Post on 31-Dec-2015
description
UNIVERZITET U SARAJEVU
EKONOMSKI FAKULTET SARAJEVO
PRISTUPRNI RAD
REGULACIJA ISLAMSKIH FINANSIJSKIH INSTITUCIJA
Sarajevo, decembar 2013.
SADRŽAJ
UVOD......................................................................................................................................................3
ŠERIJATSKO-PRAVNI OKVIR....................................................................................................................4
Osnovna razlika između konvncionalnog i islamskog pristupa ekonomiji..........................................6
ISLAMSKI FINANSIJSKI SISTEM................................................................................................................8
Model za implementiranje islamskih finansija....................................................................................9
INSTITUCIJE ZA PODRŠKU I PROMOVISANJE ISLAMSKIH......................................................................10
Accounting and Auditing Organization for Islamic Financial Institution...........................................10
Internactional Shari'ah Research Academy for Islamic Finance (ISRA).............................................11
Islamic Financial Services Bord (IFSB)...............................................................................................11
Internacional Islamic Financial Market (IIFM)..................................................................................12
General Council for Islamic Banks and Financial Institutions (CIBAFI)..............................................12
Islamic Internacional Rating Agency (IIRA).......................................................................................12
International Islamic Liqudity Management Corporation (IILM)......................................................13
REGULACIONI OKVIR ZEMALJA LIDERA U ISLAMSKIM FINANSIJAMA...................................................13
Velika Britanija.................................................................................................................................14
Malezija............................................................................................................................................15
Saudijska Arabija..............................................................................................................................16
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................18
LITERATURA..........................................................................................................................................19
2
UVOD
Tematika ovog rada je regulacija islamskih finansijskih institucija. Da bi se razumjela
regulacija islamskih institucija potrebno je prvo nešto reći o osnovnim postulatima islamske
ekonomija njenim temljima i izvorima na kojima počiva. S toga prvi dio ovog rada se odnosi
na šerijatsko-pravni okvir i govori se o izvorima šerijata i također predstavit ćemo
najznačajnije razlike između konvencionalnog i islamskog ekonomskog sitema. Drugi dio
ovog rada odnosi se na institucije na međunarodnom nivou koje daju značajan doprinos
unapređenju i regulaciji islamskih finansijskih institucija. Predstavit ćemo i tri zemlje koje
imaju značajna iskustva sa islamskim finannsijama to su: Saudiska Arabija, Velika Britanija i
Malezija. Ove zemlje prednjače u svom okruženju po nivou razvoja islamske ekonomije i
prikazat ćemo njihov sistem regulacije islamskih finansijskih institucija. Regulacija islamskih
finansijskih institucija kao i cjelokupna islamska ekonomija je još uvjek u razvoju i nije dala
odgovre na sva pitanja koja se danas nameću. Ono što je primjetno da je dinamika razvoja
islamske ekonomije posljednjih godina vrlo značajna s toga u skorijoj budućnosti možemo i
očekivati bolji sistem regulacije finansijskih institucija koje posluju po ovom principu. Za
detaljno istraživanje ove teme bilo bi potrebno znatno više prostora od onog koji nudi ovaj
rad, ovdje smo samo ukratko prikazali cjeline za koje smo smatrali da su od značaja za ovu
temu.
3
ŠERIJATSKO-PRAVNI OKVIR
Osnove islamske ekonomije proizašle su iz temeljnih načela Islama. „Šerijat, kao skup nromi i
pravila ponašanja koje treba slijediti svaki musliman na ovom svijetu, predstavlja mnogo više
od zakona u konvencionalnom smislu te riječi. Šerijat predstavlja sveobuhvatan i koherentan
skup pravnih normi, izvedenih iz Božije dž.š. Objave, kojima se kroz sistem zabrana i naredbi
uređuju odnosi u svim sferama ljudskog djelovanja. Obzirom da su nastale kao rezultat Božije
dž.š. Objave, one su nepromjenljive i obavezne u primjeni za sve vjernike muslimane. Samo
za one oblasti za koje u Kur'an-u nije data jasna odrednica, čovjek može donositi zakone, ali
po strogo propisanim uslovima i procedurama po kojima novo-doneseni zakoni ni na koji
način ne smiju protivuriječiti, podrivati ili opovrgavati prethodne Božije dž.š. zapovijedi“1.
Zakon u konvenicionalnom smislu riječi je proizašo iz inicijativa pojedinaca ili grupe ljudi,
dok su izvori šeriata jasno određeni i uglavnom nisu podložni promjenama. Izvori šerijata su:
- Kur'an (Božija objava)
- Sunnet i Hadis (praksa i govor Božijeg poslanika)
- Idžmaa' (konsenzus uleme)
- Kijas (analogija)
- Kur'an
Kur'an predstavlja Božiju dž.š. objavu i osnovni je izvor šerijata. Kur'an definiše sve oblasti
ljudskog života i jasno prikazuje propise kojih se čovjek treba pridržavati. Sa stajališta
ekonomije na više mijesta se u Kur'anu mogu naći ajeti obajve koji se odnose na
komercijalne transakcije (mu'amelat), poput trgovine, prodaje, duga, partnerstva, odnosi
između bogatih i siromašnih, prava radnika. Sam Kur'an kaže da su ajeti koji su sadržani u
njemu neki jasni, a neki manje jasni. Sunnet, praksa i govor Poslanika s.a.v.s. pojašnjavaju
upute iz Kur'ana do detalja.
- Sunnet i Hadis
Sunnet i Hadis odnosno praksa i govor posljednjeg Božijeg Poslanika Muhammeda s.a.v.s.
predstavljaju drugi izvor šerijata poslije Kur'ana. Sunnet zajdno sa svojim oblicima
1 Fikret Hadžić, Islamsko bankarstvo i ekonomski razvoj, str. 31., EFSA, Sarajvo 2005 godina
4
upotpunjuje ulogu Kur'ana u donošenju šerijatskih propisa. Za razliku od Kur'ana koji je u
potpunosti sačuvan u svom izvornom obliku sunnet nije u potpunosti sačuvan, barem ne način
na koji je Kur'an. Zapisivanje hadisa je počelo mnogo nakon smrti Poslanika s.a.v.s.
- Idžma
Nakon Kur'ana i sunneta, na trećem mjestu za izvore šeriata dolazi idžma'. Idžma je
jednoglasno rješenje (konsenzus) nekog šerijatskog pitanja od strane cjelokupne uleme jednog
vremena. Za razliku od šerijata Idžma ne predstavlja izvor šeriata sam po sebi već se oslanja
na prethodna dva izvora. Konsenzus uleme oko jednog pitanja nije nepromjenjiv, nego neka
druga ulema u drugom vremenu može doći do drugačijeg riješenja.
- Kijas
Kijas se smatra četvrtim izvorom šerijata. Kijas, prema općeprihvaćenom mišljenju uleme je
donošenje neke šerijatske odredbe na temlju analognog rješenja donesenog prije o nekom
drugom pitanju koje ima nešto zajedničko i slično s pitanjem o kojem se donosi novo
rješenje.2 Kao i idžma' kijas nije izvor šerijata sam po sebi nego se nadovezuje na Kur'an i
sunnet,
Ova četiri šerijatska izvora predstavljaju primarne izvore šerijata. Pored ovih postoje još i
sekundarni izvori kao što su: Fetve, Običaji...
Značajan sekundarni izvor šerijata su Fetve. Fetva je pravna odluka odnosno zakonska izjava
u islamu koju izdaje pravnik, specijalist za određen slučaj. Fetva se obično izdaje na zahtjev
osobe ili suca kako bi se razriješilo pitanje gdje je fikh, islamsko pravo, nejasno. Fetva se
može odnositi samo na pitanja koja nisu izričito precizirane u Kur'anu.
Riječ šerijat u islamskoj ekonomiji se pretežno koristi da bi se naglasilo da li su određeni
finansijski prozivodi u skladu sa šerijatskim načelima. Termini „šerijatski saglani“ i
„šerijatski komaptibilni“ su se uglavnom korisitili za proizvode koji su nastali u
konvenvionalnim finansijskim institucijama kako bi se naglasiolo da su u skladu sa islamskim
propisima odnosno šerijatom. Stav islamskih učenjaka je da se proizvodi koje bi nudilie
islamske finansijske institucije razvijaju tako da će biti „šerijatski utemeljeni“ ili „bazirani na
šerijatu“3.
2 Edib Smolo, Uvod u islamsku ekonomiju i finansije, str. 159, Sarajevo.3 Edib Smolo, Uvod u islamsku ekonomiju i finansije, str. 150.
5
Početak islamske ekonomije se veže za sam početak Islama, pa se s toga može reći da je
islamlska ekonomija starako koliko i sam Islam. Međutim ekonomksa pitanja koja su se
rješavala u vrijeme nastanka Islama se ugalvnom vežu za konkretne situacije koje su tada bile
aktuelne, a manje na izučavanje neke konkretne torije i zakonitosti. S toga izučavanje
islamske nauke u naučnom i teorijskom smislu počinje u ne tako davnoj prošlosti, glavni cilj
jeste da se konvencionalni ekonomski pristup prilagodi temljnim vrijednostima Islama.
Definicija islamske ekonomije bi bila da je to poseban naučno teorijski pristup, u okviru
ekonomske nauke, kojim se na drugačiji način nastoje obijasniti ekonomske pojave i
zakonitosti, te definisati koherentan ekonomski sistem koji će za podlogu imati osnovne
vrijednosti i norme Islama. Ove definicija jasno ukazuje na to da pojam islamska ekonomija
nije zasebna nauka, nego da je to samo dio ekonomseke nauke koji nastoji da uskladi
ekonomsku teoriju na islamski prihvatljiv način. Dosadašnja ekonomska dostignuća u
konvencionalnoj ekonomiji u velikoj mjeri se koriste i u islamskoj, što je logično da se
prihvate stvari koje odgovaraju islamskim principima i uvrste se u islamski ekonmski sistem.
Islamsko bankarstvo i finansije, u odnosu na na islamsku ekonomiju, su daleko više poznate
širima masam ljudi, za razliku od islamske ekonomije, jer je vremeneom pažnja sve više
usmjeravana prema njima. Islamska ekonomija temeljna je osnova islamskog bankarstva i
finansija. Danas je evidentno da je islamsko bankarstvo i finansije daleko više uznapredavalo
od islamske ekonomije.
Osnovna razlika između konvncionalnog i islamskog pristupa ekonomiji
„Islam ne negira tržišne snage niti tržišnu ekonomiju, čak je i motiv zarade prihvatljiv do
razumne granice. Privatno vlasništvo nije zabranjeno. Ipak, temljna razlika između
kapitalističke i islamske ekonomije jeste to što se u sekulatnom kapitalizmu motivu zarade ili
privatnom vlasništvu daje neograničena moć pri donošenju ekonomskih odluka. Njihovu
slobodu ne kotroliraju nikakva božanska naređenja. Ako i postoje neke restrikcije njih su
nametnula ljudska bića i stalni su predmet promjene kroz demokratsko zakonodavstvo. Takav
stav je omogućio određene vrste ponašanja koje su izazvale neravnotežu u društvu“ 4.
4 Muhammad Taqi Usmani, Uvod u islamske finansije, str.15.
6
Vrlo značajna razlika islamskgo od konvencionalnog ekonomskog pristupa jeste zabrana
kamate. U Kur'anu kao glavnom izvoru šerijata se na nekoliko mjesta spominje izraz riba' i
njegova eksplicitna zabrana. Stav islamskih učenjaka je taj da pojam riba' predstavlja kamatu i
kao takva je strogo zabranjena. Jasno je definisano da je kamata zabranjena u svim svojim
oblicima. Također izvori zabrane kamate u islamu se mogu naći i hadisima posljednjeg
Božijeg Poslanika s.a.v.s.
Na takvom temelju o zabrani kamate nije bilo nimalo jednostavno razviti jedan potpuno novi i
drugačiji model od postojećego u kojem kamata igra ključnu ulogu. Jasno je da islamska
ekonomija nije toliko uznapredavala da može jasno dati odgovore na sva pitanja koja
proizilaze iz njenog stava o zabrani kamate, ali posljednjih godina pa može se i reći decenija
razvoj islamske ekonomije je vrlo dinamičan i skorijoj budućnosti može se očekivati potpuno
ravnopravan sistem, odnosno alternativa već postojećem konvenicionalnom sistemu.
Također razlika između konvecionalnog i islamskog pristupa ekonomiji se oglade o
pstavljanju čovjeka prema resursima koje posjeduje. Ponašanje islamski usmjerenog čovjeka
se znatno razlikuje od onog koji ima drugačije ciljeve. Islam kao religija jasno defiše put
kojim čovjek treba da ide, jasno su difinasani svi segmenti ovozemlajskog života. „Tako, na
primjer, čovjek u savremenim uslovima nastoji da u što kraćem roku zaradi što je moguće
više novca i da time maksimalizira svoje zadovoljstvo. Novac postaje mjera svih vrijednosti, a
akumulirana potrošačka dobra svjedokom čovjekovog uspjeha. U tom nastojanju gomilanje
materijalnih dobara postavlja se kao primarni cilj. Robujući novcu i materijalnim dobrima,
zadivljen brzinom tuđeg materijalnog uspjeha, čovjek često prelazi granicu zakona u potrazi
za brzom i lahkom zaradom“5.
Čovjek koji nastoji da živi i radi u skladu s islamskim pravilima pred sebe jasno stavlja druge
ciljeve od gore pomenutih. Glavni cilj islamski usmjerenog čovjeka jeste maksimiziranje
Božijeg dž.š. zadovoljstva. S toga njegovo ekonomsko djelovanje će se bazirati na šerijatski
dozvoljen način, tj. neće nastaojati zaraditi nvoac na ndozovoljen način, baveći se stvarima
koji su u suprotnosti sa šerijatom.
ISLAMSKI FINANSIJSKI SISTEM
5 Fikret Hadžić, Islamsko bankarstvo i ekonomski razvoj, str. 40., EFSA, Sarajvo 2005 godina
7
Razvoj islamskog finansijskog sistema je bio vrlo značajan posljednjih decenija. U početku
smatran utopijom, danas, Islamski finansijski sistem predstavlja realnost zauzimajući svoje
mjesto u okviru svjetskog finansijskog sistema. U svojoj kratkoj istoriji Islamski
finansijski sistem bilježi stalna unapređenja. Temelji njegove izgradnje postavljeni su
početkom dvadesetog vijeka ozbiljnom kritikom kamate od strane ekonomista koji su
svoju ekonomsku naobrazbu sticali na vodećim zapadnim univerzitetima. 6
Slika 1. Razvoj islamskog finansijskog sistema
Snažan podsticaj razvoju islamskog finansijskog sistema dalo je osnivanje nekoliko instiucija
i komercijanih banka koje su pokušale prilagoditi svoje poslovanje islamskim principima.
6 Fikret Hadžić, Islamsko bankarstvo i ekonomski razvoj, str. 155., EFSA, Sarajvo 2005 godina
8
Islamska banka za razvoj (IDB – Islamic Development Bank) čije je sjedište u Džedi jedna od
institucija sa značajnim doprinosom u razvoju islamske ekonomske teorije.
U Maleziji je prihvaćen koncept dvojnog bankarstva. Pored konvencionalnog puni legalitet
dat je i Islamskom bankarstvu. Devedesetih godina neke Zapadne konvencionalne banke
otvaraju tzv. «Islamic windows» posredstvom kojeg zainteresovanim klijentima nude
bankarske usluge usklađene sa principima šerijata. Stvaraju se uslovi za razvoj Islamskog
novčanog tržišta, ali i međunarodnog Islamskog tržišta vrijednosnih papira. Uspostavlja se
Islamic Dow Jones indeks, kao i Financial Times Islamic indeks, te omogućavaju transakcije
na berzama sukladno principima šerijata7.
Model za implementiranje islamskih finansija
Za primjenu islamskog finansijskog sistema vrlo važnu ulogu igraju vlade pojedinih zemalja.
Zemlje poput Malezije, Irana, Pakistana, Sudana su bilo od samog početka u kreiranju
drugačijeg ekonomskog pristupa od konvencionalnog. Postoji i veliki broj tržišta sa većinskim
muslimanskim stanovništvom i zemalja gdje su muslimani manjina koje su dale značajan
doprinos razvoju islamske ekonomske misli.
Neki od primjera zemalja sa manjinskim muslimanskim stanovništvom koje su pristupile
razvoju islamskih finansisa su: Velika Britanija, Luksemburg, Hong Kong, Singapur ....
Neke od muslimanskih zemalja opredjelile su se za uspostavu finansijkog sistema koji je u
potpunosti u skladu sa šerijatom, time dome dokidajući dominaciju konvencionalnih banaka i
kamatnog sistema. Primjeri ovkavog načina implementacije islamskih finansija su Iran i
Sudan.
Međutim većina muslimanskih zemlja se nije odlučila na ovakav radikalan potez, one su
počele postepenu implementaciju islamskih finansija, iz razloga nedostatka regulatornog i
pravnog okvira za uspješno funkcionisanje islamskih finansija i finansijskih institucija. Ove
zemlje su dozvolile osnivanje i funkcionisanje islamskih finansijskih institucija uporedo sa
konvencionalnim. Primjeri ovakvog pristupa su Malezija, Pakistan i Bahrejn između ostalih.8
7 Fikret Hadžić, Islamsko bankarstvo i ekonomski razvoj, str. 156., EFSA, Sarajvo 2005 godina8 Edib Smolo, Uvod u islamsku ekonomiju i finansije, str. 130, Sarajevo.
9
Danas u svijetu postoj dva modela implementacije islamskih finansija. Prvi podrazumjeva
sistemski pristup razvoju islamskih finansija kao što je slučaj s Malezijom i njenim
dvostrukim bankarskim modelom. Drugi model je poznat i kao ad hoc pristup gdje nit vlada
nit regulator priznaju potrebu za samostalnim islamskim bankarstvom i regulatornim
okvirom.9
U nastavku rada detaljnije ćemo predstaviti neke od zemlja i njihov sistem regulacije i
implementacij islamskog finansijskog sistema.
INSTITUCIJE ZA PODRŠKU I PROMOVISANJE
ISLAMSKIH FINANSIJA
Postoji nekoliko međunarodnih institucija koje su osnovane da bi pružile tehničku podršku
islamskim finansijskim institucijama, putem izdavanja standarda i pravnih akata koji pomažu
pri implementaciji i razvoju islamske financijske industrije. Neke od ovih institucija su:
Accounting and Auditing Organization for Islamic Financial Institution (AAOIFI), Islamic
Financial Services Bord (IFSB), Internacianal Islamic Rating Agency (IIRA), International
Islamic Liquidity Management Corporation (IILM). Kratak opis ovih institucija slijedi.10
Accounting and Auditing Organization for Islamic Financial
Institution (AAOIFI)
AAOIFI u prijevodu znači organizacija za računovostvo i reviziju islamskih finansijskih
institucija. Osnovana je od strane islamskih finansijskih institucija 26. februara 1990. Godine
u Alžiru. Kao institucija za izdavanje standarda razvija, priprema i izdaje finansijsko –
računovodstvene standarde i šerijatske standarde kroz sistem analize i izrade propisa uz
konsultaciju sa ekspertima unutar industrije. Pored računovodstvenih i šerijatskih standarda
također izdaje i standarde u vezi sa revizijom, upravljanjem i etikom koji čine sastavne
dijelove prethodna dva standarda.
9 Ibid, str. 13110 Edib Smolo – Uvod u islamsku ekonomiju i finansije, Sarajevo 2013. godina.
10
AAOIFI uzima u obzir mišljenja svih mezheba (pravnih škola) i više od 16 jurisdikcija slijedi
ove standarde koji nisu obavezni, osim bankama u Bahrejnu koje su dužne slijediti ih. 11
Internactional Shari'ah Research Academy for Islamic Finance (ISRA)
Internacionalna akademija za šrijatska istraživanja u islamskim finansijama (ISRA) je rezultat
kontinuirane i sistematske podrške koju Centralna banka Malezije zajedno sa vladom
Malezije pruža islamskoj financijskoj industriji ove zemlje pa i šire. Glavni cilj ove akademije
je promoviranje primjenjenih istraživanja u području šerijata i islamskih finansija.
ISRA također ima cilj da djeluje kao repozitor znanja za šerijatske stavove ili fetve i da
obavlja studije o savremenim pitanjima unutar islamske finansijske industrije. Isto tako ima za
cilj pridonijeti jačanju razvoja ljudskog kapitala u polju ljudskog kapitala u polju šerijata i
osigurati platformu za veći angažman među praktikantima, učenjacima, regulatornim
agencijama i akademicima putem istraživanja i dijaloga, kako na domaćem tako i na
međunarodnoj sceni.
Islamic Financial Services Bord (IFSB)
IFSB, što u prijevodu znači Odbor za islamske finansijske usluge, vrši regulaciju i nadzor
banaka i islamskih finansijskih institucija. IFSB je osnovana zajedničkim zalaganjem
Međunarodnog monetarnog fonda , Islamske banke za razvoj i nekoliko centralnih banaka
2002 godine u Kuala Lumpuru
IFSB je međunarodna organizacija za izdavanje standarda koji promovišu i poboljšavaju
zdravlje i stabilnost industrije islamskih finansijskih usluga tako što izdaje globalne bonitete,
standarde i načela za upravljanje industrijom, široko definisane kako bi obuhvatili sektor
bankarstva, tržišta kapitala i osiguranja. Od svog osnivanja izdao je 19 standarda i smjernica
vezanih, između ostalog, za adekvatnost kapitala, upravljanje rizicima, transparentnost,
korporativno upravljanje islamskih institucija, itd. Međutim kao i kod AAOIFI, ovi standardi
nisu obavezujući.
11 http://www.aaoifi.com/.
11
Internacional Islamic Financial Market (IIFM)
IIFM ili Međunarodno islamsko finansijsko tržište je globalno tijelo za uspostavljanje
standarda vezanih za islamsko tržište kapitala i novca. Njegov primarni fokus leži u
standardizaciji islamskih proizvoda, dokumentacije i relavantnih procesa. Među glavnim
ciljevima je da sudjeluje u osnivanju, razvoju i promovisanju islamskog tržišta kapitala i
novca.
Napravljen je iskorak u islamskoj financijskoj industriji izdavanjem prvog islamskog
hedžinga(zaštita od rizika) 2010 godine pod nazivom ISDA-IIFM Tahawwut
General Council for Islamic Banks and Financial Institutions (CIBAFI)
(CIBAFI) ili Generalno vijeće za islamske banke i finansijske institucije osnovana je kao
neprofitna organizacija u Bahrejnu. Pruža podršku islamskoj finansijskoj industriji kroz
pružanje informacija, medijskih pokrića, obavljanje istraživanja i razvoja finansijskih
proizvoda, konsalting usluga i razvoj ljudskih resursa. Pravo na članstvo ima svaka islamska
banka ili institucija koja obavlja svoje djelatnosti po šerijatu.
Islamic Internacional Rating Agency (IIRA)
Islamska međunarodna rejting agencija koja je osnovana 2005 godine, glavna misija ove
agencije je da olakša razvoj regionalnih i nacionalnih finansijskih tržišta prikazom relativnog
investicionog ili kreditnog rizika, pružajući procjenu rizičnog profila subjekata i instrumenata.
Kao jedina rejting agencija pomaže stjecanju prepozatnjivosti na lokalnom i međunarodnom
polju kao jedna jaka i sposobna finansijska industrija koja slijedi visoke standarde
informisanja i transparentnosti.
International Islamic Liqudity Management Corporation (IILM)
12
Islamske finansijske institucije suočene su sa velikim rizikom likvidnosti jer trenutno ne
postoji razvijeno sekundarno tržište za islamske finansijske instrumente. Islamske finansijske
institucije koje imaju višak kapitala nisu u stanju usmjeriti taj kapital u kratkoročne investicije
jer ne postoji dovoljan broj instrumenata koji su likvidni i u isto vrijeme sa kojima je
dozvoljeno trgovati. Institucije sa manjkom kapitala nisu u stanju doći do sredstava potrebnih
za efikasno poslovanje jer su tržišta kapitala i novca uglavnom nerazvijena u većini
muslimanskih zemalja u kojima ove institucije posluju.
Da bi se ovaj problem riješio osnovana je Međunarodna islamska korporacija za
uspostavljanje likvidnošću. IILM je međunarodna institucija osnovana radi stvaranja i
izdavanja kratkoročnih, šerijatski kompatibilnih, financijskih instrumenata kako bi olakšalo
efikasno upravljanje likvidnošću.
REGULACIONI OKVIR ZEMALJA LIDERA U ISLAMSKIM FINANSIJAMA
Danas, od uspostavljanja prve islamske banke, u svijetu postoji više od 150 islamskih
finansijskih institucija. Države u kojima funkcionišu islamske finansijske institucije su:
Albanija, Alžir, Australija, Bahami, Bahrein, Bosna i Hercegovina, Britanska Djevičanska
Ostrva, Bruneji, Kanada, Kajmanska Ostrva, Sjeverni Kipar, Džibuti, Egipat, Francuska,
Gambija, Njemačka, Gvineja, Indija, Indonezija, Malezija, Irak, Iran, Italija, Jordan,
Kazahstan, Kuvajt, Liban, Luksemburg, Mauritanija, Maroko, Holandija, Niger, Nigerija,
Oman, Pakistan, Palestina, Filipini, Katar, Rusija, Saudijska Arabija, Senegal, Južna Afrika,
Šri Lanka, Sudan, Švicarska, Tunis, Turska, Trinidad i Tobago, Ujedinjeni Arapski Emirati,
Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i Jemen.
Posljednih nekoliko decenija obilježeno je dramatičnim i čestim promjenama strukture
finansijskog sistema, tržišta i institucija širom svijeta. Postoji više razloga za ovakva kretanja,
koja su nepovratno promijenila prirodu finansijskih odnosa i doprinijela razvoju „novog
finansijskog sistema“ kojeg karakteriše: mogućnost pozamljivanja većih iznosa finansiranja,
mogućnost investiranja putem velikog broja finansijskih instrumenata i mogućnost
diverzifikacije rizika kroz različite instrumente u svim segmentima ekonomije.12
Od gore navedenih zemalja smo izabrali tri zemlje koje predstavljaju centre islamske
ekonomije, Veliku Britaniju, Maleziju i Saudijsku Arabiju. Velika Britanija predstavlja
zemlju gdje muslimansko stanovništvo nije većinsko, te gdje šerijatski zakon nije uvršten u
12 Stakić, Budimir, Međunarodne finansijske institucije, Univerzitet Singidunum, Beograd 2012, str. 207
13
regulacioni okvir. U nastavku ćemo vidjeti kako su se islamske finansijske institucije uklopile
u regulacioni okvir Velike Britanije. Malezija predstavlja državu u kojoj je muslimansko
stanovništvo većinsko, ali gdje zakon nije zasnovan na šerijatskim principima. U Maleziji je
zastupljen sistem dualnog bankarstva, o kojem je ranije bilo riječi.Saudijska Arabija je država
je zakon zasnovan isključivo na šerijatskim principima.
Velika Britanija
Velika Britanija je jedna od prvih neislamskih zemalja koja uvidjela prednosti islamskog
finansijskog sistema i otvorila svoja vrata razvoju islamskih finansijskih institucija. Islamske
finansije su se u velikoj mjeri razvile u Velikoj Britaniji u posljednjem desetljeću. Značajno
je spomenuti da su se finansijske transakcije u skladu sa Šerijatom na londonskom tržištu
odvijale još 1980ih.
Glavno regulatorno tijelo finansijskog sistema u Velikoj Britaniji je Financial Services
Authority (FSA). FSA i Centralna banka Engleske u još od 1998 bile otvorene za razvoj
islamskih finansija u Velikoj Britaniji. Sir Howard Davies, predsjedavajući FSA, je na
konferneciji: Islamsko bankarstvo i finansije, 2003 godine u Bahreinu, izjavio da islamske
banke ispunjavaju regulatorne zahtjeve FSA i da Velika Britanija ima ekonomski interes da
osigura uslove za razvoj islamskog tržišta.
FSA je nastala 1997 kao rezultat potrebe za regulacijom finansijskih usluga. Nastala je
ujedinjavanjem 11 različitih regulatornih tijela, što je pojednostavilo regulaciju finansijskog
tržišta i dozvolilo FSA da kao cjelinu ocjeni islamske finansijske institucije i njihove
proizvode.
Sve institucije koje žele raditi u domenu pružanja finansijskih usluga u Velikoj Britaniji se
moraju prijaviti FSA za dobivanje dozvole pod IV sekcijom Financial Services and Markets
Act 2000 (FSMA), tj. zakonskog akta za finansijske usluge i tržišta. FSMA vrši regulaciju
finansijskih usluga u Velikoj Britaniji i predstavlja legislativu pod kojom je institucijama
dozvoljeno da se bavi onim finansijskim uslugama koje su podložne regulaciji. Aktivnosti
koje su podložne regulaciji su npr: prihvatanje depozita, izvršenje ugovora o osiguranju i
savjetovanje vezano za investicijske aktivnosti. Najviše je bilo predatih zahtjeva za osnivanje
islamskih banaka.
Bitno je spomenuti da su sve institucije podložne istim standardima i tretmanom od strane
FSA, bez obzira iz koje zemlje dolaze, u kojem sektoru rade i na kojim se religijskim
14
principima zasnivaju. Ovo predstavlja „nediskriminirajući režim“, koji stvara povoljnu klimu
za investiranje u finansijski sektor Velike Britanije.
FSA je definirao tri područja gdje se najčešće javljaju problemi kod aplikacije islamskih
finansijskih institucija za dozvolu, a to su: regulatorna definicija proizvoda, pravila šerijatskih
učenjaka i promocija finansijskih usluga. Kod regulatorne definicije proizvoda se javlja
problem što oni možda imaju iste ili slične ekonomske efekte kao konvencionalni proizvodi,
ali njihova struktura može biti značajno drugarčija. Ovo znači da regulatorna definicija ovih
proizvoda možda neće biti ista kao kod njihovih konvencionalnih ekvivalenata. Ovo ima dvije
bitne implikacije za one koji se prijavljuju za dobivanje dozvole. Prva je da kompanija mora
biti sigurna da se prijavljuje za pravu vrstu dozvole, s obzirom na aktivnsoti koje želi da
obavlja. Što bi značilo da firma mora da ocijeni da li se struktura islamskih proizvoda može
uklopiti u regulatorni okvir za postojeće proizvode. Drugo, regulatorna definicija je bitna u
određivanju okvira u kojem proizvodi mogu biti prodavani. Ako se proizvod ne uklapa u
regulatorni okvir FSA, onda mogu postojati ograničenja kome se isti može prodavati. Što se
drugog problema tiče, FSA mora uzeti u obzir ulogu Šerijatskog odbora. Šerijatski odbor ima
zadatak da ispita nove proizvode i transakcije i odobri ih ako su u skladu sa Šerijatom. FSA
nije tu da daje mišljenje o interpretaciji Šerijatskog odbora, već samo mora znati kakva je
tačno njegova uloga. FSA mora znati da li Šerijatski odbor učestvuje u upravljanju
kompanijom ili samo ima savjetodavnu ulogu. Treći problem je za FSA važan zbog prodaje,
jer sve reklame moraju biti jasne i ne mogu imati pogrešne navode. Ovo je bitno za korisnike
koji prvi put koriste islamske finansijske proizvode i usluge, jer se moraju upoznati sa
konceptom, koristima i rizicima koje oni nose.
Prva islamska banka koja je 2004 godine dobila dozvolu za poslovanje u Velikoj Britaniji je
Islamic Bank of Britain (IBB). 13
Malezija
Islamski finansijski sistem u Maleziji egzistira već 30 godina. U ovoj zemlji paralelno
egzistiraju dva finansijska sistema, islmaski i konvencionalni, pa se može reći da finansijski
sistem počiva na dualnom principu. Malezija je u junu 2013 predstavila novi legislativni okvir
za sektor konvencionalnih i islamskih finansijskih usluga. Malaysian Financial Services Act
2013 (FSA) i Islamic Financial Services Act 2013 (IFSA) sedam mjeseci nakon što su
odobreni od strane Parlamenta. Prema Centralnoj banci Maleziji (Bank Negara Malaysia),
13 Islamic Finance in the UK: Regulation and Challangese, Financial Services Agency, November 2007, str. 8-14
15
koja je i regulator finansijskog sistema, cilj ovoga je da malezijski finansijski sektor
osiguranja (tekaful), finansijska tržišta i platni sistem, te druge finansijske posrednike stavi na
jedinstvenu platformu prema odgovornom i progresivnom finansijskom sistemu.
FSA i IFSA konsolidovana pravila određuju ponašanje i superviziju finansijskih institucija u
Maleziji. Novi akti predstavljaju konsolidaciju Banking and Financial Institutions Act 1989,
Insurance Act 1996, Takaful Act 1984, Payment Systems Act 2003 i Exchange Control Act
1953.14
Islamske finansijske institucije u Maleziji su regulisane od strane Centralne banke Malezije.
Vrlo bitnu ulogu ima Šerijatski odbor (Shahriah Advisory Council – SAC) na nivou Centralne
banke, koji je utemeljen 1997 kao najveći organ vlasti kada su u pitanju islamske finansije.
SAC je dobio pravo da kreira islamske zakone u svrhu islamskog bankarskog poslovanja,
razvojnog islamskog finansijskog poslovanja, poslovanja tekafula ili bilo kojeg drugog
poslovanja koje je baziranio na šerijatskim principima i koje spada pod superviziju i
regulaciju Centralne banke Malezije. Kao referentno i savjetodavno tijelo Centralne banke
Malezije za šerijatska pitanja, SAC ja također odgovoran za odobravanje svih islamskih i
tekaful proizvoda da bi se osigurala njihova kompatibilnost sa šerijatksim principima.
U aktu Centralne banke Malezije, donešenom 2009, uloga i funkcije SAC-a su dalje pojačane
tako što je imenovan isključivim mjerodavnim tijelom za šerijatska pitanja vezana za
islamsko bankarstvo, tekaful i islamske finansije. Što znači su sudovi i arbitri dužni da
presude prema odluci ovog tijela, te da je njegova odluka obavezujuća.15
Saudijska Arabija
Saudijska Arabija je jedna od od najrazvijenih islamskih zemalja, te zemlja gdje je zakon
zasnovan isključivo na šerijatskim principima. Za superviziju i regulaciju zadužena je
Centralna banka Kraljevine Saudijske Arabije (Saudi Arabian Monetary Agency – SAMA),
koja je nastala 1952. Njene najvažnije funkcije su:
bavljenje bankarskim poslovima Vlade
emisija i jačanje nacionalne valute
14http://www.bobsguide.com/guide/news/2013/Jul/4/malaysias-new-regulation-covers-both-islamic-finance-and- conventional-fs.html (zadnji put pristupljeno 17.12.2103)15http://www.bnm.gov.my/index.php?ch=en_about&pg=en_thebank&ac=802&tpt=bnm_2011&lang=en (zadnji put pristupljeno 17.12.2103)
16
upravljanje deviznim rezervama Kraljevine
upravljanje montarnom politikom u cilju održavanja stabilnosti cijena i deviznog kursa
supervizija komercijalnih banaka
supervizija uzajamnih osiguravajućih društava
supervizija finansijskih kompanija
supervizija kompanija koje daju informacije o finansijskim kompanijama.16
Veliku važnost u SAMA-i ima i interna revizija, koja predstavlja nezavisno tijelo. Njena
važnost se ogleda mjerenju i evaluaciji efektivnosti kontrole i procesa. Na slici ispod možemo
vidjeti organizacionu strukturu Centralne banke Kraljevine Saudijske Arabije.
Slika: Organizaciona struktura Centralne banke Kraljevine Saudijske Arabije
Izvor: http://www.sama.gov.sa/sites/samaen/AboutSAMA/Pages/OrganizationStructure.aspx
Vidljivo je da je na čelu banke Upravni odbor, u čijem je sastavu i guverner, koji je
predsjedavajući odbora te viceguverner, kao i tri člana iz privatnog sektora. Sadašnji guverner
je Dr. Fahad Almubarak.
16 http://www.sama.gov.sa/sites/samaen/AboutSAMA/Pages/SAMAFunction.aspx (zadnji put pristupljeno 17.12.2013)
17
ZAKLJUČAK
Razvoj cijelokupnog islamskog sistema u posljednjih nekoliko decenija nametnuo je i pitanje
regulacije islamskih finansijskih institucija. Osnovne vrijednosti na kojima ove institucije
zasnijvaju svoje poslovanje su jasno definisane u temlejnjim vrijednostima Islama kao
religije. Međutim odgovore na pitanja vezana za samo operativno djelovanje islamskih
finansijskih institucija treba da daju regulatori koji se po svojim stavovima i pristupu, kako
islamu kao religiji tako i islamskoj ekonomiji, razlikuju. Danas u svijetu postoji nekoliko
međunardodnih institucija, o kojima je bilo riječi i u ovom radu, koje imaju velikog utjecaja
na institucije koje posluju po islamskim principima. Način na koji će se pristupiti
implementaciji islamskih ekonomskih principa razlikuje se od države do države. U nekim
državama u cjelokupan ekonomski sistem su implemntirani principi islamske ekonomije i
upotpunosti su zamjenili do tada postojeće konvnecionalne sisteme. Ovakav način možemo
sresti samo u dvije zemlje u Saudijskoj Arabiji i Sudanu, većina zemalja se odlučila na nešto
drugačiji pristup, postepenog uvođenja islamsksih ekonomskih principa na svoje tržište i u
svoje legislative. Tako, veliki broj država posjeduje dualni sistem, to znači pored postojećeg
konvencionalnog sistema omogućile su potpuno ravnopravno funkcionisanje islamskih
finansijskih institucija. U ovom radu su predstavljene neke osnove regulacije koje važe za
islamske finansijske institucije, ipak svaka zemlja uređuje svoju legislativu i regulaciju na
način koji njoj najviše odgovara, ovdje smo pokušali predstaviti univerzalna pravila koja važe
za sve institucije ove vrste.
LITERATURA
18
- Fikret, Hadžić, Islamsko bankarstvo i ekonomski razvoj, EFSA, Sarajvo 2005. godina.
- Edib, Smolo, Uvod u islamsku ekonomiju i finansije, Sarajevo 2013. godina.
- Muhammad Taqi Usmani, Uvod u islamske finansije,
- Islamic Finance in the UK: Regulation and Challangese, Financial Services Agency, November 2007.
- Stakić, Budimir, Međunarodne finansijske institucije, Univerzitet Singidunum, Beograd 2012
- http://www.aaoifi.com
- http://www.sama.gov.sa/sites/samaen/AboutSAMA/Pages/OrganizationStructure.aspx
- http://www.bnm.gov.my/index.php?ch=en_about&pg=en_thebank&ac=802&tpt=bnm_2011&lang=en
19