FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

TEHNIKE UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKOGA RADA IZ PREDMETA

EKOLOGIJA U PROMETU

1. UVOD Upute koje slijede namijenjene su studentima Fakulteta prometnih znanosti za predmet

Ekologija u prometu prometa. Seminarski rad predstavlja samostalnu strunu obradu izabrane teme a njegovom izradom student pokazuje poznavanje zadane problematike kao i sposobnost samostalnog sluenja aktualnom domaom i stranom literaturom u pisanom obliku tj. koritenje spoznaja, injenica i stavova objavljenih u navedenim izvorima. Ciljevi su izrade i prezentacije seminarskoga rada proirenje i produbljivanje znanja iz sadraja nastavnog programa, te stjecanje iskustva u pisanju strunih radova.

Student prijavljuje seminarski rad putem aplikacije e-student na web stranicama fakulteta http://e-student.fpz.hr/ gdje osim naslova treba dati i kratak opis rada i literaturu kojom se namjerava sluiti.

Student zapoinje s izradom seminarskog rada samo ako mu je odobrena tema koja slui kao osnovni okvir za oblikovanje sadraja rada.

2. PRIKUPLJANJE LITERATURE

Osim nastavnog materijala kojeg treba koristiti u najmanjoj moguoj mjeri za izradu seminarskog rada, student treba potraiti i dodatne izvore literature. Knjige kao i veliki broj doktorskih disertacija i magistarskih radova se glavnom mogu nabaviti u knjinici FPZ-a, Kulanova 2. U knjinici su dostupni i razni asopisi (znanstveni i struni) te zbornici radova koje studenti mogu koristiti. Pogodna literatura moe se nai i u Nacionalnoj i Sveuilinoj knjinici ili u nekim od njenih kataloga (meuknjinina suradnja). Internet izvori takoer mogu posluiti za istraivanje ali i za izbor teme.

1

3. SADRAJ SEMINARSKOG RADA

Seminarski rad se treba sastojati od sljedeih cjelina:

1. Naslovna stranica prva stranica rada i ne numerira se (Primjer 1.)

2. Sadraj daje uvid u stranice rada na kojima se nalaze naslovi i podnaslovi poglavlja i potpoglavlja; stranice na kojima se nalazi sadraj se obino oznaavaju rimskim brojevima; (Napomena: studenti esto u sadraju navedu naslove i podnaslove ali izostave pripadajue brojeve stranica na kojima se oni nalaze takav sadraj niemu ne slui!)

3. Uvod tekst seminarskoga rada zapoinje uvodom; stranice uvoda oznaavaju se arapskim brojevima i to tako da prva stranica uvoda nosi oznaku 1.

Uvod sadri osnovne naznake problema koji se obrauje u radu (definiranje problema i razlog izbora za predmet prouavanja, odnosno motivacija), nain obrade problema i strukturu rada.

4. Razrada teme

U prikazu problema koji se obrauje, ako je mogue, korisno je primijeniti sljedei raspored: - dosadanji razvoj, - sadanje stanje i postojei problemi, - procjena za budunost.

Cjelokupan sadraj teksta koji student izlae u radu treba biti smisleno raspodijeljen tako da itav rad predstavlja jednu zaokruenu cjelinu. Svakome dijelu rada (poglavlje, podpoglavlje...) odreuje se podnaslov koji mora biti numeriran. Sloenost strukture rada ovisi o vrsti i odrednicama sadraja koji se obrauje, no openito radi lakega praenja i preglednosti teksta, ralanjivanje unutar jednog poglavlja ne bi trebalo prelaziti etiri razine.

Dijelovi rada trebaju initi jedinstvenu uzrono-posljedinu cjelinu, izmeu poglavlja mora postojati jasna logina veza.

5. Zakljuak Tekst zavrava zakljukom u kojemu ukratko treba prikazati spoznaje i eventualne rezultate

do kojih se u radu dolo.

6. Literatura

Popis koritene literature dolazi na stranicu rada iza zakljuka (a prije popisa tablica, popisa ilustracija i priloga, ako postoje). Izvori se niu abecednim redom (prema prezimenu autora, a ne postoji li autor ili urednik, prema prvoj rijei naslova). Oznaavaju se arapskim brojevima. Najprije se navodi prezime autora koje se odvaja zarezom od inicijala imena. Titule autora nije potrebno pisati. Ako je vie autora, navode se redom koji je oznaen na samome djelu i odvajaju se zarezom. Nakon imena autora, ako se radi o knjizi, pie se naslov knjige, zatim ime izdavake kue, mjesto izdavanja, te godina kada je izdana (Primjer 2).

2

Slino vrijedi i za doktorske disertacije i magistarske radove (Primjer 3). lanci koriteni u seminarskomu radu navode se na slian nain kao i knjige. Nakon autora i naslova lanka navodi se asopis u kojem je lanak objavljen, mjesto u kojemu je izdan, godite asopisa, broj asopisa, godina izdanja navedenoga broja, te stranice na kojima je lanak tiskan (Primjer 4).

Koriste li se lanci ili neki drugi podaci s Interneta, takoer ih je potrebno navesti. Ako je rije o lanku, najprije se pie autor lanka, zatim naziv lanka, Internet adresa na kojoj se lanak nalazi, datum kada je lanak itan s Interneta (te stranice na kojima se nalazi lanak). Ako podaci u radu nisu dio lanka objavljenoga na Internetu, ve se nalaze na nekoj Internet stranici (na primjer, nekog poduzea, ustanove, organizacije i sl.), potrebno je navesti naziv i adresu Internet stranice koja je koritena u radu.

Za web izvore potrebno je navesti punu http adresu, ako postoji autor i naslov dokumenta, te datum zadnjeg pristupa stranici npr.http://ec.europa.eu/transport/sustainable/costshandbook.pdf, 10.01.2009. Nije dobro navesti samo poetnu stranicu neke institucije ili web portala, nego navesti tonu podstranicu tj. cijelu adresu koja vodi do stranice sa konkretnim tekstom koji je koriten kao literatura.

Dnevne novine (Veernji list, Jutarnji list) i razni tjednici (Globus, Nacional) se ne koriste kao literatura za pisanje seminarskog rada. Eventualno mogu posluiti kao smjernica za daljnje istraivanje uz dodatno provjeravanje informacija. 7. Dodaci

Popis tablica, popis slika, popis prikaza itd. slijede nakon stranice s literaturom. Popis tablica sadri redni broj i naziv svih tablica navedenih prema redoslijedu (broj stranice) pojavljivanja u radu a isto vrijedi i za ostale spomenute popise. Budui se u seminarskom radu ne oekuje veliki broj tablica, slika, prikaza i sl. ovakav popis se moe izostaviti. Ovdje se mogu staviti i drugi prilozi kao npr. anketni upitnici, karte i sl.

3

Primjer 1. Izgled naslovne stranice

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

NASLOV RADA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Ekologija u prometu

Predmetni nastavnik: Mr.sc. Zoran Vogrin

Student: Ime Prezime JMBAG: 0135123456

Zagreb, svibanj 2011.

4

Primjer 2. Popis literature knjige

1. Golubi, J.: Promet i okoli, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2006. 2. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Sveuilite u

Rijeci, Rijeka, 1998.

Primjer 3. Popis literature magistarske i doktorske radnje

1. timac, I.: Implementacija sustava i analiza buke na zranoj luci Zagreb; magistarski rad; Zagreb; Fakultet prometnih znanosti; 2009, 165 str.; Voditelj Serti, A.; Golubi, J.

2. Luburi; G.: Model rjeavanja problema parkiranja u gradskim sreditima; doktorska disertacija; Zagreb; Fakultet prometnih znanosti; 2005; 155 str..; Voditelj:Golubi, J.

Primjer 4. Popis literature lanci

3. Golubi, J.: Regionalni i lokalni utjecaj cestovnog prometa na okoli, Sigurnost: asopis za sigurnost u radnoj i ivotnoj okolini 46 (2004),2, 129-137 (lanak, znanstveni)

4. Golubi, J.; Kolar, V.; upi, T.: Influence of Aircraft Engine Exhaust at Global Level and PreventiveMeasures; Promet 16 (2004.); 4; 225-230 (pregledeni rad, znanstveni)

1. Golubi, J.: Ekoloki aspekti odrivog razvitka prometnog sustava Hrvatske; International Symposium on Electronics in Traffic, ISEP 2002 Ljubljana; Anek, M.; Peteljn, S.; (ur.); (pozvano predavanje, meunarodna recenzija, objavljeni rad)

5

4. OZNAKE IZVORA PODATAKA (CITIRANJE LITERATURE)

Oznaavanje izvora podataka ili pozivanje na literaturu je obavezno:

a) za svako cjelovito navoenje tuih rijei u tekstu (citiranje), uz uporabu pravopisnih znakova navoenja (navodnici ......... );

b) u sluaju kada se dui tekst saima i oblikuje vlastitim rijeima, pri emu se mora navesti izvor iz kojega potjee;

c) za navoenje svake injenice ili podatka koji openito nije poznat, ali znamo tko je autor;

d) za preuzimanje definicija drugih autora

e) za preuzimanje slika, tablica, grafikih prikaza i itd. iz drugih izvora.

Dakle, oznake izvora podataka se rabe za svaki iznesen tui dio teksta, kao i za interpretaciju neijeg rada, a necitirani dijelovi tuih radova smatraju se plagijatom, tj. nezakonitim prisvajanjem proizvoda tuega znanstvenoga i strunoga rada.

Oznake izvora podataka preporuljivo je pisati kao:

a) pozivne biljeke - fusnote - biljeke na donjem rubu stranice; oznauju se brojevima od 1 nadalje (pri pisanju rada na raunalu, u programu postoje posebne naredbe za automatsko ureenje fusnota- Insert> Reference> Footnote1).

b) broj u uglatim zagradama (broj odgovara broju bibliografske jedinice iz popisa koritene literature). Uz ovaj broj potrebno je napisati i broj stranice. Na primjer oznaka izvora [3, str.12] znai da je podatak preuzet iz bibliografske jedinice navedene pod brojem 3. u popisu literature i da se nalazi na stranici 12.

U pozivnim biljekama izvor podataka se navodi na slian nain kao i literatura, no potrebno je jo na kraju navoda dodati broj stranice na kojoj se citat ili navedena injenica nalaze, npr.

Golubi, J.; Boievi, J.: Ekoloki aspekti suvremenog prometa na globalnom planu; Medicinski, tehniki i pravni aspekti sigurnosti prometa; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2009 , p. 173.

Ako se koristi navod iz djela koje je citirano u prethodnoj biljeci, dakle neposredno prije biljeke koja se sada navodi, na istoj je stranici teksta dovoljno napisati Ibid. i stranicu s koje je navod, npr. Ibid., str. 34.

1 Ova uputa se odnosi na MS Word 2003.

6

5. TABLICE, GRAFIKONI, CRTEI I SLIKE

Tablice, grafikoni, crtei i slike trebaju biti oznaeni odgovarajuim rednim brojem (prema redoslijedu pojavljivanja u tekstu) iza kojeg slijedi naslov tablice, grafikona, crtea ili slike. Izvor se navodi ispod tablice, slike, prikaza itd., ukoliko je na temelju podataka iz izvora autor sam izradio iste. Ako su oni u cijelosti preuzeti iz drugog izvora, onda se izvor citira u tekstu gdje se spominju.

Naziv tablice stavlja se iznad tablice, a naziv grafikog prikaza, sheme i slike ispod (Primjer 5, Primjer 6). U nazivu slike ili tablice piu se samo podaci neophodni za njeno razumijevanje. Dodatna objanjenja obavezno se daju u tekstu uz povezivanje sa slikom, tablicom ili grafikim prikazom (npr. ... na Grafikom prikazu 8. ilustrirano je kako diferencijalno odreivanje cijena, tj. cjenovna politika na temelju razliitosti cijena omoguava kompaniji da ukupnim prihodima pokrije ukupne trokove, to se primjenom cijena koje bi bile zasnovane na tono odreenom graninom troku ne bi postiglo).

Tekst unutar slika/grafikih prikaza/tablica treba biti na jeziku seminarskoga rada.

Slike i tablice trebaju biti u funkciji zornijeg prikazivanja i boljeg razumijevanja materije koja se izlae a nikako ne bi trebale sluiti za bolji estetski dojam rada.

Primjer 5. Tablica (ispravno oznaena)

Tablica 2. Potronja energije u pojedinim granama prometa

Prometnegrane

cestovni

zrani eljezniki

rijeni pomorski

potronjau106tona

ekvivalentnafte 437,11 65,60 34,97 11,79 60,24

% 71,70 10,70 5,70 1,90 9,90Izvor: Golubi, J: Promet i okoli; Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2006., p.110.

7

Primjer 6. Grafiki prikaz (ispravno oznaen)

Izvor: Belobaba, P.P.: Air Travel Demand and Airline Seat Inventory Management, PhD thesis, MIT Flight Transportation Laboratory, Cambridge, 1987., p. 15.

Grafiki prikaz 8. Diferencijalno odreivanje cijena na letu

8

9

6. TEHNIKE UPUTE ZA IZGLED RADA

Seminarski rad pie se na raunalu. Rad mora biti korektan u gramatikome, pravopisnome i stilskome smislu. Rad se pie u treem licu, npr. smatra se, istraivanja su pokazala, uoeno je itd. Opseg rada: 10-15 stranica, ovisno o temi.

Ista razina podnaslova treba biti pisana istim stilom. Jedno poglavlje ne smije sadravati samo jedno podpoglavlje, npr. ako postoji podpoglavlje oznaeno sa 2.1. mora postojati i podpoglavlje oznaeno sa 2.2.

Za pisanje seminara koristiti sljedee parametre odnosno stilove u tekst procesoru: 1. Font: veliina 12pt, Arial, Times New Roman 2. Jednostruki prored 3. Veliina/format stranice: A4 4. Margine: 2 2.5 cm sa svih strana 5. Poravnanje obostrano (Format>Paragraph>Alignment> Justified) 6. Numeracija stranica zapoinje od poetka teksta (uvod), ne od poetka sadraja (ovo se

postie uvoenjem section break-a).

Dobro je znati (Tablica 1):

- pravopisni znakovi kao to su toka, upitnik, usklinik, zarez, dvotoka, toka-zarez, zatvorena zagrada, navodnici na kraju navoda, znak za postotak, piu se zajedno s rijeju iza koje slijede (izmeu tih znakova i rijei ne stavlja se razmak),

- znakovi kao to navodnici na poetku navoda i otvorena zagrada, piu se zajedno s rijeju ispred koje se nalaze (izmeu tih znakova i rijei takoer se ne ostavlja razmak),

- ako iza neke rijei dolazi navod teksta u zagradi, izmeu te rijei i poetka zagrade pie se razmak.

Tablica 1. Primjeri najeih pogreaka Pogreno Ispravno ( uvod ) (uvod) 5 % 5% kao to su : kao to su: neka rije ,druga rije neka rije, druga rije fusnota fusnota

1. UVOD2. PRIKUPLJANJE LITERATURE3. SADRAJ SEMINARSKOG RADASEMINARSKI RAD

4. OZNAKE IZVORA PODATAKA (CITIRANJE LITERATURE)5. TABLICE, GRAFIKONI, CRTEI I SLIKE6. TEHNIKE UPUTE ZA IZGLED RADA