Post on 13-Jun-2015
description
SOLIOsobine i
primena hemija VIII razred
OŠ”Jovan Dučić”
Beograd
Autor
Nastavnik hemije
Jelena Mucić
CaCa2+ 2-
4SO
Soli su jonska jedinjenja kristalne strukture izgrađena od
katjona (uglavnom metala) i
anjona kiselinskog ostatka
OSOBINE
hemijskefizičke
Agregatno stanje
mirisboja
rastvorljivost
Tt Tk
ukus
Agregatno stanjeSoli su:
• na Ts u čvrstom agregatnom stanju
• sa jonskom vezom• sa kristalnom rešetkom
BojaSoli mogu biti različitih bojaAlkalni i zemnoalkalni metali grade soli bele
boje, dok prelazni metali uglavnom grade obojene soli
BojaSoli mogu biti različitih bojaAlkalni i zemnoalkalni metali grade soli bele
boje, dok prelazni metali uglavnom grade obojene soli
MirisSoli su uglavnom bez mirisa, a ako ga imaju on potiče od prisustva primesa
UkusSoli mogu imati slan, sladak, kiseo, gorak i ljut ukus
NE PROBATI !
Ttopljenja Tključanja
Tt kuhinjske soli=8000c
Soli imaju visoke Tt i Tk
Zašto?U solima-jonska veza, jako privlačenje između jona, teško se raskida kristalna struktura
RastvorljivostPrema rastvorljivosti u vodi soli se dele na:
Dobro rastvorne Teško rastvorne
Prema rastvorljivosti u vodi soli se dele na:
Dobro rastvorne Teško rastvorneskoro sve natrijumove i kalijumove soli, nitrati
Karbonati,sulfati
AgCl, BaSO4, CaCO3, MgCO3,PbI2
Na Cl, CaSO4, KNO3, Na2CO3, MgSO4
Rastvorljivost
Hemijske osobine
Soli su uglavnom slabo reaktivna jedinjenja
(sadrže katjone alkalnih i zemnoalkalnih metala, anjone hlorida, nitata ili sulfatni jon)
Reaguju sa onim kiselinama, bazama i solima samo ako se pri reakciji oslobađa gas ili nastaje nerastvorno jedinjenje (talog)
Reakcija sa kiselinamaSvaka so je nastala od neke kiseline. Neka so može da reaguje samo sa
kiselinom koja je jača od one od koje je so nastala.
CaCO3+ 2HCl→ CaCl2+ H2O + CO2↑ (H2CO3)
Reakcija sa kiselinama
Jake kiselineSumpornaAzotnaHlorovodoničnaFosforna
Jake kiselineSumpornaAzotnaHlorovodoničnaFosforna
Slabe kiselineSumporastaSumporvodoničnaUgljena
Slabe kiselineSumporastaSumporvodoničnaUgljena
Reakcija sa kiselinama Na reakciji “istiskivanja” slabije
kiseline iz njenih soli zasniva se reakcija šumećih tableta (limunska kiselina istiskuje slabiju ugljenu kiselinu).Od oslobođene ugljene kiseline potiče karakterističan ukus gaziranih pića
Na reakciji “istiskivanja” slabije kiseline iz njenih soli zasniva se reakcija šumećih tableta (limunska kiselina istiskuje slabiju ugljenu kiselinu).Od oslobođene ugljene kiseline potiče karakterističan ukus gaziranih pića
Reakcija sa kiselinamaKarbonati mogu reagovati hloridnom,
sulfatnom ili nitratnom kiselinom
Na2CO3+ 2HCl→ 2NaCl + H2O + CO2↑
Ugljen-dioksid se izdvaja u vidu mehurića, pa se ove reakcije koriste za dokazivanje karbonata u stenama
Reakcija sa bazamaSvaka so je nastala od nekog hidroksidaNeka so može da reaguje samo sa
hidroksidom koji je jači od onog od kog je so nastala.
FeCl3+ 3NaOH→ Fe(OH)3↓ + 3NaCl
Reakcija sa bazamaOvakvim reakcijama mogu se dobiti hidroksidi
koji se ne mogu dobiti reakcijom oksida metala sa vodom niti reakcijom metala i vode
Fe(OH)2 Fe(OH)3 Al(OH)3 Cu(OH)2
Reakcija soli sa metalomUkoliko je metal koji se dodaje u vodeni rastvor
soli manje reaktivan od metala koji čini datu so, reakcija se neće desiti.
Pr: Ag i Cu ne reaguju sa solima alkalnih, zemnolkalnih metala, Al, Fe, Zn
Reakcija soli sa metalomCu + 2AgNO3 → 2Cu(NO3)2 + 2Ag
Bakar je reaktivniji od srebra
Reakcija dvostruke izmeneNaCl + AgNO3 → NaNO3+ AgCl↓
BaCl2+ Na2SO4→BaSO4↓ +2NaCl
NaClprimena
NaClprimena
začinzačin
fiziološki rastvor
fiziološki rastvor
konzervanskonzervans
Posipanje puteva
Posipanje puteva
dobijanje Na i Cl
dobijanje Na i Cl
NaClprimena
NaClprimena
začinzačin
fiziološki rastvor
fiziološki rastvor
konzervanskonzervans
Posipanje puteva
Posipanje puteva
dobijanje Na i Cl
dobijanje Na i Cl
Primena soliŠta znamo o primeni sledećih soli?Kalcijum-karbonat (krečnjak, mermer, kreda)Kalcijum-sulfat (gips)Magnezijum-silikat (azbest)Plavi kamenSoda-bikarbona
Ne dozvolite da vam iko soli pamet!