Post on 22-May-2018
Turizam kao složeni sustavKljučna načela opde teorije sustava• Podsustavi (dijelovi sustava-jedan sustav je ujedno i
podsustav vedeg sustava)
• Organizacija (svrsishodan sustav koga čine međusobno povezani elementi)
• Sinergija (cjelina je veda od zbira dijelova)
• Otvoren sustav (u interakciji s okruženjem)
• Granice sustava (linije razgraničenja između sustava i okruženja- otvoreni sustavi su fleksibilni)
• Tok (tokovi ulaze iz okruženja kao inputi, prolaze transformaciju i izlaze kao outputi)
• Povratna sprega (ključ kontrole sustava)
2
Turizam kao sustav
• je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne prirode, čija svrha je pružanje smještajno-ugostiteljskih, saobradajnih, posredničkih i ostalih usluga vezanih za motiv putovanja, tj. zadovoljenje turističkih potreba
3
Vertikalna struktura turističkog sustava• Tehnički• Tehnološki• Organizacijski • Ekonomski• Pravni elementi
Horizontalna struktura turističkog sustava• Posredovanje• Saobradaj• Smještaj• Ugostiteljstvo• Ostalo
4
5
UGOSTI
TELJST
VO
SAOBR
AĆAJ
POSRE
DOVANJ
E
OSTALE
DJELAT
NOSTI
PRAVNA
RAZINAX X X X
EKONOMSKA
RAZINAX X X X
ORGANIZACIJ
SKA RAZINAX X X X
TEHNOLOŠKA
RAZINAX X X X
TEHNIĈKA
RAZINAX X X X
Upravljanje sustavom turizma
• Planirano usmjeravanje pojave prema definiranom cilju, putem akcija utemeljenih na cjelovitim saznanjima o djelovanju odnosne pojave, označava se kao upravljanje sustavom
6
Glavni procesi unutar sustava turizma
• Prijevoz turista od mjesta boravka do turističke destinacije
• Prijevoz unutar destinacije
• Prijevoz od destinacije do mjesta boravka turista
• Prijevoz robe od mjesta proizvodnje do destinacije radi snabdijevanja
• Posredovanje u informacijama o ponudi
• Posredovanje u prodaji i korištenju ponude
• Priprema i pružanje usluga smještaja
• Priprema i pružanje usluga prehrane
• Usluge zabave, kulture, sporta-rekreacije i sl.
7
Osnovne karakteristike planiranja turizma
• Planiranje turizma je instrument ekonomske i razvojne politike
• Višedimenzionalna, integralna aktivnost koja uključuje ekonomske, socio-kulturne, ekološke, političke, psihološke i tehnološke faktore
• Ona područja koja su razvoj turizma temeljila
na integralnom, promišljenom i dugoročnom planiranju ostvarila su velike efekte bez
značajnih pratedih problema i obrnuto.8
Integralno planiranje
• Kroz postupak integralnog planiranja, komunalne usluge, saobradaj, ugostiteljstvo, turizam i zaštita životne sredine mogu se objediniti u skladnu cjelinu.
• Suštinske promjene u planiranju turizma na svim razinama, od nacionalne do lokalne razine, nastaju početkom osamdesetih godina 20. st.
• Sve se više ističe uloga i zaštita interesa lokalnog stanovništva i angažiranost lokalnih zajednica
9
Makro-planiranje turizma
• Međunarodno planiranje (WTO-uspostavljanje globalne i regionalne turističke politike i standarde)
• Nacionalno planiranje (master plan;saobradajna infrastruktura; standardi usluga;smještajni kapaciteti; kadrovi; politika investiranja; propaganda i sl.)
• Regionalno planiranje (regionalna turistička politika; regionalni planovi i programi razvoja (ROP, RPP), plan infrastrukture; investicije; propaganda i sl.
• Lokalno planiranje (detaljno planiranje; opremanje prostora konkretnim turističkim kapacitetima sa pratedim sadržajima i sl)
10
Mikro-planiranje turizma
Planiranje određene komponente turističkog sustava
• Hotelsko poduzede
• Saobradajno poduzede
• Turistička agencija
• Trgovačko poduzede i sl.
11
Prostorno planiranje turizma
• Tumači se kao planska, svjesna i kontinuirana aktivnost društva koja ima za cilj optimalno usmjeravanje prostornog razmještaja turistički relevantnih investicija neophodnih za razvoj turizma na određenoj teritoriji.
12
Prostornim planovima se:
• Postavljaju okviri za razvoj svih djelatnosti, uključujudi turizam
• Usklađuju različiti interesi vedeg broja mogudih korisnika određene lokacije
• Razvoj turizma usmjerava u oblasti sa najboljim prirodnim predispozicijama
• Stavlja pod zaštitu oblasti u kojima razvoj turizma nije dozvoljen ili je dozvoljen u strogo kontroliranom obimu
• Daje uputstva za prostorni razmještaj i izgled turističkih kapaciteta 13
Odredbe za rješavanje turizma u prostornim planovima
• Kvalitativno i kvantitativno sagledavanje potencijalnih mogudnosti turističkog razvoja
• Rangiranje turističkih vrijednosti
• Izbor regija koje treba turistički razviti
• Definiranje prostornih veza i odnosa susjednih regija
• Zoniranje regije za turističko korištenje
• Obilježavanje lokaliteta, centara i pravaca
• Razvoj i proširenje turističkih kapaciteta
• Usklađivanje odnosa turizma i drugih djelatnosti14
Model razvojnog prostornog planiranja (RPP model)
• Prirodni i antropogeni turistički motivi(atrakcijska osnova) određenog prostora prvi su temeljni elementi RPP modela
• Utvrđivanje vrsta i oblika turizma određenog prostora, na osnovu tržišne analize, analize atrakcijske osnove, odnosno analize cjelokupnog okruženja, drugi je temeljni element RPP modela.
15
Faze RPP modela
• Analiza preduvjeta razvoja
• Prognoza obujma i strukture turističke tražnje
• Utvrđivanje ciljnih segmenata turističke tražnje
• Programiranje kapaciteta ponude
• Razrada strategije, etapa, prioriteta, centara razvoja, detaljnih planova
• Optimiranje ekonomsko-poslovne i prostorno-funkcionalne organizacije
• Predviđanje ekonomskih, socio-kulturnih i prostornih posljedica planiranog razvoja turizma
16
NOVI TRENDOVI I PONAŠANJE MODERNOG TURISTA
Preusmjeravanje na bliže i sigurne destinacije
Porast kradih i češdih, te vikend putovanja
Porast interesa za kulturne sadržaje
Porast interesa za aktivnim odmorom i posebnim sadržajima(originalnost umjesto uniformnosti)
Porast zahtjeva za kvalitetom destinacije i usluge
Putovanje više nije luksuz ved potreba
Udio prijevoza u ukupnom trošku putovanja je relativno u padu
Kontinuirani rast i potreba segmentacije ponude i potražnje
Prilagođavanje programa ciljnim, interesnim i demografskim skupinama
Nove tehnologije i načini komuniciranja (Internet)
Potraga za novim (autentičnim) “turističkim doživljajem”
Porast potražnje za luksuznim shopping putovanjima
Porast potražnje za wellness i zdravstvenim turizmom
Porast potražnje za manjim i luksuznim hotelima
17
KAKO MENADŽMENT OCJENJUJE LANAC VRIJEDNOSTI TURISTIČKE PONUDE
TURISTIČKE DESTINACIJE (skala 1 -5)
- Informiranje gosta tijekom njegova boravka - Dojmovi gosta pri povratku
• Način prijema gostiju u turističkoj destinaciji • Gastronomska ponuda • Mogudnost bookinga • Eko-okoliš
– Komunikacija s gostom poslije odlaska iz destinacije – Smještajni kapaciteti – Dostupnost atrakcija i znamenitosti – Organiziranost destinacije – Baze podataka o gostima – Infrastruktura – Informacije dostupne gostu prije njegova dolaska
• Imidž turističke destinacije na turističkom tržištu • Okoliš (uređenost)• Stupanj inovativnosti turističkog proizvoda • Putovanje do destinacije
18
MODELRAZVOJA OPĆI CILJEVI
EKONOMSKI PROSPERITET I VEĆA KVALITETA ŢIVOTA LOKALNOG STANOVIŠTVA
SCENARIJ RAZVOJARESTRUKTURIRANJE I REPOZICIONIRANJE
-najveći prihod po sobi-pozitivan odnos prema okolišu
i socijalnim vrijednostima- briga o okolišu i kontinuiranoj kvaliteti
ODABRANI MODELODRŢIVI RAZVOJ I VISOKA KVALITETA PONUDE
-kontrolirani turistički razvoj uz zaštitu prostora, povijesnog nasljeđa, regionalne i nacionalne autohtonosti
- istraţeni i uvaţeni zahtjevi plateţno sposobne potraţnje - brand ponuda i asortiman visoke kvalitete 4* i 5*
- ponuda koja povećava doţivljaj gosta i stvara novu vrijednost19
ELEMENTI MODELA RAZVOJA TURIZMA
• PLAN KONKURENTNOSTI
• MARKETING PLAN
• PLAN INVESTICIJA
• PLAN PROIZVODNJE
20INTEGRALNA KVALITETA DESTINACIJE
PROVEDBA
MONITORING
MATRICA BUDUDEG POZICIONIRANJA TURISTIČKOG PROIZVODA
21
privlačnost
konkurentnost
-VJERSKI TURIZAM
VELIKA SREDNJA MALA
MA
LA
SR
ED
NJA
VE
LIK
A-ODMORIŠNI TUR. UZ NOVESADRŢAJE-POSLOVNI TUR.- EKOTURIZAM-NAUTIĈKI TUR.-DOGAĐAJNI TUR.
-GRADSKI TURIZAM-RURALNITURIZAM
-KULTURNI TUR.-ZDRAVSTVENI TUR.-SPORTSKO-REKR.TURIZAM-HIPER TUR. IAVANTURIZAM-SPECIJALNI INTERESI
INVESTICIJE U TURIZAM
22
UNAPRE-
ĐENJE
OKOLIŠA
ZABAVU,
KULTURU,
OBRAZO-
VANJE…
INFRA-
STRUKTURU
TRGOVAČKU
PONUDUOSTALE
OBLIKE
SMJEŠTAJA
SPORT I
REKRE-
ACIJU
ATRAKCIJE
PONUDU
HRANE
I PIĆA
PROMET
HOTELE
INVESTICIJE
U
KVALITATIVNI činitelji RAZVOJA
• Poštivati kriterije okoline u pogledu infrastrukture i opreme, te davati prioritet unapređenju prirodne i urbane okoline..
• Krajnje oprezno planirati i organizirati turističke zone..• Utvrditi usklađene, kontrolirane ciljeve razvoja dogovorene na
lokalnoj razini..• Unapređivati uvjete rada i kvalitetu života domadeg
stanovništva• Motivirati i poticati proizvodnju i prodaju lokalnih proizvoda.• Uvesti programe za reduciranje stresnih situacija u turističkim
područjima• Uvesti trajan sustav cjelokupnog upravljanja kvalitetom• Uvesti trajan monitoring (kontrolu i prilagođavanje)
23
Indikatori 2010. 2020. Prosjeĉna
god. stopa
rasta
Noćenja
Prosjeĉni boravak
Kreveti (jedinica)
Potrošnja turista dnevno (EUR)
Zaposleni (hoteli, restorani)
Iskoristivost kapaciteta u
danima
BDP turizma (u milijunima €) 24
KVANTITATIVNI POKAZATELJI RAZVOJA
Mogudi MODELI upravljanjaturističkom destinacijom
DOMINIRA SEKTOR TURISTIČKIH ASOCIJACIJA (turističke organizacije, zajednice, agencije, kompanije…)
DOMINIRA SEKTOR JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA (“PPP”)
ORGANIZIRA SE POSEBNA PROFITNA ORGANIZACIJA (DMC)
DOMINIRA MENADŽMENT PRIVATNOG SEKTORA (najjača hotelska kompanija ili udruženi privatni sektor uz potporu lokalnih organa vlasti)
DOMINIRA JAVNI SEKTOR (jedinice lokalne i regionalne uprave i samouprave ili od njih financirane neprofitne udruge, fondovi, razvojne službe…)
25
26
POLOŽAJ DESTINACIJSKOG MENADŽMENTA
Lokalno
stanovništvo
Turisti
Turistički
stručnjaci
DESTINA-
CIJSKI
MENA-
DŽMENT
Turističkadestinacija
javni
utjecaj
(organi
vlasti)
eko-
nomska
interakcija
mještani
u
turizmu
socijalna
interakcija
organizatori
putovanja i
drugi
posrednici
KULTURNA
BAŠTINA
KVALITETA I
UREĐENOST
PROSTORA
KVALITETA
VODE ZA
KUPANJA
PRIRODNO
OKRUŢENJE
KVALITETA
ZRAKA
BUKA
ZADACI DESTINACIJSKOG MENADŽMENTA
• jasna vizija i misija razvoja turističke destinacije• definiranje opdih i posebnih ciljeva turističkog razvoja• razvijanje strategije i prihvadanje instrumentarija ocjene
učinkovitosti tih strategija (BSC)• primjenom relevantnih instrumenata osigurava
kontinuirano poboljšanje kvalitete (TQM)• osigurava primjenu eko-standarda u provođenju modela
razvoja (EQDM)• prihvati učinkovit sustav kontrole i revizije poduzetih
aktivnosti i ocjene kvalitete (indikatori) ostvarenog rezultata (npr. EMAS)
27
MARKETING TURISTIČKE DESTINACIJE – interakcija odnosa
28
POSLOVNO
UPRAVLJANJE
• organizacijske
strukture
• ovlaštenja
• odgovornost
• financiranje
MARKETING
DESTINACIJE
INTEGRALNA BAZA
PODATAKA
Taktički marketing
PROIZVOD
CIJENA
PROMOCIJA
PROSTOR
EXTERNI
ČINITELJI
• globalizacija
• nove tehnologije
• propisi i norme
• povijesno
nasljeđe
• događaji i sadržaji
STRATEGIJSKI
MARKETING
Psihologija
Sociologija
Geografija
Istraživanje
potrošača
AIESTA
MONITORING
- KONTROLA I PRILAGOĐAVANJE
29
a) PRVA RAZINA MONITORINGA:– Istraživanja turističke ponude (dopunjeno kvalitativnim
elementima)– provoditi sustav edukacije ( npr. “Kako primijeniti Glavni plan
razvoja turizma” i drugo)– pristupiti razradi poticajnih mjera održivog razvoja
b) DRUGA RAZINA MONITORINGA:– izabrati najbolji model destinacijskog menadžmenta– pristupiti izboru i implementaciji ključnih projekata razvoja svake
destinacije i regije u cjelini– uvesti sustav indikatora za sustavan pristup ocjeni kvalitativnih
činitelja razvoja turizma svake destinacije i regije– izgradnja integralne baze podataka po načelima IQEM-a