RAZVOJ DESTINACIJE I RAZVOJ SURADNJE - volonturizam.info · Institut za turizam i ODRAZ . ......

Post on 06-Sep-2019

6 views 0 download

Transcript of RAZVOJ DESTINACIJE I RAZVOJ SURADNJE - volonturizam.info · Institut za turizam i ODRAZ . ......

RAZVOJ DESTINACIJE I

RAZVOJ SURADNJE

doc. dr. sc. Tea Golja

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

SUVREMENA KONCEPCIJA

TURIZMA

TURISTIČKA DESTINACIJA =

SREDIŠTE POZORNOSTI

SUVREMENOG TURISTE

ŠTO JE TURISTIČKA DESTINACIJA?

TURISTIČKA DESTINACIJA

• U kontekstu modernog teorijskog shvaćanja pod turističkom destinacijom razumijeva se širi, integrirani prostor, koji gradi svoj turistički identitet na koncepciji kumulativnih atrakcija koje, zbog doživljaja što ga omogućuju u kombinaciji s dodatnom turističkom infrastrukturom, prostor pretvaraju u mjesto/lokalitet intenzivnog okupljanja turista.

• Odnosno, turistička destinacija dominantno je uvjetovana predodređenošću posjetitelja, odnosno njegovim željama, sklonostima, interesima, ukusom i sl. (Vukonić, Čavlek, ur., 2001., str. 389).

TURISTIČKA DESTINACIJA

• složen, živi i dinamičan organizam

• divno mjesto za život, posao i posjetu

• maksimizira koristi za zajednicu

ZNAČAJ TURISTIČKE DESTINACIJE

• Značaj destinacije ogleda se u činjenici što se u njoj stvaraju uvjeti receptivnog turizma koji pokreće gospodarsku razvijenost tog područja, te:

1. Izuzetno veliki broj destinacija u svijetu natječe se pridobiti pažnju potrošača.

2. Velika je mogućnost supstitucije jedne turističke destinacije s drugom turističkom destinacijom.

3. Većina aktivnosti vezanih za putovanja i turizam odvija se unutar destinacija gdje se kao rezultat javlja natjecanje u pridobivanju veće pažnje turista.

4. Imidž turističke destinacije se stječe na tržištu kroz vizualni identitet i funkcionalna obilježja. Imidž destinacije ima ključnu ulogu u izboru destinacije te u zadovoljstvu turista u usporedbi s njihovim očekivanjima

5. Turistička destinacija je presudni razvojni čimbenik turizma.

DESTINACIJSKI RESURSI

• destinacijski resursi

• sadržaji

• pristupačnost

• imidž

• cijena

• ljudski resursi

RAZVOJ DESTINACIJE

Razvoj turizma i razvoj destinacije međusobno su povezani…

ali

tek s integriranim pristupom subjekata pojedinog područja, koji jedinstvenim pristupom osnažuju atraktivnost «svog»

područja, možemo govoriti o razvoju destinacije.

Razvoj turističke destinacije pretpostavlja usklađenost procesa upravljanja turističkim i srodnim aktivnostima (multiplikativni

učinci turizma) i to na svim područjima u destinaciji.

EVOLUCIJA RAZVOJA TURISTIČKE

DESTINACIJE

• Evolucija turističke destinacije povezana je s razvojem turizma.

• Razvijeni su brojni modeli koji opisuju ovu problematiku:

1. DIFUZIONISTIČKA PARADIGMA (razvoj je neizbježan, odvija se u fazama – otkriće, rast i propadanje, širi se od centra prema perifernim područjima); Butlerov model najprimjenjivaniji – 6 faza razvoja turističke destinacije)

2. SEKTORSKA PARADIGMA (dva su međusobno povezana sektora, koji zadovoljavaju potrebe različitih turista: formalni i neformalni)

ŽIVOTNI CIKLUS TURISTIČKE

DESTINACIJE (Butlerov model)

KRITIKE:

• teško identificirati pojedine faze

• pretpostavka o neminovnosti razvoja

destinacije kroz sve faze uzastopno

• težina prikupljanja dugoročnih

podataka o dolascima posjetitelja

• hotel, mjesto i turistička destinacija

mogu se istovremeno nalaziti u

različitim fazama

• primjenjivost na gradskoj razini

KORISTI:

• davanje poruke menadžerima da svaka

destinacija ako nije dobro upravljana,

može propasti

• kroz dijagnozu stanja daje uvid u

povezanost evolucije turističke

destinacije i turističkog tržišta

MOGUĆNOSTI PREKIDA RAZVOJA

TURISTIČKE DESTINACIJE (Lawsov ciklus

razvoja)

ŽIVOTNI CIKLUS TURIZMA I

RAZVOJ DESTINACIJE

Izvor: Paulišić, M. (2011.) autora prema Poon (1993.) Tourist, Technology and Competitive Strategies, Oxford: CAB International, str.12

U DEFINIRANJU SMJERA RAZVOJA

PITATI SE TREBA:

1. Iskorištavamo li pravilno mogućnosti?

2. Jesu li vrijednosti koje proizvodimo u turizmu u korelaciji s resursima koje trošimo?

3. Radimo li u zajedničkom interesu?

4. Jesmo li svjesni kako će naš turizam izgledati sutra?

5. Jesu li kapaciteti okrenuti budućnosti?

6. Pratimo li trendove?

7. Tko je naš gost u budućnosti?

Paulišić, M. (2014.) e-prezentacija, preuzeto uz dopuštenje

KAKO PREPOZNATI DA

DESTINACIJA STAGNIRA?

• destinacija je za gosta cjelokupni doživljaj odabranih turističkih

proizvoda u destinaciji

• turističku destinaciju shvaćenu kao

proizvod treba planirati, plasirati i

promovirati.

RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE I

ULOGA SUVREMENOG TURISTA

• Turistička destinacija u obzir mora uzeti „novog” gosta.

• Važno je razumjeti kako turist stječe dojam o turističkoj destinaciji i kroz to usmjeriti upravljanje turističkom destinacijom.

• To je način izgradnje TURISTIČKE PREPOZNATLJIVOSTI.

SUVREMENI ODNOS TURISTA I

TURISTIČKE DESTINACIJE

• novi putnici i promjene vrijednosti DRUGAČIJI ODNOS PREMA DESTINACIJI

• GOLDEN MAFIA (Moutinho, Ballantyne i Rate, 2011)

• STARIJI OD 65 PRKOSE STEREOTIPOVIMA, ALI MLAĐI SVE VIŠE BRINU O ZDRAVLJU (odmor za um i dušu)

• EROZIJA TRADICIONALNE OBITELJI

• PANK – (eng. Professional Aunts, No Kids) i SAMCI (eng. Single Travellers)

• PERSONALIZIRANO ISKUSTVO PUTOVANJA – DUBLJI OSOBNI SMISAO I POTPUNOST DOŽIVLJAJA

• AUTENTIČNOST i U POTRAZI ZA „WOW ISKUSTVOM”

• PROSUMERI • HEDONISTI

• ODGOVORNO PONAŠANJE

• EDUTAINMENT

2 SKUPINE TURISTA U

BUDUĆNOSTI

1) MILENIJSKA GENERACIJA - u potrazi za prilagođenim iskustvima,

digitalnom praktičnošću i relevantnim informacijama na društvenim

medijima; sa sobom donosi jedinstven set očekivanja, ponašanja i

preferencija; žele biti povezani s lokalnom kulturom, čak sudjelovati na

radionicama, predavanjima koja pokrivaju teme jezika, kulture, lokalne

kuhinje (prehrane), glazbe, mode i dr.; žele ostaviti pozitivan utjecaj na

lokalnu zajednicu, lokalno gospodarstvo…

2) BABY-BOOM GENERACIJA - putovanje je za njih nužnost, nije luksuz; puno

putuju i vole edukativne programe; nisu pasivni i žele sudjelovati u

kreiranju vlastitog iskustva; nisu homogena skupina; traže aktivne

programe u destinaciji i vole se osjećati korisnima u društvu ako tijekom

boravka u destinaciji to mogu i realizirati

„ŽIVOTNI CIKLUS” TURISTA

NE ŽELIM SE VRATITI NITI PREPORUČITI

LOŠE

sjećanje

ŽELIM SE VRATITI I PREPORUČITI

DOBRO

iskustvo rezervacija

planiranje

sanjarenje

DESTINACIJA KAO SLOŽENI

FUNKCIONALNI SUSTAV

• poduzetnički podsustavi (funkcije)

• javnosamoupravni podsustavi

(funkcije – općina, grad…)

• podustavi (funkcije) koji stvaraju

koordinaciju i sinergiju u destinaciji

KAKO POMLADITI DESTINACIJU?

• dodatne (nove) atrakcije

• iskorištavanje neiskorištenih potencijala (prirodni, kulturni)

• reorijentacijska faza – unapređenje kvalitete, optimizaciju karakteristika proizvoda, estetska prilagodba trendovima, VOLONTURIZAM???

POKAZATELJI STRATEGIJA

POMLAĐIVANJA

PRIMJER POMLAĐIVANJA 1: MALLORCA,

PODRUČJE PROVINCIJE CALVIA’

• Primjer koji mogu slijediti ostale destinacije koje su pretežito orijentirane na masovni turizam.

• Kontrolirani razvoj uz promjenu zakonodavnog okvira i poticanje investicija.

• 30% otoka je danas pod posebnom zaštitom prirode.

• Palma Nova/Magaluf je 60-tih i 70-tih god. prošlog stoljeća karakterizirao masovni turizam, vrlo niska kvaliteta smještajnih kapaciteta, huliganizam – loš utjecaj na reputaciju (1980.).

• U kasnim 1980-tim započinje se s kontroliranim razvojem, limitira se gradnja i prostorna zagušenost, limitira se visina građevina i potiče se isključivo izgradnja smještajnih kapaciteta s 4 i više zvjezdica.

MALLORCA, PODRUČJE

PROVINCIJE CALVIA’

• Lokalna vlast uvodi posebne modele unapređenja urbane estetike

koje su uključivale uređenje potpuno nove šetnice, pa sve do

potpunog uklanjanja nekih starih objekata koji su narušavali

estetiku destinacije.

• Korištena su sredstva Europskih strukturnih fondova posebno u

implementaciji radikalnih programa obnove unutar okvira „Lokalna

agenda 21” (naglasak na zaštitu okoliša, podizanje razine kvalitete,

očuvanje lokalne kulture).

• Things To Do in Palmanova -

http://www.thomson.co.uk/destinations/europe/spain/majorca/palma

-nova/holidays-palma-nova/things-to-do

PRIMJER POMLAĐIVANJA 2: ZIMSKI

(ALPSKI) TURIZAM U TIROLU

• Analiza indikatora pomlađivanja i

odabranih strategija

UPRAVLJANJE TURISTIČKOM

DESTINACIJOM

• Upravljanje destinacijom moguće je definirati kao poslovnu aktivnost koja spaja

i koordinira rad različitih poslovnih i drugih subjekata u kreiranju i realizaciji

turističkog proizvoda u cilju ostvarenja njegove optimalne kvalitete,

konkurentnosti i postizanja optimalnih ekonomskih učinaka na turističkom tržištu

(Bartoluci, 2008).

• Ne možemo reći da postoji jedinstvena i općeprihvaćena definicija, niti da

postoji univerzalna formula uspješnog upravljanja turističkom

destinacijom.

• Razlozi leže u kompleksnosti turističkog proizvoda.

• … nužna je diferencijacija turističkog proizvoda

DESTINACIJSKI MENADŽMENT

• Destinacijski menadžment moguće je definirati kao poslovnu

aktivnost koja spaja i koordinira rad različitih poslovnih i drugih

subjekata u kreiranju i realizaciji turističkog proizvoda u cilju

ostvarenja njegove optimalne kvalitete, konkurentnosti i postizanja

optimalnih ekonomskih učinaka poslovnih subjekata na turističkom

tržištu.

• Destinacijski menadžment definira program i strategije kojima je cilj

proširiti jedinstvenu priču o određenoj destinaciji.

• Osigurava KVALITETU DOŽIVLJAJA.

TEMELJNE FUNKCIJE

DESTINACIJSKOG MENADŽMENTA

PLANIRANJE

• vizija

• misija

• strateški ciljevi

• strategija

• planovi

ORGANIZIRANJE

• uspješnost povezivanja različitih elemenata turističke ponude

• potenciranje suradnje između raznih dionika

KONTROLIRANJE

• uspoređivanje s planom

• preventivne i korektivne radnje

IZAZOVI RAZVOJA TURISTIČKE

DESTINACIJE

• PERCEPCIJA LOKALNE ZAJEDNICE O RAZVOJU TURIZMA – pozitivna ili negativna

• PREVELIKI FOKUS JAVNOG I REALNOG SEKTORA ISKLJUČIVO NA EKONOMSKE UČINKE

• ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA – fokus mora biti na dugoročnost, zaštitu okoliša i prostora, društvenu prihvatljivost i kulturološku autentičnost (kulturna naslijeđa i tradicionalne vrijednosti) pored ostvarivanja ekonomskih koristi

DMO vs. DMC

DMO

Osnovne zadaće DMO-a:

1. kreiranje strateškog plana turizma u destinaciji i koordinacija svih sudionika u turizmu,

2. predstavljanje interesa turističke destinacije i turističke ponude destinacije,

3. poticaji u razvoju novih oblika turizma sukladno tendencijama na tržištu,

4. marketinške aktivnosti turističke destinacije, posebno iz područja promocije.

• U zadnje su vrijeme DMO-i, pored već navedenog, uključeni u prodaju odmorišnog segmenta i poslovnih putovanja, odnosno u MICE segmentu (Meetings, Incentives, Conferences i Events), pa tako u nas, pri HTZ-u postoji kongresni ured.

Više o značaju partnerstva i

suradnje s DMO …

REZULTATI ISTRAŽIVANJA UNWTO-a O

DMO – OBLICI

UNWTO (2010.) UNWTO Survey on Destination Governance. Evaluation Report. Madrid: UNWTO

REZULTATI ISTRAŽIVANJA UNWTO-a O

DMO – PARTNERSTVO

REZULTATI ISTRAŽIVANJA UNWTO-a O DMO –

MODELI SURADNJE S PRIVATNIM

SEKTOROM

REZULTATI ISTRAŽIVANJA UNWTO-a O

DMO – RAZINA UKLJUČIVANJA I PODRUČJE

ZAJEDNIČKOG DJELOVANJA

DMC

• DMC (Destination Management Company) - privatna servisna poduzeća koja provode prodaju turističkih proizvoda destinacije (najčešće kreiraju itinerare i pružaju logistiku posjetiteljima).

• Karakterizira ih sveobuhvatno znanjem o ponudi destinacije, što im omogućuje kreiranje posebnih programa i evenata, a posredstvom koordinacije vrhunskog operativnog managementa i brojnih kontakata i ugovornih odnosa s različitim ponuđačima ponuda i usluga u destinaciji, u stanju su i najkreativnije prijedloge provesti u djelo, predstavljajući tako dodatnu vrijednost u destinaciji i to osobito na vrlo zanimljivom i izrazito lukrativnom tržištu specijalnih interesa i u MICE segmentu.

INTEGRIRANO UPRAVLJANJE

DESTINACIJOM

Integrirano upravljanje destinacijom postavlja se kao nužnost u uvjetima sve dinamičnijih i teže predvidivih globalnih

promjena.

SUVREMENE DESTINACIJE

KOMPARATIVNA PREDNOST:

prirodni i/ili kreirani resursi

KONKURENTNA PREDNOST:

destinacijska sposobnost korištenja i mobiliziranja resursa na efektivan način tijekom dužeg perioda.

INTEGRIRANI MODEL OSIGURAVANJA

DESTINACIJSKE KONKURENTNOSTI

Izvor: Armenski et.al. (2010.) prema Dwyer et.al. (2003.)

POTICANJE PARTNERSTVA

SURADNJA (PARTNERSTVO) DIONIKA =

KVALITETNI PROIZVOD =

VEĆA KONKURENTNOST NA SVJETSKOM

TURISTIČKOM TRŽIŠTU =

ODRŽIVOST RAZVOJA TURISTIČKE

DESTINACIJE

INTERESNI DIONICI U TURISTIČKOJ

DESTINACIJI

PREPOZNAVANJE INTERESNIH DIONIKA U

TURISTIČKOJ DESTINACIJI I RAZINE

UKLJUČIVANJA

• JAVNI SEKTOR

• REALNI SEKTOR

• TREĆI SEKTOR

• LOKALNO STANOVNIŠTVO

• TURISTI

RAZVOJ PARTNERSTVA

1. identificiranje ključnih partnera za postizanje ciljeva

2. identificiranje osoba koje su uključene ili bi trebale biti uključene

3. izgradnja odnosa

4. ¸razvijanje međusobnog razumijevanja u važnim pitanjima, uključujući ona o

prirodnoj i kulturnoj baštini

5. zajedničko određivanje ciljeva i podciljeva

6. iznošenje vlastitog opredjeljenja za partnerstvo i primjenu dogovorenih

aktivnosti

Izvor: Australian Government, Institut za turizam RH i ODRAZ (2004.) Održivi turizam u deset koraka. Zagreb: Institut za turizam i ODRAZ

PRIMJER 1: Destinacijski menadžment –

Durham, UK

• Plan razvoja turizma u Durhamu osigurava prioritete razvoja

destinacije za sve dionike koji su involvirani u pružanje usluge u

turizmu u ovoj destinaciji. On predstavlja rezultat pretvorbe iskustva

turista s jedne strane i turističke „industrije” s druge strane koji je

rezultirao definiranjem ciljeva i aktivnosti na kojima zajednički

djeluju interesni dionici u destinaciji.

• Ovaj Plan je ključan u definiranju razvoja destinacije i uspješan je

primjer suradnje interesnih dionika i sinergijskog djelovanja u

razvoju destinacije.

• Više na: http://www.thisisdurham.com/outdoors

PRIMJER 2: Maistra – destinacija kao ključna

poluga razvoja turističkog proizvoda

Uloga destinacije u Maistrinom turističkom

proizvodu

Destinacija predstavlja najvažniji i najkompleksniji od tri temeljna elementa turističkog proizvoda.

Sastavnice turističkog proizvoda

• razvoj turističke ponude koja se odnosi na smještaj, leisure, family, wellnes, sport,

gastronomiju te MICE segment ovisi prvenstveno o vlastitim aktivnostima

• turistička ponuda koja se odnosi na događanja, shopping, urbani lifestyle, kulturu, te u

nešto manjoj mjeri, na gastronomiju, sport i MICE segment ovisi poglavito o suradnji

s ključnim subjektima iz javnog sektora

• Na razvoj destinacijskih sastavnica turističkog proizvoda moguće je utjecati dugoročnim

strateškim promišljanjem te usklađenim djelovanjem svih ključnih subjekata u

destinaciji

javno-privatno partnerstvo

Sustav za razvoj destinacijskih sastavnica

turističkog proizvoda

Maistra gradi strategiju svojeg djelovanja usmjerenog na razvoj destinacije na način da: - prepozna sastavnice turističkog proizvoda na čiji je razvoj moguće djelovati - prepozna poluge u destinaciji koje su ključne za ostvarenje tog razvoja - definira strategiju uz koju će se destinacijske poluge što neposrednije staviti u funkciju vlastitih ciljeva - planira i realizira aktivnosti koje će maksimalno iskoristiti učinke razvoja destinacije

Ključne poluge razvoja destinacije

• LOKALNA VLAST (najneposrednije vezana za destinacijsku infrastrukturu, kulturu, sport, posebne interese te događanja, shopping i urbani lifestyle)

• SUSTAV TURISTIČKIH ZAJEDNICA (javne institucije najneposrednije vezane za turizam, primarni zadaci sustava turističkih zajednica su stvaranje strateškog plana turizma u destinaciji, promocija, stvaranje image-a destinacije, koordinacija svih sudionika u turizmu te poticanje razvoja novih oblika turizma

• INSTITUCIJE (stručne ustanove koje promiču i sustavno obrađuju pojedino područje, a dijelimo ih na kulturne, znanstvene, obrazovne te vjerske, sudjeluju u organizaciji raznih kulturnih, vjerskih i ostalih događanja

• JAVNA PODUZEĆA (svi projekti vezani uz izgradnju i unapređenje destinacijske infrastrukture, ovise upravo o javnim poduzećima)

• UDRUGE (područja rada su izuzetno raznovrsna, a veliki se dio njih može vrlo usko vezati uz turizam (sportske, kulturne, poslovne i strukovne, ekološke)

• PRIVATNI SEKTOR (suradnja sa partnerima iz privatnog sektora omogućuje stvaranje složenog turističkog proizvoda u destinaciji, primjeri projekata suradnje sa privatnim sektorom su bike turizam, organizacija, događanja u destinaciji i objektima, te organizacija izleta, vjenčanja i team-building programa)

PRIMJER 4: Inovativnim idejama do novog

proizvoda i usmjeravanja razvoja destinacije

• Jedan od najboljih primjera za razvoj inovativnih ideja je razvoj klupske scene na Ibizi. Otvaranjem prvog kluba još 1973.godine britanski glazbenici i poduzetnici uvidjeli su mogućnost potencijala te se Ibiza od tada razvija u potpuno novom turističkom okruženju. Svoj turistički razvoj podredila je glazbi te danas slovi za jednu od najboljih destinacija za zabavu. Vrlo dobar primjer kako je ponekad samo jedna inovativna ideja dovoljna da se razvije cijela turistička strategija destinacije. (Hall i Williams, 2008).

• Koliko je to usporedivo s Pagom?

Zabavni turizam – primjer Zrća – Kolobarić, M, Grad Novalja (2014): Kako smo regulirali buku i uveli turistički bonton“

• http://www.novalja.hr/db/db_dir/news/extra_dir/08012014a7e5/analiza_stavova_stanovnika_novalje_o_razvoju_turizma.pdf (dobar primjer uključivanja interesnih dionika)

• http://zastita.info/UserFiles/file/zastita/SIGTUR%202014/PDFprezentacije/MiroslavKolobaric.pdf

ZADATAK

• Izaberite VLASTITU destinaciju!!!

• Identificirajte dva glavna konkurenta na europskom tržištu.

• Koristite dijamanti okvir za provođenje SWOT analize i označite najviše tri (3) najvažnija čimbenika:

• makro-okolišne razine,

• razine destinacijske poluge (prednosti, slabosti, prilike i prijetnje)

• Je li destinaciji potrebno pomlađivanje, ako da, odredite razloge zašto i odaberite ključne strategije pomlađivanja.

• Suoči vlastito odredište!!!

ZADATAK – 10 KORAKA DO ODRŽIVOG

RAZVOJA TURIZMA U TURISTIČKOJ

DESTINACIJI (1)

KORACI POJAŠNJENJA

Što želimo postići? Kojim smjerom idemo? Što čini kontekst naše destinacije?

Tko je, tko bi mogao ili trebao biti uključen? Identifikacija sudionika i prirode njihova interesa. Konzultacije. Uključivanje. Tko su sudionici (interesni dionici)? Definirajte radnu skupinu (lokalna zajednica, turističke organizacije, lokalne, regionalne vlasti, institucije za upravljanje kulturnim, povijesnim i tradicijskim naslijeđem, institucije za upravljanje okolišem i parkovima prirode, turoperatori i poduzetnici itd.) Razvijanje partnerstva.

Što nam je poznato? Identifikacija postojećih izvora informacija i dokumenata relevantnih za projekt ili proces. Locirati i obraditi postojeće informacije o trenutačnim i potencijalnim turističkim tržištima. Odrediti kapital baštine, njezinu vrijednost i tematiku. Postoje li regionalni planovi razvoja? Planovi lokalne samouprave? Smjernice razvoja lokalne zajednice? Koji su lokaliteti zaštićeni? Koji turistički projekti i studije postoje ili se trenutno provode?

Što čini destinaciju posebnom? Identificirati što je to posebno u destinaciji. Ustanoviti kako se te posebnosti ili vrijednosti prepoznaju i predstavljaju. Ustanoviti postoji li potencijal za daljnje korištenje tih vrijednosti u turizmu i turističkoj interpretaciji.

Koja su glavna problemska pitanja? Identifikacija i razumijevanje glavnih područja i tema koje utječu na destinaciju (doživljaji posjetitelja, stavovi lokalne zajednice, načini upravljanja i utjecaji na prirodu i baštinu, infrastruktura, tržište i marketing…)

ZADATAK – 10 KORAKA DO ODRŽIVOG RAZVOJA

TURIZMA U TURISTIČKOJ DESTINACIJI (1)

KORACI POJAŠNJENJA

Analiza Analiza, razjašnjavanje i definiranje prioriteta, sažetak zaključaka analize (analiza tržišta, analiza zaštite baštine, SWOT analiza, analiza situacije, analiza troškova i dobiti, analiza prioriteta)

Načela i ciljevi aktivnosti Načela i ciljevi moraju biti dogovoreni s ključnim sudionicima do te mjere da ih oni osjećaju kao da su njihovi vlastiti. Bitno je da ljudi imaju osjećaj da su imali važnu ulogu u izradi načela. Mora se dobiti potpora partnera.

Koje su Vaše ideje i opcije? Ideje i opcije trebale bi obuhvatiti: doživljaje posjetitelja, uključivanje lokalne zajednice, brigu o vrijednostima baštine, infrastrukturu, marketing, razvoj proizvoda, komunikacija sa sudionicima, trening i podizanje kapaciteta, nužne resurse i potporu.

Provedba Razvijanje akcijskog plana (što treba napraviti, tko je odgovoran, trajanje i rokovi provedbe, potrebni resursi, kontrola izvršenja)

Smjernice Smjernice moraju prikazati ključne vrijednosti naslijeđa, ključne teme i područja razvoja i rezultate dogovora i sporazume.

Izvor: Australian Government, Institut za turizam RH i ODRAZ (2004.) Održivi turizam u 10 koraka. Zagreb: Institut za turizam RH i oDRAZ

Hvala na pažnji!