NARODNA S V A M : SUBOTE.

CIJENI KU. TA IZNOSI OOOIŠNJH DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZMJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO OPI A S I PO

- PISMA I PRETPLATA SE ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE "STRAŽE" ŠIBENIK. - RUKOPISI SE NE vSuSS." " BROJ 23. Š I B E N I K , 12. LIPNJA 1926. GODINA VI.

Ugovori s Italijom pred parlamentom. Sinodei, nar. poslanik Slov. Pučke Stranke, p r o t i u g o v o r i m a t e za za ­

štitu s lavenske manj ine u Italiji.

ii niši u j e r ad i teškoga gospodarskog položaja, u ko jem se na laz imo.

T r e b a da vas upozo r im n a sta­novište našega nac iona lnog e lementa u Italiji. U naš im se r e d o v i m a m n o ­go čuje, pa i m e d u n a r o d o m , da mi ­nistar vanjskih posala n e vod i dosta r a č u n a o naš im n a r o d n i m manj ina ­m a u Italiji. Konstatirati moram, d a s e pri o v i m konvenc i jama nije v o d i l o b a š nikakva računa o težnja­m a i že l jama naših sunarodnjaka u Italiji. Mi poslanici n e m a m o n i ­kakve pri l ike, da b ismo se u četiri o k a porazgovori l i sa min i s t rom v a n j ­skih poslova o r azn im pi tanj ima i žel jama našeg e l emen ta u Italiji. Kod nas se vod i tajna vanjska poli t ika.

Hrvat i i Slovenci u Istri i u P r i ­mor ju imal i su kroz desetljeća n a ­r o d n o školstvo. S a d a j e Italija uki­nula pučko i s rednje ško l s tvo . Djeci zabranjuje , d a g o v o r e mater inskim jez ikom. Pos lanik Besednjak j e u r imskom par lamentu pred lož io mi-

9. t mj. u Nar. Skupštini vodi la se rasprava o ugovor ima i zmeđu na­še države i Italije.

Poslije ekspozea d ra Krajača, m i ­nistra trgovine, d o b i o j e r i ječ p o ­slanik Slov. P u č k e St ranke g. F r a n & m o d e j , koji j e u svom govoru među ostalim is taknuo o v o :

„To je prvi ugovor iza rata i sadrži odredl>e o p o g r a n i č n o m p r o ­metu. Sklopljen j e j o š 14. srpnja 1824., a do danas j e ostao tajan. Isto »u tako ostale tajne sve konvenci je , Sto su se zat im sklopile. Čini se, da se vlada osjeća k r ivom, kad se boj i opravdane krit ike j avnos t i i skupšti­na. Trgovački se ugovor sklopio bez sudjelovanja gospodarskih krugova, i ako se u o d b o r u tvrdilo, da su kod sklapanja sudjelovali .

Pisma, što sam ih p r imio o d p o ­jedinih komora, d o k a z o m su, da g o ­spodarski krugovi pri sk lapanju ta ­ko važnog ugovora nijesu imal i ni­kakve riječi. Zato j e taj tarifni u g o ­vor takav, da j e na veliku štetu n a ­šega naroda. Čini se, d a k o d nas imamo ne s a m o tajnu vanjsku pol i ­tiku, nego i tajnu trgovačku pol i ­tiku, u koliko m o ž e m o reći, da i m a ­mo uopće k akvu o d r e đ e n u t rgovačku politiku. T a k v u politiku osuđujem, te najoštrije prosvjedujem, da se tako važni nacrt i z akon a p red lažu s k u p ­štini is tom zadnji čas.

Ali smo ćuli i čitali b a r u n o v i ­

na um od vladine s t rane, da j e u svi­ma pitanjima zagaranlovan r ec ip ro ­citet. No ovoga reciproci teta n e m a tamo, gdje bi bilo za nas d o b r o , a ima ga t amo, gdje j e za nas štet­no, i luciprocitcl u pomors tvu , o -zuačen u čl. 1. ugovora r i j eč ima : „između kral jevine Italije i kra­ljevine SHb bit će puna i p o t p u ­na s loboda trgovine i p lovidbe 4 4 — ne znači ništa d rugo negoli p o t p u n u kapitulaciju pred Tal i janima i uni­štenje naše slabe t rgovačke m o r n a -tioe. Iz či tavoga ugovora m o r a m o aaklj učiti, da se naša t rgovačka m o r n a ­rica ne će moći razvijati te da je svaka konkurenca isključena. S r e ­ciprocitetom, što ga daje naša d rža ­va Italiji, kuša Italija sv im sreds tv i ­ma d a dode d o p r e v l a s t i na B a l k a ­nu tako na moru kako ua kopnu. Tko čita tal i janske nov ine , on će mnogo puta čitati i to, da Tal i jani )oŠ uvijek traže našu Dalmaci ju za sebe te da očekuju n e k a d vr i jeme,

H H p f m o g u ope t pr ipoj i t i „svojoj materi Italiji", kako oni kažu . T o mje poli t ika p ravde , nego pol i t ika imperijalizma. D u b o k o žal im, da m i ­nistar vanjskih poslova o tome ne vadi dosta r ačuna , b a r e m n e u o v o m ugovoru. J o š man je se m o ž e govo­riti o reciproci tetu u tar i fnom dijelu toga ugovora. (U. Smode j to d o k a ­zuje uspoređujući pojedine stavke.)

Zbog ovoga ugovora naša i ndu­strija trpjet će veliku štetu. Italiji se Omogućuje konkurenca u našoj d rža-

dok se naša d o m a ć a industrija

nistru Fedele -u l istinu, prema ko­j o j s e u 65 opć ina ni jesu predaval i dodatn i sa tov i , zakonom određeni . S lovenski s e učitelji proganjaju i š ikaniraju. S lužbeno im se na laže , d a se upišu u faš ist ičke organi ­zac i je .

P i t a m : Što j e v lada učinila, n a ­pose pr i ov im konvenc i jama, koje se smatra ju kao nas tavak pri jatel j ­stva s I t a l i jom? Z n a m o , da ide ot­pri l ike trećina našega izvoza u Ita­liju. Zato ni j esmo za to , da se taj ugovor p r imi na našu štetu i uništi naše m a l o pomors tvo . P ro t i ugovoru s m o , j e r Italija u o v o m času ne postupa prijateljski s n a š o m na­r o d n o m manjinom. Iz raz loga , š to v l a d a ne v o d i računa o Um pita­nj ima, zaht i j evamo, d a s e naša n a r o d n a manj ina u Italiji z a š t i t i ! (G. Smode j n a k o n c u izjavljuje, da će u ime svoje s t ranke glasovat i p ro t iv ov ih ugovora s Italijom.)

Kod glasovanja ugovor i su bili pr imljeni sa 150 pro t iv 29 glasova. Z a prihvat ov ih z a n a s z lokobnih u g o v o r a s Italijom g lasova l i su svi r a d i ć e v s k i poslanici , i ako su na skupšt inama i u „Domu" proti nj ima tol iko r o g o b o r i l i !

Evropska demokracija na umoru! Ako i zuzmemo Englesku, koja se

j o š donek le uzdrža la n a životu, i ako j e posl jednjim š t ra jkom vidljivo uzdrmana , sve evropske d ržave d a d u se podijeliti u dva dijela. U j e d n o m je demokra t sk i obl ik d ržave v e ć p o ­kopan , a u d r u g o m se j o š očajno bor i za ops tanak .

Lenj in je p o k a z a o način , k a k o j a k a ruka j e d n o g a čovjeka od lučn im č inom m o ž e l ako da obo r i ustroj l ibera lne d ržave i mi l i junima l judi n a m e t n e svoju volju. Bivši prijatelj n jegovih ideja, Mussolini, poslužio «e ug lavnom njegovim recep tom i skupio u svoje r u k e razv ikanu tali­j a n s k u s lobodu. Panga los i P r i m o de Hiveru z a m a h o m su m a č a z a r o ­bili grčki i španjolski na rod . J e d n a k o j e učinio i Pilsudski s poljskim n a r o ­d o m , i ako naglašuje, da j e os tao v je ran demokra t sko j misli. Slično se dogodi lo prošl ih d a n a i por tuga l skom n a r o d u .

U posljednje vr i jeme p r o d i r e dik­ta tura i u države s rednje E v r o p e . U Mađarskoj se oligarhija val ja u vlast i tom blatu. U Rumunjskoj t am ne sile baca ju v lade i postavljaju, koga one hoće . U Čehoslovačkoj nije m o ­guće sastavili p a r l ame n ta rnu vladu, l a m o će nužno doći d o nac ional i ­stičke ili socijalističke dikta ture . U Njemačkoj j edva uspijeva kato l ičkom cen t rumu, d a nekako uzdrži r a v n o t e ­žu. U Francuskoj se očekuje p a d vla­de. Uređenje Bugarske n a k o n pokol ja zeml joradnika m o ž e se nazvat i sva­čim, s a m o ne demokra t i zmom. Kod nas se mijenjaju v lade svaki t jedan. P a r l a m e n a t se ne m o ž e nazva t i ogle­d a l o m demokrac i je . K t o m u dolaze j o š korupcionist ičke afere.

N a k o n dvije stotine god ina iza francuske revoluci je , koja j e donijela l iberal izam, kopa on sam sebi g rob .

On j e prouzroč io , d a sebičnost stvori s t ranačku zaslijepljenost, n e p r a v e d n o ugnjetavanje manjega i gospodarsko izrabljivanje slabijega. On nije m o ­gao d a d a d e n a r o d i m a n i jednu ideju, koja bi ih vodi la skupnosti . J ed ino kapitalisti znali su stvoriti in te rnac io­na lno brats tvo i onda , k a d su čla­novi nj ihovih n a r o d a ginuli na b o j ­n im po l janama. 1 d o k t. zv. d e m o ­kracija n a u m o r u stvara svoje faši­stičke legije, koje d o v o d e d o tiranije i izrabljivanja slabijega, dot le p ro le ­teri sviju zemalja pozivlju u k o m u ­nizam, koji nosi p o t o p i smrt . T k o ovako p r o m a t r a stvar, taj vidi užasnu b u d u ć n o s t

Međut im svyesni katolici znaju, da čovječanstvo p reko ruševina l ibera lnoga doba , p reko crvenih i c rn ih dikta tura , koje i m a d u samo p r iv remen i značaj po lako ali sigurno prelazi u n o v o druš tvo. R a d i toga uvjereni katolici n e gledaju u c rnu b u d u ć n o s t Oni znaju, d a je svaka sila za v remena , da se tiranija ne temelji na duši, nego da j e zgra­da n a pijesku. L ibe ra lno se bez vjer­sko društvo ruši , o n o druš tvo, koje j e smatra lo svojom dužnošću, da u na rod ima uništi vjeru, napose ka to ­ličku, da uništ i m o r a l n a načela .

Katolici stoje čvrsto na o b r a n u svojih načela , kako su kroz vi jekove stajali. K nj ima se pr iklanja svaki onaj , k o m u j e stalo da p rave i žive vjere, d o stalnih i vječnih mora ln ih načela. I zato danas s a m o idiot izam gradskih ul ica viče n a „kler ikal izam". Većina p a k ljudstva, pače i onoga u „c rvenom r a j u u , bacila je pogled u dub inu duše, te se vraća Bogu. Novi d u h kršćanskoga sol idar izma se širi, obnavl ja čovjeka i društvo, da p o ­stane spasitelj čovječanstva u teškim v remen ima , koja ga ne će mimoići . Uved imo ga stoga i u naše d o m o v e 1

ž e l e d a k u p e Sch lchtov s a p u n .

Neki s e d a d u n a g o v o r i t i , da k u p e druda sreds tva za pranj« .

Većina ostaje vjerno S c h i c h l o -r o m e s a p u n u . T k o p o s t u p a r a z b o r i t o ? S a m o o n a j , koji Je o p r e z a n I Zatsta, pere te li rublje m a i s a m o Je-dantput jeft inim i l o š i m s a p u n o m , gubite v H e . n e g o Sto m i ž e l e omeđ i t i n a cijeni

" sepuue t u l euVo! uocUni.

Velike skupštine HPS pažeškom kraju.

5. t mj. navečer održan je pouzdani sastanak HPS u Požegi. Sastanku je prisu­stvovao veliki broj pučana uz nekolicinn pristaša drugih stranaka. Vođa požeških pučana dr Duka K u n t a r i ć otvorio je skupštinu, te je nakon kratkoga pozdrav­nog govora dao riječ vođi Slovenske Pučke Stranke dru Antonu K o r o š c u . Govornik je opširno razložio jadno današnje stanje na£e unutrašnje politiket tc upozorio na sve posljedice, koje nastaju iz ove nezdrave političke situacije. Ocrtao je još u snažnim potezima našu financijalnu i ekonomsku po­litiku. Iza njega je govorio predsjednik HPS Stjepan B a r i ć o programnim tačkama stranke dotaknuvši se današnjih ekonomskih i socijalnih prilika, koje su na dnevnom redu i obrazloživši, zašto HPS traži auto­nomiju. Iza burnog odobravanja i klicanja završen je ovaj sastanak.

Sutradan 6. t. mj. održan je veliki sa­stanak u dvorani Urania kina, kojem je prisustvovalo preko 500 osoba. Na o v o m sastanku su govoril i dr K o r o š e c , Stjepan B a r i ć i dr Duka K u n t a r i ć o današnjoj političkoj situaciji i programu HPS, te su od svih prisutnih bili oduševljeno pozdra­vljeni.

Istoga dana poslije podne održana je u Ruševu javna skupština, na koju je došlo iz okolnih mjesta preko 1200 seljaka.

Skupštinu je otvorio pučanin seljak M a r t i n o v i ć izDedine Rede, te označivši važnost ove prve javne skupštine HPS u tom kraju dao riječ dr K o r o š c u , koji je raz­ložio, kako je nastala naša država i sve grješke, koje su kod stvaranja počinjene protiv njegove volje. Istaknuo je sve ne-valjulosti Radićeve politike i gigantsku borbu Pučke stranke u Hrvatskoj i Slove­niji za s lobodu i ravnopravnost u ovoj državi te kako interesi Slovenaca i Hrvata nijesu različiti, pa zajedničkom borbom moramo doći do svojih prava.

Dr K o r o š e c je među ostalim o v o kazao: „Do nedavno smo u našoj državi uz

našu narodnu ustavnu dinastiju imali tri druge političke dinastije, Pašićevu, Pribiće-v ićevu i Radićevu, koje su se otimale za vlast. Dok je Pribićević već prošle godine otpremljen u pozadinu, dotle se ove godine radilo na otpravljanju Pašićeve i Radićeve dinastije. T o se izvelo tako, da danas ima­m o vladu dviju najvećih stranaka, ali bez njihovih Sefova.

Uzuno viceva vlada nema dovoljno auktorlteta u vladinim klubovima. Nema niti povjerenje svojih stranačkih šefova, koji joj još prave najveće poteškoće, da bi oni ponovno došli na vladu. Zbog toga do ­lazi vlada stalno u krize. Dok opozicija čini najveće napore za što veći rad u nar. skupštini, dotle vlada uslijed takova svoga stanja taj rad tako ometa, da je skupština stalno na ferijama.

„MARODNA STRAŽA« BROJ 23.

Proslava Dana kat. omladine u Šibeniku. ProSle nedjelje 6. t. mj. mjesni Orlovi

i Orliće na vrlo svečan način proslavili su svoj orlovski dan.

U 7 sati izjutra svečana i lijepa povor­ka od preko 200 Orlova i Orlića u odorama na čelu sa svojim vodolvom i svojom krasnom zastavom uz zvukove „Ši­benske Glazbe" praćena vel ikim brojem nemonturiranih članova, članica i prijatelja krćnula je iz Badžane kroz vVcn kralja Tomislava u crkvu sv. Domiuiku Šibensko građanstvo, koje je okitilo svoje kuće nar. sagovima i zastavama, znatiželjno je izašlo na ulice te oči tom simpatijom promatralo dičnu or lovsku četu posipijući ju cvijećem.

. Pod zvuc ima divne orlovske himne za li­jepoga l je t i .og jutra pošla je mlada četa, da započne svoju proslavu sv. M.soin i skupnom sv. prićešću. Divan je bio prizor, .\ kad je sva ta mnogobrojna mladež zajedno * sa svojim starijim č lanovima i prijateljima pristupila k sv. pričesti i tako pokazala, da joj Euharistija nije tek pusta fraza, nego izvor života i poleta. Okrijepljeni tako ne­okaljanim Jaganjcem te primivši k srcu lijepe i značajne riječi novog duh. vođe „Orla" mugpšt. O. Alborta B u k i ć a uputi se ponovno povorka obalom do Gradskoga Kazališta, da tu Orlovi i Ojrbco polože svečanu zakletvu Boga, domu i svojoj or­lovskoj ideji. T o m prigodom je predsjednik „Orla" brat Vladimir K u l i ć pozvao Or­love i Orliće na vječnu vjernost položenoj zakletvi: na poslušnost orlovskoj disciplini te odanost našem hi vatsKom narodu i sve­tinji naših pređa, vjeri katoličkoj. Pjevanjem orlovske himne završen je taj sveti čin.

Uvečer u 8 sati priređena je u Grad­skom Kazalištu vrlo uspjela svečana aka­demija, na početku koje je „Šibenska Glaz­ba" odsvirala trohimnu, dok je muško i žensko članstvo na pozornici u pozoru sa svojim zamjenikom načelnika bratom A. Zaninovićem i sestrom načelnicom J. Ja-dronja odalo počast . — Vrlo lijep i odu­ševljen proslov o značenju dana i orlov­skom pokretu uopće održao je akademičar brat Ante H u l j e v istaknuvši u njemu velebuost or lovske ideje te brz i velik na­predak Orlovatva u hrvatskim krajevima usprkos svih progona i zapostavljanja. Za­vršio je čvrstim uvjerenjem u orlovsku pobjedu i obnovu svega u Kristu. — Tenor vlč . K i u i ć svojom poznatom lakoćom i vještinom otpjevao je s mnogo osjećaja se-renatu „Legende Valague" od D. G. Braga i pjesmu „Čežnja za d o m o v i n o m " od Tita Mattei. S osobit im zanosom i razumijeva­njem deklamirali su brat A. Z a u i n o v i ć pjesmu „Klik staroga or la ' od Dostala-Pe­trova i sestra A. J u r k o v i ć pjesmu „Moja ptica" od I. Poljaka. Osim toga bilo je još na programu ništa manje nego 16 gimna­stičkih točaka Nastupile su u jakom broju sve kategorije muškog i ženskog članstva : članstvo, naraštaj i pomladak sa prostim i s imboličkim vježbama, skupinama i skupinskim vježbama te vježbama na spravama. Uz proste vježbe za 192<> izvele su članice divnom vještinom

s imbol ičke vježbe „Orlovsku himnu", „Po jezeru" i „Slijepčevu tužbu", a članovi proste vježbe za 1926., skupine, s imboličke vježbe „Bog i Hrvati" te „Hrvati od dose­ljenja do prvoga kralja Tomislava". Ove posljednje su izveli tako precizno, da su svi kasnije isticali, da je to bi lo najbolja točka te večeri . Članovi su o v e godine po prvi put javno nastupili još sa vježbama na ručama, koje su baš odl ično izveli, tako da su neke osobi to teške a uspjele figure izazvale buru oduševljenja i pljeskanja. Na-raštajke uz proste vježbe izvedoše još i vježbe sa vjetrenjačama, a naraštajci uz proste vježbe i vježbe sa štapovima. Lijepo su se dojmile gledalaca proste vježbe mu­škoga i ženskoga pomlatka, a navlastito vr lo teške skupinske vježbe muškoga po ­mlatka. Vježbe i pjevanje osobito vješto je pratio na klaviru M o A. Sentinella, dok je preko odmora odsvirala „Šibenska Glazba" više lijepih komada, a na koncu akademije Vodopivčevu „Orlovsku himnu". Akademija sa ovako biranim i Obilnim (22 točke) pro­gramom trajala je skoro 4 sata.

Šibenički Orlovi i Orliće su o v o m aka­demijom ponovno pokazali svoju zamjernu prosvjetnu i tehničku spremu, suaga i si­lan rad, a građanstvo svoje stare simpatije preuapunivši do posljednjega mjesta ogro­m n o kazalište.

Ovako idealnu omladinu da nam Bog pozivi na ranogaja! Rasla, evala, napredo­vala !

Kl Si DOPISI. SALI, 25. svibnja.

Pros lava Dana kat . omlad ine .

Naše je or lovsko društvo proslavi lo svečanim načinom Dan k a t Omladine is tom 23 svibnja. Proslava je bila nešto izvan­redna, da služi na čast i ponos , kol iko onih, koji je prirediše, tol iko i cijelom mje­stu. Čitav je dan bio ispunjen svečanošću.

Jutrom u 7 '/„ sati pristupiše orlovi i orl iće zajedničkoj sv. pričesti. U 10 sati krenuše svečanom povorkom, da prisu­stvuju sv . Misi, preko koje se orio umilui glas orlova i orlića. U 4. s. pos. p. zakru-žiše u mauifestaciouoj povorci preko salj-skih obala u krasnim or lovskim i orl ičkim odorama pjevajući rodoljubne orlovske pje­sme, praćeni o g r o m n o m masom naroda.

Glavni dio proslave, akademija sa bi­ran im i obilatim programom, bio je odre­đ e n za 7 7a sati uvečer. Ozbiljna i lijepa predavanja, o „Orlovskom pokretu", „Omla­dinskom danu" i „Za vjeru i dom", učinila su duboki utisak u srcima otaca i majki, videći, kako se njihova djeca razvijaju u izobrazbi uma i plemenitost i srca, kako sami nijesu nikada ni slutili. To je naj­bolji dokaz, š to sve može učiniti d o b i o or lovsko društvo u jednom selu. Krasne deklamacije, koje su isticale zuačaj kat. orlova, njihove mol i tve i misli, bile su popraćene od učesnika živim pljeskom. Zborno pjevanje orlića u svetom zanosu

ih bile u ruci

krfžfm trista i

tako se svidjelo publici, da tu i protivi priznali, da zaslužuje Orao za svoj svaku pohvalu. Istaknuti se mora simbo­lične vježbe „Bog 1 Hrvati", kao i prednja-čke za 1926., narnfitajske za 1928. i članske prošle za 1926., koje su izvedene neobičnom tačnošću, a bile popraćene veselim povla­đivanjem. Nešto novo l lijepo za svih bile su vježbe naraštajki sa vjenčićima u ruci i s imbolične „Oj Hrvati".

Sali mora da ponosnim okom svoje mlade križare, koji sa bijelim kri kreću u boj proti neprijateljima Krista I domovine , koji moraju da malakšu pod * pritiskom smjele kat. omladine.

Sinovi svijetla Kristove čete, Smjelo i hrabro naprijed u boj !

RAB, 25. svibnja 1926. Općinski izbori .

Neriješena agrarna reforma okupila je i ovoga puta većinu seljaka na otoku u Radićev tor u nadi, da će od njega dobiti ono , š to zemljoradnicima nije uspjelo. Do rješenja ovoga pitanja vladat će demagozi. Seljaci su jedino u to ime izašli složno, ali njihovi vođe priznaju, da to nijesu ra-dićevci .

U gradu je također izašla parola „Gra­đani na okup", tako da HPS ovoga puta nije našla sliodnim postavljati vlastite li da ne cijepa građane. No to nikako ne i či , da ovdje nema pučana. Međutim je Radićevoj listi od 21 vijećnika izabran dan izraziti pučauin, a više njih naklo Na građanskoj listi izabran je jedan vije« kome su pomogli i pučani, dok a broj ustegao od glasovanja.

„Radikuli" su okupili nešto voljnika, koji nijesu dospjeli na Radi listu, i tako su izašla trt novopečena radik

N o v o je općinsko vijeće preuzelo svoju dužnost. Srce nam je zaigralo, kada 23. o. mj. uz hrvatsku glazbu vidjeli, i zastave na općini, nakon toliko vreni okreću glavom gore, kako su i prije I

Hoće li novo zastupstvo smoći snage, da grad i selo pridigne? Dao Bog I No mnogi u to sumnjaju. Mi pak pučani ćemo se svakom napretku ovog otoka veseliti i rado ga pomagati.

PAG, 19. svibnja 1926. Utori.

Hrv. Pučka,Stranka, da je istupila sa samostalnom listom, mogla je dobiti 4, a možda i 5 vijećnika. No radi mjesnih pri­lika, da se tako lakše onemogući radikalna stranku, složila se sa radićevcima, davido-v ićevc ima i radničko-seljaćkom partijom, te svi zajednički istupismo pod imenom „Hrvatski Blok". Dva dana pred Izbore „Hrv. Blok" održao je javnu skupštinu, nit kojoj je veoma lijepo govor io i protumačio narodu program „Hrv. Bloka" don Jure P a l č i ć , predsjednik mjesne organizacije HPS. Od 1146 upisanih glasovalo ih je 821. „Hrvatski Blok" sa 533 glasa dobio je 11 vijećnika, od kojih su 3 HPS (za 12 glaso­va HPS izgubila je 4. vijećnika). Radikali sa 288 glasova dobili su 6 vijećnika. Narod je jako oduševljen, Što se tako napokon os lobodio radikalskih komesara na općini.

STR. 2.

U z u n o v i ć s t n l n n 1 oleba, ali i njemu ne preostale n'šta drugo, r:ego da se š t o | prijo izjasni ili kao s luga Pašićev ili kao protivnik korupcije, koja se ne m o ž e i ne smije podržavat i . U drugom slučaju t e b n da s e Uzunović odluči za odlučnu borim, za koiu. kako izgleda, on nije spo-

M , I I : M I Odlučniji je za borbu Maksimović. On nije upleten ni u jednu korupcijsku pf« r i, ali ima donekle rđavu prošlost, koju karakterizuju posljednji izbori. On imade jaku ruku, koju smo baš mi Slovenci i Hrvati imali priliku dobro osjetiti kod po­sljednjih izbora. Kada bi on jaku svoju ru­ku upotrijebio za idealne svrhe, mogao bi biti muž budućnosti.

N a r o d n a s k u p š t i n a je u nepre­stanoj krizi uslijed sve većih trzavica u vladinim grupama. Ona boluje i mrvi se. Ona je nesposobna za rad i zbog toga tre­ba poći na izbore.

I z b o r i su potrebni, pošto sadašnja nar. skupština nije izraz prave narodne volje. Radi toga ona nije bila kadra, da iz sebe dade pravu većinu, koja bi bila mogla HjeSiti aktuelna kulturna, socijalna, eko­nomska i politička pitanja, kojih rješenje ne može se više otezati.

ima u nar. skupštini mnogo ljudi dobre volje i poštenih ruku, koji bi jednu takvu vladu pomagali . Mi hoćemo pol i t iku čistih ruku i poš ten ih ljudi, jer politika n'je cilj, nego samo sredstvo za sreću naroda.

Govori se m n o g o o d i k t a t u r i , u koju međutim ni oni, koji o njoj govore, sanii ne vjeruju, jer tko će biti diktator? Nije samo onaj diktator, koji drži svu vlast u svojini rukama. On treba da je i po idejama jak s jednom jedinom idejom: biti na vlasti samo za sebe i za svoju porodicu. / I l la iv

Ako treba imati doskora izbore, treba gledati, tko će ih p r o v o d i t i . Mi prošlih izbora nijesmo imali s lobodne iz­bore, ali sada tražimo s l o b o d n e izbore , jer je izborna sloboda naj \eće dobrO, koje narod u doba parlamentarizma i demokra­cije ima. Kada bi opozicija unaprijed znala, da izbori ne će biti slobodni, ne zna se, bi li ona uopće na njima sudjelovala. Vjero­jatno je, da ne bi.

Neka s lobodni izbori dadu pravu sli­ku narodnog raspo loženja , p a će nestat i m n o g e krize i trzavice. Neka s e uspostav i ravnopravnost i j ednakos t sviju 1 sva­k o g a . -

Iza njega je predsjednik HPS g. Stj. B a r i ć govorio , kako se u svim granama uprave vodi politika zapostavljanja Hrvata, pa traži s lobodu i ravnopravnost za Hr­vate. Zatim je Luka B a r i š i ć u glavnim crtama iznio našu vanjsku politiku i poslje­dice njene na unutrašnje prilike. Iza dra R a d o č a j a, koji je pozdravio prisutne i za­hvalio se na brojnom odazivu, skupština je završena pjevanjem „Lijepe naše".

Oi lički t ečaj u Osijeku. 1., 2 .13 . svib­nja održan je u Osijeku orlički tečaj za črlička društva iz Slavonije i Vojvodine. Teč:ij su vodile izaslanice Sveze Hrvatskih Orlića iz Zagreba, a uz njih su predavali mjesni katolički inteligenti. Tečaj je posve­ma uspio.

..Nova'' trkva I Jamator-|e" u Varošu.

Sada, kad se počelo opet govo­

riti o gradnji nove crkve mjesto

dosadašnje u Varošu, ne će biti na

o d m e t prikazati nastojanje oko toga

sedamdeset ih godina, a koje uza svu

živu akciju nije uspjelo. Zatim ćemo

se osvrnuti ( također po podac ima

župskog arhiva) na prošlost našega

„šamatorja" , koje eto cio vijek čeka

rješenje.

w N o v a a crkva.

Doista bi bilo idea lno , kad bi

na mjesto dosadašnje crkve došla

veća i nova , dostojna sestra naše

ka tedra le , i p r e d n j o m bi cvijeće mi ­

risalo. N o sve to spada na budućnos t .

Akcija oko gradnje nove crkve

počela j e g. 1869. i trajala do 1873.

O d b o r j e sačinjavao predsjednik don

Ivan Krstitelj Sizgorić i c rkoviuar i ,

u jedno upravnic i Gospine bratovšt ine,

Ivan Grubišić sudac, Mihovio Be lama-

rić starješina, Ivan Baranović čuvar,

Mate llijaš p rokura to r te potpred­

sjednik I. A. Rosani . Na sve spise,

koji su se slali v a n Šibenika, supot-

pisivao se i biskup Ivan Zafron.

O d b o r su pomaga le i d ruge ličnosti

u g radu . Živo j e r ad io . Brojne mol ­

be li tografirane ili š lan ipane sastavlja­

le su se na tal i janskom, h rva t skom,

lat inskom, n j emačkom i madža r skom

jeziku. U njima se kaže, da j e gla­

soviti istraživalac p rekomorsk i Marko

P o l o r o d o m iz Šibenika (tako se

o n d a mislilo), kao i slikar Andrija

Schiavone (Medulić), r ezba r Martin

Rota (Kolunić) i izumitelj Faus t Vran­

čić. Navod i se sv. Dujam tobože kao

učenik sv. Pet ra , a Ti to Pavla , papa

Kaj i Ivan iz Dalmacije i da lmat insko

podri jet lo P a p e Siksta V. P o n o s o m se

ističe, d a j e iz naše pokra j ine Je ro l im,

bet lemski pustmjak, i Marin, osnivač

(mikroskopične) republ ike po njego­

vom imenu, te zadarska sv. Stošija.

Iznosi se ljepota naše katedra le , koja

bi mogla dičiti koji m u drago grad.

J e r j e crkva u Varošu nedos ta tna

za veliki bro j župljaua, t reba gradil i

novu . Apeluje se na jed ins tvo i sa­

milost kršćana . Varošanci će za svoje

dobroč ince vruće Boga moliti , a kad

bi oni to zaboravi l i , kamen je će crkve

govori t i u p o h v a l u svojih dobroč in i ­

telja. P o s e b n i j e le tak upravl jen

oč ima vat ikanskoga sabora , sa za­

m o l b o m , da se dopr inos i šalju na

kuću Cartoni k o d sv Grgura Valabro

u Rimu.

Nije bi lo uglednije osobe u gradu,

na koju se nije o d b o r obra t io . Nije

bi lo val jda imućni jega gospodina p o

Dalmacij i , o d koga se nije tražila

p r ipomoć . Sve „slavl janske" č i tovni-

ce pr imile su poziv. Svaki va l jda

bolje živeći knez ili grof ili p l e m i ć

u Hrvatskoj , Ugarskoj, Češkoj i Au­

striji p r imio je mo lbu . Njezina j e

p rva s t rana bila posvećena s a m o m

titulu, iskićena kaligrafičnim c r lama ,

pače i u bo j ama . Pisalo se d a k a k o

biskupima, ka rd ina l ima , a r c i d u k a m a ,

ba run icama , pr incesama, pače fran­

cuskom i bava r skom kral ju te Gar-

cija Morenu , preds jedniku r epub l ike

Čile. P r e k o šibenskoga biskupa, sla­

vnoga Nikole T o m m a s e a i drugih

ličnosti letjela su pisma svugdje p o

Italiji te čak u Oxford, L o n d o n , Ca­

rigrad, Odesu, Kair i Madrid.

Odaziv nije bio ulješljiv. Sakupilo

se u k u p n o s a m o 1017 for. } od kojih

su oci va t ikanskoga konci la dali

215 for., a šibenska općina 200. Za­

p r a v o j e t o m e razlog, što j e nastao

prusko-francuski ra t g. 1870., pa se

uznemir i la cijela Ev ropa , a ljudi su

stali štedjeti novac . Varoški j e žup­

nik točno vod io ev idencu svih, na

koje se ob raća lo , pa j e na odnosnoj

knjizi s tavio nas lov „Le mie speran-

ze" . Ipak su n a d e p ropa le .

In teresantno j e znati , koji su naši

uglednij i g r ađan i dal i doprinose.

Spominjem bo tan iča ra Rober ta Vi-

siuni-a, Nikolu T o m m a s e a i dra Sol i ­

dara Pe t ranov ića književnike, tvomi-

čara R o m a n a Vlahova, pisca Franju

Mazzoleni-a i kanon ika Mrkicu. Od

drugih odličnih ličnosti u javnom

životu spominjem povjesničara Nat-

ka Nodila , biskupa J. J; Strossmay-

era zagrebačkoga kard ina la Hauli-

ka, pjesnika i rodol juba St jepana Bu-

zolića, književnika M. Rešetara , prof.

univ. i dantistu An tuna L u b i n a te

prevodioca bibUje Matu Škarica.

Povjesničar Cézar Cantü, Pelar Pa­

ganini, p ro í . univ. u Fi renci , Marija

Giovanell i , mletačka princesa, i bečki

kard ina l Rausche r poslali su pripomoć.

trn sa. „NARODNA STRAŽA" STR. 3.

fg ( i K A I M I O K O U C MA.

Proslava D a n a sv . Ivane Arške . ;«). pr. iuj- »u mjesne Orliće prosla­vile smrtni d a n svoje zaštitnice sv. Ivane Arške. Ujutro su pristupile zajedničkoj sv.. pričesti, a p o p o d n e održale svečani sastanak. Uz p r o ­slov, pr igodnu deklamaci ju i p r i g o d n o predavanje članica na sas tanku j e još govorio i duh. vođa vlč. Radić . Sastanak su počasti le svojom pr i -sutnošću gda prof. Aulica Ju ras i fjđica dr Marija Ljubić iz Splita.

Dani Crvenoga K r s t a . 6., 7. i 8. o. mj. skupljale su članice „Zore" i mladež raznih mjesnih društava mi ­lodare, a po k a v a n a m a i res taura­cijama su bile povišene cijene piću ia 50 para u korist Crvenog Krsta.

Pučko Sveuči l i š te . Prosvjetni in­spektor g. dr Vinko Lozov ina održao je 0. o. mj. u Gradskom Kazalištu vrlo interesantno predavanje : „Mac-cniavelii i njegova politička nauka" .

Ispiti na g imnaz i j i . Ispiti pri­vatnih i otpuštenih učenika počinju u ponedjeljak 14. o. mj . u 7 sali jutrom sa p ismenim radn jama , a popodne istoga d a n a u 4 sata su • m e n i ispiti. — Pismeni ispiti zrelosti počinju 14. i traju d o incl. 17. o. mj. također u 7 sati j u t r o m . Usmeni će početi 21. juna . — Prijamni ispit za prijem u prvi r az red bi t će. 2b. junu.

Svršetak predavanja na s rednj im školama j e danas, 12. j una . Svjedodž­be će se dijeliti M. j una n a k o n raćanoga blago da r enj a.

N a k n a d n a p r i s e g a . Općina j e iz­dala proglas, koj im pozivlje sve vojne obvezanike, koji dosad nijesu ma s kojeg razloga položili vojnu orilegu, da pristupe naknadno j zakle­tvi' p r igodom ovogodišnjeg r e k r u t o -y|yaja 15. kolovoza, te da se pri jave o P i n i aa jkasnye d o 18. lipnja r ad i livrštenja u odnosni spisak.

Radi n e i sp l aćen ih h o n o r a r n i h satova uputili su profesori Rea lne $ i n a z i j e i Velike gimnazije u Ši­beniku oštar protest nadležnim fakto-

/ Izlet. Prošle nedjelje boravi l i su i fabeniku đaci srednje tehničke ško­le iz Drvara sa svojim d i r ek to rom g t Berićem. Pregledavši grad i o k o ­licu otputoval i S U . k jjjftHmnf j

Izložba. Mjesna Učiteljska škola p r i ređu je i ove god ine po običaju izložbu ženskih ručn ih r a d o v a . Iz­ložba započin je danas , te će ostati o t v o r e n a nekol iko d a n a d n e v n č o d 10-13 i o d 17-19 sati.

Svi nezaposleni pomorc i u p o ­dručju s jeverne Dalmaci je dužni su, da se po od redb i Direkcije p o m o r ­skog saobraća ja pr i jave lučkoj k a p e ­taniji donijevši s o b o m p o m o r s k e knjižice.

Dr Jos ip Lalić nas tupio j e s lužbu s ekunda rnog l jekara pr i mjesnoj d r ­žavnog bolnici .

Iz Šegrtske Škole. 7-mjesečni večernji tečaj Večernje škole za usa­vršavanje šegrta dovršen j e . Od 46 učenika p rvoga r az reda uspio je 21 , a neuspjel ih i neoci jenjenih ih je 25. Sva 22 učen ika drugoga r az reda su uspjela.

Radi o d m j e r e n j a d o h o d a r i n e i pri i iodarine dužni su svi obveza-nici pr ikazat i Poresko j kotorskoj vlasti d o 15. j u n a u smeno ili p i ­s m e n o fasije. F o r m u l a r i se dobivaju k o d poresk ih ureda .

Izlet srednjoško laca . U sri jedu j e lijepi b ro j đaka mjesnih g imna­zija s neko l i c inom profesora p r i r e ­dio izlet u Knin.

N o g o m e t n a utakmica i zmeđu Š. K. „ J a d r a n " i Raprezentac i je r a tne m o r n a r i c e od igrana j e n a igralištu iza tvornice Sulid s r ezu l t a tom 4 : 3 u korist „ Jad rana" . Mladim igračima čest i tamo n a uspjehu 1

Porez najmovne kućarine. P r e ­m a objavi Po re ske kotarske vlasti u Šibeniku o i zvršenom razrezu poreza na jmovne kućar ine za 1925. god inu spisak porezn ih obvezanika bi t će izložen k o d poreske vlasti do uklju­čivo 22. o. m j .

Hrv. p laninarsko društvo (po­družnica Kamenar) u Šibeniku drž i u nedjelju 13. t. mj . u 10 sati pr i je p o d n e us tanovnu skupšt inu u reserv i -r a n i m pros tor i jama Kavane „ I s t r a - .

Naši pokojnici . Od 23 . p r . m j . d o 12. t. mj . umr l i su u p r iva tnom s t a n u : Grandeš Ive Matin (6 mj.), Kovačević Krešimir Milanov, br i jač (22 g.), Koštre Čedo Ermeneg i ldov (5 mj.) i Bujaš Vica Nikina (19 g . ) ; u b o l n i c i : Hojnik Jos ip (1 mj . , n e -zak.), Doganac Ante (9 mj . , nezak.) ,

Ugrinić* Stasa ud. pk. Mije (44 g.), Milanko Dušan (3 m j , nezak.), N e -sanović N e n a d (1 mj . , nezak.) P a -d o v a n Jozica Marija (1 mj.), Šolov Marija (2 g. nezak.), Masar Per ica žena T o m e iz Podoso ja (32 g.), Cer-nobrn ja Žarko (1 g. nezak) , Banić Ana kći L u c e (3 mj.) i Dragojević Jura j (1 mjj) — P . u m . !

P r o m e t u luci. Jugoslavenski pa­r o b r o d „Avala" dop lov io j e 1. o. mj . , da ukrca 220 tona ugljena, a tal. pa ­r o b r o d „ J a v a " 5.600 tona b a i r a t a za R o t e r d a m . 2. o. mj . dovela j e iz Trsta m o t o r n a jedrenjača „Sava" 150 tona cigla („kupa") . 4. o. m j . uk rcao j e tal. p a r o b r o d „ P r o m o n t o r e " 1.500 tona ugljena za Monfalcone, a j e d r e ­njača „Tre fratelli" 130 tona ugljena za Anconu. 6. o. m j . j e j ed ren jača „S. Giorgio" odve la 160 tona uglje­na za Trst, a 8. o. m j . j e jug. pa ­r o b r o d „Avala" d o v e o iz Paga 160 tona soli. 9. o. m j . p o v e o j e ho lan -deški p a r o b r o d „Tel lus" 180 tona ka rb ida u Amste rdam, a 11 . o. mj . jug . p a r o b r o d „Avala" 220 tona uglje­na za Sušak. 12. o. m j . d o v e o j e iz Venezie grčki p a r o b r o d „Esperos" 300 tona koks ugljena.

Darovi Đ a č k o m bisk. s j e m e n i š t u . Da počasti uspomeuu pk. Nina Brnetića: Don Joso Fel ic inović din. 20. Mjesto čestitke Msgru Vinku Karadjoli pri imenovanju Prelatom Njeg. Sve t . : Don Petar Vlahov din. 15. Da počaste uspomenu pk. dra Frane Dulibića: Msgr Ivan kan. Bjažić din. 50; Msgr Niko Tabulov-Truta prepozit, Msgr Ante Šare, prof. don Hu-dolf Pian i don ivo Berak po din. 20. Mje­sto česUtke O. Nikoli Pasini pr igodom 25 godišujice misuištva : Msgr Ivan kan. Mi-rić din. 40. — Uprava sv ima zahvaljuje.

Hrv. kat. žen . p r o s v j . društvu „Zora" O. PUe Biiušić, Župnik Vrlike, darovao je din. 50, da počasti uspomenu dra Frane Dulibiča. — Uprava harno zahvaljuje.

Hrv. Kat. Orlu O. Pile Biiušić, župnik Vrlike, i Rade Gulam darovali su din. 50, da počaste uspomenu dra Frane Dulibića. — Odbor najljepše blagodari.

Darovi »Uboškom Domu". Da počaste uspomenu dra Frane Dulibića: „Monte Promina" din. 250; nasljednici Paške Hora i braća Frleta po din. 100; dr Jure Jurin, dr Spiro Šeat, dr Jerko Machiedo, namje­štenici i radnici „Monte Promina", dr Vje-koslav Kismondo i dr Josip Pasini po din. 50; Marko Stojić i dr Ante Katalinić (Split) po din. 40; Stjepan Karković, dr Marko Juraj Dominis, braća Matačić pk. Petra, Mirko Štambuk, Marko Graovac i dr Gio-vanni de Difnico po din. 30; Rube Huijev din. 2 5 ; Vlade Dulibić, Nikola Viličić, Vinko Vučić, Vlade Ungaro, Bude Hrkalović, Iviša

Bumber pk. Šime, Vice Ercegović-Kutlić, Mr Božo Milošević, O. Šimun Perković (Unešić), Augustin Grgić, dr Julije Gazzari, don Krsto Stošić, Ugo Fosco, Josip Nakić i Remigjio Olivari po din. 20; Giovanni Unich i Matteo Perat po din. 15; dr Niko­la Bjelovučić, savj. Ivo Kuljiš, š i m e Ban, dr Kazimir Pasini, Ivan Kačić-Dimitrij i kancelist Ante Dominis po din. 10. — Svi­ma darovateljima Uprava najharnije za­hvaljuje.

Zlatnike u sapunu .Gaze la" naSli s u : Milja Cvijić, Luščan (kod Stevana Steko\ i -ć», Glina), Marović Sara, Bos. Dubica (kod Jovana Kosovića & sinovi, Bos. Dubica), Milan Rupčić, Glina (kod Jove Malivuka, Glina), Marija Tarbuk, Dunjak št. 22, opći­na Krstinja (kod Nikole Vučkovića, Dunjak), Marija Župan, TrŽič št. 226 (kod Leopolda Lavša vd. Tržič), Micika Petrinjak, Poljča-ne (kod Franca Drofenik, Poljčane), Alojzi-ja Ratajc, Lipoglav Loče (kod Petra Fleck, Loče pri Potjčanah). Frane Sal. BukovSek, Celje (kod Jos. Jagodica, Celje), Katica San, Spodnje Gorje št. 6 pri Bledu (u Kmetij-skem društvu, Gorje). Albert Pirman, Sta-ravas pri Škocijanu, Dolenjsko (kod Ivana Globevnik, Škocijan), Milka Kobav, Glince-Vič (kod Ladislava Novak, Vič), Marija Aha-čevčič , Dvorskavas pri Vel. Laščah (u Kme-tijskem društvu, Vel. Lašče, Dolenjsko), Ma­rija Komik, Dražence pri Ptuju (kod Fran­ca Iglič, Ptuj). Imena u zagradi označuju trgovce, kod kojih je bio sapun kupljen.

ORLOVSKI VJESNIK. Orlovsko h o d o č a š ć e u Rim. Početkom

mjeseca rujna ove godine polaze hrvatski Orlovi i Orliće u Rim, gdje će prisustvova­ti internacionalnom katol ičkom gimnasti­čkom sletu. Kako izgleda, i ove će godine veći broj Orlova poći u Rim, te će ondje sigurno dostojno reprezentovati svoju or­ganizaciju, kao što su Je reprezentirali j prošle godine. Ovaj put sprema Hrvatski Orlovski Savez, a bit će poduzet zajedno sa braćom slovenskim Orlovima. Da se uzmognu urediti potrebne potankosti kod organizacije puta, potrebno je, da se oni, koji žele poći u»Rim, što prije prijave Hr­vatskom Orlovskom Savezu, odnosno Svezi Hrvatskih Orlića, u smislu već objavljenih uvjeta.

Zagrebačka burza od 11. t mj . noti­rala j e : Din 802 — za 100 austr.-šilinga, Din 10*98 za 1 švic. franak, Din 203*51 za 100 tal. lira, Din 276 — za 1 engl. funtu u čeku, Din 56*61 za 1 dolar u čeku, Din 167 50 za 100 čeških kruna, Din 5605 za 1 dolar u novcu, Din 13*52 za 1 njem. marku, Din 169 — za 100 frane. franaka, Din 305*50 za nom Din 1000*— ratne štete. — Dinar u Zurichu bilježi 9.12 c. Talij. lira opet po­pušta, a oslabio je također i frane. franak.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik: Ante Erga . — Tisak Pučke Tiskare u Ši­b e n i k u — (predstavnici: Jerol im i Vjeko-• l a v Matačić) .

I Odbor j e crkveni bio uvjeren, da će\podignuti crkvu samim d o p r i n o ­sima, jer se nije n ikad govori lo o prodaji crkvenih zemalja i zlata. Već su se bile iskopale jame za vapno (uz kapelu) i dovezlo se nešto kamen ja jMjfijeska. Za sve je to više pot roše­n i nego sakupl jeno, t. j . ' 1713 for. No za crkvu j e t rebalo 21.072 for. t r e m a t rebovniku i t roškovniku, koji je učinio državni inžinir (ali kao privatna osoba) d r Testa. On je iz­radio i nacrt c rkve, koji se ne na -jazi više u Šibeniku. Valjda j e u

hivu bivšega Namjesuiš tva u idru. > , t , , . , u* li i /

Kad se odbor našao u škripcu, ažio j e p o m o ć od ministarstva u

Pr i tome se isticalo jnnaš tvo Dalmatinaca kod Solferina, Custozze, jHageote, Palestre, Sudove, Helgolan-da i Visa. T o j e najmanje pomoglo. Šibensko poglavarstvo 1873. (7. I. br. 46.) izjavilo se prot ivno gradnji cr­kve, jer da ih tu ne Ireba, nego p o selima. Izjavilo se i proti proširenju crkve na državni trošak. To je b io zadnji uda rac ovoj akciji. Uprav (pred 20 godina inžinir Ga j lonMazzo-

li učinio j e nov i nacr t za proširenje crkve. No i to je zaspalo .

Sve čeka budućnos t . . .

„Šamatorje".

Gdje je sada varoška crkva, bi la j e tu negda crkvica i samostan fra­njevaca. Oboje j e po rušeno g. 1319., k a d j e b a n Mladen Šubić naval io n a svoj r ođen i grad, da ga opsjeda, a Šibenčani m u zaprrječiše, d a se p r e d nj im ugnijezdi. Na istom val jda mjestu kasnije se podigla c rkva sv. Kuzme i Damjana , a 1740. sadašnja. Grobište j e tu vazda bi lo sve d o g 1828., a pokapa l i su se ne s a m o Varošanci , nego i vojnici i stranci.

Kada j e učinjen zid oko „šama­torja", ne zna se. U n jemu je uzida­n a j e d n a ploča sa reljefom o d tri koluta u krugu, a znači , da j e pr i ­padala crkvi sv. Trojstva (Ivana). Dakle 1828. iseliše se naši mr tv i iz ovoga groblja k sv. Ani. T u nijesu bili svi Varošanci , j e r su se on i kao bra t imi • raznih c rkava p o gradu p o ­kapal i u nj ima, k a k o to stoji u v y e k zabil ježeno u mat icama mrtvih .

Varoško se crkovinars tvo mje

dugo smiri lo s mišlju, d a b u d e za sve zajedničko grobište sv. Ane. Ono j e i 1842. tražilo o d civilne vlasti svoje posebno grobište k o d sv. Mart ina ili u Buva lama. T a d a j e Varoš i m a o nek ih 1800 duša.

God. 1801. bi la je u d n u „ša­mator ja" d o Pol jane sagrađena ka ­pelica sv. Ane sa l i jepom umjetni­čkom slikom, koja j e sada u crkvi . U njoj j e stajala kameni ta škrabica sa na tp isom Facite vobis saceulos in coelo, odak le se negda redov i to pridizala milostinja. Kapelica kao i zid j e naglo porušen k o n c e m sep­tembra prošle god ine p r e d dolazak Kraljevskoga Pa ra . P r ipov i jedao j e geometa r Vitali (sada u Cavalesu, Trent ino) , da j e za o v o m kape l i com bio p o k o p a n francuski časnik, koji se ubio zbog nesre tne l jubavi i za­molio , da m u na g robu b u d e p o ­sađen cipres. Geometa r je pr ičao , da j e to či tao u nekoj rukopisnoj francuskoj kronici , koju j e našao m e đ u knj igama poreskoga u reda . Svakako te kronike vise n e m a .

3. ožujka 1813. b io j e n a Pol ja­ni mušket i ran fra Remet in Puljas,

upravitelj župe u Kaštel - S ta rome. F rancuz i ga dovedoše p r e d vojnički sud u Šibenik. Bio j e optužen, da j e govor io prot i nj ima s ol tara . Sma­t rao se posve nevin im, nije u tekao p reko granice, p a j e plat io g lavom. P o k o p a n j e ispod varoškoga zvonika (Zlatović, Franjevci 385.)

God. 1880. zalepršala j e u „šama-torju" prv i put hrvatska trobojnica (dobavi jena iz Trsta!) n a v i sokom koplju, koje j e postavio b rodogra ­ditelj Šime Ježina. Dosta se koplja promijeni lo , ali zastava j e ostala časna.

Pi tanje uređenja „šamator ja" traje evo sto manje dvije godine . Možda će trebati za to još sto godina! N e ­koć j e b a r bila u n jemu zelena bra­va, iz koje b i nas djecu izgonio samo štap h romoga sakristana. Bilo j e masl ina i drugih stabljika. Danas n e m a ni toga. Istina u „šamator ju" se negda sušile višnje i buhar ica . T a to j e bi lo i p o drugim — selima...

D . Krsto S to l i ć .

Tko oglasule, taj napreduje I

Prodajo slatkoga ugljena Na vel iko kg, Din 2 .—

Na malo „ . „ 2.50

Trgovina MARIJA ER8A - Šibenik. Ulica Kralja Tomis lava .

Svaka domaćica zna, da je najsavrše-niji i najtrajniji originalni WECK-ov

uređaj za ukuhavanje voća , povrća i mesa.

Najbolje je najjeftinije 1 Tvornička za l iha : Fructus Lju­

bljana. Krajcvni zastupnici se traže.

26. JUNI — 5. JULI 1926. g o d i n e Pod pokrovi te l js tvom Nj . Vel ičanstva Kralja

V I . L J U B L J A N S K I

MEDJUHAKODNI VELIKI SAJAM UZORAKA SASTAJALIŠTE TRGOVACA. ZANATLIJA

I INDUSTRIJALACA. Iz lagač i su g a m o p r v o k l a s n a p o d u z e ć a .

Cijene b e s k o n k u r e n č n e .

PERMANLNTNA LEGITIMACIJA daje pra^ n a 50 o/o p o p u s t na sv im v o z o v i m a (isto b

. Is.*. Ci jena D 30- -

Najzgodnija pril ika za iz le te i p o -set a lpskih krajeva i kupal i š ta

d ivne S lovenačke . T e h n i č k e n o v o s t i . - I z l o ž b a „SLOVENSKA

ŽENA", „HIGIJENSKA IZLOŽBA". S t a n o v i z a s i g u r a n l .

L e g i t i m a c i j e dob i ju s e u n o v č a n i m z a v o d i m a , g o s p o d a r . d r u H v l m a ,

pu tn i čk i m u r e d i m a i t. d.

S. III. 4/26

Oglas prodaje! U stečajnom postupku nad imovi­

n o m p rezaduženika Milana 1. Skoeić, trgovca u Šibeniku, p roda t 6e se na j ­bol jem nud iocu »ukupni čitavi in­ventar" n jegovoga dućana i maga ­zina u Šibeniku, sastojeći iz razn ih

životnih nsaiirnica, clekikatesa kera.

Rok pismenim ponudama na potpi­sanoga,^ koji će gg. rtffiektai*tfma*ttH i sve potrettte informacije, ističe sa danom 30. Itpnja ÌDB6.

'Stbenlk, 8. lipnja« 192G. OđvfctrtHc Đ r Vu

Upravitetj stectrjn

MUNItA NA PRODAJI P r o d a j e s e čitavi mlinski namještaj sa zgradama, -stajama, skladištem, ze­mljištem i obalom na moru ujedno sa motorom „Adam" sistem 35 HP, sa pogonom na upojni plin, kao i fatthi

mlina sa pripadajućim priborom. Nu-dioci neka se obrate do 20. lipnja

1926. na tt

ZADRUŽNI MLIN U VODICAMi KRAJ ŠIBENIKA.

GOSPODARSKA ŠTEDIONICA S P L I T

Rimska ul. 3 . (kod PerUtila). Tolefoa U 6 .

Najveći Dalmatinski zavod na zadružnom temelju.

Prima uloške na knjižice i u tekućem

računu te ih najpovoljnije ukamaćuje,

sve buntovne oslove najtajnije.

Kupuje d e v i a i vanite uz najpovoljniji dnevni t e n j .

~ 1 Zadružna Gospodarska Banka d. d. u Ljubljani r L ^ S ' l I T A ZGRAI.H 0 L . K l i A I J A TOMISLAVA 108 Š i b e n i k . BRZ. NASLOV OOSPOBANKA

T E I . K F O N BR. 16. NOĆNI 67,

Podružnice: CELJE, MAKOVO, MARIBOR, NOVI SAD, SARAJEVO, SOMBOR, SPLIT.

Ispostava: BLED.

Dionička glavnica i pričuva preKo bin. 16.ooo.ooo. Ulošci nad Din. 250000000 — Ovlašteni prodavaoc srećaka državne lutrije.

PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE.

OPREMA SVE BANKOVNE I BURZOVNE POSLOVE POVOLJNO, TOČNO 1 RIMO.