020
Standardni prezentacijski format
1. tromjesečje 2016.
Sadržaj
Ciljevi i struktura središnje banke Realni sektor Monetarna politika Platna bilanca i tečaj Bankovni sustav
Ciljevi i zadaci središnje banke
STABILNOST CIJENA PODUPIRANJE OPĆE GOSPODARSKE POLITIKE
EUROPSKE UNIJE, NE DOVODEĆI PRITOM U PITANJE OSNOVNI CILJ
Upravljanje međunarodnim pričuvama Izdavanje novčanica i kovanog novca Nadziranje osnivanja, poslovanja te ukidanja banaka Reguliranje, unapređenje i nadziranje platnog sustava Održavanje stabilnosti financijskog sustava u zemlji Obavljanje zakonom utvrđenih poslova za RH
Nezavisnost središnje banke
Institucionalna: odluke su neovisne od utjecaja drugih institucija
Funkcijska: jasan cilj i samostalnost u odabiru mjera i instrumenata
Osobna: jamči zaštitu dužnosnika od vanjskih pritisaka, isključuje sukobe interesa i precizno definira izbor i razrješenje Guvernera i članova Savjeta
Financijska: prihode i rashode određuje narav monetarne i devizne politike
Struktura HNB-a
Sadržaj
Ciljevi i struktura središnje banke Realni sektor
Agregatna ponuda i potražnja Tržište rada Cijene Fiskalna politika
Monetarna politika Platna bilanca i tečaj Bankovni sustav
Stope promjene realnog BDP-a
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki
Prosjek godišnjih stopa rasta realnog BDP-a, 2003. – 2014. Napomena: Podaci su u skladu s metodologijom ESA 2010. Izvori: Eurostat; DZS
* Podaci se odnose na prva tri tromjesečja 2015. Napomena: Podaci su u skladu s metodologijom ESA 2010, nakon 2013. godine su privremeni. Više informacija dostupno je na www.dzs.hr. Izvor: DZS
5,25,6
4,1 4,2 4,85,2
2,1
-7,4
-1,7
-0,3
-2,2
-1,1 -0,4
1,6
-10
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
8
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
2015
.*
%
2,5
1,5
3,94,2
1,7
3,33,3
1,1
0
1
1
2
2
3
3
4
4
5
Češ
ka
Mad
žars
ka
Poljs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Buga
rska
Rum
unjs
ka
Hrv
atsk
a
%
Struktura bruto dodane vrijednosti, u tekućim cijenama, 2015.*
Poljoprivreda
Industrija
Građevinarstvo
Trgovina, hoteli i restorani
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti i osiguranje
Poslovanje nekretninama
Stručne uslužne djelatnosti
Javna uprava i obrana
Ostale uslužne djelatnosti
* Podaci se odnose na prva tri tromjesečja 2015. Napomena: Podaci su u skladu s metodologijom ESA 2010. Izvor: DZS
Doprinosi domaće i neto inozemne potražnje rastu BDP-a
* Podaci se odnose na prva tri tromjesečja 2015. Napomena: Podaci su u skladu s metodologijom ESA 2010. Izvor: DZS
-16
-12
-8
-4
0
4
8
12
16
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
2015
.*
post
otni
bod
ovi
Domaća potražnja Neto inozemna potražnja BDP
Stopa nezaposlenosti
Hrvatska Stopa anketne nezaposlenosti, zemlje usporedivih značajki, 2014.
* Stopa registrirane nezaposlenosti – prvih jedanaest mjeseci 2015.; stopa anketne nezaposlenosti – prva tri tromjesečja 2015. Napomena: Anketa o radnoj snazi se od početka 2007. godine objavljuje u tromjesečnoj dinamici. Stopa anketne nezaposlenosti odnosi se na osobe stare 15 i više godina. Podaci za razdoblje 2007. – 2014. su usklađeni s rezultatima Popisa stanovništva, kućanstva i stanova u 2011., te nisu usporedivi s podacima za razdoblje 2000. – 2006. Izvor: DZS
Napomena: Stopa anketne nezaposlenosti odnosi se na osobe u dobi 15 – 74. Izvori: Eurostat; DZS
0
5
10
15
20
25
1997
.
1998
.
1999
.
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
2015
.*
%
Stopa registrirane nezaposlenosti Stopa anketne nezaposlenosti
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
Češ
ka
Mad
žars
ka
Poljs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Buga
rska
Rum
unjs
ka
Hrv
atsk
a
%
Nominalne i realne neto plaće
* Posljednji dostupan podatak odnosi se na plaće isplaćene za listopad. Izvori: DZS; HNB
0
100
200
300
400
500
600
700
800
-10
-5
0
5
10
15
20
25
1996
.
1997
.
1998
.
1999
.
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
2015
.*
EUR%
Realna stopa rasta – lijevo Nominalna neto plaća – desno
Prosječna mjesečna naknada po zaposlenom u gospodarstvu za 2014.
Napomena: Prosječna mjesečna naknada po zaposlenom u gospodarstvu izračunata je kao omjer ukupno isplaćenih mjesečnih naknada zaposlenicima u gospodarstvu i broja zaposlenika. Izvor: Eurostat
0
200
400
600
800
1.000
1.200
1.400
1.600
1.800
2.000
2.200
Češ
ka
Mad
žars
ka
Poljs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Buga
rska
Rum
unjs
ka
Hrv
atsk
a
EUR
Bruto dodana vrijednost u industriji po zaposlenom
* Podaci se odnose na prva tri tromjesečja 2015. Izvor: DZS
-14
-12
-10
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
8
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
2015
.*
post
otna
pro
mje
na
BDV u industriji Zaposlenost BDV u industriji po zaposlenom
Inflacija
Napomena: Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (do kraja 1998. inflacija mjerena indeksom cijena na malo) i temeljna inflacija, prosječne godišnje stope promjene. Izvor: DZS
Hrvatska Godišnje stope inflacije i doprinosi komponenata inflaciji potrošačkih
cijena u Hrvatskoj
Izvor: DZS; izračun HNB-a
-1
0
1
2
3
4
5
6
7
1996
.
1997
.
1998
.
1999
.
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
2015
.
%
Temeljna inflacija
-2
-1
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
12/0
7.
6/08
.
12/0
8.
6/09
.
12/0
9.
6/10
.
12/1
0.
6/11
.
12/1
1.
6/12
.
12/1
2.
6/13
.
12/1
3.
6/14
.
12/1
4.
6/15
.
12/1
5.
post
otni
bod
ovi
Energija Neprerađeni prehrambeni proizvodiPrerađeni prehrambeni proizvodi Industrijski proizvodi bez prehrane i energijeUsluge Indeks potrošačkih cijena (%)
Usporedba inflacije u Hrvatskoj, europodručju i odabranim zemljama
* siječanj - studeni 2015. Napomena: Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena. Prosječne godišnje stope promjene. Izvori: DZS; Eurostat
0,4 0,40,0
0,1
-0,1
0,4
-1,6
1,4
0,20,3
0,0 0,1
-0,7-0,3
-0,7-1,0
-0,4-0,2
-3
-2
-1
0
1
2
3
Češ
ka
Euro
podr
učje
Mad
žars
ka
Poljs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Buga
rska
Rum
unjs
ka
Hrv
atsk
a
%
2014. 2015.*
Prihodi i rashodi konsolidirane opće države
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2014.
Napomena: Sukladno metodologiji ESA 2010. Izvori: Eurostat; DZS
Napomena: Sukladno metodologiji ESA 2010. Izvori: Eurostat; DZS
0
10
20
30
40
50
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
% B
DP-a
Prihodi Rashodi
0
10
20
30
40
50
60
Češ
ka
Mad
žars
ka
Poljs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Buga
rska
Rum
unjs
ka
Hrv
atsk
a
% B
DP-a
Prihodi Rashodi
Saldo konsolidirane opće države
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2014.
Izvori: Eurostat; DZS Napomena: Sukladno metodologiji ESA 2010. Izvori: Eurostat; DZS
-8
-7
-6
-5
-4
-3
-2
-1
0
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
% B
DP-a
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, ESA 2010
-6
-5
-4
-3
-2
-1
0
Češ
ka
Mad
žars
ka
Poljs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Buga
rska
Rum
unjs
ka
Hrv
atsk
a
% B
DP-a
Dug opće države
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2014.
Napomena: Izdana državna jamstva uključuju domaći i inozemni dug ostalih sektora za koji jamči središnja država. Izvori: Eurostat; HNB
Izvori: Eurostat; HNB
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
% B
DP-a
Dug opće države Dug opće države uključujući izdana državna jamstva
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Češ
ka
Mad
žars
ka
Poljs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Buga
rska
Rum
unjs
ka
Hrv
atsk
a
% B
DP-a
Sadržaj
Ciljevi i struktura središnje banke Realni sektor Monetarna politika
Instrumenti i mjere monetarne politike Monetarna kretanja Kamatne stope
Platna bilanca i tečaj Bankovni sustav
Devizne intervencije i tečaj
Napomena: tečaj EUR/HRK prije 1999. godine je izračunan kao umnožak tečaja DEM/HRK i faktora konverzije (1,95583). Izvor: HNB
6,6
6,8
7,0
7,2
7,4
7,6
7,8
8,0
-2.800
-2.400
-2.000
-1.600
-1.200
-800
-400
0
400
800
1.200
1.600
2.000
2.400
2.800
1/1/
97.
1/1/
98.
1/1/
99.
1/1/
00.
1/1/
01.
1/1/
02.
1/1/
03.
1/1/
04.
1/1/
05.
1/1/
06.
1/1/
07.
1/1/
08.
1/1/
09.
1/1/
10.
1/1/
11.
1/1/
12.
1/1/
13.
1/1/
14.
1/1/
15.
1/1/
16.
EUR/
HRK
mil.
HRK
Devizne intervencije - lijevo Tečaj - desno
Kretanje tečaja prije intervencije HNB-a i iznos intervencije, 1996. – 2015.
Promjena tečaja na dan intervencije (okomita os) u odnosu na tečaj 4 dana prije intervencije i iznos intervencije (horizontalna os). Napomena: tečaj EUR/HRK prije 1999. godine je izračunan kao umnožak tečaja DEM/HRK i faktora konverzije (1,95583). Izvor: HNB
-0,8
-0,6
-0,4
-0,2
0,0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
-3.000 -2.000 -1.000 0 1.000 2.000 3.000
prom
jena
EUR
/HRK
, %
iznos intervencije u mil. HRK(pozitivna vrijednost znači da HNB kupuje devize)
Kreiranje i povlačenje primarnog novca
Napomena: U devizne transakcije ubrajaju se kupoprodaje deviza HNB-a s kreditnim institucijama, MF-om, EK-om i ugovori o razmjeni (engl. swap), pri čemu pozitivne vrijednosti odražavaju kupovinu deviza. Vrijednosti za obratne repo transakcije i lombardne kredite prikazane su kao promjene njihova stanja u odnosu na prethodno tromjesečje. Izvor: HNB
-5
-4
-3
-2
-1
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1.tr.
06.
3.tr.
06.
1.tr.
07.
3.tr.
07.
1.tr.
08.
3.tr.
08.
1.tr.
09.
3.tr.
09.
1.tr.
10.
3.tr.
10.
1.tr.
11.
3.tr.
11.
1.tr.
12.
3.tr.
12.
1.tr.
13.
3.tr.
13.
1.tr.
14.
3.tr.
14.
1.tr.
15.
3.tr.
15.
mlrd
. HRK
Obratne repo operacije i lombardni krediti Devizne transakcije središnje banke
povl
ačen
je
krei
ranj
e
Obvezne pričuve i minimalna devizna likvidnost
Napomena: Osjenčana područja označavaju razdoblje kada se rast plasmana banaka regulirao upisom obveznih blagajničkih zapisa HNB-a. Izvor: HNB
0
10
20
30
40
50
60
70
80
0
10
20
30
40
50
60
70
80
1/02
.
1/03
.
1/04
.
1/05
.
1/06
.
1/07
.
1/08
.
1/09
.
1/10
.
1/11
.
1/12
.
1/13
.
1/14
.
1/15
.
%%
Obvezna pričuva Granična obvezna pričuvaMinimalna devizna likvidnost % devizne obvezne pričuve koji se izdvaja u kunama
Višak likvidnosti i prekonoćna kamatna stopa
Izvor: HNB
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
221/
06.
5/06
.9/
06.
1/07
.5/
07.
9/07
.1/
08.
5/08
.9/
08.
1/09
.5/
09.
9/09
.1/
10.
5/10
.9/
10.
1/11
.5/
11.
9/11
.1/
12.
5/12
.9/
12.
1/13
.5/
13.
9/13
.1/
14.
5/14
.9/
14.
1/15
.5/
15.
9/15
.
mlrd
. HRK
%
Višak likvidnosti i prekonoćni depoziti kod HNB-a – desno
Prekonoćna međubankovna kamatna stopa – lijevo
Primarni novac M0
Izvor: HNB
0
10
20
30
40
50
60
70
6/94
.
6/95
.
6/96
.
6/97
.
6/98
.
6/99
.
6/00
.
6/01
.
6/02
.
6/03
.
6/04
.
6/05
.
6/06
.
6/07
.
6/08
.
6/09
.
6/10
.
6/11
.
6/12
.
6/13
.
6/14
.
6/15
.
mlrd
. HRK
Ostali depoziti Prekonoćni depozitiUpisani obvezni blagajnički zapisi Izdvojena kunska obvezna pričuvaRačuni za namiru kreditnih institucija Blagajne kreditnih institucijaGotov novac izvan kreditnih institucija
Međunarodne pričuve HNB-a i novčana masa
Izvor: HNB
0
2
4
6
8
10
12
14
161/
00.
7/00
.1/
01.
7/01
.1/
02.
7/02
.1/
03.
7/03
.1/
04.
7/04
.1/
05.
7/05
.1/
06.
7/06
.1/
07.
7/07
.1/
08.
7/08
.1/
09.
7/09
.1/
10.
7/10
.1/
11.
7/11
.1/
12.
7/12
.1/
13.
7/13
.1/
14.
7/14
.1/
15.
7/15
.
mlrd
. EUR
Međunarodne pričuve Novčana masa
Aktiva kreditnih institucija
Izvor: HNB
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
6
/94.
6/95
.
6/96
.
6/97
.
6/98
.
6/99
.
6/00
.
6/01
.
6/02
.
6/03
.
6/04
.
6/05
.
6/06
.
6/07
.
6/08
.
6/09
.
6/10
.
6/11
.
6/12
.
6/13
.
6/14
.
6/15
.
mlrd
. HRK
Plasmani državi Potraživanja od ostalih domaćih sektora
Inozemna aktiva Pričuve kod HNB-a i ostale aktivne stavke
Plasmani ostalim domaćim sektorima (isključujući državu)
Plasmani ostalim domaćim sektorima (isključujući državu)
Udio plasmana u BDP-u
Napomena: Jednokratni učinci značajno su smanjili razinu plasmana te se u 2012. godini odnose se na preuzimanje kredita brodogradilišta od strane Ministarstva financija i transakciju jedne poslovne banke, koja je, radi smanjenja djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih plasmana, prenijela dio svojih potraživanja na društvo u indirektnom vlasništvu banke majke. Jednokratni učinci u 2013. godini odnose se na stečaj Centar banke, metodološku promjenu knjiženja naknada te još jedan prijenos nadoknadivih i nenadoknadivih plasmana jedne poslovne banke na povezano društvo. Izvor: HNB
Izvori: Eurostat; HNB
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
0
50
100
150
200
250
300
1.tr.
00.
4.tr.
00.
3.tr.
01.
2.tr.
02.
1.tr.
03.
4.tr.
03.
3.tr.
04.
2.tr.
05.
1.tr.
06.
4.tr.
06.
3.tr.
07.
2.tr.
08.
1.tr.
09.
4.tr.
09.
3.tr.
10.
2.tr.
11.
1.tr.
12.
4.tr.
12.
3.tr.
13.
2.tr.
14.
1.tr.
15.
4.tr.
15.
%
mlrd
. H
RK
Plasmani – lijevo Godišnja stopa promjene – desno
0
20
40
60
80
100
Slov
enija
Esto
nija
Leto
nija
Hrv
atsk
a
Buga
rska
Mad
žars
ka
Poljs
ka
Češ
ka
Litv
a
Slov
ačka
Rum
unjs
ka
%
2013. 2014.
Krediti drugih monetarnih financijskih institucija
Napomena: Jednokratni učinci značajno su smanjili razinu kredita te se u 2012. odnose se na preuzimanje kredita brodogradilišta od strane Ministarstva financija i transakciju jedne poslovne banke, koja je, radi smanjenja djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih plasmana, prenijela dio svojih potraživanja na društvo u indirektnom vlasništvu banke majke. Jednokratni učinci u 2013. odnose se na stečaj Centar banke, metodološku promjenu knjiženja naknada te još jedan prijenos nadoknadivih i nenadoknadivih plasmana jedne poslovne banke na povezano društvo. Izvor: HNB
-20
-10
0
10
20
30
40
50
1/00
.
1/01
.
1/02
.
1/03
.
1/04
.
1/05
.
1/06
.
1/07
.
1/08
.
1/09
.
1/10
.
1/11
.
1/12
.
1/13
.
1/14
.
1/15
.stop
a pr
omje
ne u
usp
ored
bi s
istim
mje
seco
m p
reth
odne
god
ine
Stanovništvo Poduzeća
Struktura kredita stanovništvu
Izvor: HNB
0
20
40
60
80
100
120
140
1.tr.
04.
3.tr.
04.
1.tr.
05.
3.tr.
05.
1.tr.
06.
3.tr.
06.
1.tr.
07.
3.tr.
07.
1.tr.
08.
3.tr.
08.
1.tr.
09.
3.tr.
09.
1.tr.
10.
3.tr.
10.
1.tr.
11.
3.tr.
11.
1.tr.
12.
3.tr.
12.
1.tr.
13.
3.tr.
13.
1.tr.
14.
3.tr.
14.
1.tr.
15.
3.tr.
15.
mlrd
. HRK
Hipotekarni krediti Krediti za kupnju automobila Ostali potrošački krediti Stambeni krediti
Valutna struktura plasmana drugih monetarnih financijskih institucija
Napomena: Krediti u stranoj valuti uključuju kredite denominirane u toj valuti i kredite indeksirane uz tu valutu. Izvor: HNB
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1.tr.
02.
3.tr.
02.
1.tr.
03.
3.tr.
03.
1.tr.
04.
3.tr.
04.
1.tr.
05.
3.tr.
05.
1.tr.
06.
3.tr.
06.
1.tr.
07.
3.tr.
07.
1.tr.
08.
3.tr.
08.
1.tr.
09.
3.tr.
09.
1.tr.
10.
3.tr.
10.
1.tr.
11.
3.tr.
11.
1.tr.
12.
3.tr.
12.
1.tr.
13.
3.tr.
13.
1.tr.
14.
3.tr.
14.
1.tr.
15.
3.tr.
15.
%
EUR CHF HRK Ostale valute
Monetarni agregat M4
* Do svibnja 2006. kunski depoziti s valutnom klauzulom bili su uključeni u kunske depozite, a od lipnja 2006. uključeni su u devizne depozite. Izvor: HNB
0
50
100
150
200
250
300
1/97
.
1/98
.
1/99
.
1/00
.
1/01
.
1/02
.
1/03
.
1/04
.
1/05
.
1/06
.
1/07
.
1/08
.
1/09
.
1/10
.
1/11
.
1/12
.
1/13
.
1/14
.
1/15
.
mlrd
. HRK
Obveznice, instrumenti tržišta novca i udjeli novčanih fondova Devizni depoziti* Kunski depoziti Novčana masa (M1)
Euroizacija
Izvor: HNB
35
40
45
50
55
60
65
70
75
80
85
901/
97.
2/98
.
3/99
.
4/00
.
5/01
.
6/02
.
7/03
.
8/04
.
9/05
.
10/0
6.
11/0
7.
12/0
8.
1/10
.
2/11
.
3/12
.
4/13
.
5/14
.
6/15
.
%
Udio deviznih depozita u ukupnim štednim i oročenim depozitima Udio deviznih depozita u M4
isključujući kunske depozite s valutnom klauzulom
Prosječne aktivne kamatne stope banaka
Napomena: Detaljnije o novoj statistici kamatnih stopa u Biltenu br. 204, lipanj 2014. (http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-204/hbilt204.pdf) Izvor: HNB
4
6
8
10
12
14
16
18
20
2212
/99.
6/00
.12
/00.
6/01
.12
/01.
6/02
.12
/02.
6/03
.12
/03.
6/04
.12
/04.
6/05
.12
/05.
6/06
.12
/06.
6/07
.12
/07.
6/08
.12
/08.
6/09
.12
/09.
6/10
.12
/10.
6/11
.12
/11.
6/12
.12
/12.
6/13
.12
/13.
6/14
.12
/14.
6/15
.
%
Kratkoročni krediti trgovačkim društvima bez valutne klauzuleKratkoročni krediti stanovništvu bez valutne klauzuleDugoročni krediti trgovačkim društvima s valutnom klauzulomDugoročni krediti stanovništvu s valutnom klauzulom
promjena metodologije od 1. siječnja 2011.
Prosječne pasivne kamatne stope banaka
0
2
4
6
8
10
1212
/99.
6/00
.12
/00.
6/01
.12
/01.
6/02
.12
/02.
6/03
.12
/03.
6/04
.12
/04.
6/05
.12
/05.
6/06
.12
/06.
6/07
.12
/07.
6/08
.12
/08.
6/09
.12
/09.
6/10
.12
/10.
6/11
.12
/11.
6/12
.12
/12.
6/13
.12
/13.
6/14
.12
/14.
6/15
.
%
Oročeni kunski depoziti Oročeni devizni depozitiKunski depoziti po viđenju Devizni depoziti po viđenju
promjena metodologije od 1. siječnja 2011.
Napomena: Detaljnije o novoj statistici kamatnih stopa u Biltenu br. 204, lipanj 2014. (http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-204/hbilt204.pdf) Izvor: HNB
Razlika između kamatnih stopa na kredite i depozite
* Bez valutne klauzule ** S valutnom klauzulom Napomena: Detaljnije o novoj statistici kamatnih stopa u Biltenu br. 204, lipanj 2014. (http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-204/hbilt204.pdf) Izvor: HNB
2
4
6
8
10
12
14
12/9
9.6/
00.
12/0
0.6/
01.
12/0
1.6/
02.
12/0
2.6/
03.
12/0
3.6/
04.
12/0
4.6/
05.
12/0
5.6/
06.
12/0
6.6/
07.
12/0
7.6/
08.
12/0
8.6/
09.
12/0
9.6/
10.
12/1
0.6/
11.
12/1
1.6/
12.
12/1
2.6/
13.
12/1
3.6/
14.
12/1
4.6/
15.
post
otni
bod
ovi
Kunski krediti* – kunski depoziti* Kunski krediti** – devizni depozitiUkupni krediti – ukupni depoziti
promjena metodologije od 1. siječnja 2002.
promjena metodologije od 1. siječnja 2011.
Prinosi na TZ i na kunsku obveznicu RH
Za TZ i obveznice, prosječna mjesečna stopa Napomena: Detaljnije o izračunu prinosa do dospijeća za kunske obveznice: Bilten br. 210, siječanj 2015. Izvori: MF; Zagrebačka burza
0,000
1,000
2,000
3,000
4,000
5,000
6,000
7,000
8,000
9,000
1/03
.
9/03
.
5/04
.
1/05
.
9/05
.
5/06
.
1/07
.
9/07
.
5/08
.
1/09
.
9/09
.
5/10
.
1/11
.
9/11
.
5/12
.
1/13
.
9/13
.
5/14
.
1/15
.
9/15
.
TZ 91 TZ 182 TZ 364 TZ 728 OBV 5 god OBV 10 god
Obveznice na Zagrebačkoj burzi
* Uz ugrađenu opciju kupnje Stanje na dan 20. siječnja 2016. Izvor: Zagrebačka burza
Izdavatelj Godina izdavanja
Izvorno dospijeće
Valuta
Nominalna vrijednost
izdanja (u mil.)
Nominalna kamatna
stopaIzdavatelj Godina
izdavanjaIzvorno
dospijećeValuta
Nominalna vrijednost
izdanja (u mil.)
Nominalna kamatna
stopa
Državne KorporativneRepublika Hrvatska 2004. 15 godina EUR 1.000 5,375% Ingra d.d. 2006. 10 godina HRK 162 6,125%Grad Rijeka 2006. 10 godina EUR 25 4,125% Hrvatska elektroprivreda d.d. 2007. 10 godina HRK 700 6,500%Republika Hrvatska 2007. 10 godina HRK 5.500 4,750% Optima telekom d.d. 2007. 15.3 godina HRK 250 5,250%Grad Vinkovci 2007. 10 godina HRK 42 5,500% Metronet telekomunikacije d.d. 2009. 13 godina EUR 10 4,500%Grad Osijek 2007. 10 godina HRK 25 5,500% Hospitalija trgovina d.d. 2010. 7 godina EUR 8 9,750%Grad Split 2008. 9 godina EUR 8 6,000% Atlantic grupa d.d. 2011. 5 godina HRK 115 6,750%Republika Hrvatska 2010. 10 godina HRK 5.000 6,750% Erste&Steiermärkische banka d.d. 2011. 6 godina EUR 80 6,500%Republika Hrvatska 2010. 10 godina EUR 1.000 6,500% Jadran Galenski laboratorij d.o.o. 2011. 5 godina HRK 140 3,750%Republika Hrvatska 2010. 7 godina HRK 4.000 6,250% Erste&Steiermärkische banka d.d. 2012. 5 godina HRK 300 5,875%Republika Hrvatska 2011. 5 godina HRK 3.500 5,750% Institut IGH d.d. 2012. 5 godina EUR 10 9,000%Republika Hrvatska 2011. 11 godina EUR 1.000 6,500% Jadrolinija d.d. 2012. 5 godina EUR 11 6,500%Republika Hrvatska 2013. 5 godina HRK 6.000 5,250% NETA Capital Croatia d.d.* 2013. neodređeno HRK 2 8,000%Republika Hrvatska 2013. 11 godina EUR 1.400 5,750% Dalekovod d.d. 2014. 15.3 godina HRK 16 4,000%Republika Hrvatska 2015. 10 godina HRK 6.000 4,500% Dalekovod d.d. 2014. 15.3 godina EUR 1 4,000%Republika Hrvatska 2015. 11 godina HRK 6.000 4,250% HP-Hrvatska pošta d.d. 2014. 5 godina HRK 400 5,125%
Sadržaj
Ciljevi i struktura središnje banke Realni sektor Monetarna politika Platna bilanca i tečaj
Vanjska trgovina Tekući račun Inozemni dug Inozemna izravna ulaganja
Bankovni sustav
Tečajna politika
Upravljano fluktuirajući tečajni sustav Tečaj se određuje na deviznom tržištu, temeljem ponude i
potražnje Središnja banka intervenira na deviznom tržištu, ali NE
BRANI određenu razinu tečaja
Devizno tržište
Kuna je konvertibilna valuta Nema restrikcija kod repatrijacije profita i likvidacije
investicija Banke slobodno određuju tečaj, sudjeluju u
međunarodnom platnom prometu i obavljaju devizno poslovanje
Manjak tekućeg računa i FDI
Napomena: Prema BPM6 i metodologiji ESA 2010. FDI obaveze ne uključuju podatke o kružnim izravnim ulaganjima. Negativne vrijednosti manjka na tekućem računu upućuju na postojanje viška na tekućem računu. Izvor: HNB
2,22,9
7,1
5,9
4,0
5,2
6,57,1
8,8
5,1
1,10,7
0,0
-1,0 -0,8-2
0
2
4
6
8
10
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
% B
DP-a
Manjak tekućeg računa FDI obveze
Struktura tekućeg računa platne bilance
Izvor: HNB
-15
-10
-5
0
5
10
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
mlrd
. EUR
Robe Usluge Primarni dohodak Sekundarni dohodak Saldo
Saldo tekućeg računa po zemljama, 2014.
Izvori: Eurostat; HNB
0,6
2,2
-2,0
0,1
7,0
1,2
-0,5
0,8
-6
-4
-2
0
2
4
6
8
Češ
ka
Mad
žars
ka
Poljs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Buga
rska
Rum
unjs
ka
Hrv
atsk
a
% B
DP-a
Nominalni dnevni tečaj kune prema euru, američkom dolaru i švicarskome franku
Izvor: HNB
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
6,5
7,0
7,5
8,0
6,0
6,5
7,0
7,5
8,0
8,5
1/1/
05.
1/7/
05.
1/1/
06.
1/7/
06.
1/1/
07.
1/7/
07.
1/1/
08.
1/7/
08.
1/1/
09.
1/7/
09.
1/1/
10.
1/7/
10.
1/1/
11.
1/7/
11.
1/1/
12.
1/7/
12.
1/1/
13.
1/7/
13.
1/1/
14.
1/7/
14.
1/1/
15.
1/7/
15.
1/1/
16.
sred
nji te
čaj H
NB-a
sred
nji te
čaj H
NB-a
EUR/HRK USD/HRK - desno CHF/HRK - desno
Indeks nominalnog i realnog efektivnog tečaja kune
* Realni efektivni tečaj kune uz proizvođačke cijene u izračun uključuje hrvatski indeks proizvođačkih cijena industrije na nedomaćem tržištu koji je raspoloživ od siječnja 2010. Podaci za četvrto tromjesečje 2015. odnose se na listopad i studeni. Napomena: HNB je 2014. revidirao efektivne tečajeve kune proširenjem košarice zemalja glavnih trgovinskih partnera i primjenom pondera koji se mijenjaju s vremenom. Pad indeksa označava aprecijaciju kune. Izvor: HNB
75
80
85
90
95
100
105
110
75
80
85
90
95
100
105
110
1.tr.
05.
3.tr.
05.
1.tr.
06.
3.tr.
06.
1.tr.
07.
3.tr.
07.
1.tr.
08.
3.tr.
08.
1.tr.
09.
3.tr.
09.
1.tr.
10.
3.tr.
10.
1.tr.
11.
3.tr.
11.
1.tr.
12.
3.tr.
12.
1.tr.
13.
3.tr.
13.
1.tr.
14.
3.tr.
14.
1.tr.
15.
3.tr.
15.
inde
ks, 2
010.
= 1
00
inde
ks, 2
001.
= 1
00
NominalniRealni, potrošačke cijeneRealni, jedinični troškovi rada u ukupnome gospodarstvuRealni, proizvođačke cijene* – desnoRealni, jedinični troškovi rada u prerađivačkoj industriji
Indeks realnoga efektivnog tečaja uz potrošačke cijene
Napomena: Pad indeksa označava realnu efektivnu aprecijaciju. Podaci za četvrto tromjesečje 2015. odnose se na listopad i studeni. Izvori: BIS; HNB
70
80
90
100
110
120
1.tr.
05.
3.tr.
05.
1.tr.
06.
3.tr.
06.
1.tr.
07.
3.tr.
07.
1.tr.
08.
3.tr.
08.
1.tr.
09.
3.tr.
09.
1.tr.
10.
3.tr.
10.
1.tr.
11.
3.tr.
11.
1.tr.
12.
3.tr.
12.
1.tr.
13.
3.tr.
13.
1.tr.
14.
3.tr.
14.
1.tr.
15.
3.tr.
15.
inde
ks, 2
005.
= 1
00
Češka Madžarska Poljska Rumunjska Hrvatska
70
80
90
100
110
120
1.tr.
05.
3.tr.
05.
1.tr.
06.
3.tr.
06.
1.tr.
07.
3.tr.
07.
1.tr.
08.
3.tr.
08.
1.tr.
09.
3.tr.
09.
1.tr.
10.
3.tr.
10.
1.tr.
11.
3.tr.
11.
1.tr.
12.
3.tr.
12.
1.tr.
13.
3.tr.
13.
1.tr.
14.
3.tr.
14.
1.tr.
15.
3.tr.
15.
inde
ks, 2
005.
= 1
00
Bugarska Estonija Letonija Litva Slovačka Slovenija
Robna razmjena
Napomena: Desezonirani podaci. Izvori: DZS; HNB
-1.500
-1.000
-500
0
500
1.000
1.500
2.000
2.500
1/98
.
1/99
.
1/00
.
1/01
.
1/02
.
1/03
.
1/04
.
1/05
.
1/06
.
1/07
.
1/08
.
1/09
.
1/10
.
1/11
.
1/12
.
1/13
.
1/14
.
1/15
.
mil.
EUR
Izvoz (fob) Uvoz (cif) Saldo
Bruto inozemni dug RH prema sektoru dužnika
Napomena: Prema BPM6 i metodologiji ESA 2010. U cijeloj seriji podataka HBOR je reklasificiran iz ostalih sektora u sektor opća država. Izvor: HNB
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
1999
.
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
10/1
5.
mlrd
. EUR
Opća država Središnja banka Druge monetarne financijske institucije Ostali domaći sektori Izravna ulaganja
Bruto inozemni dug RH prema sektoru kreditora
Izvor: HNB
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
1999
.
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
10/1
5.
mlrd
. EUR
Dužnički vrijednosni papiri Gotovina i depoziti Javni kreditori Privatni kreditori
Projekcija otplate glavnica i kamata prema sektoru dužnika
* Podatak za 2015. uključuje otplate ostvarene u prvih deset mjeseci i projicirane otplate u preostalom dijelu 2015. Kašnjenja nisu uključena. Izvor: HNB
0
5
10
15
20
25
2015
.*
2016
.
2017
.
2018
.
2019
.
2020
.
Ost
alo
mlrd
. EU
R
Opća država Središnja bankaDruge monetarne financijske institucije Ostali domaći sektoriIzravna ulaganja
Međunarodne pričuve u EUR i u mjesecima uvoza robe i usluga
Izvor: HNB
3,8
5,3 5,7
6,66,4
7,4
8,7
9,39,1
10,4 10,7
11,2 11,2
12,9 12,7
0
2
4
6
8
10
12
14
2,5
3,5
4,5
5,5
6,5
7,5
8,5
9,5
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
mlrd
. EUR
mje
seci
uvo
za
Međunarodne pričuve (u mjesecima uvoza) Međunarodne pričuve (u mlrd. EUR)
Pokazatelji inozemne zaduženosti
Izvor: HNB
0
50
100
150
200
250
300
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
201
2.
201
3.
2014
.
%
Inozemni dug/BDP Otplaćeni inozemni dug/Izvoz robe i usluga Inozemni dug/Izvoz robe i usluga
Pokazatelji inozemne zaduženosti po zemljama, 2014.
Inozemni dug/Izvoz robe i usluga Inozemni dug/BDP
Izvori: Eurostat; HNB; web stranice središnjih banaka
79,6
127,8
149,7
97,6
162,3141,7 153,0
233,0
0
50
100
150
200
250
Češ
ka
Mad
žars
ka
Poljs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Buga
rska
Rum
unjs
ka
Hrv
atsk
a
% 66,6
114,5
71,0
89,7
124,2
92,1
63,1
108,4
0
20
40
60
80
100
120
140
Češ
ka
Mad
žars
ka
Poljs
ka
Slov
ačka
Slov
enija
Buga
rska
Rum
unjs
ka
Hrv
atsk
a
%
Inozemna izravna ulaganja, obveze
* Preliminarni podaci Izvor: HNB
511
842
1.3381.124
1.099 1.019
1.593
1.044
1.434
2.617
3.3793.651
2.279
1.0651.018
1.136
710
2.896
666
-500
0
500
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
3.500
4.000
1997
.
1998
.
1999
.
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
200
8.
200
9.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
1.–3
.tr.1
5.*
mil.
EUR
Inozemna izravna ulaganja, obveze po zemljama porijekla
* Preliminarni podaci ** Odnosi se na nepoznate zemlje i na prilagodbe na ukupnu populaciju Izvor: HNB
-1.000
-500
0
500
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
3.500
4.000
4.500
1997
.
1998
.
1999
.
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
200
8.
200
9.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
1.–3
.tr.1
5.*
mil.
EUR
Članice Europske unije od 2004. EU 15Europske zemlje u razvoju Međunarodne fin. institucijeOstale razvijene zemlje Ostale zemlje u razvojuOstale zemlje**
Inozemna izravna ulaganja, obveze
1993. – 3. tr. 2015.* (30.074,9 mil. EUR)
* Preliminarni podaci ** Odnosi se na nepoznate zemlje i na prilagodbe na ukupnu populaciju Izvor: HNB
Članice Europske unije od 2004.14,6%
EU 1573,8%
Europske zemlje u razvoju1,7%
Međunarodne f inancijske institucije
0,0%
Ostale razvijene zemlje8,8%
Ostale zemlje u razvoju0,3%
Ostale zemlje**0,7%
Inozemna izravna ulaganja, obveze
1. – 3. tr. 2015.* (666,1 mil. EUR)
* Preliminarni podaci Izvor: HNB
Velika Britanija 38,7%
Luksemburg 16,9%
Nizozemska 7,4%
Slovenija 4,8%
Belgija 4,3%
Njemačka 3,1%
Italija 2,6%
Poljska 2,3%
Slovačka 2,2%
Turska 2,0%
Ostale zemlje 15,6%
Inozemna izravna ulaganja, obveze
1993. – 3. tr. 2015.* (30.074,9 mil. EUR)
* Preliminarni podaci Izvor: HNB
Financijsko posredovanje, osimosiguravajućih i mirovinskih fondova
Ostale poslovne djelatnosti
Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini
Poslovanje nekretninama
Pošta i telekomunikacije
Trgovina na malo; popravak predmeta zakućanstvo
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
Proizvodnja koksa, naftnih derivata inuklearnog goriva
Vlasnička ulaganja u nekretnine
Hoteli i restorani
Ostale djelatnosti
Inozemna izravna ulaganja, obveze 1. – 3. tr. 2015.* (666,1 mil. EUR)
* Preliminarni podaci Izvor: HNB
Proizvodnja duhanskih proizvoda
Vlasnička ulaganja u nekretnine
Građevinarstvo
Hoteli i restorani
Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini
Ostale poslovne djelatnosti
Rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti
Trgovina na malo; popravak predmeta zakućanstvo
Poslovanje nekretninama
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
Ostale djelatnosti
Sadržaj
Ciljevi i struktura središnje banke Realni sektor Monetarna politika Platna bilanca i tečaj Bankovni sustav
Veličina, struktura i koncentracija bankovnog sustava Financijska poluga i adekvatnost kapitala Profitabilnost Pokrivenosti Sektorska distribucija kredita i depozita
Ukupna imovina banaka
Izvor: HNB
304,6
345,1
370,1 378,4
391,1406,9
399,9 397,9 395,2407,3
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
3.tr.
15.
mlrd
. HRK
Broj banaka
Izvor: HNB
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
16 15 16 17 1613 13 12
10 10
15 1616 15
1517 16
1616 16
0
5
10
15
20
25
30
35
40
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
3.tr.
15.
Banke u stranom vlasništvu Banke u domaćem privatnom vlasništvu Banke u domaćem državnom vlasništvu
Vlasnička struktura bankovnog sustava
Izvor: HNB
4,2 4,7 4,4 4,2 4,3 4,5 4,8 5,3 5,2 5,35,0 4,9 4,9 5,0 5,4 4,8 5,2 5,1 4,7 4,4
90,890,4 90,6 90,9 90,3 90,6 90,1 89,7 90,1 90,3
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
3.tr.
15.
% u
kupn
e im
ovin
e
Banke u stranom vlasništvu Banke u domaćem privatnom vlasništvu Banke u domaćem državnom vlasništvu
Indeks koncentracije
udio imovine dvije (četiri) najveće banke u ukupnoj imovini banaka
Izvor: HNB
41,3 40,9 41,6 41,7 42,0 42,3 43,3 43,4 43,5 44,7
64,1 63,9 64,8 65,2 65,3 66,4 66,9 66,8 66,6 67,8
0
10
20
30
40
50
60
70
80
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
3.tr.
15.
% u
kupn
e im
ovin
e
Dvije najveće banke Četiri najveće banke
Herfindahlov – Hirschmanov indeks (HHI)
Izvor: HNB
1.296,51.277,7
1.308,91.366,4 1.361,7
1.400,6 1.427,2 1.440,5 1.423,91.479,8
0
200
400
600
800
1.000
1.200
1.400
1.600
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
3.tr.
15.
HHI (Imovina)
Financijska poluga
kapital/ukupna imovina
Izvor: HNB
9,7
11,5
13,0
13,7 13,9 13,8 14,0 14,1 14,0
13,1
0
2
4
6
8
10
12
14
1620
06.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
3.tr.
15.
%
Stopa ukupnoga kapitala banaka
regulatorni kapital/ukupna izloženost rizicima
Izvor: HNB
13,98
16,36
15,1616,43
18,7819,55
20,8921,04
21,78
19,90
0
5
10
15
20
2520
06.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
3.tr.
15.
%
Prinos na prosječnu imovinu i prinos na prosječni kapital
Izvor: HNB
1,5 1,6 1,61,1 1,1 1,2 0,8
0,2 0,5
-1,5
12,410,9 9,9
6,4 6,56,9
4,8
0,82,8
-10,2
-15
-10
-5
0
5
10
15
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
3.tr.
15.
%
Prinos na prosječnu imovinu (prije oporezivanja) Prinos na prosječni kapital (poslije oporezivanja)
Klasifikacija plasmana i izvanbilančnih obveza banaka
Izvor: HNB
96,8 96,9 96,7 94,7 92,1 91,0 89,8 88,4 87,7 88,0
3,2 3,1 3,3 5,3 7,9 9,0 10,2 11,6 12,3 12,0
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
3.tr.
15.
%
Rizična skupina A Rizične skupine B i C
Pokrivenosti
Napomena: Pokrivenost 1 = Ukupni ispravci vrijednosti i rezerviranja/Ukupni plasmani i izvanbilančne obveze Pokrivenost 2 = Ispravci vrijednosti plasmana i rezerviranja za izvanbilančne obveze/Plasmani i izvanbilančne obveze rizičnih skupina B i C Izvor: HNB
2,6% 2,5% 2,4% 3,2% 4,1% 4,7% 5,3% 6,3% 7,2% 7,4%
54,8%51,5%
46,6%43,4%
40,9%42,8% 43,9%
47,5%52,4%
55,2%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
3.tr.
15.
Pokrivenost 1 Pokrivenost 2
Sektorska distribucija danih kredita (bruto)
30. rujna 2015.
* Uključuje neprofitne ustanove koje služe stanovništvu Izvor: HNB
Državne jedinice15,6%
Financijske institucije2,4%
Trgovačka društva37,0%
Stanovništvo*43,7%
Nerezidenti1,3%
Sektorska distribucija primljenih depozita
30. rujna 2015.
Izvor: HNB
Državne jedinice2,9%
Financijske institucije6,1%
Trgovačka društva17,8%
Neprofitne institucije1,2%
Stanovništvo60,2%
Nerezidenti11,8%