Post on 02-May-2017
VISOKA ŠKOLA „CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK
HADŽIĆ SEMIR
SPORTSKA REKREACIJA
SEMINARSKI RAD
KISELJAK,2014.
VISOKA ŠKOLA
CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE
KISELJAK
SPORTSKA REKREACIJA
SEMINARSKI RAD
Predmet:Tjelesna i zdravstvena kultura
Mentor: doc.dr.Admir Hadžikadunić
Student: Semir Hadžić
Broj indexa: 16-P-CP/13
Smjer : Cestovni promet
Kiseljak,januar 2014.
SADRŽAJ
1.UVOD 1
2.SPORTSKA REKREACIJA 2
3.SPORTSKO – REKREATIVNE AKTIVNOSTI 53.1. PJEŠAČENJE 5
3.2. TRČANJE 5
3.3. PLIVANJE 6
3.5. AKTIVNOSTI U PRIRODI 7
3.6. AEROBIK NISKOG INTENZITETA 7
3.7. AEROBIK VARIJABILNOG INTENZITETA 7
3.8. AEROBIK VISOKOG INTENZITETA 7
3.9. AEROBIK SA UTEZIMA 7
3.10.AEROBIK U VODI 8
4. ZABAVNO-REKREATIVNI PROGRAMI 9
5. ZAKLJUČAK 10
LITERATURA 11
1. UVOD
Doba u kojem živimo,puno turbulencija i svakodnevnih promjena ostavlja nam malo
vremena u kojem bi se posvetili sebi i svome zdravlju. Kada govorimo o zdravlju
bilo bi nezamislivo da ne spomenemo da ključna stvar zdravog načina življenja
predstavlja svakodnevna sportska aktivnost svakog pojedinca.
U današnje vrijeme nam je dostupno niz sportsko-rekreativnih aktivnosti , a za koje
će se svako od nas opredjeliti zavisi od tipa osobe i od njenih senzibiliteta i
interesovanja.
Da li ćemo se opredjeliti za lagano pješačenje i aerobik slabijeg intenziteta ili za
trčanje i aerobik jačeg intenziteta zavisi prvenstveno u kojoj smo životnoj dobi ili
koji smo tip osobe, te kolike su naše trenutne fizičke sposobnosti.
U daljem izlaganju ćemo prvenstveno dati definiciju sportske rekreacije i njene
osnovne karakteristike ,te pojedinačno obrazložiti svaku od sportsko-rekreativnih
aktivnosti i njihove karakteristike.
1
2. SPORTSKA REKREACIJA
Sportska rekreacija, kao dio fizičke i opšte kulture, predstavlja složen, dinamičan
sistem brojnih i raznovrsnih aktivnosti , oblika organizovanja i djelovanja usmjerenih
na zadovoljavanje po karakteru raznovrsnih potreba i interesa različitih po
kategorijama učesnika.Promjene u načinu rada i života prouzrokovane naučno-
tehnološkim razvojem bitno utječu na stvaranje novih potreba u sportskoj rekreaciji i
značajno proširuju njene funkcije.Zbog toga sportska rekreacija treba da bude znatno
efikasnija i racionalnija nego do sada u funkciji očuvanja i unaprjeđivanja zdravlja,
svestranog obrazovanja i vaspitanja, racionalnijeg održavanja i podizanja radnih
sposobnosti, obogaćivanja turističke ponude, podizanja spremnosti za efikasno
učešće u sistemu odbrane i zaštite.
Sportska rekreacija je usmjerena na zadovoljavanje osnovnih potreba i interesa u
fizičkoj kulturi primjenjenom raznovrsnih sportsko-rekreativnih aktivnosti koje su
usaglašene sa nivoom sposobnosti, zdravstvenim stanjem, polnim i uzrasnim
karakteristikama svakog čovjeka. Suština i cilj sportske rekreacije jeste da pruži
optimalne uslove i mogućnost čovjeku da kroz raznovrsne sportsko-rekreativne
aktivnosti zadovoljava svoju bio-psiho-sociološku potrebu za kretanjem i igrom,
kreativnije provodi slobodno vrijeme, čuva i unaprjeđuje zdravlje, održava vitalnost,
životni i radni optimizam, unaprjeđuje radne sposobnosti, odklanja prijevremeno
starenje i produžava aktivni radni vijek.
Osnovne karakteristike sportske rekreacije su:
- Otvorenost prema svim uzrastima i profesionalnim kategorijama stanovništva
u svim sredinama ;
- Raznovrsnost sadržaja, oblika i metoda sportsko - rekreativnih aktivnosti ;
- Dostupnost i prilagodljivost njenih programa osnovnim potrebama
pojedinaca, društvenim potrebama, konkretnim uvjetima i mogućnostima
pojedinih sredina ;
- Umjerenost na zadovoljavanje relevantnih ljudskih potreba kroz aktivnosti
koje predstavljaju aktivno angažovane svakog pojedinca kao subjekta;
2
- Efikasnost usmjerena na ostvarivanje trajnijih sociološko – psiholoških,
zdravstveno – higijenskih, obrazovni – vaspitnih i vrijednosti u sistemu
opštenarodne i društvene samozaštite;
- Savremenost u osnovnoj koncepciji razvoja, programiranju i vođenju
raznovrsnih sportsko – rekreativnih aktivnosti;
Svaka sportska disciplina , odnosno svaka fizička vježba, može biti sadržaj sportske
rekreacije. U sportskoj rekreaciji ne treba insistirati na perfekciji u vladanju
sportskom tehnikom, dovoljno je najčešće usvojiti samo osnove sportske tehnike
(otprilike 20% od tehnike kojom vladaju vrhunski sportisti). Posebnu pažnju treba
posvetiti optimalnom obimu i intenzitetu opterećenja uz praćenje efekata vježbanja.
Primjenu maksimalnih opterećenja treba izbjegavati, posebno kada se radi o osobama
srednjih i starijih godina. Veoma jednostavan i svima dostupan način kontrole
opterećenja je praćenje frekvencije rada srca (pulsa) u toku aktivnosti. Optimalno
opterećenje gleda se prema tzv. „formuli pulsa“ koja glasi: 170 minus godine starosti
jednaka je donja granica pulsa u toku sportsko – rekreativne aktivnosti. Gornja
granica pulsa je veća za 20 otkucaja. Prema toj formuli pedesetogodišnjak treba da
vježba takvim intenzitetom da se puls u toku aktivnosti u, za njega optimalnim,
granicama 120 do 140 otkucaja u minuti. Pošto sportska rekreacija u stvari
predstavlja fizički aktivan i zdrav način života potrebna je stalna lična
zainteresovanost i angažovanost svakog čovjeka u odgovarajućim slobodno
izabranim aktivnostima. Sportska rekreacija se može razvijati u tri međusobno
povezana pravca:
Samoincijativno (pojedinačno, porodično, grupno) upražnjavanje raznovrsnih
sportsko – rekreativnih aktivnosti. Najčešće se tako upražnjavaju: jutarnje vježbanje,
pješačenje, lagano trčanje, plivanje, vožnja bicikla,planinarenje i mnoge druge
aktivnosti.
Usmjeravani - poluorganizovani oblici sportske rekreacije se razvijaju zahvaljujući
dobro planiranim, programiranim i stručno vođenim akcijama i kampanjama
usmjerenim na podsticanje i trajniju motivaciju građana za uključivanje u
odgovarajuće sportsko – rekreativne aktivnosti. Cilj ovakvih akcija jeste upoznavanje
što većeg broja građana sa vrijednostima sportske rekreacije i podsticanje na stalnije
učestvovanje u sportsko – rekreativnim aktivnostima.
3
Organizovani oblici sportsko – rekreativnih aktivnosti omogućuju pozitivne
zdravstvene i druge efekte , jer se izvode pod stalnim nadzorom stručnjaka, uz
povremenu kontrolu efekata vježbanja. Za sprovođenje ovih oblika aktivnosti
neophodni su odgovarajući uslovi – objekti, kadrovi, programi, organizacije.
Svaki od navedenih pravaca ima svoje vrijednosti i zajednički predstavljaju osnovu i
uslov razvoja sportske rekreacije. Samoincijativno vježbanje može se odvijati svuda i
u svako doba, ali postoji opasnost neadekvatne primjene opterećenja. Usmjeravane
aktivnosti najčešće se odvijaju povremeno i dosta je teško kontrolisati primjenjivana
opterećenja i efekte vježbanja. Organizovano vježbanje traži dosta vremena,
odgovarajuće objekte, programe, stručnjake i veća materijalna sredstva, pa nije
dostupno većem broju građana.
4
3. SPORTSKO-REKREATIVNE AKTIVNOSTI
Najčešći i svima dostupni sadržaji sportske rekreacije su : prirodni oblici kretanja
(hodanje, pješačenje, lagano trčanje, boravci u prirodi), sportske igre (odbojka,
fudbal, rukomet, košarka, tenis, stoni tenis), vježbe oblikovanja , vježbe na spravama
,elementarne i zabavne igre ,plivanje,vožnja bicikla, veslanje,skijanje i skijaška
trčanja i mnoge druge aktivnosti. Svaki sport može biti pogodan sadržaj sportske
rekreacije kao sredstva za zadovoljavanje potreba i interesa učesnika. Prikazaćemo
neke od najrasprostranjenijih sportsko-rekreativnih aktivnosti.
3.1. PJEŠAČENJE
Pješačenje je jednostavna i svima dostupna aktivnost, koja se može izvoditi u toku
cijele godine. Hodanje je prirodan oblik kretanja u kojem učestvuje veliki broj
skeletnih mišića i zglobova. U izvođenju jednog koraka angažuje se više od 50
različitih mišića. Pri tome, ravnomjerno se opterećuju velike mišićne grupe, organi
za krvotok i disanje. Hodanje pozitivno utiče na poboljšanje rada srca i krvnih
sudova, organa za disanje i varenje . Međutim, to ne znači da bilo kakvo hodanje pa i
lagana šetnja mogu značajnije utjecati na čovjekove sposobnosti. Prilikom pješačenja
treba se oznojiti i osjetiti prijatan fizički zamor,ali se ne treba premarati. Pouzdan
pokazatelj za kontrolu opterećenja je frekvencija srčanog rada u toku aktivnosti.
Svakodnevni program pješačenja u trajanju od 30 do 45 minuta ostavlja pozitivne
efekte na čovjekov organizam. Najbolje je pješačiti ujutro ili uveče , ali nikako
neposredno prije ili poslije jela. Veličina opterećenja reguliše se veličinom i tempom
koraka. Obična šetnja se izvodi sa malim koracima u tempu od 60 koraka u minuti,
ubrzano hodanje tempom od 100 koraka u minuti, a brzo hodanje tempom 120-130
koraka u minuti. Pješačenje je posebno pogodna aktivnost za srednovječne i starije
osobe.
3.2. TRČANJE
Trčanje radi zdravlja,podizanja fizičkih i funkcionalnih sposobnosti sve je
popularnije u svijetu i kod nas. Ono ravnomjerno opterećuje najvažnije organe i
sisteme organizma i efikasno podiže funkcionalne sposobnosti . Lagano trčanje
ravnomjernim tempom , kada se sistematski upražnjava , jača srčani mišić, smanjuje
5
količinu holesterola i šećera u krvi,poboljšava elastičnost krvnih sudova ,reguliše
krvni pritisak poboljšava opću razmjenu materija, pomaže snižavanju prekomjerne
tjelesne težine i otklanja povećanu nervno-psihičku napetost.Za početnike
najprihvatljivije je lagano trčanje tempom 135-140 koraka u minuti. U početku je
najbolje smjenjivati lagano trčanje i hodanje. Na taj način se za šest nedjelja postiže
sposobnost da se lagano i neprekidno trči u trajanju od 10-12 minuta. Daljim
sistematskim vježbanjem može se postepeno produžavati vrijeme i povećavati brzina
trčanja. Opterećenje pri trčanju treba da bude u granicama od 150 do 170 otkucaja u
minuti , što je optimalno opterećenje za dvadesetogodišnjaka.
3.3. PLIVANJE
Plivanje je veoma pogodna aktivnost za sve uzraste , pozitivno utječe na
kardiovaskularni i raspiratorni sistem.Horizontalni položaj tijela pri plivanju
pogoduje potpunijem opuštanju mišića. Plivanje je posebno pogodno za starije i
sredovječne osobe ,koje zbog tegoba vezanih za degerativna oboljenja kičmenog
stuba ne mogu se baviti drugim aktivnostima. Sistem srca i krvotoka u vodi radi u
veoma povoljnim uslovima. Horizontalni položaj tijela olakšava cirkulaciju krvotoka
posebno u nogama,najsitiniji krvni sudovi-kapilari šire se u aktivnim mišićima, a
trenje čestica vode predstavlja efikasnu masažu koja poboljšava cirkulaciju krvotoka
i limfotoka. Plivanje znatno povećava elastičnost grudnog koša, kapacitet pluća, jača
disajnu muskulaturu i usavršava mehanizam disanja. Pozitivni efekti na funkcije
srca, krvotoka ,disanja ne mogu se postići kupanjem i brčkanjem u vodi, nego samo
plivanjem, i to tempom koji odgovara svakom pojedinačno .
3.4. VOŽNJA BICIKLA
Vožnja bicikla takođe predstavlja vrlo efikasnu sportsko-rekreativnu aktivnost za
jačanje kardio-vaskularnog i respiratornog sistema. Opterećenje pri vožnji bicikla se
dosta lahko reguliše i prilagođava individualnim mogućnostima svakog pojedinca.
Ova aktivnost ostvaruje pozitivan uticaj i na koštano-mišićni aparat, povećava
pokretljivost zglobova, elastičnost i mehkoću mišića. Pri srednjem opterećenju u
vožnji bicikla brzinom od 20 do 25 km na sat postiže se frekvencija pulsa od 150 do
160 otkucaja u minuti, koja je u sportskoj rekreaciji najoptimalnija. Vožnja kroz
različite prirodne predjele,osjećaj brzine,brže savladavanje većih rastojanja izazivaju
prijatne emocije i pozitivno utječu na odstranjivanje nervno-psihičkog zamora.
6
3.5. AKTIVNOSTI U PRIRODI
Aktivnosti u prirodi imaju višestruku vrijednost, posebno za gradskog čovjeka, koji
je izložen negativnim utjecajima zagađenog zraka,velike buke, žurbe i velike nervne
napetosti.Priroda pruža izuzetne pogodnosti za prijatan boravak i najraznovrsnije
sportsko-rekreativne aktivnosti,kao što su pješačenje, trčanje, igra, u kojima čovjek
može biti fizički aktivan na najkorisniji i najprijatniji način.
3.6. AEROBIK NISKOG INTENZITETA
Aerobik niskog intenziteta pogodan je za početnike i provodi se u laganom tempu i
niskom i srednjem intenzitetu. Izostavljeni su poskoci, pa nema kontraindikacija.
Povoljno utječe na kardiovaskularni i raspiratorni sistem, te na tonifikaciju
muskulature.
3.7. AEROBIK VARIJABILNOG INTENZITETA
Aerobik varijabilnog intenziteta, visokog i niskog,popularan je aerobik jer
omogućava istovremeni rad vježbača različitog stupnja sposobnosti .Kombinacija je
koraka visokog i niskog intenziteta . Intenzivinije utječe na kardiovaskularni i
raspiratorni sistem,te na mišićne skupine.
3.8. AEROBIK VISOKOG INTENZITETA
Aerobik visokog intenziteta preporučuje se mlađim osobama i osobama sa visokim
psihofizičkim sposobnostima. Sadrži niz poskoka i skokova u relativno brzom tempu
i visokom intenzitetu.
3.9. AEROBIK SA UTEZIMA
Aerobik sa utezima vježba se sa utezima 1-2 kg , koji se druže u rukama ili obvijaju
oko zglobova ruku ili nogu. Vježbe se izvode u sporijem tempu,koracima bez
poskoka i skokova . Primarno utječe na jačanje muskulature.
7
3.10. AEROBIK U VODI
Aerobik u vodi koristi otpor vode umjesto drugih pomagala, i izvodi se na dubini 150
cm. Intenzitet rada se prilagođava sudionicima, a cirkulacija vode djeluje kao
masaža. Pogodan je za sve uzrasne katergorije.
8
4. ZABAVNO-REKREATIVNI PROGRAMI
Zabano-rekreativni programi kao osnovni sadržaj nude različite zabavno-rekreativne
igre. Osnovna karakteristika ovih programa je njihova usmjerenost na nervno-
emocionalno opuštanje, postizanje pozitivne emocionalnosti i dobrog raspoloženja.
U njima se uglavnom primjenjuju aktivnosti malog i umjerenog intenziteta. Zbog
toga se ovim programima ne mogu ostvarivati značajniji efekti na funkcionalne i
motoričke sposobnosti. Njihovi najčešći sadržaji su različite zabavno – rekreativne
igre, koje su jednostavne i lahke za organizovanje. Dostupne su korisnicima svih
uzrasta, nivoa sposobnosti i različitog zdravstvenog stanja. Pravila igre su vrlo
jednostavna, lahko se usvajaju, a mogu se prilagođavati potrebama, mogućnostima i
željama učesnika. One se mogu primjenjivati u procesu rada kao sadržaji aktivnog
odmora u redovnoj ili posebnim pauzama, u svakodnevnom slobodnom vremenu
kao efektni sadržaji dnevnog odmora, nervno – psihičkog opuštanja, relaksacije,
druženja i sadržajnog provođenja slobodnog vremena, u toku nedjeljnih odmora – u
naseljima, na izletištima u blizini gradova ili u turističkim centrima u kojima se
provode nedjeljni odmori, u toku godišnjih odmora kao i dodatnih programiranih
zdravstveno – preventivnih aktivnih odmora, u hotelsko – turističkim i banjsko –
klimatskim centrima, ove igre su omiljene i rado ih upražnjavaju gosti svih uzrasta.
Izbor zabavno – rekreativnih igara je izuzetno veliki, jer se svakodnevno javljaju
nove. U programima sportske rekreacije najviše se koriste: badminton, tenis oko
štapa, nogometni tenis, kroket, mali golf, boćanje, viseća kuglana, badminton – tenis,
mini odbojka, košarka u vodi, odbojka u vodi, frizbi i mnoge druge. Navedene i
druge zabavno – rekreativne igre mnogi građani samoincijativno koriste
individualno, sa članovima porodice, prijateljima i poznanicima.
9
5. ZAKLJUČAK
U savremenim uslovima življenja sport je veoma značajan dio kulture i
ukupnih materijalnih i duhovnih vrijednosti ljudske zajednice. U sportskoj
djelatnosti sadržana su sva prava ljudi da se bave sportskim aktivnostima, da
se slobodno udružuju u klubove , društva i druge slobodne asocijacije u
kojima se nezavisno utvrđuju pravila sportske igre i takmičenja.
Jedna od najrasprostranjenijih i najefikasnijih područja opće tjelesne kulture
predstavlja sportsko – rekreativna aktivnost. Rekreacija predstavlja
cjelokupnu dobrovoljnu aktivnost čovjeka izvan profesionalnog rada s ciljem
odmora, osvježenja, jačanja zdravlja, zabave i razonode, a upražnjava se:
putem tjelesnog vježbanja, društveno – zabavne aktivnosti, muzičke
aktivnosti, zanatske i tehničke aktivnosti, likovnog ispoljavanja, sakupljačke
djelatnosti, aktivnosti u prirodi i drugo.
Sistematsko tjelesno vježbanje, naročito ako je slobodno i svjesno
prihvaćeno, može izvršiti prilično koristan utjecaj na poboljšanje
intelektualnih sposobnosti, kao i karakternih osobina ličnosti što i nije tako
beznačajno. Tako je tjelesnom vježbanju, odnosno sportskoj aktivnosti
pripala tako značajna uloga u očuvanju integralnog biološkog statusa čovjeka,
koji je danas, u savremenim uslovima života i rada, veoma ugrožen.
10
LITERATURA
Knjige:
1. Polič, B. – Radovanović, S. – Dr. Berković, L. – Dr. Blagajac, M. –Dr.
Petrović, D. – Dr. Đurđević, V. – Dr. Petrović, K. – Dr. Savić, S. – Lukač, S.
– Mr Ban, D.: „ Društvo i fizička kultura“, Radnički univerzitet „ Veljko
Vlahović “,Subotica 1980
2. Smajić, M.:“ Sport egzistencijalna i esencijalna potreba čovjeka kao bio –
psiho – sociološkog bića “, Općina Ilidža, Ilidža 2000
11