Panel diskusije Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

KRITERIJ ZA IDENTIFIKACIJU KRITIČNE

INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Dr.sc. Ivan Nađ

Resilience of Critical Infrastructure Protection in

Europe

1

Sadržaj

Kritična infrastruktura u Republici Hrvatskoj - pojmovno

određenje

Sektori kritične infrastrukture u Republici Hrvatskoj -

zakonodavni okvir

Poredbeni prikaz Sektora kritične infrastrukture u pojedinim

zemljama

Primjeri kriterija za pojedine Sektore u drugim zemljama

Međusektorska mjerila- primjeri za pojedine Sektore u drugim

zemljama i Republici Hrvatskoj

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

2/25

KRITIČNA INFRASTRUKTURA

Što predstavlja kritičnu infrastrukturu u Republici

Hrvatskoj i koji sustavi, mreže i objekti su kritični?

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

3/25

KRITIČNA INFRASTRUKTURA

Sustavi, mreže i objekti od nacionalne važnosti čiji prekid djelovanja ili prekid isporuke roba kao i usluga može imati ozbiljne posljedice na nacionalnu sigurnost, život i zdravlje ljudi, imovinu i okoliš, sigurnost i ekonomsku stabilnost kao i neprekidno funkcioniranje vlasti. Zakon o kritičnim infrastrukturama (NN,

br. 56/13,

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

4/25

SEKTORI

Republika Hrvatska utvrdila je 11 sektora kritične infrastrukture

Sektori nacionalnih kritičnih infrastruktura prema Zakonu o kritičnim

infrastrukturama mogu biti osobito:

energetika; komunikacije i IT; promet; vodno gospodarstvo; hrana;

financije; proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari; javne službe;

nacionalni spomenici i vrijednosti; znanost i obrazovanje

Vlada Republike Hrvatske može odlukom odrediti kritičnu

infrastrukturu i iz nekih drugih sektora.

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

5/25

POREDBENI PRIKAZ SEKTORA KRITIČNE

INFRASTRUKTURE U POJEDINIM ZEMLJAMA

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

6/25

POREDBENI PRIKAZ SEKTORA KRITIČNE INFRASTURKTURE U POJEDINIM ZEMLJAMA

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

7/25

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

Pravilnik o metodologiji analize rizika poslovanja kritičnih infrastruktura, NN., br.128/13,

8/25

KRITERIJI (1/2)

Kako su druge zemlje odredile kriterije u sektorima?

Je su li svi sektori definirali kriterije za identifikaciju kritične

infrastrukture?

Koji kriteriji su definirani?

Gdje smo mi danas sa određivanjem kriterija za

identifikaciju kritične infrastrukture unutar sektora?

Koji su razlozi da RH od donošenja Zakona do danas nije

odredila kriterije za identifikaciju kritične infrastrukture

unutar sektora?

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

9/25

KRITERIJI (2/2)

S obzirom da su kriteriji u većini zemlja tajni, trebaju li oni

biti tajni i u RH, ako da zašto i s kojim stupnjem tajnosti?

Imamo li unutar sektora dovoljan broj osposobljenih

stručnih timova za određivanje specifičnih kriterija.

Kako uspostaviti međunarodnu suradnju na zaštiti i

određivanju kritične infrastrukture?

Tko određuje kriterije za identifikaciju unutar samog

sektora?

Postoje li u Republici Hrvatskoj sektori koji su prioritetni u

zaštiti i idetifikacije KI, ako postoje koji su to sektori?

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

10/25

SCENARIJ PROCJENE RIZIKA

• Razmatrati 2 tipa scenarija:

– najvjerojatniji

– alternativni

• Najvjerojatniji scenarij predstavlja poznati ili očekivani razvoj događaja koji se već dogodio ili se sa dobrom sigurnošću može utvrditi kako će se odvijati

• Alternativni scenariji su tipično manje vjerojatni, ali su u posljedicama katastrofalni („worst case”)

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

11/25

SCENARIJ PROCJENE RIZIKA

• Također kod alternativnog scenarija treba razmatrati i neočekivane događaje poput zakazivanja inače pouzdanih sustava

• Kod „karantenskih” rizika: požar, epidemije i pandemije, bolesti bilja i životinja, razlika između alternativnog i najvjerojatnijeg scenarija može biti u sprečavanju širenja posljedica

• Ako smo suzbili širenje imamo najvjerojatniji događaj, u protivnom nastaje katastrofa ukazuje kako poboljšati sustav ZiS-a

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

12/25

SCENARIJ PROCJENE RIZIKA

• Dobro pripremljen scenarij u kojem je detaljno opisan događaj sadrži bitne informacije za daljnje korake procjene rizika

• Iz takvog scenarija mogu se isčitati koji sve čimbenici utječu na događaj i koji se podaci trebaju prikupiti kako bi se odredili vjerojatnost i posljedice događaja a samim time i rizik

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

13/25

Kvalitetno pripremljen scenarij u sebi već sadrži analizu potrebnih podataka za

izračun rizika koja je prijeko potrebna a često joj se ne pridodaje velika važnost

PRIMJERI KRITERIJA ZA POJEDINE SEKTORE U DRUGIM

ZEMLJAMA

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

14/25

SAD – Vodno gospodarstvo

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

15/25

SAD – Kemijski sektor

NCIPP = National Critical Infrastructure Prioritization Program (Nacionalni program

prioritizacije kritične infrastrukture

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

16/25

SAD – Zdravstvena skrb i javno zdravstvo

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

17/25

SAD – Zdravstvena skrb i javno zdravstvo

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

18/25

SAD

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

19/25

REPUBLIKA SLOVENIJA

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

20/25

MEĐUSEKTORSKA MJERILA

PRIMJERI ZA POJEDINE SEKTORE U DRUGIM

ZEMLJAMA I REPUBLICI HRVATSKOJ

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

21/25

MEĐUSEKTORSKA MJERILA – REPUBLIKA ČEŠKA

•Republika Češka ima definirana ista međusektorska mjerila kao i Hrvatska, a kriteriji za njih su određeni kvantitativno:

1. Ljudski gubitci Granična vrijednost postavljena je na potencijalnih 250 mrtvih i/ili 2500 ozlijeđenih osoba koje je

potrebno hospitalizirati u naredna 24h.

2. Gospodarski gubitci Granična vrijednost ekonomskih gubitaka za BDP više od 0,5%

3. Utjecaj na javnost Granična vrijednost postavljena je na nemogućnost pružanja osnovnih usluga području na kojem živi

125 000 ljudi. (Nije naveden vremenski period)

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

22/25

MEĐUSKTORSKA MJERILA

Svaka zemlja ima različite definicije međusektorskih mjerila za elemente nacionalne i europske kritične infrastrukture.

U Republici Hrvatskoj Zakonom su definirana međusektorska mjerila koja uključuju ljudske gubitke, gospodarske gubitke te utjecaj na javnost.

Prema Pravilniku o metodologiji za izradu analize rizika poslovanja kritične infrastrukture nije definirana jedinstvena metoda procjene rizika za Sektore kojom se može odrediti objekt, mreža, sustav ili element nacionalne kritične infrastrukture.

O odabiru metode za izračun rizika Pravilnik govori da je ovisan o specifičnostima sektora i svojstvima kritičnih infrastruktura.

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

23/25

POSTUPAK IDENTIFIKACIJE KRITIČNE INFRASTRUKTURE

U postupku identifikacije kritične infrastrukture, svi Sektori

morali bi analizirati rizike za identifikaciju kritičnih infrastruktura

po jedinstvenoj metodologiji, što trenutno nije slučaj.

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

24/25

Hvala na pažnji!

Panel diskusije, Veleučilište Velika Gorica, 16. i 17. lipanj 2015.

25/25